Film i drugi mediji

Plan predavanja:
 1. Značenja riječi medij i osnovno
komunikacijsko nazivlje
 3. Važnost tehnologije u umjetnosti
 4. Kultrne svrhe i medijska razgraničenja:
umjetnost / mediji obavještavanja
 5. Što film dijeli s drugim umjetnostima
 6. Povijesna ‘presađivanja’
 7. Primjeri/analize: ‘piktorijalnost’ i film
Značenja riječi medij
Medij (sredstvo, posrednik) (lat. medius – ono što je
između)
1. Tvarni nositelj nekog priopćenja
 filmska vrpca, svjetlosna refleksija s platna,

magnetska vrpca, kaseta, CD-ROM, DVD

 Platno i pigment (slikarstvo); kamen, glina,

bronca (kiparstvo); zvuk (govor)...

Značenja riječi medij
 1. Tvarni nositelj nekog priopćenja
 2. Strukturni uvjeti koje priopćenju postavlja
tvarni nositelj
 ‘filmski izraz’, ‘filmska forma’, ‘filmski postupci’,

‘filmska sredstva’, ‘filmski jezik’...

Značenja riječi medij
 1. Tvarni nositelj nekog priopćenja
 2. Strukturni uvjeti koje priopćenju postavlja
tvarni nositelj
 3. Tradicijski uvjetovan sustav mogućnosti;
sredina unutar koje se odvija neka djelatnost

‘film’, ‘književnost’, ‘kazališna umjetnost’...
Značenja riječi medij
 1. Tvarni nositelj nekog priopćenja
 2. Strukturni uvjeti koje priopćenju postavlja
tvarni nositelj
 3. Tradicijski uvjetovan sustav mogućnosti;
sredina unutar koje se odvija neka djelatnost
 4. Određeni sustav posredovanja obavijesti u
društvu (uvjetovan posebnom ‘materijalnom’,
tranmisijskom tehnologijom)
 ‘mediji javnog informiranja’, ‘masovni mediji’,

‘mediji javnog komuniciranja...

Pojmovno polje u koje se
uklapa medij
 Priopćenje (poruka) – komunikacijski smisao nekog
artefakta
 Komunikacija (sporazumijevanje) (lat. communicare,
dijeliti s kim, isporučiti – spoznajna (doživljajna)
razmjena
 Provodnik (kanal) / Smetnje (šumovi) – medij u 1. smislu
 Kodiranje, kod / enkodiranje-dekodiranje (lat. codex,
daščica za pisanje; skup zakona, načela) – prebacivanje
iz jednog sustava znakovlja u drugo
 Analogno i digitalno kodiranje – klizno i alternacijsko
kodiranje
Važnost tehnologije u životu
umjetnosti
 Umjetnost – utjecanje na naše složene
doživljaje putem djela, odnosno putem
izrađivačkih, tvarno temeljenih, posebno
obrađenih i priređenih perceptivnih poticaja
 A) važnost tvari, materijala za artikulaciju
doživljajnih /perceptivno temeljenih/ poticaja
 B) važnost ‘oruđa’, instrumenata za obradu
‘artikulacijskih tvari’ (krajnjeg doživljaja)
 C) važnost vještine u baratanju materijalima i
instrumentima s relevantnim doživljajnim učincima
Razmjerna važnost/nevažnost
tehnologije
Medij je važan utoliko: Medij je nevažan utoliko:
 A) što omogućava  A) što se priopćenje
nadzirano oblikovanje i (njegova najvažnija
vođenje priopćenja, razina) može učiniti/biti
komunikacije,
razmjerno neovisno o
 B) što ograničava što se
mediju
sve, i koliko dobro,
 B) što se medijska
njime može priopćiti,
 C) što utječe na ograničenja mogu
otkrivanje doživljajnih nadvladati promjenama
mogućnosti. u mediju/tehnologiji
Kulturne svrhe i mediji
Dva značenja “medija” u javnoj uporabi:
 “Umjetnički” mediji (likovne umj.,

glazba; književnost; kazalište;

film/video...)
 “Mediji” - “mediji javnog priopćavanja”,

“mediji masovnih komunikacija”

(novine; radio; televizija; internet...)
Kulturne svrhe i mediji:
temeljne značajke
Umjetnički mediji: Mediji javnog priopćavanja:
 A) Autonomna djela  A) Djela kao dio

programskog sklopa
 B) Doživljajno-
(rubrika, programa)
priopćajna  B) Multifunkcijsku
specijalizacija djela obuhvatnost
 C) “Dnevna” (programska raznolikost)
nefunkcionalnost /  C) Dnevna

neutilitarnost (“vječnost funkcionalnost (“biti u

umjetnosti”) toku s vremenom)
Što film medijski dijeli s
drugim umjetnostima
 vizualna prizornost  registracijska vizualnost
(likovne umjetnosti; (fotografija; video)
kazalište; video)  registracijska auditivnost
 auditivna prizornost (snimljena glazba; video;
(radio drame; kazalište; radio)
video)  registracijska
 audiovizualna prizornost audiovizualna prizornost
(kazalište; video) (video)
 zapisnost  Sekvencijalnost
(likovne umj., (književnost, kazalište;
književnost, fonografski glazba; sekvencijalna
zapisi,fotografija, video) likovnost; video)
Što film tipično ne dijeli s
drugim umjetnostima
 Živu izvedbu ALI, to se ‘ispravlja’ u:
(kazalište, glazbeno  Grani/rodu
izvođaštvo, televizija
‘uživo’...) eksperimentalnog filma
 Singularnost djela, (prošireni film; video
jedinstvenost, ‘original’ instalacije i
(likovna djela, glazbena performanse...)
izvedba, kazališna
predstava)
 Neperceptivnu
imaginativnost
(književnost)
Povijesne ‘veze’ filma s drugim
umjetnostima
Presađivanja u film:
 Likovnost (fotografija, potom
likovne umjetnosti)
 Kazališna ‘presađivanja’
(sceničnost, gluma,
dijalogičnost, drame)
 Književno-novinska
‘presađivanja’ (narativno-
retorički postupci, fabule)
 Glazbena preuzimanja
(popratna glazba)
Presađivanja iz filma:
 Likovne umjetnosti: (pokret,
avangarda, nova likovna
praksa)
 Književnost: montaža,
sceničnost, fabulativnost
 Kazalište: realističnost glume
i ambijenata, međuscenski
prijelazi
 Glazba: atmosferska
(pozadinska) glazba
Primjeri/analize: likovnost i
film
 ‘Piktorijalnost’ filmske snimke:
 Holivudski snimatelji, dok. film.
 Svjetlo
 Svjetlo u službi razabirljivosti
 Svjetlo u službi sugestivnosti
 Kompozicija
 ‘ideoplastička kompozicija’: razabirljivost prizora
 frontalna/kosa - plošna/dubinska
 Vizurne varijacije (totali, portreti, detalji)
 Kompozicijsko vođenje pažnje
Piktorijalnost i kazališni utjecaj
 Sceničnost
 Tabloi (tableau, franc. slika)
 A) cijela scena u jednome kadru
 B) ‘zamrznuta situacija’ u totalu kao likovno-retorički
naglasak
 Artificijelna scenografija
 ‘Piktorijalna’ gluma
 Dijalogičnost (verbalna komponenta: tekst i
izgovor)
 Međuscenski prijelazi