Nastavni predmet: Povijest

Nastavna jedinica: Početni izrazi nezadovoljstva Hrvata u Kraljevstvu SHS

Nastavna cjelina: Hrvatska i svijet između dva svjetska rata (1918.- 1939.)
Razred: 4. razred gimnazije
Autor: Zvonimir Glavaš

Početni izrazi nezadovoljstva Hrvata u Kraljevstvu SHS

KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA

- nova država Kraljevstvo SHS obuhvaćala je 248 978 kvadratnih kilometara i u njoj je živjelo
oko 12 milijuna stanovnika; u njoj je živjelo mnogo raznih naroda ( a ne samo tri koja su bila
u nazivu države)
- država je počivala na načelu jednog naroda, odnosno nacije, tj. nacionalnog unitarizma, jer
se govorilo da su Srbi, Hrvati i Slovenci tri plemena jednoga naroda
- u upravnom smislu Kraljevstvo SHS je bilo uređeno centralistički ( o svemu bitnom
odlučuje se u Beogradu)
- pri uređenju države dominantnu ulogu imali su srpsko nacionalno naslijeđe i državni organi
Kraljevine Srbije; u vanjskoj politici nastavlja se s vanjska politika Srbije – tj. oslanjanje na
Francusku i Veliku Britaniju
- 28. lipnja 1921. (na Vidovdan) donosi se Ustav, tzv. Vidovdanski ustav; prema ovome
ustavu država je parlamentarna monarhija, a promiče se unitarizam i centralizam; država je
preimenovana iz Kraljevstvo SHS u Kraljevina SHS; ustav je bio izglasan apsolutnom
većinom (50 % + 1 glas), iako je Krfskom deklaracijom bilo dogovoreno da se treba donijeti
dvotrećinskom većinom; 1922. država je podijeljena na 33 oblasti
- gospodarski je Kraljevina SHS bila zaostala zemlja; također, u zemlji je bila natpolovična
nepismenost

PROSVJEDNE REAKCIJE PRAVAŠA I PROSINAČKE ŽRTVE

- 2. 12. 1918., dan nakon nastanka nove države, Čista stranka prava izdaje proglas kojim
osuđuje način ujedinjenja i proglašava ga nelegalnim jer ga nije prihvatio Hrvatski sabor

1
- Hrvatska pučka seljačka stranka također odbacuje ovakav način ujedinjenja i traži očuvanje
hrvatske državnosti
- 5. prosinca 1918. na Trg bana Jelačića dolaze nenaoružani pripadnici 25. i 53. domobranske
pukovnije, kako bi prosvjedovali protiv Kraljevstva SHS i tražili uspostavu republike;
pripadnici Narodne straže i policije s okolnih krovova pucaju na prosvjednike, ubivši pritom
njih 13 i ranivši 17

OBILJEŽAVANJE PAPIRNATIH KRUNA

- industrija u Srbiji je bila privilegirana, jer su državne institucije kupovale proizvode upravo
od srbijanskih poduzeća; također, dijelovi države koji su prije bili u Austro-Ugarskoj morali
su plaćati veće poreze
- nesrpskim krajevima velika je nepravda nanesena pri žigosanju i zamjeni kruna u dinare: pri
žigosanju vlast je oduzimala 20 % vrijednosti novca, a pri zamjeni su tražili 4 krune za 1
dinar, iako je u najboljem slučaju stvarni odnos bio 2 krune na 1 dinar

NASILNE METODE NOVE UPRAVE

- brojni su državni službenici iz Srbije postavljani u nesrpske krajeve

- mnogi ti srpski činovnici i policajci uvode nasilne metode i izbjegavaju poštivanje zakona
(što je bilo uobičajeno u Srbiji)

Slika 1. Zastava i grb Kraljevine SHS

JADRANSKO PITANJE

- Jadransko pitanje je pitanje razgraničenja Kraljevine SHS i Kraljevine Italije

- Italija je tražila ono što joj je obećano Londonskim ugovorom i u studenome 1918. počela je
s okupacijom

2
- budući da Italija nije imala podršku na Versailleskoj mirovnoj konferenciji, odlučeno je da
će se dvije države međusobno dogovoriti

RAPALSKI I RIMSKI UGOVOR TE NJEGOVE POSLJEDICE

- 12. studenoga 1920. u talijanskom gradu Rapallu sklopljen je iznimno nepovoljan ugovor za
hrvatski i slovenski narod; Rapalskim ugovorom Kraljevini Italiji su pripali: Slovensko
primorje, Istra, Cres i Lošinj, Zadar s okolicom, otoci Lastovo, Sušac i Palagruža; ugovorom
je stvorena i Slobodna država Rijeka; kasnije su Talijani okupirali Rijeku, što je Kraljevina
SHS priznala Rimskim sporazumom 1924. godine
- ovim ugovorima oko 150 000 Hrvata našlo se na talijanskom teritoriju i bilo je izloženo
sustavnoj talijanizaciji, nasilju i bezakonju

NASTANAK PRVE HRVATSKE POSLIJERATNE EMIGRACIJE

- brojni hrvatski politički emigranti napuštaju Kraljevstvo/Kraljevinu SHS, a posebno
pripadnici Stranke prava, koji nisu prihvaćali novu državu
- u svibnju 1919. u austrijskom Grazu nastaje Hrvatski komitet, čiji je zadatak bila borba za
stvaranje samostalne hrvatske republike