HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

DRŽAVA SHS I NJEZINI PROBLEMI

- Nastanak države Srba, Hrvata i Slovenaca
o 29/10/1918 proglasio Hrvatski Sabor
o nije utemeljena kao trajno rješenje  prijelazna faza do ujedinjenja s
Kraljevinom Srbijom
o Država SHS privremena tvorevina kao korak prema još većoj južnoslavenskoj
zajednici (koja bi okupljala sve Hrvate, Srbe i Slovence, ne samo one s
područja AU)
o nijedna hrvatska stranka nije se odupirala ujedinjenju; Stjepan Radić se
suprotstavljao pokušajima da se ono dogodi brzo i bez unaprijed utvrđenih
uvjeta, ali ostao je u manjini
- Položaj novonastale države od početka izrazito težak
- Poteškoće na vanjskome planu
o proizlaze iz činjenice da je SHS nastala od dijela raspadnute Austro-Ugarske
Monarhije koja je bila na gubitničkoj strani u ratu
o država nije dobila priznanje savezničkih vlada
o vojske susjednih država, članice pobjedničkih sila (Italija, Srbija), počele su
ulaziti na njezin teritorij
o Talijanska vojska bez otpora zaposjela je još više teritorija no što je
Londonskim ugovorom bilo dogovoreno
o vlasti Države SHS nisu imale načina da zaustave talijansku okupaciju jer država
u nastanku nije imala svoju vojsku
o talijanski diverzanti potopili vojni brod „Viribus unitis“
- Poteškoće na unutarnjem planu
o posljedice tek završenog rata duboke:
 golemi ratni gubitci, mnogo ranjenih i bolesnih
 mnogi razvojačeni vojnici koji se trebaju uključiti u civilni život, ali i
mnogi vojnici koji nisu predali oružje nego su ga zlorabili za pljačku,
iskorištavajući poslijeratno kaotično stanje
 odmetnuti vojnici – zeleni kadar – u državi bez vlastitih vojnih snaga
golem problem
o gospodarsko stanje vrlo teško
 stanovništvo posve osiromašeno višegodišnjim ratovanjem
 većina ljudi je živjela u neimaštini i gladi
 gospodarstvo je tek čekalo prijelaz s ratnog na mirnodopsko
- U ključnom političkom pitanju tog trenutka, ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom –
Narodno vijeće SHS nije imalo jedinstveno stajalište
- Dva viđenja ujedinjenja i uređenja buduće državne zajednice
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

o Svetozar Pribičević (podupirala ga većina članova Središnjeg odbora

Narodnoga vijeća SHS)  zagovarao centralističko uređenje koje je
podrazumijevalo što brže ujedinjenje i što čvršću vezu sa Srbijom
o Stjepan Radić zauzimao se za federalističko uređenje, smatrajući da se s
ujedinjenjem ne treba žuriti, nego da je prije od Srbije nužno dobiti jamstva
ravnopravnosti u zajedničkoj državi
o PREVLADALO JE STAJALIŠTE DA JE POTREBNO BRZO I BEZUVJETNO
UJEDINJENJE SA SRBIJOM

ŽENEVSKA DEKLARACIJA
- početkom studenog 1918.
- izravnim pregovorima izaslanstva srbijanske vlade na čelu s Nikolom Pašićem,
Narodnog vijeća SHS koje je vodio Anton Korošec i Jugoslavenskog odbora
predvođenog Antom Trumbićem  trebalo dogovoriti uvjete ujedinjenja Države SHS
i Kraljevine Srbije
- položaj Države SHS nije sjajan; nije dobila međunarodno priznanje te ju ne smatraju
ravnopravnom
- tekst Ženevske deklaracije sa stajališta SHS vrlo povoljan
- njime obje države pristaju na ujedinjenje, a u prijelaznoj fazi previđen je osnutak
zajedničke vlade koju će činiti jednak broj predstavnika Narodnog vijeća i srbijanske
vlade
o vlada bi se bavila zajedničkim poslovima
o za samostalne poslove srbijanska bi vlada bila mjerodavna na teritoriju
Kraljevine Srbije a Narodno vijeće na teritoriju Države SHS
o o konačnom uređenju odlučivala bi novoizabrana Ustavotvorna skupština
- ujedinjenje na ravnopravnoj osnovi i elementi dualističkog uređenja nikako ne
odgovaraju Srbiji  ona je ovo zamišljala kao pripojenje nekadašnjih austrougarskih
područja Kraljevini Srbiji
- Pašiću je otvorena odstupnica, on povukao potpis sa Ženevske deklaracije  ona
time prestaje vrijediti te je pitanje načina uređenja ponovno otvoreno

- Jugoslavenski odbor = službeno predstavljao Državu SHS u inozemstvu

RASPRAVE U NARODNOM VIJEĆU

- jasno je da Kraljevina Srbija ne pristaje na ujedinjenje temeljeno na ravnopravnosti
- SHS odlučuje nastaviti proces ujedinjenja
- među strankama su postojala različita stajališta o tome kako provesti ujedinjenje, to
najviše dolazi do izražaja na burnoj sjednici Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS
potkraj studenoga 1918.
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

- većina predvođena Svetozarem Pribičevićem  ujedinjenje sa Srbijom treba provesti

što prije, njihove zamisli o uređenju države centralističke su
- nasuprot je Stjepan Radić  tražio da se ne žuri s ujedinjenjem, prije čina treba točno
utvrditi uvjete ujedinjenja i uređenja zajedničke države; predlagao je federativno
uređenje
- donesen je zaključak da se ujedinjenje provede što prije, ta zadaća povjerena je
izaslanstvu od 28 članova
- izaslanstvo odlazi u Beograd „naoružano“ Naputkom
- Naputak = dokument donesen na istoj sjednici Središnjeg odbora u kojemu su
detaljno navedeni uvjeti ujedinjenja i koji je izaslanstvo trebalo poštovati tijekom
pregovora
o nakon provedbe izbora trebala bi se odrediti Ustavotvorna skupština,
dvotrećinskom većinom – čime bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata i
Slovenaca; do tad bi vlast obnašao srpski prijestolonasljendik Aleksandar

PROGLAŠENJE KRALJEVSTVA SRBA, HRVATA I

SLOVENACA
- tekst Naputka pred prijestolonasljednikom izišlo s Adresom – na briznu sročenom
izjavom u kojoj ujedinjenje nije bilo ničim uvjetovano
- regent Aleksandar I. u svojem odgovoru 1/12/1918 proglasio ujedinjenje Države
Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom u jedinstveno kraljevstvo Srba, Hrvata
i Slovenaca
- novonastala država = monarhija
- Aleksandar nije uopće spomenuo jamstva ravnopravnosti sadržana u svim prijašnjim
dokumentima
- Čin ujedinjenja različito se tumačio:
o SRBIJANSKA je strana ustrajala u mišljenju da je riječ o proširenju Srbije na
temelju zasluga pobjednika u Prvome svjetskom ratu
o SLOVENSKA I HRVATSKA strana nisu se slagale, smatrale su da je činom
ujedinjenja nastala posve nova država te da bi iz toga trebao proizići
ravnopravan položaj svih njezinih dijelova
- 20 dana nakon osnutka osnovana je prva vlada, uz regenta obnašala izvršnu vlast
- dogovoreno da se mjesec dana nakon osnutka vlade sastane Privremeno narodno
predstavništvo, PNP, koje bi do prvih izbora obnašalo zakonodavnu vlast
o zadatak: donošenje hitnih zakona
o trebao bi nadzirati rad vlade
o sazvan tek u ožujku sljedeće godine, dotad je vlada nizom uredbi nametala
centralizaciju zemlje
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

- rečeno je da će se PNP osnovati dogovorom Narodnog vijeća i predstavnika Kraljevine

Srbije, na kraju je njegov sastav odredila vlada – Srbi imali većinu
- Hrvatska imala pravo na 62 poslanika, Dalmacija na 12
- zakonodavna djelatnost PNP-a slaba  od 47 zakona prihvaćeno 12

OBILJEŽJA NOVE DRŽAVE

- hrvatske političare u novoj državnoj zajednici očekuje teška, svakidašnja borba za
ravnopravnost
- ironično shvaćanje naziva SHS
o Srbi hoće sve
o samo Hrvati smetaju
- Kraljevstvo SHS bilo je višenacionalna država, dva najbrojnija naroda: Srbi i Hrvati
- hrvatsko-srpski odnosi i hrvatsko nacionalno pitanje postat će ključnim problemom
- od samog početka nesrpski narodi u neravnopravnom položaju: vlast centralizirana,
u rukama kralja i vlade u Beogradu
- u vladama većinu uvijek imali političari iz nekadašnje Kraljevine Srbije
- državne službe: na visokim položajima uvijek je bilo vrlo malo nesrba
- nova država pune dvije i pol godine bila bez ustava
- nije postojao ni izabrani parlament – regent je vladao praktički samostalno donoseći
obznane – ukaze sa snagom zakona

POSLJEDICE RAPALSKOG I RIMSKOG UGOVORA

- Italija zauzima teritorij nove države; Londonski ugovor; lažu o broju talijanskog
stanovništva
- Jadransko pitanje otvoreno
o Londonski ugovor potpisan je dok ta država nije postojala
o sporni dijelovi bili su u sastavu neprijateljske strane u ratu
o novonastala država je realnost; njen sastavni dio i saveznička Srbija
o talijanski položaj i dalje dobar – uz ugovor njihova vojska već je zauzela
željena područja  što pregovori budu dulji veća je vjerojatnost da će se
prihvatiti stanje na terenu
o Italija nije priznala novonastalu državu, utjecala na to da ju ne priznaju ni njeni
saveznici
- UK i Francuska priznali ju sredinom 1919., SAD u veljači
- na Mirovnoj konferenciji u Parizu Italija želi potvrditi da joj pripada ono što je
okupirala
- 1919. talijanski pjesnik Gabriele D Annuzio sa svojim paravojnim snagama ušao u
Rijeku – iduće godine proglasio ju zasebnom državom
- dogovor je postignut potkraj 1920. u Rapalu, prozvan Rapalskim ugovorom
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

o Italija dobila Trst i okolicu, neka slovenska područja te Istru, grad Zadar i otoke
Cres, Lošinj, Lastovo, Palagružu i Sušac
o Rijeka = kompromisno rješenje  ona proglašena slobodnom državom
- ministar vanjskih poslova Ante Trumbić potpisao dokument kojim su Italiji dani veliki
ustupci
- 1924. RIMSKI SPORAZUM  Rijeka pripala Italiji
- mnogi građani u sastavu Kraljevine Italije; izloženi snažnoj talijanizaciji, fizičkim
napadima, oduzimanju imovine
- ukinuto 109 hrvatskih i slovenskih škola, zabranjuje se hrvatski jezik u upravi i na
sudu, zabranjuju se hrvatska društva, Hrvatima i Slovencima talijaniziraju se
prezimena
- Sporna granična pitanja: Mađarska – Međimurje i Baranja – Kraljevstvu SHS pripalo
Međimurje i dio Baranje

PRVI VIŠESTRANAČKI IZBORI U KRALJEVSTVU SHS

- prvi izbori provedeni su krajem studenog 1920. godine
- određeno tajno, neposredno i opće pravo glasa  nije se odnosilo na žene
- Radić 1917. zagovara žensko pravo glasa, većina ljudi u njegovoj stranci protiv
- u Privremenom predstavništvu socijaldemokrati i Slovenska ljudska stranka
podupirali žensko pravo glasa, radikali ga odbijali  taj prijedlog nije prihvaćen

- na prvim izborima najveći broj zastupničkih mjesta osvaja Jugoslavenska

demokratska stranka
o jezgra stranke: nekadašnja Hrvatsko-srpska koalicija i neke srbijanske
oporbene stranke
o vođe: Ljuba Davidović i Svetozar Pribičević
o ključni elementi programa: centralizam i jugoslavenski unitarizam

- UNITARISTIČKIM PROGRAMOM
o predviđalo se brisanje nacionalnih i kulturnih posebnosti, čime bi se tri
naroda (Slovence, Hrvate i Srbe) stopilo u jednu jugoslavensku naciju
o Pribičević na početku predano pokušavao centralizirati državu  koristio i
grubu silu (u zatvoru je tad završio i njegov kasnije koalicijski partner, Stjepan
Radić)
o Pribičević napušta stranku  osniva SAMOSTALNU DEMOKRATSKU
STRANKU, okuplja „prečanske Srbe“ (one koji žive preko Save, Drine i Dunava)
o njegova stajališta sasvim se mijenjaju, postaje zagovornik federalizma
o shvatio da centralizam i unitarizam ne vode prema stvaranju zajedničke
nacije već omogućuju srpsku prevlast  takva politika ne doprinosi
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

povezivanju u jednu naciju već ima sasvim suprotan učinak (vodi prema
raspadu)
o nesrpski će narodi pod teretom neravnopravnosti biti sve nezadovoljniji 
poželjet će napustiti takvu zajednicu

- jedno zastupničko mjesto manje na prvim izborima osvaja NARODNA RADIKALNA

STRANKA
o predvodnik: Nikola Pašić
o radikali zagovaraju centralizam uza srbijansku hegemoniju
o protivnici nacionalnog unitarizma
o Kraljevstvo SHS shvaćaju kao proširenu Srbiju  Srbi imaju pravo na prevlast
o mišljenja se poklapaju s mišljenjima dvora  radikali glavni oslonac režima i u
najvećem dijelu razdoblja do 1929. obnašaju vlast

- HRVATSKA PUČKA SELJAČKA STRANKA (HPSS)

o treća stranka prema broju osvojenih glasova
o četvrta prema broju mandata u Skupštini
o Stjepan Radić najzaslužniji za odlične rezultate  od osnutka stranke obilazio
je Hrvatsku uzduž i poprijeko i svoje ciljeve objašnjavao seljacima (premda
tada nije postojalo opće pravo glasa za muškarce)
o rad se isplatio s prvim izborima s općim pravom glasa
o fenomen: PRETVARANJE SELJAŠTVA U DOJMLJIVU POLITIČKU SNAGU 
zahvaljujući širenju biračkog prava, stranke koje su zastupale interese
seljaštva postajale vladajuće stranke
o HPSS će i na svim kasnijim izborima biti kudikamo najjača hrvatska stranka,
prometnut će se u glavnoga zaštitnika hrvatskih interesa u Kraljevstvu SHS
o zauzima se za stvaranje federativne republike (uređenje suprotno
postojećem; centralističkoj monarhiji)
o federalizam jamči ravnopravnost naroda koji su ušli u novu državnu zajednicu
o Radić mijenja ime stranke u HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAČKA STRANKA
 ta promjena nije donijela mnogo dobrog, Radić zbog protuzakonita
zauzimanja za republiku ponovo završio u zatvoru

- KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJE

o četvrta stranka prema broju osvojenih glasova
o treća prema broju mandata
o jedna od rijetkih stranaka koja je djelovala na cijelom području Kraljevstva
Srba, Hrvata i Slovenaca i u članstvu imala pripadnike svih naroda
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

o KPJ se zauzima za rušenje kapitalističkog a uvođenje socijalističkog društvenog

poretka; stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije (prema uzoru na
komunističku Rusiju)
o vlast takve ciljeve smatra protudržavnima, stranci je na različite načine
otežavan rad
o vlada zabranila njen rad, ona počinje djelovati ilegalno
o politički progoni ozakonjeni 1920. OBZNANOM (proglasom) vlade Kraljevine
SHS
o povod toj odluci: uspjeh komunista na prvim izborima i val štrajkova koji se
širio zemljom

VIDOVDANSKI USTAV
- KRNJA USTAVOTVORNA SKUPŠTINA
o sazvana bez zastupnika HRSS
o obrazloženje nesudjelovanja u radu skupštine: poslanicima HRSS-a
neprihvatljivo je polagati prisegu kralju na početku zasjedanja jer se time
prejudicira državno uređenje i prije donošenja ustava
- HRSS izradio svoj nacrt ustava  predviđao konfederativno uređenje države; prema
tom nacrtu bi Hrvatska kao neutralna seljačka republika s drugim jedinicama stupila u
savez suverenih država
- 28/06/1921 VIDOVDANSKI USTAV
o nije sadržavao elemente federativnog uređenja
o centralizam koji je bio prisutan sada je učvršćen
o državom se upravlja centralistički iz Beograda
o povijesne pokrajine ukinute, zemlja podijeljena na 33 oblasti
- Kraljevina SHS organizirana kao parlamentarna, ustavna i nasljedna monarhija u
kojoj su kralju dane znatno veće ovlasti nego parlamentu
- Kralj: raspisivao izbore, sazivao i raspuštao skupštinu, imenovao predsjednika vlade,
potvrđivao sve njezine članove, predlagao i potvrđivao zakone
- za ovako važnu odluku predviđala se kvalificirana (dvotrećinska) većina  umjesto
toga ustav je prihvaćen jedva prikupljenom običnom (natpolovičnom) većinom

HRSS  HSS
- Parlamentarni izbori 1923. HRSS osvojio čak 70 mandata  druga stranka po snazi u
zemlji
- HRSS nastavlja izvan parlamentarnu borbu, odbijajući priznati Vidovdanski ustav
- Stjepan Radić posjetio je prijestolnice velikih europskih sila nastojeći osigurati njihovu
potporu u borbi za nacionalnu ravnopravnost u Kraljevini SHS
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

o velike sile nisu pokazale namjeru da se miješaju u unutarnje probleme

Kraljevine SHS
o Radić 1924. učlanio HRSS u Seljačku internacionalu (pod okriljem
Komunističke internacionale)
o stranci je ovo donijelo samo probleme  došla je na udar Zakona o zaštiti
države i Obznane, pod optužbom da se bavi komunističkom djelatnošću
o stranci se zabranjuje rad, Radić i neki suradnici početkom 1925. ponovno
utamničeni
- 1925. opet održani izbori; HRSS-u dopušteno sudjelovanje u izborima (mislili su da
neće ostvariti uspjeh jer je rad zabranjen i Radić u zatvoru)
o HRSS osvaja 67 zastupničkih mandata
o i s Radićem u zatvoru HRSS je bila kudikamo najuspješnija hrvatska stranka te
je zadržao mjesto druge stranke po snazi u zemlji

- izborni pobjednici, radikali, Radiću nude pregovore

- Radić prihvaća pregovore s radikalima te se odlučuje na promjenu taktike: PRIZNAO
JE MONARHIJU I VIDOVDANSKI USTAV
- iz naziva stranke izbačeno republikanska, HRVATSKA SELJAČKA STRANKA
- napuštanje republikanizma stranka biračima objašnjava  tvrdeći da je državno
uređenje samo forma od koje je znatno važniji sadržaj te da će suradnjom s
Radikalima nastojati izboriti pravedniji ustroj države
- srpanj 1925. potpisan je Akt o sporazumu HSS-a i NSR-a
o dvije stranke dogovorile sastavljanje koalicijske vlade
o Nikola Pašić na čelu vlade
- Radić nakon izlaska iz zatvora s još trojicom suradnika ulazi u Vladu
- Radić preuzeo mjesto ministra prosvjete
- radikali nisu bili otvoreni Radićevim idejama, nakon kratkog vremena Radić se sa
svojom strankom opet našao u oporbi
- koalicijska vlada ubrzo se raspala, HSS vratio se u oporbu

SELJAČKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA
- Radić sklapa novu koaliciju sa Samostalnom demokratskom strankom Svetozara
Pribičevića
- mnogi teško razumjeli sporazum, iako su stajališta stranaka bila vrlo često jako slična
- evoluiranje Pribičevićevih političkih ideja : od političara koji zagovara unitarizam i
centralizam, pretvorio se u oštrog kritičara takvog uređenja tvrdeći da je zajedničku
državu moguće očuvati jedino ako je sazdana na ravnopravnim temeljima
- interese Prečanskih Srba bit će mnogo lakše pridobiti u suradnji s najjačom
hrvatskom strankom
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

- STUDENI 1927
o Samostalna demokratska stranka i Hrvatska seljačka stranka sklopile politički
savez
o SELJAČKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA (SDK)
o dva predsjednika: Radić i Pribičević
o dvije stranke organizacijski i programski i dalje odvojeno

ATENTAT NA HRVATSKE ZASTUPNIKE U NARODNOJ

SKUPŠTINI
- SDK ima 85 zastupnika, postaje iznimno opasna oporbena snaha u Narodnoj
skupštini
- u Narodnoj skupštini sve češće su i osobno intonirane svađe i napadi, prijetnje
pojedinim zastupnicima
- Radić isključen s deset sjednica jer je uvrijedio Čedu Radovića
- žestoke rasprave zastupnika SDK-a s predstavnicima vlasti kulminirale su tragedijom
20. lipnja 1928.
o zastupnik Radikalne stranke i član organizacije Bela ruka PUNIŠA RAČIĆ pucao
je u hrvatske zastupnike s govornice
o UBIO PAVLA RADIĆA I ĐURU BASARIČEKA
o ranjeni: Stjepan Radić, Ivan Pernar, Ivan Granđa
o Radić nakon operacije u Beogradu prevezen u Zagreb  umire u kolovozu iste
godine
- predsjedničko mjesto u HSS-u preuzima VLADKO MAČEK
- zastupnici SDK-a odbili sudjelovati u daljnjem radu Skupštine i objavili su rezoluciju u
kojoj su unaprijed odbacili sve odluke koje bi ona mogla donijeti u krnjem sastavu
- osudili srpsku prevlast i najavili borbu za preuređenje države u kojoj bi se svi njezini
dijelovi mogli osjećati ravnopravnima

UVOĐENJE DIKTATURE
- političke okolnosti nakon atentata nastavile su se komplicirati
- suprotno očekivanjima Narodna skupština nije raspuštena nego je umjesto da se
održe novi izbori početkom kolovoza sazvana sjednica staroga saziva
- SDK odbija sudjelovati u radu takvog parlamenta, u rezoluciji koju su tada predstavili
javnosti zahtijevali su početak pregovora o novom preuređenju države na
pravednijim načelima kojima vi se osigurala ravnopravnost Hrvatske i ostalih
nesrpskih područja sa Srbijom
- Vladko Maček i Svetozar Pribičević pregovaraju izravno s kraljem Aleksandrom 
on ne pokazuje interese za njihove federalističke ideje
- stanje u Hrvatskoj nije se smirilo mjesecima nakon atentata
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

o na desetu godišnjicu proglašenja Kraljevstva SHS u Zagreb u sukobu s

policijom pale nove žrtve
- kriznu situaciju iskorištava kralj Aleksandar
o 6/01/1929 proglašava osobnu diktaturu, zavladao apsolutistički
o ŠESTOSIJEČANJSKA – ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA
o više ga ništa nije ograničavalo u provedbi vlastite volje  kralj postaje jedini
zakonodavac i zakoni se ubuduće donose njegovim ukazima
- Aleksandar je šestosiječanjskim aktom UKINUO VIDOVDANSKI USTAV I RASPUSTIO
NARODNU SKUPŠTINU
- krivnju za loše stanje svaljuje na političke stranke i njihove čelnike koji nikako nisu
uspijevali postići dogovor – presjekao gordijski čvor i omogućio dogovore
- u hrvatskoj javnost očekivala da će diktatura trajati kratko dok se stanje ne
stabilizira i da je ona samo početak pravednijeg i ravnopravnijeg uređenja države
o ubrzo će se pokazati da kralj Aleksandar diktaturu nije zamislio kao sredstvo
nego kao cilj
- kralj je ponovno oživio program jugoslavenstva, zabranio sva nacionalna imena i
političke stranke koje u nazivu nose nacionalno, vjersko ili regionalno obilježje
- osnovana režimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS)  sve druge stranke bile
su obuhvaćene navedenom zabranom tako da ona nema konkurenta
- koncept integralnog jugoslavenstva samo je zamagljen nastavak srpskog
hegemonizma
- promjena imena države: KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
- podjela na devet banovina:
o Dravska, Savska, Dunavska, Vrbaska, Primorska, Drinska, Zetska, Moravska,
Vardarska
- nekoliko novih zakona
o npr. Zakon o vladi i državnoj upravi  vladu imenuje kralj, ona je odgovorna
isključivo njemu
- mjesto predsjednika nove vlade: general Petar Živković
- pojedini političari iz demokratskih država zagovarali diktaturu kao političko rješenje
za slabije razvijene zemlje  shvaćale su ju kao privremenu mjeru kojom bi se
trebalo primiriti stanje u Kraljevini SHS

REAKCIJE NA DIKTATURU; NASTANAK USTAŠKOG

POKRETA
- HSS i veći dio javnosti na početku nije osuđivao uvođenje diktature
- kad je postalo jasno u kojem se smjeru razvija, sve su veća nezadovoljstva
- ograničavanje građanskih sloboda, uvođenje cenzura te sustavni progon političkih
protivnika režima
- kralj ograničio djelatnosti stranaka
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

- ograničio i druge građanske slobode: okupljanja, izražavanja, tisak

- u zatvoru se moglo završiti zbog banalnih stvari: pjevanje domoljubnih pjesama,
isticanje nacionalnih simbola
- diktatura se iz proklamiranog privremenog rješenja pretvarala u trajno
- vodstvo HSS-a ustrajalo u traženju miroljubivog rješenja; pasivizacija stranke;
politika čekanja; računali da će slabosti diktature donositi njenom rušenju

- jačanje krajnje ljevice i krajnje desnice koje su se zauzimale za nasilno rušenje

diktature

- KOMUNISTI – KRAJNJA LJEVICA

o pokušavali atentatima izazvati nerede koji bi pridonijeli rušenju kralja
Aleksandra s vlasti, potom i ukidanju monarhije i uvođenju komunističkog
režima
- DESNA STRANA POLITIČKOG SPEKTRA
o nije se slagao s pasivnom politikom, zagovarao aktivan otpor režimu
o predstavnici Hrvatske stranke prava predvođeni Antom Pavelićem
o smatrali da bi se Hrvatska trebala zadovoljiti tek punom samostalnošću
o treba napustiti Jugoslovensku državu
o Ante Pavelić zbog straha od uhićenja 1929. emigrira
 okupljao istomišljenike i pripremao razbijanje jugoslavenske države na
čijim bi ruševinama bila stvorena neovisna Hrvatska
 sud u Beogradu osudio ga na smrtnu kaznu
o Pavelić sa pristašama utemeljio organizaciju – naziv USTAŠA – hrvatska
revolucionarna organizacija
 naziv: ustanici – isticanje da je vrijeme za stvaranje neovisne hrvatske
države
 nasilne akcije, atentati
 Pavelić boravio u Italiji, pripremao diverzantske akcije
 Talijanska vlada podupirala ga – računala da bi se mogla domoći još
nekih dijelova hrvatske obale

OKTROIRANI USTAV
- kralj Aleksandar u rujnu 1931. proglasio novi ustav
- u njegovoj izradi nije sudjelovala skupština  OKTORIRANI ILI NAMETNUTI USTAV
- novim ustavom diktatura samo prividno ukinuta
- dopuštanje političke djelatnosti (uz velika ograničenja) i uspostava dvodomnog
parlamenta (Narodna skupština i Senat)  vraćen parlamentarizam, kralj zadržao
ključnu ulogu u državi
- IZBORI, STUDENI 1931.
o bili su javni  pritisak na mnoge da iziđu i glasaju za državnu listu
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

o nisu bili tajni  razlog zašto su oporbene stranke odlučile ne sudjelovati

o na izborima mogle sudjelovati stranke koje su skupile određen broj potpisa iz
svih 305 kotara u državi
o na izborima sudjelovala samo jedna lista – državna; vodstvo predsjednik
vlade Petar Živković
- režim se oštro obračunavao sa protivnicima
- stranački vođe:
o INTERNIRANI – npr. Svetozar Pribičević zadržan u selu Brusu u Srbiji, Antun
Korošec na Hvaru
o UHIĆIVANI – izvođeni pred sudove, koji su im sumnjivim procesima izricali
zatvorske kazne
- 1932. mnogi proturežimski prosvjedi
- VELEBITSKI/LIČKI USTANAK
o manja diverzija
o ujesen 1932. skupina ustaških emigranata napala žandarmerijsku postaju u
ličkome selu Brušani
o prošla loše, završila neuspješno
- HSS još uvijek ustraje na nenasilnim metodama
- početak studenog 1932. održan sastanak vodstva SDK-a
o rezultat: Zagrebačke punktacije
o u njoj okupljeni političari iznijeli svoje mišljenje o trenutačnom stanju, osudili
režim Aleksandra, zatražili povratak na 1918-. tj. ponovo uređenje države od
samih temelja
- Zagrebačke punktacije izazvale su odobravanje većine, ubrzo donesene Novosadske,
Ljubljanske, Sarajevske punktacije
- NOVI VAL REŽIMSKE REPRESIJE
- Maček završava u zatvoru pod optužbom da propagira separatizam

UBOJSTVO KRALJA ALEKSANDRA

- ustaše vjerovali kako bi najbrži put prema raspadu Jugoslavije bila smrt kralja
Aleksandra
- 1933. Zagreb – atentat – neuspjeh
- kraljev posjet Francuskoj
o atentatori se spremaju u Mađarskoj
o preko Austrije odlaze u Francusku
o listopad 1934. kralj stigao u Marseille, priređen svečani doček
o kad je povorka automobila krenula prema vijećnici izveden je atentat
o PUCAO VELIČKO GEORGIJEV KERIN, član VMRO-a (unutarnja makedonska
revolucionarna organizacija)
o atentat organizirao: EUGEN DIDO KVATERNIK
o Kralj Aleksandar i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou ubijeni
o Pavelić i drugi ustaški vođe zatvoreni u tamnici na Torinu
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI