Skripta - biologija

Polaganje razlike predmeta - SŠAŠ

1. Biologija – znanost o životu
1.1. Predmet proučavanja i značenje biologije

Biologija – znanost o živim bićima

- grč. bios (život) + logos (znanost)

Botanika – znanost o biljkama

Zoologija – znanost o životinjama
Mikologija – znanost o gljivama
Anatomija – proučava vanjsku i unutarnju građu svih živih bića
Fiziologija – proučava funkcioniranje svih živih bića
Citologija – znanost o stanicama: eritrociti, leukociti
Histologija – znanost o tkivima: mišićno tkivo, hrskavično tkivo
Entomologija – znanost o kukcima

BUBREG – citolog proučava nefrone

- anatom proučava građu bubrega
- histolog proučava tkiva koja grade bubreg
- fiziolog proučava ulogu i funkcioniranje bubrega

Provjeri znanje

1. Što je biologija?
- Biologija je znanost o živim bićima.
2. Zašto su osnovna znanja iz biologije važna svim ljudima?

- Osnovna znanja iz biologije važna su nam zbog toga da možemo donositi

odluke koje dobro utječu na nas same, društvo i prirodu oko nas.

3. Koja je razlika između znanosti i tehnologije?

- Znanost širi granice poznavanja živog svijeta, a tehnologija je usmjerena na

rješavanje nekog društvenog problema, na stvaranje potrebnog proizvoda ili
usluge koja će unaprijediti društvo.

4. Zašto kažemo da je biologija multidisciplinarna znanost?

- Biologija je multidisciplinarna znanost jer povezuje više znanstvenih

područja.
1.2. Put znanosti

Znanstvena metoda – način stjecanja znanja o istraživanoj problematici

- provodi se postupcima koji dovode do odgovora na pitanje

Postupci istraživanja

1. Istraživačko pitanje
2. Predviđanje ili hipoteza
3. Provjera pretpostavki pokusima i opažanjima
4. Prikupljanje podataka
5. Obrada rezultata
6. Donošenje zaključka
7. Objava rezultata

- Istraživačko pitanje postavlja se na temelju interesa za određenu temu ili

problem

- Hipoteza je donošenje vlastitog mišljenja na zadani problem i uključuje

obrazloženje predviđanja

- zavisna varijabla – čimbenik na koji ne utječemo već ga samo uvjerimo

- nezavisna varijabla – čimbenik koji sami određujemo, samostalno ga

mijenjamo

- kontrolna varijabla – čimbenici koji su stalni tokom cijelog eksperimenta

- npr. mikroskopiranje, izrada preparata, način prebrojavanja

- rezultati se prikazuju grafički

- na temelju rezultata donose se zaključci

- rezultati i zaključci istraživanja prezentiraju se u obliku znanstvenih radova

u znanstvenim časopisima, te na znanstvenim skupovima
Znanstveni rad

1. Naslov
2. Uvod
3. Materijalne metode
4. Rezultati
5. Rasprava
6. Zaključci
7. Sažetak
8. Popis literature

Naslov – sadrži imena autora, ključne pojmove, adresu ustanove u kojoj je

rad izrađen
Uvod – sadrži objavljene rezultate drugih autora te se navodi cilj i svrha rada
Materijali i metode – prikazuju detaljan opis svih materijala i postupaka koji
su se koristili u radu
Rezultati – sadrže prikupljene podatke, njihov opis i analizu
Rasprava – uspoređuju se dobiveni podaci s onima iz literature
Zaključci – donose se na osnovi dobivenih rezultata
Sažetak – sadrži potpuni sadržaj rada izražen u nekoliko rečenica
Popis literature – navodi svih radova koji su spomenuti u radu
1.3. Pribor, alat i tehnike u biologiji
- od pribora koji se koristi u biologiji razlikujemo terenski i laboratorijski
pribor
- u laboratorijski pribor i alat ubrajamo predmete koji se koriste u
laboratoriju za izvođenje eksperimenta
- terenski pribor i alat čine predmeti za istraživanje na terenu
Laboratorijski pribor za istraživanje u biologiji
a) Petrijeve zdjelice b) Predmetna stakalca

d) Stakleno posuđe
Lupa
- Ručna lupa – ima bikonveksnu leću, koristi se za dobivanje uvećane slike
predmeta od 2 do 20 puta
- ručne lupe koristimo za promatranje strukture cvijeta, gljiva, kukaca…

- Binokularna lupa – uvećava 20 do 200 puta

- predmet promatranja stavlja se na postolje, osvjetljava se svjetlom odozdo,
promatra se pomoću oba oka

Mikroskop

- Mikroskop (grč. micron = malo, scopein = gledati) – optički uređaj,

instrument koji daje uvećanu sliku objekta promatranja
- tehnika promatranja mikroskopom naziva se mikroskopija ili
mikroskopiranje
- najuobičajeni tip mikroskopa –
optički ili svjetlosni mikroskop

Glavni dijelovi mikroskopa

1. Objektiv – sustav leća

koji stvara povećanu
realnu sliku predmeta
2. Okular – sustav leća koji
tu sliku dodatno
povećava i omogućuje
njezino promatranje
3. Stolić mikroskopa – na
njega postavljamo predmet promatranja (preparat)
4. Kondenzor – sustav leća koji usmjerava svjetlost na predmet
5. Iris – zaslon – za prilagođavanje jačine/intenziteta osvjetljenja
6. Izvor svjetlosti ili zrcalo pomoću kojeg usmjeravamo snop
svjetlosti na predmet promatranja
7. Makrovijak – za grubo izoštravanje
8. Mikrovijak – za finije izoštravanje
1.4. Obilježja živoga svijeta

Obilježja živih bića

- Organiziranost i individualnost
- Izmjena tvari i energije
- Rast, razvoj i razmnožavanje
- Promjenjivost

Stanica je osnovna i funkcionalna jedinica svih živih bića

- Unutar stanice nalaze se strukture i organeli izgrađeni od
molekula, a molekule su građene od atoma kemijskih elemenata

- Slične stanice koje obavljaju istu funkciju čine tkivo

- Različita tkiva povezana su u organe
- Organi koji vrše određene funkcije čine organski sustav
- Više organskih sustava koji su međusobno povezani čine – složeni
organizam

- U prirodi ne postoje dvije iste jedinke – individualnost

- svi organizmi građeni su od tvari, bez unosa novih tvari ne mogu živjeti
- svi koriste energiju za životne aktivnosti
- sveukupnost reakcija razgradnje i izgradnje u živom organizmu nazivamo
metabolizam
- homeostaza – održavanje stabilnih unutarnjih uvjeta u stanici ili organizmu
- svi organizmi su podražljivi – iz okoliša i od drugih organizama primaju
razne podražaje i na njih reagiraju
- tijekom razmnožavanja geni roditelja prenose se na potomke
- organizmi se mijenjaju i prilagođavaju uvjetima okoliša u kojem žive
- raznolikost i jedinstvo živog svijeta rezultat u evolucije
1.5. Klasifikacija živih bića

- Svakoj vrsti daje se ime koje sadrži dvije riječi - dvoimeno nazivlje – Carl
Linne
- dvoimeno nazivlje određuje nekoliko pravila:
- Prva riječ označava rod, a druga vrstu
- Prva riječ piše se velikim početnim slovom, a druga malim
- Prva riječ je imenica, a druga pridjev
- Ime je uglavnom na latinskom ili starogrčkom jeziku
- Piše se ukošenim slovima (italic), ako je tiskano, ili podcrtano,
ako je u rukopisu

- Carl Linne bavio se opisivanjem i određivanjem vrsta te razvrstavanjem u

različite kategorije
- Smatramo ga osnivačem sistematike ili taksonomije – grane biologije koja
se bavi imenovanjem i raspoređivanjem organizama u sistematske
kategorije prema srodstvenim odnosima
- za klasificiranje živih organizama koristimo sistematske kategorije, a
osnovna sistematska kategorija jest vrsta
- vrsta – skupina organizama sa sličnim obilježjima koje se mogu
razmnožavati i davati plodne potomke
- rod – obuhvaća obilježja više vrsta
- srodni rodovi čine porodicu, porodice red, redovi razred, združeni razredi
čine koljeno
- iznad koljena - carstvo
- carstva su svrstana u jednu od triju domena živoga svijeta

Tri domene živoga svijeta

Arheje, bakterije i eukarioti

- Arheje i bakterije su jednostanični organizmi čije su stanice evolucijski

starije i jednostavnije građene

- arheje – naseljavaju staništa ekstremnijih životnih uvjeta (manjak kisika ili

preslana, prevruća, prekisela staništa za druge organizme)

- bakterije – prilagođene životu u različitim uvjetima (voda, tlo, zrak, drugi

organizmi)
- eukarioti – jednostanični i višestanični organizmi čije su stanice složenije
građe
1. Svrstavamo u njih carstva protoktista, biljaka, gljiva i životinja

- stablo života – model koji prikazuje pretpostavku o srodstvenim odnosima

među organizama
 Vrsta/ crna roda,
Kategorija Ciconia nigra

DOMENA Eukarioti, Eukarya

CARSTVO životinje, Animalia

KOLJENO svitkovci, Chordata

RAZRED Ptice, Aves

Rodarice, Ciconiiformes
RED

PORODICA Rode, Ciconiidae

ROD Roda, Ciconia

VRSTA Crna, nigra

2.2. Organizacijske razine živog svijeta

- Biosfera – tanak sloj Zemljine površine u kojemu se odvija život

- Ekosustav – funkcionalno jedinstvo staništa (biotopa) i životna zajednice
(biocenoze)
- Životna zajednica – sve populacije koje žive i djeluju jedna na drugu u
ekosustavu
- Populacija – skup jedinki iste vrste koje žive na istom prostoru
- Jedinka – svako živo biće, svaki pojedini organizam

- Ekosustav je dinamičan sustav koji čine životna zajednica i stanište

- život pojedinog organizma ovisi o životnim uvjetima, o abiotičkim i
biotičkim čimbenicima
- abiotički čimbenici su fizikalna i kemijska svojstva okoliša: temperatura,
voda, svjetlost i drugi
- tijekom evolucije nastale su različite nasljedne prilagodbe organizama na
abiotičke čimbenike
- o abiotičkim čimbenicima ovisi razina metabolizma, razmnožavanje, rast i
razvoj organizama
- organizmi prilagođavaju životne procese uvjetima okoliša
- na promjene uvjeta u okolišu organizmi reagiraju promjenama ponašanja

* Endotermi ili homeotermi = organizmi koji mogu regulirati

temperaturu tijela – termoregulacija
* Ektotermi ili poikilotermi = organizmi kojima temperatura ovisi
o temperaturi okoliša
* Kserofiti – biljke prilagođene suhim staništima
* Higrofiti – biljke prilagođene vlažnim staništima
* Mezofiti – biljke prilagođene staništima s promjenjivom
vlažnošću
* Hidrofiti – biljke prilagođene životu u vodi
* Heliofiti biljke kojima je potrebno više svjetlosti
* Skiofiti – biljke kojima je potrebno manje svjetlosti

- Biotički ekološki čimbenici

- Odnosi u populaciji
Razmnožavanje
Život u zajednici
Kompeticija (-, -)
- Odnosi različitih populacija
Kompeticija
Predatorstvo (+, -)
Simbioza
Komenzalizam (+ 0)
Mutualizam (+ + )
Parazitizam (+ - )
- ekološki minimum najmanji je intenzitet nekog čimbenika potreban za
opstanak organizma
- ekološki maksimum najveći je intenzitet nekog ekološkog čimbenika koji
organizam može podnijeti
- ekološki optimum najpovoljnija je vrijednost nekog ekološkog čimbenika za
neki organizam
- ekološka valencija raspon je između ekološkog minimuma i maksimuma za
neki čimbenik unutar kojeg je moguć opstanak organizma

- mora i oceani najveći su i najraznovrsniji ekosustavi u biosferi

- životni uvjeti prilično su ujednačeni zbog fizikalnih i kemijskih svojstava
morske vode
- raspored životnih zajednica ovisi o svojstvima, osvijetljenosti i gibanju
morske vode
- životne zajednice obalnog područja razvile su posebne prilagodbe na surove
životne uvjete
- bental su svi sjedilački, slabo pokretni i pokretni organizmi koji su životom
vezani uz morsko dno
- pelagijal obuhvaća plankton i nekton, a to su svi organizmi koji žive u
slobodnoj vodi ili na pučini
- plankton su svi organizmi koji lebde u vodi, a nekton svi oni koji se aktivno
kreću
- fitoplankton – fotosintetski planktonski organizmi najvažniji su proizvođači
u morskim ekosustavima

- kopnene vode omogućavaju život svim organizmima na Zemlji

- stajaće i tekuće
- promjenjivi fizikalni i kemijski uvjeti uzrokuju veliku raznolikost živih
zajednica
- vode stajaćice odlikuju se mirnoćom, a to su: lokve, bare, ribnjaci, močvare
i jezera
- močvare su najbogatiji i najraznovrsniji stupanj razvoja ekosustava
kopnenih voda
- strujanje vode u tekućicama, potocima i rijekama određuje sastav i
raspored životnih zajednica
- osnovna obilježja podzemnih voda jesu stalna tama i stabilnost
temperature

- život na kopnu usko je vezan uz tlo i ovisi o klimatskim uvjetima, odnosno

fizikalnim svojstvima atmosfere
- osnovni tipovi kopnenih ekosustava utvrđuju se prema klimi, tlu i vegetaciji
- vegetaciju čine sve biljne zajednice nekog područja
- šumski ekosustavi najsloženiji su i najbogatiji kopneni ekosustavi
- za sve životne procese potrebna je energija, izvori energije za život su
Sunce i hrana
- autotrofni organizmi - proizvođači iz anorganskih tvari stvaraju energijom
bogate organske tvari
- fotoautotrofi koriste energiju Sunca, a kemoautotrofi energiju kemijskih
reakcija
- fotosinteza je proces pretvorbe svjetlosne energije u kemijsku energiju
glukoze pomoću klorofila
- heterotrofni organizmi – potrošači energiju dobivaju iz drugih organizama
ili organskih ostataka
- proizvodnja organske tvari može biti: primarna – autotrofni organizmi i
sekundarna – heterotrofni organizmi
- biomasa je masa organske tvari koja nastaje organskom proizvodnjom, a
brzina stvaranja je produktivnost

- hranidbeni lanac prikazuje vezu između proizvođača i potrošača, prikazuje

tko koga jede
- više međusobno povezanih hranidbenih lanaca prikazuje se kao hranidbena
mreža
- protok energije kroz ekosustav odvija se duž hranidbenog lanca pri čemu se
dio energije pohranjuje na svakoj hranidbenoj razini u obliku biomase, a dio
se gubi u obliku topline
- energija ekosustava ulazi u obliku svjetlosne energije, a napušta ga kao
toplina
- hranidbena ili ekološka piramida prikazuje odnos brojnosti, biomase i
količine energije pojedinih hranidbenih razina

- metabolizam je niz složenih i povezanih kemijskih reakcija koje se zbivaju u

organizmu
- razgradnjom organskih tvari oslobađa se energija pohranjena u kemijskim
vezama
- stanično disanje odvija se u mitohondrijima uz utrošak kisika
- staničnim disanjem nastaju ugljikov dioksid, voda, ATP i toplina

- život organizama ovisi o neprekidnoj izmjeni tvari s okolinom

- kemijske elemente koji izgrađuju organizme nazivamo biogenim
elementima
- kruženje biogenih elemenata između živog i neživog nazivamo
biogeokemijskim ciklusom
- posebno je značajno kruženje najzastupljenijih elemenata: vodika, kisika,
ugljika, dušika i fosfora
- u kruženju i recikliranju tvari u ekosustavu iznimno važnu ulogu imaju
razlagači – bakterije, gljive i drugi
- prirodna selekcija događa se u populaciji pod utjecajem okoliša
- opstaju i razmnožavaju se one jedinke koje su bolje prilagođene
promjenama u okolišu
- evolucija je proces prilagodbe organizama abiotičkim i biotičkim uvjetima
okoliša
- opće prilagodbe naseljavanje novih staništa
- životinje se prilagođavaju specifičnim uvjetima okoliša veličinom, građom i
oblikom tijela

- raznolikost živog svijeta posljedica je evolucije

- areal je ukupni prostor rasprostranjenosti neke vrste, prema arealu
razlikujemo kozmopolite i endeme
- relikti su u prošlosti imali veći areal koji je zbog izumiranja na nekim
područjima znatno smanjen
- vegetaciju čine sve biljne zajednice nekog područja
- flora su sve biljne vrste nekog područja, a fauna sve životinjske vrste nekog
područja
- bioraznolikost je raznolikost flore i faune u ekosustavu ili čitavoj biosferi
- bioraznolikost je temelj stabilnosti i održivosti ekosustava, a time i
sveukupnog života u biosferi
- Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja