1. Objasni kada je i tko donio Krfsku deklaraciju te što je njome dogovoreno.

Predstavnici JUGOSLAVENSKOG ODBORA i SRPSKE VLADE na KRFU 20.07.1917. su KRFSKOM

DEKLARACIJOM (potpisali Ante Trumbić i Nikola Pašić) dogovorili da će buduća zajednička
država Srba, Hrvata i Slovenaca biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na
čelu s dinastijom Karađorđević1, a da će o unutarnjem uređenju odlučiti Ustavotvorna
skupština nakon ujedinjenja 2/3 većinom.2 (naime, kako su Srbi bili za centralističko, a JO za
federalističko uređenje to se tada nije moglo dogovoriti pa je donijeta odluka da se to pitanje
riješi na izborima nakon ujedinjenja - zato je Krfska deklaracija kompromisni dogovor). Iako
je Krfska deklaracija bila samo zajednička izjava, a ne državnopravni akt, ipak ima veliku
važnost u procesu stvaranja jugoslavenske države.

2. Objasni kada je i tko donio Svibanjsku deklaraciju te što je njome dogovoreno.

30. 05. 1917. JUGOSLAVENSKI KLUB (sastavljen od zastupnika iz Slovenije, Istre i Dalmacije u
Carevinskom vijeću u Beču – na čelu mu je bio slovenski zastupnik ANTON KOROŠEC) donosi
SVIBANJSKU DEKLARACIJU u kojoj traži ujedinjenje svih zemalja u A-U u kojima žive Slovenci,
Hrvati i Srbi (južnoslavenske zemlje unutar Monarhije) ali i dalje pod žezlom Habsburške
Monarhije (znači, ne bi se izdvajali iz A-U i spajali sa Srbijom). U toj deklaraciji ne spominje se
nikakvo ujedinjenje sa Srbijom, već očuvanje Habsburške Monarhije, ali na trijalističkoj
osnovi.
3. Objasni kada je i tko donio Zagrebačku rezoluciju te što je njome dogovoreno.
Budući su se prilike u Austro-Ugarskoj potkraj 1917.g. sve više pogoršavale, pretpostavljalo
se da ona neće još dugo trajati. Zato je započela akcija političkog okupljanja svih političkih
stranaka i skupina iz južnoslavenskih zemalja Monarhije. Njihov sastanak održan je u ožujku
1918.g. u Zagrebu, a na tom je sastanku prihvaćena izjava nazvana Zagrebačka rezolucija,
kojom se traži "narodna nezavisnost i na demokratskim temeljima uređena država
Slovenaca, Hrvata i Srba." U toj se Rezoluciji ne spominju granice države, niti da bi ona
trebala biti prema Svibanjskoj deklaraciji, niti prema Krfskoj deklaraciji. U Rezoluciji su
predviđene i pripreme za stvaranje narodnih organizacija (narodne vlasti u Sloveniji,
Dalmaciji, Istri, BiH ...) koje će se stopiti u jedinstveno Narodno vijeće.

4. Kada je i gdje osnovano NV SHS, koja mu je funkcija i tko mu je na čelu? U listopadu:

5.10. 1918. osnovano NARODNO VIJEĆE SLOVENACA, HRVATA i SRBA kao središnje političko
tijelo za južne Slavene u Monarhiji s programom ujedinjenja Slovenaca, Hrvata i Srba u
neovisnu i demokratsku državu (Slovenija+Hrvatska+Vojvodina+BiH) > ta država bi se zvala
DRŽAVA SLOVENACA, HRVATA i SRBA > na čelu NV Države SHS bio je slovenski političar
ANTON KOROŠEC.

1
što je razočaralo mnoge Hrvate, jer su očekivali republiku, a ne monarhiju.
2
potpisali su ju Ante Trumbić i Nikola Pašić
1
5. Koje je odluke donio Hrvatski sabor 29.10.1918.?
Na povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora, 29. listopada 1918.g. donesen je zaključak o raskidu
svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom, te proglašenje Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s
Rijekom nezavisnom državom, koja s ostalim južnoslavenskim državama koje su bile pod
austrougarskom vlašću stupa u zajedničku Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, kojoj je na čelu
Narodno vijeće SHS. (UJEDINJENJE SA SLOVENIJOM, VOJVODINOM I BIH U NEOVISNU
DRŽAVU SLOVENACA, HRVATA I SRBA u kojoj je NV SHS vrhovna vlast, a njoj su podređene
pokrajinske vlade u Zagrebu, Ljubljani, Splitu i Sarajevu > Zagreb=upravno središte nove
države).
6. Koji teritorij je obuhvaćala Država SHS? Dalmacija, Hrvatska, Slavonija, Vojvodina, BiH
7. Kada kapitulira A-U? Tko je Gabriele D' Annunzio?
3.11.1918. kapitulira A-U
U rujnu 1919. Gabriele D' Annunzio koji je je bio talijanski nacionalist i pjesnik koji je sa
svojim paravojnim fašističkim postrojbama (crnokošuljašima - arditima) upao u Rijeku koju je
zauzeo i osnovao paradržavu i provodio talijanizaciju (Na kraju rata talijani su počeli širiti
granice i dalje od linije koja im je dodijeljena tajnim Londonskim sporazumom. Tajni
Londonski sporazum na nije imao legalno značenje, ali je utjecao na ponašanje zemalja koje
su bile potpisnice tog tajnog ugovora.).
8.Objasni kada je i tko donio Ženevsku deklaraciju te što je njome dogovoreno? Da li je ona
zaživjela?
Prvi pokušaj povezivanja Države SHS i Kraljevine Srbije zbio se na konferenciji čelnika
Narodnog vijeća SHS (Korošec), Jugoslavenskog odbora (Trumbić) i srpske vlade (Nikola
Pašić) u Ženevi od 6. do 9. studenog 1918.g. Potpisan je dokument poznat kao Ženevska
deklaracija (9.11.1919.), kojim je utemeljena jugoslavenska država. Ženevska deklaracija
predviđala je formiranje zajedničke vlade od jednakog broja članova Narodnog vijeća i srpske
vlade, a oba dijela nove države imala bi suverenitet do zasjedanja ustavotvorne skupštine.
Time se osigurava ravnopravnost buduće države i sprječava srpska hegemonija. U Srbiji,
regent Aleksandar nije prihvatio Ženevsku deklaraciju, jer se on i velikosrpski krugovi nisu
mogli pomiriti s činjenicom da će Srbi biti izjednačeni s ostalim narodima.
9. U čemu je važnost sjednice NV SHS od 23./24.11.1918? Kakvi su stavovi političara oko
ujedinjenja sa Srbijom? Na sjednici Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS, 23./24.
studenog 1918.g vodila se rasprava o ujedinjenju sa Srbijom. Gotovo svi su bili za ujedinjenje,
ali su se razlikovali po načinu razmišljanja o tome kada i kako to ujedinjenje provesti.
Pribićević je požurivao prisutne, tvrdeći da je stanje u Državi SHS jako loše, a mnogi su se
priklonili bržem ujedinjenju zbog straha od talijanske okupacije jadranske obale. Za
delegaciju koja je trebala otputovati u Beograd pripremljena je pismena uputa – tzv.
Naputak, koji je predviđao minimum ravnopravnosti u budućoj državi. Jedan od malobrojnih

2
koji je otvoreno kritizirao tako ishitrenu odluku o slanju delegacije u Beograd bio je Stjepan
Radić, koji je u svom govoru upozorio prisutne da "ne srljaju kao guske u maglu."
10. Objasni što sadrže dokumenti Naputak i Adresa te kako je i tko proglasio ujedinjenje
Države SHS i Kraljevine Srbije. Što je bilo s Vojvodinom i Crnom Gorom?
Dokument Naputak - vidi prethodno pitanje

Delegaciju Države SHS, koju su vodili Svetozar Pribićević i Ante Pavelić (ne poglavnik), primio
je 1. prosinca 1918.g. regent Aleksandar (njegov otac, kralj Petar I Karađorđević bio je star i
bolestan). Delegacija je na nagovor Pribićevića prethodno odustala od Naputka i pripremila
dokument nazvan Adresa, kojim se ne zahtjeva ništa, već se samo izražava želja za
ujedinjenjem s Kraljevinom Srbijom. Regent Aleksandar je prihvatio molbu za udruživanjem
Države SHS s Kraljevinom Srbijom, te je proglasio njihovo ujedinjenje u Kraljevstvo Srba,
Hrvata i Slovenaca = PRVOPROSINAČKA PROKLAMACIJA. Taj Prvoprosinački akt nije bio
pravni dokument kojeg potpisuju dvije strane, već odluka regenta o proglašenju nove države.
5.12. organizirane su velike demonstracije na Jelačićevom trgu zbog načina ujedinjenja sa
Srbijom. Krajem studenog Velika narodna skupština u Novom Sadu je donijela odluku o
pripajanju Vojvodine Kraljevini Srbiji. To isto je učinila i Velika narodna skupština u
Podgorici za Crnu Goru > obje skupštine su bile neligitimne i pod pritiskom velikosrba.

11. Koje tijelo te tko mu je na čelu upravlja Kraljevstvom SHS do donošenja Ustava? Opiši
probleme s kojima se suočavaju Hrvati do donošenja Ustava.
Državom je upravljalo Privremeno narodno predstavništvo (Protić, Korošec, Trumbić,
Pribičević i dr.) do donošenja ustava. Započelo svoj rad 16. ožujka 1919. uvodnim govorom
regenta Aleksandra.
Iako su odluku o ujedinjenju trebala potvrditi najviša predstavnička tijela pojedinih naroda,
kao što je to učinila srpska Narodna skupština, Hrvatski sabor nikad nije sazvan da to učini jer
se znalo da ne bi potvrdio tu odluku. Tako je Hrvatska je u novoj zajednici izgubila obilježja
državnosti i samostalnosti koja je imala u A-U ( Sabor i vladu). Tendencija centralizma je išla
za tim da se sve odluke donose u Beogradu. Provodila se centralizacija uprave, a za sve
nedoumice konzultiralo se srbijanski ustav. Privremeno narodno predstavništvo donjelo je i
izborni zakon za Ustavotvornu skupštinu. Izbori su održani u studenom 1920.g
12. Tko je organizirao demonstracije protiv ujedinjenja 5.12.1918. i što se dogodilo tog
dana?
5.12.1918. pristaše ujedinjenja su priredile proslavu na Trgu bana Josipa Jelačića, no povorka
građana i pripadnici 25. i 53. domobranske pukovnije koji su bili inspirirani proglasom HSP-a
Hrvatske stranke prava u kojem su govorili protiv načina ujedinjenja. Tako je HSP potaknuo
demonstracije na Trgu bana Jelačića. Prosvjednici su došli na proslavu ujedinjenja i ondje
klicali republici, Stjepanu Radiću, a negodovali protiv monarhije, dinastije i načina na koji je
ujedinjenje provedeno. Na njih su pucali pripadnici Narodne straže: ubijeno je 13, a ranjeno
17 ljudi > Prosinačke žrtve. Uhićeni su dobili 10 godina zatvora za pokušaj puča i rušenja

3
monarhije. Sukob je iskorišten za razoružanje domobranske vojske nakon čega postoji samo
jedinstvena vojska Kr SHS u kojoj je službeni jezik bio srpski.

13. Što je to „jadransko pitanje“ te kako je riješeno? (Rapallski ugovor i Rimski ugovori)
Na vanjskopolitičkom planu najvažnije je bilo „jadransko pitanje“ > pitanje razgraničenja s
Italijom. Pregovore je vodio Ante Trumbić.
Dogovor između Kraljevstva SHS i Italije definiran je u studenom 1920. je zaključen u
talijanskom gradiću Rapalu - Rapalski ugovor kojim se u Italiji našao dio Slovenije, te Istra,
Cres, Lošinj, Ilovik, Susak, Unije, Zadar, Lastovo, Palagruža, Sušac. Rijeka je postala
slobodna država, no 1924. je Rimskim ugovorim i ona pripojena Italiji.
14. Kada je i zašto uspostavljena Labinska republika?
Rapalski ugovorom se oko 600 000 Hrvata i Slovenaca našlo u Italiji gdje nisu priznati kao
nacionalna manjina te su izloženi talijanizaciji, ali i sve većem fašističkom teroru .
Najpoznatiji ustanak protiv fašističkog terora bio je ustanak labinskih rudara 1921. koji su
osnovali Labinsku republiku, no uskoro su uhićeni, a neki i ubijeni.
15. Što je to Hrvatski komitet, a što Hrvatska legija?
POSLIJERATNA EMIGRACIJA - Brojni bivši časnici austro-ugarske vojske kojima je nova država
iskazala nepovjerenje (npr. Svetozar Borojević, Stjepan Sarkotić), neki pripadnici plemstva te
neki političari (frankovci) i javni djelatnici, napustili su KrSHS i otišli u Austriju i Mađarsku.
Tako je u Grazu 1919. osnovan Hrvatski komitet s ciljem stvaranja samostalne hrvatske
republike na inicijativu Ivice Franka (sina Josipa Franka) te generala Sarkotića.
Komitet je 1920. u Mađarskoj utemeljio Hrvatsku legiju koja je trebala u slučaju pobune u
Hrvatskoj uključiti se u borbu.
16. Kakav je bio poredak stranaka na izborima za Ustavotvornu skupštinu u studenom
1920.? Izbori su održani u studenom 1920.g., a uz velike izborne makinacije, najveći broj
mandata osvojile su:

1. Pribićevićeva Demokratska stranka – 92;

2. Pašićeva Radikalna stranka – 91;
3. Komunistička partija Jugoslavije – 58;
4. HPSS – 50 (230.000 glasača);
5. Slovenska ljudska stranka (SLS) Antona Korošeca – 27;
6. Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO) Mehmeda Spahe) – 24;...itd.

Rezultat je pokazao veliki jaz između federalističke i centralističke opcije. Ustavotvorna

skupština od početka je radila u krnjem sastavu, jer su odbile u nju ući i prihvatiti monarhiju
stranke HRSS (Hrvatska republikanska seljačka stranka, koja je promjenom imena odmah
nakon izbora, dala do znanja da se zalaže za republikansku ideju i ne prihvaća monarhiju) i
HSP.
4
17. Što su to Obznana i Zakon o zaštiti države?
Obznana je naredba vlade Kraljevine SHS u prosincu 1920. kojem se zabranjuje rad stranke
KPJ (Komunističke partije Jugoslavije). Donesena je nakon neočekivanog uspjeha KPJ na
izborima za ustavotvornu skupštinu. (na izborima za ustavotvornu skupštinu u studenom
1920. postigli 3. mjesto i 58 mandata. (Na HRSS se primjenjuje Obznana nakon što Radić
1924. u Moskvi učlanjuje HRSS u Seljačku internacionalu. Radić i još neki završavaju u
zatvoru).

Nakon što je komunist Alija Alijagić u Delnicama ubio ministra unutrašnjih poslova Milorada
Draškovića – tvorca Obznane, na stranku je primijenjen još stroži „Zakon o zaštiti države“
(kolovoz 1921.) kojim je stranka stavljena izvan zakona i počinju progoni njenih članova
(Alijagić je osuđen na smrt i ubijen)…Članovi djeluju u ilegali….

18. Kako je i kada donesen Vidovdanski ustav? Kako je njime organizirana država (podjela
na oblasti) i kakve ovlasti ima kralj? Kako se zove država sada?

Vlada je uspjela postiči da se Ustav može izglasati nadpolovičnom većinom, a ne 2/3 većinom
kako je dogovoreno još Krfskom deklaracijom. Usprkos apstiniranju mnogih stranaka od rada
u skupštini, vlada je jedva (kupovinom glasova) skupila nadpolovičnu većinu, što joj je
osiguralo izglasavanje ustava. Ustav je izglasan 28. lipnja 1921.g., na pravoslavni dan Sv.
Vida, pa je nazvan Vidovdanski ustav, po kojem je Kraljevina SHS ustavna, parlamentarna
monarhija, a država je uređena strogo centralistički, s prevagom izvršne vlasti nad
zakonodavnom i s velikim ovlastima kralja, što je dodatno pojačalo političke napetosti.

Da bi se taj centralizam proveo u praksi, u lipnju 1922. kralj donosi zakon o podjeli države
koja se sada zove Kraljevina SHS na 33 oblasti > Hrvatska na 6 oblasti > Boka, Kastav,
Međimurje i Srijem izvan tih 6 (a pod Italijom Istra, Zadar, Cres, Lastovo, Palagruža, Sušac /
od 1924. i Rijeka).

19. Zašto i kada HPSS mijenja ime u HRSS? Što obilježava Radićevo političko djelovanje do
1925.? Koliku podršku hrvatskog naroda ima njegova stranka?
U 12.mj. 1920. HPSS (odmah nakon izbora) mijenja ime u HRSS – HRVATSKA REPUBLIKANSKA
SELJAČKA STRANKA koja svojim imenom ističe svoje protumonarhijsko stajalište.
HRSS se bori politikom ne sudjelovanja u radu Narodne skupštine u Beogradu, jer ne priznaje
monarhiju i Vidovdanski ustav iako 1923. na izborima postižu čak 70 mandata i 2. mjesto (jer
ističu liste i u Dalmaciji i BiH) potom Radić putuje u Prag, Pariz, London….da dobije saveznike
u rješenju „hrvatskog pitanja“ ali nema uspjeha, te 1924. u Moskvi učlanjuje HRSS u

5
Seljačku internacionalu zbog čega će se na HRSS primijeniti „Obznana“, a Radić i još neki će
završiti u zatvoru.

20. Kada i zašto Radić mijenja ime stranke u HSS te što obilježava njegovo političko
djelovanje do 1927.? Kako nastaje SDK i koji joj je cilj?

Nakon što su kralj i vlada 1924.g. donijeli odluku o primjeni Obznane ili Zakona o zaštiti
države na HRSS zabranjuje se svaki rad stranke, a uskoro je došlo do hapšenja stranačkih
vođa pa i samog Stjepana Radića. No, odlučeno je da stranka usprkos zabrani može izaći na
izbore, jer se očekivalo da u takvim okolnostima, pogotovo kada je Stjepan Radić u zatvoru,
HRSS nema šanse za veći izborni uspjeh. Ali, dogodilo se nešto neočekivano,na izborima
HRSS je dobio 67 mandata.

U novonastalim uvjetima kralj i vlada bili su spremni na dogovore s Radićem, a i sam Radić
bio je spreman na sporazum s vladom jer je svjestan da iz zatvora ne može puno pridonijeti
rješavanju hrvatskog pitanja. Zbog takvih političkih promjena mijenja se i ime stranke u HSS
(Hrvatska seljačka stranka), jer priznanjem monarhije mora se brisati republikanski pridjev iz
imena . Formirana je nova vlada, tzv. R– R vlada (Radić–radikali vlada) u kojoj HSS dobiva
četiri ministarska mjesta, a Stjepan Radić postaje ministar prosvjete.

Vrlo brzo je Radić postao svjestan da je sporazum za radikale bio samo način da primire
hrvatsku oporbu, ali da oni i dalje nastavljaju s centralističkom politikom, što dovodi do
raskida saveza HSS-a i Radikala, a Radić se vraća u oporbu. Do promjena u razmišljanjima
dolazi i kod Pribičevića, koji je shvatio da centralistička politika, koju je i on favorizirao i
provodio, nije ostvarila njegovu viziju jugoslavenskog unitarizma, već je samo omogućila
učvršćivanje velikosrpske politike, koja ugrožava sve nesrpske narode, ali i tzv. "prečanske
Srbe" (Srbe izvan Srbije), a time i njegove Srbe u Hrvatskoj.

Takve okolnosti dovele su do povezivanja njihovih stranaka, HSS-a i SDS-a u politički savez
nazvan Seljačko-demokratska koalicija – SDK, u studenome 1927.g. Radić i Pribičević su od
početka djelovanja vrlo žestoko napadali djelovanje vlade. Istupali su preko novina, na
javnim nastupima, ali i za skupštinskom govornicom, pa su ih često isključivali sa sjednica

21. Zašto i kada dolazi do atentata na zastupnike SDK u Narodnoj skupštini u Beogradu?
Tko je atentator i koje su posljedice tog atentata?

SDK je početka djelovanja vrlo žestoko napadao djelovanje vlade. (SDK je sa 85 zastupnika
postala iznimno opasna za režim). Istupali su preko novina, na javnim nastupima, ali i za
skupštinskom govornicom, pa su ih često isključivali sa zasjedanja. Pribičević i Radić su obišli
cijelu zemlju i držali govore u kojima su razotkrivali korupcijske afere i kriminalno ponašanje
režima, poreznu pljačku „prečanskih krajeva“…. Sve su se češće pojavljivale i prijetnje
ubojstvom

Na dan 20. lipnja 1928.g., član Radikalne stranke i terorističke grupacije Bela ruka – Puniša
Račić, u Skupštini u Beogradu je pucao na hrvatske zastupnike. Ubio je Pavla Radića i Đuru

6
Basaričeka, a teško su ranjeni Stjepan Radić, Ivan Pernar i Ivan Granđa. Stjepan Radić je umro
8. kolovoza 1928.g., a njegov pogreb okupio je desetke tisuća ljudi iz cijele Hrvatske.

Za novog predsjednika HSS-a izabran je dr. Vladko Maček. U Kraljevini SHS uslijedila je
prilična politička kriza, u kojoj je SDK odbijala daljnji rad u Skupštini, a Hrvati traže da budu
gospodari na svom teritoriju, te da dobiju svoj Sabor i vladu.

Kralj Aleksandar je u takvim okolnostima 6. siječnja 1929.g. proglasio diktaturu – tzv.

šestojanuarsku diktaturu, kojom ukida Vidovdanski ustav i raspušta Skupštinu. U vrijeme
diktature zabranjen je rad svih političkih stranaka i organizacija.

Početkom listopada 1929.g. kralj je donio Zakon o nazivu i podjeli države, a po tom zakonu
država je dobila naziv Kraljevina Jugoslavija i bila je podijeljena na 9 banovina umjesto 33
oblasti: 1. Dravska; 2. Savska; 3. Vrbaska; 4. Primorska; 5. Drinska; 6. Zetska; 7. Vardarska; 8.
Moravska i 9. Dunavska. Granice među banovinama povučene su tako da je u njih 6 srpska
većina, koje naznačuju konture Velike Srbije. Hrvatske su zemlje podijeljene na dvije
banovine – Savsku i Primorsku.