VELIKA SVJETSKA GOSPODARSKA KRIZA

Slom njujorške burze 25. listopada 1929. poznat je pod nazivom Crni petak. Taj je događaj
označio početak Velike svjetske gospodarske krize. Zatvorene su banke i burze, a kriza se iz
Amerike prelila u cijeli svijet .
Jedan od uzroka Velike gospodarske krize u SAD je bio nesklad između proizvodnje i
potrošnje. Proizvodilo se više no što je tržište tražilo. Zbog pretjerane proizvodnje tzv.
hiperprodukcije u skladištima se nakupljala neprodana roba te je takav višak izazvao
spuštanje cijena i smanjenje proizvodnje. To je dovelo do otpuštanja velikog broja ljudi, a
konačno i do pada vrijednosti dionica. Tako se kriza s industrije proširila najprije na
bankarstvo, a zatim i na ostale gospodarske grane.

Nakon sloma burze, ekonomija jedva da je postojala, a šok je bio neopisiv. Najmanje pet
tisuća banaka se zatvorilo, kao i veliki broj poslovnih poduzeća, a tvrtke koje su nastavile s
radom otpuštale su zaposlenike i snižavale plaće onima koji su ostali.
Nakon pune zaposlenosti koja je vladala do 1929. godine, 1932. bilo je već 6 milijuna
nezaposlenih, a 1933. je oko 26 milijuna nezaposlenih ljudi lutalo Amerikom i gladovalo.

Gospodarski slom u SAD-u banke su pokušale stabilizirati povlačenjem američkih investicija

iz Europe, te uvođenjem visokih carinskih pristojbe za robu koja se uvozila u SAD. Sve to je
pak imalo katastrofalne posljedice na europsko gospodarstvo.
Velika kriza stvorila je neviđenu bijedu. Najžešće je pogodila Njemačku, u kojoj je takva teška
situacija pomogla jačanju nacista na izborima i omogućila dolazak Hitlera na vlast.

Rješenje za krizu u SAD-u pronašao je novi predsjednik Franklin Delano Roosevelt. On je

zajedno sa svojim ekonomskim stručnjacima osmislio niz reformi nužnih za izlazak iz krize.
Taj program poznat je pod nazivom New Deal (“novo dijeljenje”) te se počeo primjenjivati
od ožujka 1933. Počelo se financirati javne radove i tako zapošljavati ljude. Plaće na ovim
poslovima su bile jako male, često čak samo hrana i prenoćište, ali to je pomoglo
nezaposlenima da prežive. Pomalo je industrijska proizvodnja počela oživljavati. Uvedeno je
socijalno osiguranje radnika te pomoć umirovljenicima siromašnima i nezaposlenima.
Poljoprivrednicima su ponuđeni jeftini krediti kako bi oživjela proizvodnja. Ovim programom
država se umiješala u sve grane ekonomsko-socijalnog života te je 1934. započeo
gospodarski oporavak.

U Europi kriza je imala katastrofalne razmjere jer ni jedna država nije raspolagala
mehanizmima kakve je na raspolaganju imao predsjednik SAD. Dok je većina država
pokušavala pronaći izlaz iz krize oponašanjem SAD, u Njemačkoj, Italiji i Japanu rasle su
ekspanzionističke težnje totalitarnih režima te se nezaposlenost smanjivala razvijanjem
ratne industrije. U Njemačkoj je pod utjecajem bijede nacionalsocijalizam na čelu s Hitlerom
sve je više jačao, Mussolini je usmjerio nacionalizam na ideje širenja Italije na prostore
nekadašnjeg Rimskog Carstva, a Japan se pripremao za napad na Kinu.

Velika svjetska kriza nije zahvatila SSSR jer nije bio uključen u svjetsku trgovinu na
standardan način, a osobito jer ekonomska moć nije bila koncentrirana u bankama i
vrijednosnim papirima.
Kraljevinu Jugoslaviju sveopća kriza je zahvatila u jesen 1931. nakon što je Prva hrvatska
štedionica u Zagrebu na svojim šalterima obustavila isplate štednje nakon što su
kratkoročne zajmove bile naglo povukle jedna austrijska i jedna češka banka.
Posljedica Velike svjetske krize za Kraljevinu Jugoslaviju je bila da je ona postala jedna od
najzaduženijih europskih zemalja. Više od polovice duga odnosilo se na međunarodne
obaveze stvorene ratnim dugovima i dugovima izravno ili neizravno nastalim prije rata.
Gospodarska kriza zapravo nije bila posljedica loših poteza jugoslavenskog gospodarskog
vrha, već je političko nasljeđe Jugoslavije bilo suviše nagomilano dugovima. Time se
pokazalo da manje razvijene zemlje siromašne kapitalom, neovisno o tome kakvu politiku
vodile, mogu lako upasti u krizu, a da se nisu same izravno dovele do toga.

Izvori:
https://www.skole.hr/velika-gospodarska-kriza-1929-godine/
https://issuu.com/meridijani-izdavac/docs/povijest_g4_web
https://hrcak.srce.hr/file/115564
https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A1811/datastream/PDF/view