Republika Hrvatska

Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman“

Temeljna časnička izobrazba

Seminarski rad iz predmeta:

Vojna povijest

Tema

Najznačajnije operacije na zapadnom bojištu

u 2. Svjetskom ratu

Polaznik: Nastavnik:

vojnik Teo Nola pukovnik Damir Stručić

Zagreb, siječanj 2016.

0
 SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................2

2. Uzroci 2. svjetskog rata...............................................................................................3

3. Kratak pregled 2. svjetskog rata................................................................................6

3.1. Tijek rata na zapadnom bojištu............................................................................8

4. Najznačajnije operacije na zapadnom bojištu........................................................10

4.1. Bitka za Francusku.............................................................................................10

4.2. Bitka za Britaniju...............................................................................................12

4.3. Operacija Overlord.............................................................................................14

4.4. Bitka kod Overloona..........................................................................................19

5. ZAKLJUČAK............................................................................................................21

6. LITERATURA...........................................................................................................22

1
1. UVOD

Drugi svjetski rat je imao velikoga utjecaja na današnji izgled i raspored svjetskih sila, kao i
na ekonomsko stanje i bogatstvo država. Sasvim je normalno da je on još i danas jedna od
važnih tema o kojima se često raspravlja. S obzirom na njegovo trajanje i broj zemalja koje su
bile uključene, bojišta su podjeljena. Iako su skoro sve najpoznatije bitke odigravane na
istočnom bojištu, niti zapadno bojište ne treba biti zanemareno. Upravo zato će u radu tema
biti najznačajnije operacije na zapadnom bojištu, kako bi se upoznali sa bitkama koje možda
nisu toliko poznate, no svakako su imale važan utjecaj na sam tijek rata.

Cilj rada je proučiti operacije i bitke koje su se odvijale na zapadnom bojištu te čitatelje
detaljnije upoznati sa onima koje se smatraju da su utjecale na tijek rata. Uvijek je važno
poznavati povijest, uzroke koji su doveli do određenih događaja, tijek i njegove posljedice. Na
temelju toga se može izbjeći da se povijest stalno ponavlja te da ljudi rade iste greške.

Izvori podataka ze seminar jesu knjige i stručni članci na temu 2. Svjetskog rata, no
prvenstveno Internet, s obzirom da se na njemu mogu pronaći mnoge zanimljive informacije
vezane za temu rada, kao i različita mišljenja i stajališta o događajima u 2. Svjetskom ratu.
Navedena literatura je korištena u svrhu boljeg upoznavanja sa temom rada te kako bi se
steklo dovoljno informacija za vlastite stavove i poglede.

Metodologije prikupljanja podataka koje su se koristile jesu induktivna i deduktivna metoda.

Osim navedenih koristila se i povijesna metoda kao i metoda sinteze.

Rad će se započeti uvodom u uzroke za izbijanje drugog svjetskog rata. Ovaj dio rada je
veoma bitan kako bi prikazao okruženje i raspoloženje koje je dovelo do ponovnog sukoba na
svjetskoj razini, jer upravo to utječe na sam tijek rata kao i na ponašanje zaraćenih strana. U
drugom dijelu rada će se dati kratki presjek tijeka 2. Svjetskog rata, kako bi čitatelj dobio uvid
kako je rat tekao, što se događalo te koja je važnost zapadnoga bojišta i bitaka o kojima će biti
riječ kasnije u radu. Treći, zadnji dio rada, govori o nekim od najvažnijih bitaka u 2.
Svjetskom ratu koje su se vodile na zapadnom bojištu, o bitkama koje su imale utjecaja na
tijek rata.

2
2. Uzroci 2. svjetskog rata

Među glavnim uzrocima drugog svjetskog rata sigurno se nalazi nezadovoljstvo Njemačke,
Italije, Japana i ostalih svjetskih sila međunarodnim poretkom koji je uspostavljen nakon 1.
Svjetskog rata. Dio autora navodi kako je glavni uzrok 2. Svjetskog rata Njemačka želja da
poništi negativne posljedice koje je 1. Svjetski rat imao na njezin geopolitički položaj te da
osigura globalnu prevlast. Moje mišljenje je kako su oba stajališta točna, jer postoji više
uzroka 2. Svjetskom ratu, kao i više zemalja koje su našle svoj interes u njemu. Na primjer,
Japan je htio istisnuti Britaniju i Sjedinjene Američke Države.

Njemačka je definitivno imala najviše razloga da potakne svijet na novi rat. Naime, ona nije
bila u mogućnosti isplatiti pobjednicima ratnu odštetu u visini od 132 milijarde njemačkih
zlatnih maraka pa su zbog toga francuske postrojbe 1923. godine zaposjele Ruhrsku oblast,
središte njemačke teške industrije. Nakon što je ostala bez Ruhrske oblasti Njemačka je
doživjela financijski slom i pogodila ju je velika inflacija. Ukinuta je vojna obaveza a vojska
je mogla imati najviše 100 000 osoba, što je posljedica Versajskog mirovnog sporazuma.
Brodska flota je smanjena na mali broj brodova dok je veliki broj teškog naoružanja bila
prisiljena predati silama Antante. „Nepovoljan mirovni ugovor, složen i nestabilan politički
sustav uspostavljen Weimarskim ustavom te teško gospodarsko-socijalno stanje u zemlji,
dodatno otežano posljedicama velike svjetske gospodarske krize (1929–1933), doveli su
1933. u Njemačkoj na vlast ratobornu i revizionističku Nacionalsocijalističku njemačku
radničku partiju pod vodstvom A. Hitlera.“ 1 Hitler je bio veliki zagovornik rata jer je smatrao
da novi rat može vratiti Njemačkoj njezin stari sjaj. Bio je opsjednut velikom Njemačkom te
je zbog toga vršio stalni pritisak na Austriju. Versajski ugovor je 1938. godine bio prekršen, a
njemačke trupe su iste godine ušle u Astriju i izvršile pripajanje. Hitler je imao sve veće
Ambicije o širenju Njemačke te je na red došlo osvajanje Čehoslovačke. Poslao je zahtjev da
se Njemačkoj ustupi Sudetska oblast, a isto je i učinjeno Minhenskim sporazumom 1938.
godine. „1939 godine njemačka vojska je ušla u Čehoslovačku i raskomadala je čime je
stvoren Češki Protektorat pod njemačkom vlašću dok je Slovačka postala satelitska država.“2

Italija također nije bila zadovoljna onime što joj je pripalo nakon 1. Svjetskog rata, stoga
narod izabire Mussolinija i Nacionalnu partiju fašista na vlast. Unutrašnje političko stanje u
Italiji učvrstilo je fašistički režim te je on dobio veliku društvenu potporu. U Japanu su pak
1
Butler, R. (2014), Velike bitke II. svjetskog rata. Zagreb: Znanje, str. 57
2
Butler, R. (2014), Velike bitke II. svjetskog rata. Zagreb: Znanje, str. 72
3
vlast preuzeli militarističko-nacionalistički krugovi. Upravo nezadovoljstvo je bila poveznica
između ove tri zemlje a ono ih je na kraju dovela do trojnog pakta koji je potpisan 1940.
godine. Ono što je karakteristično za period prije 2. Svjetskog rata, za većinu zemalja je
pojava totalitarnih političkih sistema koji se nazivaju fašističkim.

Japansko Carstvo je 1930-ih bilo pod utjecajem militarizma japanskih vojnih i mornaričkih
zapovjednika koji su željeli da Japan postane svjetska kolonijalna sila. Japanske invazije
počele su 1931. godine, kada su ušli u Mandžuriju, a nastavile su se 1937. godine njihovim
ulaskom u Kinu. Za vrijeme invazije pomoć Kini slale su SAD i Velika Britanija, što je na
kraju prisililo Japan ili na odustajanje od osvajanja Kine ili na pronalaženje novih resursa.
„Japan se tada suočio sa problemima povlačenja iz Kine, razvijanja vlastitih resursa,
potpisivanja sporazuma, kupovanja resursa negdje drugdje ili ulaska u rat da bi dobio ono što
mu je potrebno.“3 Odlučio se za rat protiv Velike Britanije, a po potrebi i protiv SAD-a. S
obzirom da se vjerovalo kako SAD neće ući u rat, Japan je imao prostora za osvajanja na
Pacifiku. Nakon napada na Pearl Harbor 7. prosinca 1941. godine, i jedne od najpoznatijih
bitaka 2. Svjetskog rata, Njemačka je SAD-u objavila rat 11. prosinca 1941. godine. Svi ti
događaji su doveli do neizbježnoga, SAD je ušao u rat.

1929. godine dolazi do velike ekonomske krize zbog koje su se znatno zaoštrile i produbile
postojeće suprotnosti u svijetu. Kriza je najprije zahvatila Poljsku, Rumunjsku i ostale
balkanske države a potom Sad, Japan i Kinu. 1930. godine kriza je pogodila države Zapadne
Europe. SSSR je postigao velike uspjehe u industrijalizaciji zemlje, dok je kod ostalih
zapadnih kapitalističkih država 1932. industrijska proizdvodnja pala od one predratne. Zbog
toga su snage međunarodne buržoazije smatrale da izlaz iz krize mogu tražiti u ratu sa SSSR-
om. „U vezi s tom kampanjom Francuska i neke druge zemlje su zabranile uvoz izvjesnih
artikala iz SSSR-a ili poduzele druge mjesre u cilju bojkota i ekonomske blokade ove zemlje.
S druge strane, da bi zaštitio svoje interese, SSSR je 20. Listopada 1930. godine donio odluku
o smanjenju kupovine robe u zemljama koje su uvele režim ograničenja trgovine i o
smanjenju upotrebe njihove trgovačke flote.“4 Ekonomska kriza je dodatno zaoštrila odnose
među državama.

3
Butler, R. (2014), Velike bitke II. svjetskog rata. Zagreb: Znanje, str. 59

4
Butler, R. (2014), Velike bitke II. svjetskog rata. Zagreb: Znanje, str. 72
4
Iako su Velika Britanija i Francuska htjele izbjeći rat pod svaku cijenu te su čak dopustile
Njemačkoj da „pripoji Austriju, Sudetsko područje i Češku dok je Italiji dozvoljena okupacija
Etiopije i Albanije.“5 Njima to nije bilo dovoljno te je 2. Svjetski rat započeo Njemačkim
napadom na Poljsku 1938. godine.

5
Butler, R. (2014), Velike bitke II. svjetskog rata. Zagreb: Znanje, str. 58
5
3. Kratak pregled 2. Svjetskog rata

Drugi svjetski rat je započeo 1. rujna 1939. godine a trajao je sve do 2. rujna 1945. godine.
Vođen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve
države koje su tada postojale. Povod početku rata je bio napad Njemačke na Poljsku. Dva
dana poslije toga Velika Britanija i Francuska su objavile rat Njemačkoj. Poljska nije dobila
dovoljnu potporu od Francuske i Velike Britanije pa se zbog toga osjećala izdano. Nakon što
je otpor savladan Poljska je raskomadana te je zapadni dio pripao Njemačkoj a istočni SSSR-
u. SSSR je ubrzo prisvojio Litvu, Estoniju i Letoniju a nakon toga je prisilio Finsku na
teritorijalne podjele.

Nijemci su u travnju 1940. godine ušli u skandinavske zemlje. Danska je odmah kapitulirala
bez ikakve borbe dok su se u Norveškoj vodile bitke. „Nijemci su bombardirali norveške
gradove sve do srpnja 1940. godine kada je Norveška bila prisiljena na kapitulaciju.“ 6 Pored
Norveške Nijemci su prisilili i Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg na kapitulaciju. I u
Francusku su ušli bez borbe te su Pariz proglasili otvorenim gradom. Krajem lipnja 1940.
godine kapitulirala je i Francuska. Hitler je ponudio mir Velikoj Britaniji ali pod uvjetom da
Njemačkoj budu vraćene kolonije koje su joj oduzete, što su Britanci odbili. Nakon toga je
započelo bombardiranje Velike Britanije, no Britanija je odolila Njemačkom napadu.

U Africi su vođene borbe između britansko-francuskih i talijansko-njemačkih snaga. Japan je

želio premoć na Pacifiku pa je zbog toga 7. prosinca 1941. godine napao američku luku Pearl
Harbour u jednoj od najpoznatijih bitaka drugog svjetskog rata. Rezultat te bitke je bilo
ulaženje SAD-a u rat.

„1942. godine saveznici su uspjeli ostvariti premoć u zraku, Japan je doživio velike uspjehe te
se u njegovim rukama nalazila Malezija, Filipini, Borneo, Celebes, Nova Britanija itd.
Nastojeći uništiti američku flotu dolazi do bitke kod otoka Midvej gdje Japanci doživljavaju
poraz.“7 Nakon toga situacija se mijenja te počinje američka protuofenziva. Čerčilova
zamisao bila je izbacivanje Italije iz rata te je zato započeo iskrcavanje na Siciliju.
Kapitulacija Italije je potpisana 8. rujna 1943. godine, no borbe na njenom teritoriju su
nastavljene.

6
Ooo:Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2002.
7
Ooo:Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2002.
6
1944 godine su se britansko-američke snage iskrcale na zapadnu obalu Francuske čime je
započela Overlord. To je bila najveća vojna operacija u povijesti, poznata kao i DAN D. Do
jeseni 1944. godine oslobođene su Francuska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. 1945.
godine je počeo napad na Berlin od strane SSSR-a, nedugo potom Hitler se ubija te Berlin
kapitulira 2. svibnja 1945. godine. Njemačka je kapitulirala 8. svibnja pred zapadnim
saveznicima a 9. svibnja pred SSSR-om.

Japan je pretrpio velike gubitke nakon uzastopnog bombardiranja ali su se nastavili boriti
svim sredstvima i kamikazama. Nakon što su se američke trupe iskrcale na Okinawi i
približile se Japanu, on nije imao nikakve šanse. Bačene su dvije atomske bombe, 6. i 9.
kolovoza, na Hirošimu i Nagasaki što je dovelo do kapitulacije Japana 2 rujna 1945. godine.
Na slici 1 su prikazana bojišta u 2. Svjetskom ratu.

Slika 1. Prikaz bojišta u 2. Svjetskom ratu8

3.1. Tijek rata na zapadnom bojištu

8
United States Military academy West Point, Department of History.
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx
7
Zapadno bojište u 2. Svjetskom ratu obuhvaća Dansku, Norvešku, Luksemburg, Belgiju,
Nizozemsku, Francusku i zapadnu Njemačku. Obilježen je sa dvije faze velikih operacija na
zemlji. Prva faza obuhvaća kapitulaciju Nizozemske i Francuske u razdoblju od svibnja do
lipnja 1940. godine te se sastoji od zračnog rata između Njemačke i Britanije koji je svoj
vrhunac doživio tijekom Bitke za Britaniju. „Druga faza obuhvaća velike bitke na tlu koje su
započele u lipnju 1944. godine sa slijetanjima u Normandiji te trajala sve do Njemačkog
poraza u svibnju 1945. godine.“9

U svibnju 1940. godine Nijemci su započeli bitku za Francusku. Zapadni saveznici,

Francuska, Belgija i Britanija su ubrzo izgubile od Njemačke koja je koristila tzv. „blitzkrieg“
metodu. Dio vojske Britanije i Njemačke, koji su uspjeli preživjeti, su pobjegli u Dunkirk dok
se dio Francuske vojske vratio u Francusku preko Normandije. Sa sobom su nosili 90 000
mrtvih i 200 000 ranjenih.

Dok su se borili na na prvoj crti Nijemci su pokušavali smisliti način kako riješiti pitanje
Britanije. Ukoliko se Britanija odbije složiti sa mirovnim ugovorm, jedna od opcija im je
invazija. Međutim, Njemačka mornarica, poznatija kao Kriegsmarine, je pretrpila brojne
gubitke u Skandinaviji, a da Njemačka uopće može razmotriti amfibijsko slijetanje njezine
zračne snage, poznatije kao Luftwaffe, prvo treba steći zračnu nadmoć.

6. lipnja 1944. godine Saveznici su započeli operaciju Overlord, poznatiju kao D-dan a čija je
svrha bila osloboditi Francusku. „Prvo su izveli Operaciju Fortitude i Operaciju Bodyguard
koje su bile namjenjene obmani kako bi se uvjerilo Nijemce da će se invazija dogoditi na Pas-
de-Calaisu, a zapravo je prava meta bila Normandija.“ 10 Uslijedilo je dva mjeseca sporih borbi
na zemlji i u rovovima. Operacija Cobra je Amerikancima omogućila da se probiju kroz zapad
i da se skupe. Ubrzo nakon toga Saveznici su se probili kroz Francusku, kružili su te zarobili
250 000 Nijemaca u Fqalaise džepu. Međutim, kao što se često događalo na istočnoj bojišnici,
Hitler je odbio dopustiti strateško povlačenje dok nije bilo prekasno. 100 000 Nijemaca se
uspjelo pobjeći kroz Falaisov jaz ostavivši opremu iza sebe, a čak njih 150 000 je zarobljeno.

Saveznici su se oduvijek svađali trebaju li napredovati na širokom frontu ili na uskom frontu.
Da je Britanija izbila iz Normandije preko mostobrana, oko Caena kada su započeli Operaciju
Goodwood, i napredovala duž obale, ono što se moglo dogoditi na zemlji je moglo činjenice
9
United States Military academy West Point, Department of History.
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx
10
United States Military academy West Point, Department of History.
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx
8
okrenuti u korist uskoga fronta. Međutim, proboj se dogodio tijekom Operacije Cobra na
zapadu, na kraju mostobrana, 21. Vojna grupa koja je uključivala Birtanske i Kanadske vojne
sile krenula je istočno kroz Belgiju, Nizozemsku i zapadnu Njemačku, dok je 20. Vojna grupa
SAD-a napredovala prema sjeveru preko istočne Francuske, Luksemburga i područja Ruhr,
brzo se krećući prema širokom frontu. S obzirom da je ovo bila taktika vrhovnog
zapovjednika Savezničkih sila Eisenhowera, strategija je vrlo brzo usvojena. Na slici 2 se
nalazi prikaz zapadnog bojišta 1944. godine.

Slika 2. Prikaz zapadnog bojišta 1944. godine 11

4. Najznačajnije operacije na zapadnom bojištu

U nastavku rada će biti detaljnije prikazane izabrane bitke sa zapadnoga bojišta. Radi se o
bitkama koje su imale veliki utjecaj na omjer snaga u ratu kao i na sam tijek rata.

4.1. Bitka za Francusku

11
United States Military academy West Point, Department of History.
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx
9
Bitka za Francusku predstavlja njemačku invaziju na Francusku i zemlje Beneluksa tijekom
svibnja i lipnja 1940. godine. Napad njemačkih snaga počeo je 10. svibnja 1940. čime je
završen Lažni rat. Invazija se sastojala od dvije glavne operacije. U prvoj, Fall Gelb,
njemačke oklopne snage su prodrle preko Ardena kako bi onemogućile saveznički prodor u
Belgiju. Mnoge savezničke snage su evakuirane iz Dunkerquea u Operaciji Dinamo. „U
drugoj operaciji, Fall Rot, koja je počela 5. lipnja 1940. njemačke snage su prišle s leđa
Maginot liniji i tako su je neutralizirali. Italija je objavila rat Francuskoj 10. lipnja 1940.
Francuska vlada je pobjegla u Bordeaux, a Pariz je pao bez borbe 14. lipnja.“ 12 Nakon što je
Francuska 2. armija kapitulirala 22. lipnja, Francuska je istog dana potpisala primirje.

Francuski teritorij podijeljen na njemačku okupacijsku zonu koja se nalazila na sjeveru i

zapadu i malu talijansku okupacijsku zonu na jugoistoku. Na jugu je oformljena Višijska
Francuska na čijem čelu je bio maršal Pétain. Francuska i Beneluks ostali su pod njemačkom
kontrolom sve do savezničkog iskrcavanja u Normandiji u lipnju 1944. i pobjede saveznika.

„Pošto su Francuska i Britanija 3. rujna 1939. Njemačkoj objavile rat duž francusko-njemačke
granice došlo je do stanja poznatog pod nazivom Lažni rat u kojem obje strane mjesecima
nisu učinile nijedan značajan potez. Belgija i Nizozemska još su bile neutralne.“ 13 Poslije
pobjedonosnog pohoda na Poljsku, Njemačka je sav svoj vojni potencijal mogla usmjeriti
prema zapadu. U Francusku su stigle i Britanske ekspedicijske snage pod vodstvom lorda
Gorta. Sama Francuska mobilizirala je sve borbene snage, ali su im nedostajale borbena
sredstva. „Édouard Daladier, premijer Francuske od travnja 1938. do ožujka 1940. i general
Maurice Gamelin, vrhovni zapovjednik francuskih snaga bili su odgovorni za vođenje rata.
Poslije ožujka 1940. premijer je postao Paul Reynaud.“ 14 Jedino je Maginot linija bila
spremna. Njena posada sastojala se od velikog broja elitnih trupa, prostirala se od Švicarske
granice do Ardena a sastojala se od niza utvrđenja i bunkera. Predlagano je da se Maginot
linija produži duž francusko-belgijske granice, ali je taj prijedlog odbio Philippe Pétain. Po
njemu, produžetak linije prema Belgiji bi značio predati Belgiju Njemačkoj. Pétain i njegovi
sljedbenici smatrali su da u Belgiji treba voditi aktivan rat. „Ardensko bojište smatrao je
potpuno bezopasnim, što će se ispostaviti kao velika greška, jer su se baš tu Nijemci probili u
svibnju 1940. godine.“15

12
The battle of France, http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/facts01.htm
13
The battle of France, http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/facts01.htm
14
The battle of France, http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/facts01.htm
15
The battle of France, http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/facts01.htm
10
Francusko vojno rukovodstvo ravnomjerno je rasporedilo svoje snage duž teško utvrđene
Maginot linije i ranjivih, otvorenih granica na sjeveru i istoku. Od obale La Manchea do
švicarske granice bile su raspoređene 103 divizije, uključujući 10 britanskih divizija. „Od toga
62 divizije bile su osuđene na neaktivnost duž Maginot linije dok je na slabo zaštićenim
sjevernim područjima rješavana sudbina Francuske. Od 31 aktivne divizije deset ih je služilo
pod zapovjedništvom generala Billottea; 9 ih je bilo pod komandom generala Prételata na
Maginot liniji, a 12 ih je bilo u rezervnoj armiji.“ 16 Ukupno su Francuzi imali 32 rezervne
divizije ali one su bile raspoređene tako da se nisu mogle brzo suprotstaviti prodoru
neprijateljskih snaga. Samo 8 od ovih divizija bilo je spremno da se uključi na sjeveroistočno
bojište.

Poraz Francuske 1940. bio je, dobrim dijelom, posljedica slabe tehničke opremljenosti njezine
vojske. Nedostajala su im protuzrakoplovna sredstva, borbeni zrakoplovi i protutenkovsko
topništvo. Tenkova su Francuzi imali dovoljno, bilo je dobro oklopljenih tenkova, ali Nijemci
su svoje tenkovske postrojbe organiziranije i kvalitetnije rabili. Njemačka je vojska uspješno
iskoristila strategijski čimbenik iznenađenja i primijenila taktiku munjevitog rata. Na slici 3 je
prikazana bitka za Francusku, kako se vodila i na kojim bojištima.

16
The battle of France, http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/facts01.htm
11
Slika 3. Prikaz bitke za Francusku17

4.2. Bitka za Britaniju

Bitka za Britaniju je naziv koji se koristi za seriju zračnih sukoba koji se u ljeto 1940. godine,
tijekom drugog svjetskog rata, vodio na nebu Velike Britanije između Njemačke i Britanije.

„Početkom ljeta, nakon kapitulacije Francuske, Hitlerova Njemačka je postala gospodarom

europskog kontinenta, a Britanija i njeni dominioni ostali su bez saveznika.“ 18 Mnogi su
mislili da je Njemačka time stekla povoljniju poziciju te da daljnjii rat nema smisla, odnosno
da je jedina alternativa prihvatiti njemačku ponudu za mir i tako sačuvati Britaniju. Kada je
Churchillova vlada sve te ponude odbila, Hitler je zapovijedio da se započne planiranje
invazije koja je dobila kodno ime Operacija Morski Lav.

Nijemci nisu skrivali pripreme za invaziju, smatrajući kako će time Britanija biti stavljena pod
psihološki pritisak, koje će bombardiranje od strane Luftwaffe učiniti neizdržljivim. „No,
17
United States Military academy West Pont, Department of History.
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx
18
Battle of Britain, http://www.history.com/topics/world-war-ii/battle-of-britain
12
planiranje i pripreme za invaziju su također pokazali velike organizacijske i logističke slabosti
njemačkih oružanih snaga - nedostatak mornaričkih i ambifijskih resursa nužnih za tako
složenu i ambicioznu operaciju kao što je masovno iskrcavanje na Britansko Otočje. Planeri
Operacije Morski Lav su došli do zaključka kako šanse za uspjeh imaju jedino ako desantnim
snagama prije toga nitko ne bude u stanju pružiti otpor.19

Hermann Göring, zapovjednik Luftwaffe, je Hitlera uvjerio kako su njegove snage, koje su se
bile iskazale u kampanjama u Poljskoj, Norveškoj i Francuskoj, više nego sposobne zračnim
udarima slomiti britanski otpor prije samog iskrcavanja. Jedina prepreka tim planovima bio je
RAF, pa je njegovo uništenje navedeno kao ključan preduvjet za izdavanje zapovijedi za
invaziju.

Njemačka strategija u borbama za Kanal, koja je u manjem opsegu otpočela već u srpnju, bili
su napadi na RAF-ove instalacije u južnoj Engleskoj, odnosno uvlačenje RAF-ovih jedinica u
iscrpljujući okršaj u kojem bi do izražaja došla njemačka tehnička i brojčana premoć. „Ono
što planeri Luftwaffe nisu imali u vidu bio je niz prednosti na strani RAF-a kao što je
postojanje radara, veliki broj suvremenih lovačkih zrakoplova tipa Hurricane i Spitfire
sposobnih da se nose s njemačkim Me-109, mogućnost ponovnog korištenja pilota oborenih
nad vlastitim tlom kao i izvrsna organizacija britanske industrije koja je nove lovačke avione
proizvodila brže od njemačke.“20 Kako je bitka dobivala na intenzitetu tokom kolovoza, tako
su do izražaja počele dolaziti i neke velike slabosti Luftwaffe. Iako je RAF povremeno bio u
krizi, uspjeli su svo vrijeme očuvati borbenu sposobnost. Do 15. rujna postalo je i više nego
jasno da Luftwaffe nije ispunila svoj zadatak.

S približavanjem jeseni i kvarenjem vremena u Kanalu La Manche, kod Hitlera su nestale sve
iluzije o izvedivosti iskrcavanja, pa je ono otkazano. Prvi poraz u ratu Nijemci su nastojali
sakriti nastavkom žestokog bombardiranja britanskih gradova i industrijskih resursa. To, kao i
početak nesmiljenog podmorničkog rata, trebao je umjesto invazije baciti Britaniju na koljena.
Na slici 4 je prikazana evolucija njemačkoga „žutog plana“.

Slika 4. Evolucija njemačkoga „žutoga plana“, invazije manjih zemalja21

19
Battle of Britain, http://www.history.com/topics/world-war-ii/battle-of-britain
20
Battle of Britain, http://www.history.com/topics/world-war-ii/battle-of-britain
21
United States Military academy West Point, Department of History.
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx
13
4.3. Operacija Overlord

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između Njemačkih snaga, koje su okupirale zapadnu
Europu, i Savezničkih snaga. Invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, je
najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika
koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju. Većinu savezničkih
snaga činile su američke, britanske, kanadske i francuske jedinice. Ostale zemlje, čiji su
vojnici također sudjelovali u bitci, bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka,
Nizozemska, Novi Zeland, Norveška i Poljska.

„Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom,

masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio
amfibijski desant na dan 6. lipnja ili na Dan D.“ 22 Bitka za Normandiju potrajala je još dva
mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na europskom

22
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
14
kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza
i uništenjem džepa kod Falaisea.

1942. godine saveznici su počeli pripremati planove za invaziju na Hitlerovu Europu.

Zapovjednikom operacije Overlord imenovan je američki general Dwight D. Eisenhower. Od
velike važnosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije. Najlogičnije mjesto bilo je
Pas-de-Calais jer je to bilo najbliže Velikoj Britaniji i zračnim lukama otkuda bi polijetali
bombarderi. To je istovremeno bilo i najnelogičnije mjesto jer je tamo njemačka obrana bila
najjača. Stoga, trebalo je pronaći novo, pogodnije mjesto. Na sjeveru se nalazila poplavljena
regija Flanders, a na jugu manje utvrđena regija Normandije. Plaže Normandije nazvali su
kodiranim imenima: Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword. „Jedan od ključnih dijelova za uspjeh
operacije bile su i vremenske prilike, veličina, položaj i svjetlost mjeseca te plima i oseka.
Vrijeme je trebalo biti mirno, mjesec barem napola pun kako bi padobranci mogli raditi
efikasno. Trebala je biti oseka koja bi lagano išla prema plimi kako bi se vidjele barikade i
mine na plažama. Ovi vremenski faktori su se poklapali 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja.“ 23
Eisenhower je odlučio da to bude 5. lipnja u zoru, oko 6 sati i 30 minuta.

Američke jedinice su u srpnju 1944. godine bile na putu prema luci u kojoj su bile ukrcane u
brodove. Za potrebe vojske preseljeno je oko 3 000 civila s britanskih obalnih prostora. Bilo
je bitno da cijeli trening Saveznika, koji je bio iznimno dug i iscrpljujuć, prođe u tajnosti kako
njemački špijuni ne bi dobili trag o planovima savezničke invazije. Za invaziju Saveznici su
izumili brojna nova oružja, a jedno od najvažnijih bio je DD tenk. „Kako bi zavarali
protivnika saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku.
Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni tenkovi koji su njemačkim pilotima iz zraka
izgledali kao pravi.“24

Saveznici su učestalo bombardirali cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je

ovo bombardiranje priprema za desant. Zapravo, samo jedna trećina bomba bačena je na
Normandiju. U bombardiranju je ukupno sudjelovalo više od 11 000 zrakoplova koji su bacili
više od 195 000 tona bombi. Bombarderi su ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne
baze i artiljerijske položaje. Dio bombardera imao je zadatak gađati plaže kako bi se stvorili
zakloni za savezničke vojnike. „Noć prije dana D 15.000 američkih i 7.000 britanskih

23
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
24
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
15
padobranaca iskočilo je iz 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica što bi značilo da je svake
minute tijekom 24 sata poletio jedan zrakoplov.“25 Većina padobranaca nije uspjela sletjeti u
svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Do 1944. Hitlerova Europa je postala gotovo neosvojiva tvrđava, zaštićena sa zapada

Atlantskim zidom koji je bio napravljen u obliku rovova i uporišta sa topovima i strojnicama.
Plaže su također bile teško utvrđene, minirane te prekrivene bodljikavom žicom. Polja u
Normandiji su bila poplavljena te su na njih postavljeni drveni stupovi radi onemogućivanja
slijetanja savezničkih zrakoplova. Istočni bataljon, koji se nalazio u Normandiji, je bio
nepokretan što je omogućavalo saveznicima da s topovima s brodova točno pogađaju
neprijateljske položaje. Saveznicima je također pomoglo što su Nijemci napravili jako loš
zapovijedni lanac pa su bili neorganizirani i nisu mogli koristiti dio svojih snaga.

„Bile su 4 veće operacije kao potpora invaziji kodnih imena: Ultra, Fortitude,Double Cross
System i Point Du Hoc.“26 Ultra je bila saveznička operacija u kojoj su pomoću računala
dekodirali Enigmu, njemački kodirani komunikacijski sistem. Informacije koje su dobili
omogućili su da točno saznaju položaj njemačkih trupa i gdje će se kretati. Fortitude je
operacija u kojoj su saveznici napravili lažnu vojsku koja je trebala napasti Norvešku kako bi
Nijemci dio svojih snaga poslali tamo. Double Cross System je bila operacija u kojoj su
saveznici pridobili sve njemačke špijune i pretvorili ih u dvostruke agente. Dvostruki su
agenti uvjeravali Nijemce da će saveznici napasti Norvešku, Pas-de-Calais i Normandiju. Ovi
su izvještaji rezultirali time da su Nijemci veliku vojsku poslali prvo u Norvešku, zatim na
Mediteran pa onda u Pas-de-Calais i natrag. Operacija je završila uspjehom,ali s velikim
gubicima.

Tri kilometra duga plaža Omaha je bila jedno od bojnih polja. Plaža je bila dodijeljena 29.
diviziji američke vojske. „Nemirno more otežalo je DD tenkovima da dođu do obale tako da
su uspjela samo dva od 29 koliko ih je poslano, a drugi su se potopili. Zbog niske naoblake
bombardiranje njemačkih položaja bilo je prekratko i neprecizno.“ 27 Padobrance je zadržala 2.
SS divizija tako da se nisu uspjeli probiti do Atlantskog zida i uništiti bunkere. Zbog tih

25
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
26
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
27
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
16
razloga Omaha je postala najkrvavija plaža u operaciji Overlord. Vojnici su se uspjeli probiti
kroz minska polja i zauzeti uporišta na stijeni i omogućili iskrcavanje ostatka vojnika.

Na drugu plažu Utah se iskrcalo 30 000 američkih vojnika i 3 500 vozila i dvije grupe DD
tenkova. Tenkovi su očistili put od mina i omogućili vojnicima da se popnu na stijenu.
Nijemci su na plaži pružali slab otpor i vojnici su se spojili s padobrancima i zauzeli njemačke
položaje. Nijemci su pokušali s neorganiziranim slabim protunapadima, ali bezuspješno.

Treća plaža, Juno, je dodijeljena 3. kanadskoj diviziji. „Problem je bio što je u moru bilo puno
grebena pa su morali krenuti kad je došla plima pa nisu vidjeli mine tako da je dosta desantnih
brodova na početku iskrcavanja uništeno.“28 Nijemci su pucali po vojnicima na plaži, a kako
su tenkovi kasnili nisu se mogli probiti do njemačkih položaja. Kanađani su jedini tog dana
donekle dostigli ciljeve koji su im postavljeni.

Četvrta plaža Sword je dodijeljena 3. britanskoj diviziji. Specijalci su se trebali probiti do

grada Ouistrehama i tamo se sastati sa 6. padobranskom divizijom. Sword je bila plaža koju
su najviše bombardirali. Nakon bombardiranja iskrcani su vojnici koji su se probili do grada
Ouistrehama i tamo se suočili s njemačkom vojskom.

Peta plaža Gold je dodijeljena 50. britanskoj diviziji i 8. oklopnoj brigadi. Cilj im je bio
zauzeti grad Arromanches i napraviti bazu. Problem je nastao kada se more pogoršalo i više se
nisu mogle vidjeti mine tako da je dosta vozila bilo uništeno.

„Iako su Saveznici imali daleko veći broj tenkova od Nijemaca, njemački teknovi Tiger i
Panther su bili bolje oklopljeni i naoružani (na istočnom frontu Nijemci nisu imali takvu
prednost, obzirom na iznimne kvalitete sovjetskog tenka T-34), te su imali bolju prohodnost
na teškim terenima u odnosu na američke nešto manje tenkove (i oklopljene slabijim
motorima) M4 Sherman i britanske Mark IV. Churchill.“ 29 Saveznici su toga bili svjesni, te su
se upuštali u tenkovski boj tek ukoliko su imali šesterostruku ili veću brojčanu nadmoć. Na
kraju su njihove tenkovske snage pretrpjele četverostruko teže gubitke od njemačkih. Nijemci
nisu uspjeli osigurati za svoje snage u Normandiji osobito veliki broj sofistificiranih tenkova
te su se mnoge njihove pješačke postrojbe morale boriti bez tenkovske podrške.

28
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
29
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
17
Uz mornaricu koja je omogućila izvođenje desanta, Saveznici su najveću nadmoć imali u
zrakoplovima. „Zrakoplovstvo, koje je djelovalo iz povoljno smještenih baza u Velikoj
Britaniji, izvršilo je preko 480 tisuća borbenih letova, uz cijenu od 4.100 izgubljenih
zrakoplova. Međutim, djelovanjem savezničkih zrakoplovstava nanijeti su njemačkim
snagama strahoviti gubitci: sovjetima je u istovremenoj Operaciji Bagration (gdje su sovjetske
snage na raspolaganju imale 5.300 aviona, niti polovicu onoga na što su se mogle osloniti
anglo-američke snage u Francuskoj, od tih aviona izgubili su sovjeti 822), uz nanošenje slične
štete njemačkim snagama, izginulo približno 3 puta više vojnika, nego što su vojnika izgubili
zapadni saveznici u Operaciji Overlord.“30

SAD je na kraju imao 29 000 mrtvih, 106 000 ranjenih i nestalih; Velika Britanija: 11 000
mrtvih, 54 000 ranjenih i nestalih, Kanada: 5 000 mrtvih, 13 000 ranjenih i nestalih. „Do
ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve protunapade i uspostaviti kontrolu nad
plažama omogućujući iskrcavanje ostatka vojnika i na kraju pobjedu u bitci koja se nastavila
sve do 30. kolovoza 1944. godine.“31 Saveznici su uspjeli osvojiti vrlo široko područje na
sjeveru Francuske stavivši pod svoju kontrolu čitavu Bretanju i područje na istoku do Rouena
u Gornjoj Normandiji.

Nakon Operacije Overlord i paralelne Operacije Bagration na istočnom ratištu Saveznici su se

u toj mjeri približili samoj Njemačkoj, a njemačke snage su pretrpjele tako teške gubitke da
konačni ishod rata zapravo nije više dolazio u pitanje. Na slici 5 je prikazano kako je tekla
Operacija Overlord.

30
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
31
Operation Overlord, http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-two/world-war-two-in-western-
europe/d-day-index/operation-overlord/
18
Slika 5. Tijek Operacije Overlord u Normandiji

4.4. Bitka kod Overloona

U bitci kod Overloona su se sukobile snage Saveznika i Njemačka vojska, a sukob se dogodio
u, i oko maloga sela Overloona na sjevero-istoku Nizozemske između 30. rujna i 18. listopada
1944. godine. Rezultat borbe je bila pobjeda Saveznika koja im je onogućila operaciju Aintre
kako bi oslobodili grad Venray.

„U rujnu 1944. godine Saveznici su započeli operaciju Market Garden, veliku ofenzivu
njemačko-belgijske granice kroz sjever Nizozemske i preko Eindhovena i Nijmegena prema
mostu Rajne u Amhemu, a cilj je bio prijeći Rajnu i zaobići Siegfrid liniju u pripremi prema
zadnjoj bitci za Berlin.“32 Savezničke zračne trupe su poražene kod mosta na Rajni,
napredovanje je zaustavljeno sjeverno od Donje Rajne. Nijemci su napali Savezničke trupe sa
mostobrana zapadno od zavoja rijeke Meuse blizu grada Venla.

32
Battle of Overloon, http://www.warandtactics.com/smf/operations-battles/battle-for-overloon/
19
Mostobran je uspostavljen kada se Njemačka vojska povlačila kako bi se spojila sa trupama
koje su pristizale iz Njemačke preko rijeke Meuse u Venlu. Zapadni kraj mostobrana je išao
kroz Peel, regiju sa barama i nekoliko kanala koji su blokirali napredovanje Saveznika.
Saveznici su odlučili napasti mostobran sa sjevera što je značilo da prvo moraju zauzeti
Overloon i Venray koji su se nalazili na putu prema Venlu. „Operacija Aintree je imala cilj
osigurati uski ispupčeni dio koji su Saveznici uspostavili između Eindhovena i Nijmegena
tijekom Operacije Market Garden te uništili njemački mostobran zapadno od Meusea, u
pripremi za moguće Savezničko napredovanje prema njemačkom Rhinelandu.“33

Bitka za Overloon se dogodila kako su Saveznici u Operaciji Aintree napredovali sa bližih

pozicija prema sjeveru prema selu Overloon. Nakon propalog napada na selo od strane 7.
naoružane divizije SAD-a, 3. Britanska pješačka divizija i Britanska 11. naoružana divizija su
preuzele. Saveznici su pretrpjeli teške gubitke, posebice oko Loobeek zaljeva, koji je natekao
zbog obilnih jesenskih kiša te je bio potopljen i miniran od strane Nijemaca. Tijekom bitke
selo Overloon je uništeno, umrlo je oko 2 500 vojnika što ovu bitku čini jednom od
najkrvavijih bitki u Nizozemskoj za vrijeme 2. Svjetskog rata. Također je bila jedina velika
tenkovska bitka koja se ikada vodila na nizozemskom tlu.

Unatoč činjenici da su i bitke kod Overloona i kod Venraya završile pobjedom Saveznika,
napredovanje prema rijeci Meuse je odgođeno. Razlog tome je broj žrtava koje su Saveznici
pretrpjeli i zato što je vojska morala osigurati važnije mete. Ofenziva je s vremenom
nastavljena te je tijekom ranog prosinca njemački mostobran zapadno od Meusea uništen.

Bitka kod Overloona je postala poznata kao druga bitka Caena zbog njezinog divljaštva te i
kao zaboravljena bitka, zato što je kao i druge obveze u području Peel, nepoznata u
Nizozemskoj.

33
Battle of Overloon, http://www.warandtactics.com/smf/operations-battles/battle-for-overloon/
20
5. Zaključak

Drugi svjetski rat je zahvatio veći broj zemalja od prvoga, te je ujedno bio i krvaviji.
Međutim, za razliku od prvoga svjetskog rata gdje se većina bitaka vodila na zapadnom
bojištu, u drugom svjetskom ratu zapadno bojište je bilo manje aktivno. Većina najznačajnijih
bitaka su se odvile na istočnom bojištu. Ipak, ne treba zanemariti značenje bitaka na
zapadnom bojištu s obzirom da je veliki broj vojnika upravo tamo izgubilo svoje živote, te da
je bilo par bitki koje su promjenile tijek rata. Od uvjerenja svijeta u Njemačku pobijedu, ove
bitke su dovele do toga da su krajnji pobjednici rata bili Saveznici.

Uzevši u obzir vremensko trajanje drugog svjetskog rata te broj bitaka koji se odvijao, vrlo je
teško odlučiti koje su od njih važne, jer realno gledajući svaka bitka, čak i ona najmanja je
utjecala na neki način na tijek rata. Međutim, prema većini literature 3 bitke koje su označile
ratovanje na zapadnom bojištu su bile bitka za Francusku, bitka za Britaniju te Operacija
Overlord. Uz već navedene, odlučio sam u rad još dodati i bitku kod Overloona, koja iako nije
poznata, je bila jedna od najkrvavijih bitaka te ju je svakako potrebno spomenuti.

Jasno je kako je Operacija Overlord, ili poznatija kao dan D, imala najveći utjecaj na tijek
rata. Naravno, kada se govori o ovoj operaciji ona obuhvaća i niz drugih operacija koje su joj
prethodile te koju su uslijedile nakon nje, no neminovno je kako je upravo ovo bio preokret
zbog kojega je Njemačka na kraju izgubila rat. Osim vrlo dobre organizacije, pomnog
planiranja te ulaganja puno vremena i truda, ova je bitka specifična jer su upravo tu došli do
izražaja taktika i domišljatost protivnika.

Premda je proučavanje bitaka zanimljivo, te povijesno od velikoga značaja, vrlo je teško ne

zaključiti kako su se u svim operacijama izgubili brojni životi, ne samo od vojnika već i od
nedužnih ljudi koji čak nisu vidjeli povoda drugome svjetskome ratu. Stoga je potrebno
zapitati se, imaju li sve te žrtve smisla i što se zapravo na kraju postiglo završetkom drugog
svjetskog rata. A kada se sagleda kriza u kojoj se svijet danas nalazi, nameće se pitanje
nalazimo li se na rubu trećeg svjetskog rata i zar svo to proučavanje povijesti i događaja nije
naučilo ljude baš ničemu?

______________________

21
 6. Literatura

KNJIGE

1) Butler, R. (2014), Velike bitke II. svjetskog rata. Zagreb: Znanje

2) Goldstein, I. (2013), Hrvatska povijest: 3. izdanje, Zagreb: Novi Liber

ČLANCI

1) Vlainić, V. (2015), Kako je propala Hitlerova zamisao koja je od početka užasavala

njegove generale, Dnevnik.hr. Dostupno na: http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/najveca-
bitka-na-zapadnom-bojistu-u-ii-svjetskom-ratu---420062.html, pristupljeno
13.01.2016.

INTERNET STRANICE

1) Ooo:Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2002.

2) United States Military academy West Pont, Department of History, dostupno na:
http://www.usma.edu/history/SitePages/Home.aspx, pristupljeno 13.01.2016.
3) Military hiastory online, dostupno na:
http://www.militaryhistoryonline.com/wwii/westernfront.aspx, pristupljeno
13.01.2016.
4) Modern History Sourcebook, dostupno na:
http://legacy.fordham.edu/halsall/mod/modsbook4.asp, pristupljeno 13.01.2016.
5) The battle of France, dostupno na http://research.calvin.edu/german-propaganda-
archive/facts01.htm, pristupljeno 13.01.2016.
6) Encyclopeadia Britannica: World war II, dostupno na
http://www.britannica.com/event/World-War-II#ref511807, pristupljeno 13.01.2016.
7) Battle of Britain, dostupno na: http://www.history.com/topics/world-war-ii/battle-of-
britain, pristupljeno 13.01.2016.
8) Operation Overlord, dostupno na: http://www.historylearningsite.co.uk/world-war-
two/world-war-two-in-western-europe/d-day-index/operation-overlord/, pristupljeno
13.01.2016.
9) Battle of Overloon, dostupno na: http://www.warandtactics.com/smf/operations-
battles/battle-for-overloon/, pristupljeno 13.01.2016.

22