Tehnička škola

Čakovec

MIG zavarivanje
Seminarski rad za
Finomehaničku tehniku

Prof. Pišta Novak Karlo Vugrin

Mačkovec, listopad,
2021.god.
Sadržaj:
Sažetak
Ovo djelo će obuhvaćati sve pojmove i postupke MIG zavarivanja.
Ključni pojmovi
Zavarivanje,elektrolučno zavarivanje

Sadržaj ………………………………………………………………………………....1
1.Uvod………………………………………………………………………………….2
2.Način rada …………………………………………………………………………3
2.1.Gorionik za MIG postupak3
3.Kritički osvrt…………………………………………………………………………7
4.Literatura…………………………………………………………………………….7

1.Uvod
Cilj ovog seminarskog rada je objašnjenje Velike gospodarske krize koja je trajala od
1929.god.-1933.god. U ovom ću se djelu fokusirati najviše na SAD, Njemačku i SSSR. Opisat
ću i život Franklin Delano Roosevelta za vrijeme i poslije krize. Opisat ću svijet prije krize,
tijek krize i izlaz iz krize za svaku od ovih država.

2.Razvoj krize
2.1 Svijet prije krize
U SAD-u se živjelo raskošno te se nisu previše osjećale posljedice rata, ali je zato uvedena
prohibicija od 1919-1932 god. u to je vrijeme u SAD-u prije krize bilo oko 27 milijuna
automobila, to je jedan auto za svakog 5 građanina SAD-a tog vremena. Prije velike
gospodarske krize bio je 1. Svjetski rat od kojeg su se još osjećale posljedice, pogotovo u
tadašnjoj Njemačkoj odnosno Weimarskoj Republici. Weimarska Republika je tada morala
plaćati i ratnu odštetu za rat za koji su oni okrivljeni, što je izazvalo hiperinflaciju. Rusiji
odnosno tadašnjem SSSR-u gospodarstvo se uništilo nakon 1. Svjetskog rata. SSSR je tada
vodio politiku ratnog komunizma od 1918-1921 god., a zatim od 1921-1928 god. novu
ekonomsku politiku. SAD prije početka krize vodio je prvo predsjednik Calvin Coolidge, a
zatim predsjednik Herbert Hoover. Weimarsku Republiku prije početka krize vodio je Gustav
Stresemann, a SSSR su vodili Vladimir Lenjin te zatim Josef Staljin.

Slika 1

2.2 Uzrok krize

Kriza se dogodila kada je više od 13 milijuna dionica izgubilo svoju vrijednost zbog
hiperprodukcije te se dogodio takozvani Wall street crash 24.listopada 1929.god. Može se reći
da je kriza počela na Wall Streetu na dan koji se još zove i Crni četvrtak. Neki izvori kažu da
je taj dan 13 osoba počinilo samoubojstvo, a jednom je i osobno prisustvovao Winston
Churchill koji je taj dan bio u obilasku New Yorka. Samo 24.lostopada izgubljeno je oko 30
milijardi dolara što je tada bilo 10 puta više nego što je proračun federalnih rezervi iznosio u
to vrijeme.

Slika 2

2.3 Tijek krize

SAD
Na početku krize predsjednik SAD-a bio je Herbert Hoover koji je govorio da je sve uredu sa
nadom da će se sve vratiti na staro. Hoover je brzo izgubio kredibilitet jer u očima građana
nije ništa radio te je davao „pusta“ obećanja. Samo u SAD-u milijuni građana su ostali bez
posla te su morali prehranjivati sebe i svoju obitelj sa hranom dobivenom na pučkim
kuhinjama koje su većinom davale juhu i kruh. u državi New York oko 17 000 građana
mjesečno je izgubilo dom, ljudi su živjeli u špiljama Central park-a te su nastajali takozvani
Hoover villovi koji su tako nazvani na „sramotu“ predsjednika Hoovera. Kriza se pogotovo
osjećala na selu gdje je vrijednost žita pala za 50%, bilo je puno hrane ali nitko si je nije
mogao priuštiti, pa su potom toga seljaci su uništavali svoje proizvode jer si nisu mogli
priuštiti stavljanje tih proizvoda u prodaju. Metalna industrija je pala na 10% proizvodnje , a
nezaposlenost je bila na 25% te se dizala. Bilo je sve više prosvjeda, a policija je pucala na
prosvjednike. Diljem zemlje se je okupila takozvana grupa Bonus Expeditionair Force te su
oni krenuli za Washington u nadi da će kongres pristati na njihova zahtijevanja odnosno za
bonuse koji su im bili obećani nakon povratka iz rata. Oni su mirno prosvjedovali no na
nagovor generala McArthura Hoover je odlučio poslati vojsku na njih da ih se riješi, a vojska
je koristila i tenkove.
Weimarska Republika
Weimarska republika postojala je od 1919.god. pa sve do kad je Hitler došao na vlast
1933.god. Pošto je Njemačka nakon 1. Svjetskog rata imala velik dug uvedena je nova valuta
„Rentenmark”, a kasnije 1924 je zamijenjena poznatijom Reichsmarkom koja je postojala do
1948 god. Tadašnji njemački kancelar Heinrich Brüning uveo je politiku fiskalne štednje i
deinflaciju 1929.god što je prouzročilo sa velikom nezaposlenošću od 30%.Za Njemačku se
još bolje pogoršalo kada su američke banke ukinule kredite Njemačkoj zbog krize te su još su
teže mogli odplačivati ratnu odštetu te je tu Adolf Hitler vidio šansu da stane na „tron”. Kada
je 1932.god. na izborima za kancelara izabran je Adolf Hitler koji je ustupio na mjestu
kancelara 30.1.1933.god. uveo je članak 48 po kojem je smanjivao ljudska prava Židovima i
komunistima te je Nijemcima obećavao izlazak iz krize te da će njemačka postati najbolja
zemlja na svijetu te da će prevladati arijanska rasa.
SSSR
Vlast nad Rusijom tada je imao Josef Staljin. Za vrijeme njegove vlasti umrlo više od 20
milijuna ljudi. Rusija ovu krizu nije osjetila jer je bila previše izolirana te zbog toga što im je
gospodarstvo već bilo uništeno nakon rata. Staljin je uveo državno planiranje i petogodišnje
planove te je time onemogućio privatno poduzetništvo i uveo je državni nadzor, a tim je
odlukama ponovno izolirao SSSR, no za njegove se je vladavine Rusija industrijalizirala.
Prvim petogodišnjim planom je Staljin elektrificirao SSSR, a tvornice su građene i u malim
gradovima.
 Slika 3

Slika 4
2.4 Izlaz iz krize
SAD
SAD je izašao iz krize dolaskom Franklin Delano Roosevelta na mjesto predsjednika koji je
tada pokrenuo njegov plan za vađenje SAD-a iz krize takozvani „New Deal“. „New Deal“ je
serija javnih radova i natječaja te financijskih reformi i donesenih propisa. Prvi New Deal je u
SAD-u djelovao od 1933-1936, bilo je sveukupno 2 „New Deal“-a. Ime New Deal F.D.R.-u
predloži je uoči njegove predsjedničke kampanje Samuel Rosenman. On je bio odvjetnik,
sudac, te je bio pisatelj F.D.R.-ovih govora. Moto F.D.R.-ove kampanje je bio „For a new
deal“.
F.D.R.
Franklin Delano Roosevelt izabran je za 32 predsjednika SAD-a, te je najvažnija osoba ovog
vremena za Amerikance pogotovo zato što ih je izveo iz krize. Za vrijeme svoje predsjedničke
kampanje izložio je svoj plan za spas SAD-a, te je najpoznatiji po njegovoj rečenici koju je
rekao povodom dolaska u Bijelu kuću: „Za početak dajte mi da utvrdim moje čvrsto uvjerenje
da je jedina stvar koje se moramo bojati je strah sam po sebi”. F.D.R je predsjednik koji je
bio najviše puta odabran za to mjesto, izabran je 4 puta te se to više ne može desiti jer je
zakonom propisano da se niti jedan predsjednik ne može više od 2 puta izabrati. F.D.R.
bolovao je od dječje paralize, no nikad ne bi dopustio da ga javnost vidi u kolicima te se zato
naučio hoda sa metalnim pomagalima i štapom, zato i nema puno njegovih fotografija u
kolicima. F.D.R umro je za vrijeme 2. svjetskog rata 12.4.1945.god te ga je naslijedio tadašnji
podpredsjednik Harry S. Truman.
Njemačka (3. Reich)
Njemačka je iz krize izašla kao 3. Reich sa Adolfom Hitlerom na vlasti Granice Njemačke iz
1933. nastale su još Versajskim sporazumom 1919, no one su se proširile 2. svjetskim ratom.
Izlaskom iz krize 3. Reich je ulagao više za vojsku i vojnu opremu nego za obnovu
infrastrukture.
SSSR
SSSR je poslije krize bio jači nego prije zbog Staljinove industrijalizacije.

Slika 5 Slika 6
3. Kritički osvrt
Velika gospodarska kriza mogla je biti zaustavljena, pogotovo u Americi. Pojedini ljudi su
usmjeravali da se dionice ne mogu uvijek dizati već da i jedanput moraju i pasti, te da kad će
pasti će pasti jako. No njih se nije slušalo zato što su svi bili u euforiji. Kada je Wall Street
pao desile su se mnoge grozne stvari kao što su samoubojstva, gubitak posla,… Kada je
F.D.R. stigao na mjesto predsjednika odmah je počeo djelovati te je spasio SAD. SSSR nije
pao zbog svog komunističke politike. Tako da možemo zaključiti da je kapitalistički svijet
pao a, komunistički ne. Po mom mišljenju trebalo se bolje slušati one ljude koji su govorili da
kad će dionice pasti past će jako. Jedino dobro iz ovog izučeno je „New Deal“ KOJI JE vratio
Ameriku nazad na noge.

4. Literatura
Knjige:
[1] Z. Samardžija: Hrvatska i svijet; Udžbenik povijesti za drugi razred četverogodišnjih
strukovnih škola
Internet izvori:
[2] B. Paterson, A. Jolson 1929: The Great Crash
[3] https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
[4] https://youtu.be/lI-SfXmeHhY
[5] https://youtu.be/KqfcpNrcGb0
[6] https://www.history.com