DRUŠTVO U PRVOJ JUGOSLAVIJI

Kralj je imao izvršnu vlast, ali je po Vidovdanskom ustavu s Narodnom skupštinom

dijelio zakonodavnu. Imao je pravo raspustiti Skupštinu, birati članove Vlade i imao
je moć nad ministrima. Ustav je jamčio osobnu slobodu, slobodu tiska i građanska
prava, ali su se ta prava često kršila.
Nakon uvođenja diktature 1929. broj osuđenih za djela protiv države rastao je diljem
Jugoslavije, osim u južnoj Srbiji i Beogradu. Razdoblje diktature obilježio je i
pokušaj kralja Aleksandra da stvori jugoslavensku naciju. To je bilo još teže jer su
Srbi imali dominantan položaj u državi.

Prema ustavu pravo glasa imali su svi muškarci stariji od 21. U ustavu je pisalo da će
se pitanje ženskog prava glasa riješiti posebnim zakonom, ali to se nije dogodilo.
Zahvaljujući ženskim udrugama i časopisima, pitanje ravnopravnosti spolova
postojalo je u javnosti.
Prema analizama samo su prvi izbori u državi bili slobodni. Poslije su se često
upotrebljavane nasilne metode kako bi se utjecalo na rezultzate. Izborni sustav išao je
na ruku srpskim političarima jer su za jedan zastupnički mandat trebali mnogo manje
glasova.

Najveći dio stanovnika i dalje je živio na selu i bavio se poljoprivredom. Uz glad u

mnogim krajevima problem je bio opskrba pitkom vodom. Higijenski i zdravstveni
uvijeti su bili vrlo loši. Kuće su bile vrlo male i u njima je boravila cijela proširena
obitelj sa najviše 30 članova. Bliskim kontaktom širile su se bolesti, najviše
tuberkuloza.
Svakodnevnica bogatog i siromašnog seljaka bila je vrlo slična, dok je u gradu bilo
drugačije. Bogati građani su živjeli u prostranim kućama ili vilama. Kuće radnika u
gradu su izgledale slično kao kod seljaka.

Većina stanovništva nije bila obrazovana. U hrvatskim krajevima udio nepismenih

1931. bio je veći od 42%. Školstvo je bilo pod jakim utjecajem crkve. Vjeronauk je
bio obavezan predmet, a vjeroučitelji su imali jednaku moć kao i ravnatelj. Iako je
osnovna škola bila obavezna mnoga djeca su prestala ići u 2. razredu zbog neimaštine
ili pomaganja roditeljima.

POTROŠAČKO DUŠTVO I ŠTRAJKOVI

Demokratske države su većinom bile kapitalističke. Kapital je novčani višak zarade
ostvaren nekom djeltnošću koji se ulaže u širenje djelatnosti. Kapitalizam se temelji
na privatnom vlasništvu nad tvrtkama i slobodnoj prodaji robe. To se zove privatnim
poduzetništvom. Privatni poduzetnici svoju robu prodaju, odnosno daju na tržište.
Takvo gospodarstvo se zove tržišno gospodarstvo.
U međuratnom vremenu tržišno gospodarstvo najviše se razvilo u SAD-u. Do 1929.
američka je industrija znatno povećala proizvodnju, tržište je bilo preplavljeno
proizvodima čija je kupovna moć naglo rasla. To je pridonjelo stvaranju potrošačkog
društva.
U SAD-u se sve više bogatio srednji sloj društva, koji je kupovao stvari koje im nisu
bile nužne. Tako je rasla kupovina automobila, u čemu je važnost imala tvornica
Henrya Forda i njegov sustav tekuće vrpce.

Za radnička su se prava zauzimale radničke i socijalističke stranke. Na drugačiji

način za radnička su se prava borila radnička udruženja sindikati. Najsnažniji oblik
sindikalne borbe bili su štrajkovi za povećanja plaće ili skraćenja radnog vremena.
Radnici prestaju raditi svoje poslove, ali dolaze na radno mjesto. Poslodavci
pokušavaju nadomjestiti izgubljen rad radom štrajkolomaca - radnika koji
nastavljaju raditi unatoč štrajku. Ako se situacija zaoštri ili štrajk odulji moguća je
intervencija policije.
Država strahuje od općeg štrajka u kojemu veliki dio radnika nekog područja
štrajkuje. Veliki opći štrajk dogodio se 1926. u UK-u. Štrajkaši su nastojali spriječiti
Vladu da smanji plaće rudarima kojih je bilo više od milijun. Štrajk je završio
neuspjehom.

VELIKA GOSPODARSKA KRIZA

U kapitalističkim državama tvrtke tržištu nude dionice, koje se prodaju i kupuju na
burzama. Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja udio u vlasništvu određene
tvrtke. Na dan 24.10.1929. cijene mnogih dionica na njujorškoj burzi naglo su pale.
Taj dan je nazvan crnim četvrtkom. Još veći pad dogodio se idući tjedan na crni
ponedjeljak. To se i nastavilo, što je značilo pad mnogih tvrtki i mnogo nezaposlenih
ljudi.
Američko gospodarstvo 20-ih godina napredovalo je iznad stvarnih mogućnosti.
Potrošnja je ubrzano rasla, a stvarni napredak gospodarstva je bio znatno manji.
Nastaje hiperprodukcija - prevelika proizvodnja unutar tvornica. Kupovna moć je
bila znatno manja nego što su proizvođači očekivali. Američke tvrtke su povezivali
golemi, ali krhki poslovni sustavi. Propast jedne tvrtke značila je propast svih ostalih
u sustavu.

Američki su tvrtke poslovale diljem svijeta, pa je nastala lančana reakcija. Američki

problemi su pogoršali gospodarsko stanje u Europi, Latinskoj Americi i Australiji.
Američki se kapital uložen u europske poslove ubrzano povlačio. To se posebno
osjetilo u Njemačkoj i Austriji. Fancuskim industrijalcima bilo je iznimno teško
izvoziti robu, nekadašnje države uvoznici sada su bile siromašne i više nisu mogle
kupovati. Kriza je zahvatila i Hrvatsku, počela je padom cijena poljoprivrednih
proizvoda. Industrija je dospjela u krizu zbog slabije kupovne moći stanovništva, ali i
zato što se kriza preko kapitala iz drugih država prelijevala u Hrvatsku.
Gospodarska je kriza u Europi izazvala krizu demokracija. Osiromašeni su građani
gubili vjeru u demokratske ustanove i davali potporu nedemokratskim strankama. U
mnogim europskim državama 30-ih godina ukinuta je demokracija i uvedena
diktatura.

Temeljite promjene u gospodarstvu pokrenuo je novi američki predsjednik Franklin

Delano Roosevelt. Program nazvan New Deal unio je mnoge promjene u američko
gospodarstvo. Država je počela aktivnije nadzirati gospodarske procese. Također je
određivala minimalne cijene proizvoda, ali je i jamčila radnicima minimalne plaće.
Kako bi se smanjila nezaposlenost organizirani su javni radovi. Mnoge europske i
latinoameričke države uvele su strog nadzor nad ulazom i izlazom robe. Na početku
DSR porasla je potražnja vojnih potrepština što je povećalo proizvodnju. Mnogi
građani su u vojsci što smanjuje nezaposlenost.

GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

Hrvatska je gospodarski zaostajala za zemljama zapadne Europe, ali nakon što se
priključila Jugolsaviji u njoj je, zajedno sa Slovenijom, bila razvijeniji dio zemlje.
Područja koja su bila dio AU imale su nekoliko desetaka milijuna stanovnika, a
nakon ujedinjenja postala su dijelom jugoslavenskog tržišta sa 12 milijuna
stanovnika. Srbiji i Crnoj Gori ujedinjenje je donijelo proširenje tržišta (gospodarski
su zaostajale), ali ostatku države smanjenje.

Investicijska politika države bila je izrazito neravnomjerna. Najveći dio ulaganja

odlazio je Srbiji. Takva se politika opravdala ratnim razaranjima, te kako je potrebno
jednako razviti sve dijelove države. Stanovnici srpskih područja dobili su mnoge
privilegije kao što su smanjenje poreza i oslobađanje od carina.
Gospodarski razvoj zemlje otežavala je prometna nepovezanost. Kraljevina SHS
izgubila je Rijeku kao glavnu izvoznu luku. U novoj državi odluke o izgradnji novih
prometnica donosile su se bez velikog utjecaja hrvatskih političara. Tako je pruga do
Splita završena 1925. a počela je još u AU. Najviše koristi je donio prometni pravac
Ljubljana - Zagreb - Beograd.

Većina stanovništva bavila se poljoprivredom, uvjeti na selu određivali su ukupno

stanje u zemlji. Najveći je problem bila usitnjenost zemljišta. Početkom 1930. gotovo
65% gospodarstva su činili posjedi manji od 10 hektara. Jedan od razloga toga je bila
nemogućnost isplate duga, vjerovnici bi seljaku oduzeli posjed. Posljedica toga je
agrarna prenaseljenost, nerazmjeran broj seljaka i obradivih površina.
Vlast je uvodila velike promjene sa zakonom o argarnoj reformi. Veleposjednicima
je oduzimana zemlja i podjeljena je seljacima. Pri dodjeli zemlje bolje su prolazili
srpski seljaci, pogotovo solunaši - oni koji su se tijekom rata borili na Solunskom
bojištu.
Trećina se gospodarstva za obradu zemlje koristila drvenim plugom jer nisu mogli
priuštiti željezni. Razvijene zemlje su ubrzavla proizvodnju žita mehanizacijom.
Velike količine jeftinog američkog žita preplavile su tržište i uzrokovale pad cijena.
Kraljevinu SHS je 20-ih godina zahvatila agrarna kriza. Kriza u poljoprivredi
odrazila se i na druge gospodarske grane i na politički život.

Hrvatsko je gospodarstvo 20-ih godina napredovalo. Hrvatska je prednjačila u

industriji, trgovini i bankarstvu. Broj industrijksih radnika u Hrvatskoj u početku
nove države povećan je za 30 tisuća. Posljedica toga bila je i povećanje broja
stanovnika. Zagreb je bio industrijski najrazvijeniji grad u državi s ubrzanim
porastom rasta stanovnika. Bio je najveće financijsko i trgovačko središte u zemlji.
Izgubio je administrativno i političko značenje jer je politička moć koncentrirana u
Beogradu. Split je napredovao i postao najveća hrvatska luka. U obalnim krajevima
razvija se turizam. Najviše je bilo domaćih gostiju, Čehoslovaka, Austrijanaca i
Nijemaca. Uvode se boravišni prostori, mijenjačnice i turističke revije.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA
Tehnološka otkrića u međuratnom razdoblju mijenjaju svakidašnji život sve većeg
broja ljudi. Parna željeznica je zamijenjena dizelskom, a razvija se i električna.
Parobrod je zamijenjen brodom sa dizelskim motorom.
Električna energija stiže u mnoga kućanstva, a zajedno sa njom i električni uređaji.
Prvi masovono korišteni proizvodi su električni hladnjaci. Klimatizacijski uređaji su
proizvedeni 1926. a zajedno s njima i perilica rublja. Gradi se sve više elektrena.
Godine 1936. rijeka Colorado u SAD-u je radi gradnje hidroelektrane pregrađena
Hooverovom branom.

Naglo se razvija automobilska industrija, a jedna od važnijih industrija je General

Motors. Zrakoplovi sve više služe za prijevoz putnika, te su počeli i prekooceanski
letovi. Amelia Earheart je 1937. bila prva žena koja je pilotirala zrakoplov preko
Atlantskog oceana. U međuratnom su razdoblju konkurencija zrakoplova postali
cepelini. Oni su se pokazali manje sigurnima, pa se nisu bavili prijevozom putnika.
Ljudi su masovno kupovali radije i slušali programe. U Hrvatskoj je 1926. počelo
emitiranje Radia Zagreb. Počinje proizvodnja gramofona i ploča, a kasnije i
televizora. Prva televizijska tvrtka utemeljena je 1931. u SAD-u i zvala se CBS. Prvi
izravni TV prijenos bile su Olimpijske igre u Berlinu 1936. Mnogo popularniji od
televizora u međuratnom razdoblju bio je film i filmska vrpca.

Međuratno razdoblje bilo je ključno za razvoj fizike i mikrobiologije. Opća teorija

relativnosti i atomska teorija Alberta Einsteina dovele su do atomske bombe.
Astronom Albert Hubble dokazao je teoriju velikog praska. Škotski mikrobiolog
Alexander Fleming pomoću pljesni je otkrio penicilin. Penicilin ubija većinu
bakterija i liječio je veliki broj bolesti prošlog stoljeća. U istom razdoblju otkriveno je
i cijepivo protiv tuberkuloze, izoliran je hormon inzulin i dokazana je štetnost
pušenja. Hrvatski kemičar Lavoslav Ružička 1939. dobio je Nobelovu nagradu zbog
proučavanja spolnih hormona i stvaranja umjetnih mirisa.

Skupina francuskih povijesničara mislila je da se treba proučavati prošlost ljudskog

društva. Služili su se sociološkim, psihološkim i geografskim teorijama. Howard
Carter je u Egiptu 1922. otkrio grobnicu faraona Tutankamona.