3.

predavanje
Ekonomske doktrine i društveno i gospodarsko obzorje ranonovovjekovne
Europe i Svijeta
Stanovništvo
 Oskudni demografski podaci, nema odgovarajućih izvora
 Oko 1500. Europa o. 80 – 81 mil. stanovnika
 Oko 1800. Europa o. 190 – 200 mil. stanovnika (o. 118 poč 18. st)
 Većina živi na selu, mali gradovi (manje od 10 000 stanovnika)
 O. 1700. desetak gradova s više od 100 000 stanovnika (Amsterdam, Pariz, London)
 Fluktuacije u rastu stanovništva Europe
 Rast od antičkih vremena do sredine 14. stoljeća
 Oporavak i rast do kraja 16. st
 Zastoj u 17. st
 18. st gotovo udvostručen broj stanovnika
 Rast populacije utječe na političke suodnose i moć europskih monarhija
 Rast stanovništva = porast vojne moći
 Prirodni prirast (brakovi), glad, ratovi i bolesti – reguliraju rast
 Iseljavanje u Novi svijet
 Ukupno oko 2 mil. Europljana iselilo je u Sjevernu Ameriku do 1800. g.
 Smanjenje broja stanovnika Amerika uslijed zaraznih bolesti i iskorištavanja
 Prije 1500 o. 100 mil. (područje Anda i središnjeg Maksika –zajedno o. 50 - 60
mil. stanovnika
 1560 - ih → središnji Meksiko 3. mil. → 1620. 1,6 mil.
 Trgovina robovima iz Zapadne Afrike – o. 30 - 40 mil. ljudi do 19. st.
 rast stanovništva → veći broj poreznih obveznika i vojnika, ubrzani gospodarski
razvoj → blagostanje
 omogućava sve više siromašnih, iscrpljene ogromne količine tla za uzgoj hrane

Poljoprivreda
 temeljna gospodarska grana ranonovovjekovne Europe
 porast proizvodnje hrane 1500.do 1800. = konstantan rast stanovništva
 rast proizvodnje – posljedica okretanja tržištu ali i inovacije
  strojevi i nove kulture poput krumpira, kukuruza i riže
 novi načini proizvodnje (isušivanje močvara i ograđivanje polja)
 zakupci i nadničari umjesto kmetova (Engleska → promjena feudalnog ustroja/
središnja Europa → seljaci vezani uz zemlju, povećanje radnih obaveza)
 specijalizacija u proizvodnji
 klimatske predispozicije, rotacija kultura na poljima
 više uroda, hrane, jeftinije odjeće

Demografska kretanja – Hrvatska, Dalmacija i Slavonija

 nema egzaktnih podataka, prvi opći popis 1787. godine za Hrvatsko – Ugarsko
Kraljevstvo i Vojnu krajinu (Josip II.)
 16. stoljeće obilježeno: osmanskim pustošenjima, unutrašnjim migracijama, glađu i
epidemijama
 Pomicanje trgovačkih putova i kriza urbanih sredina
 Mali gradovi i siromašno građanstvo (i patricijat u Dalmaciji)
 Hrvatska u današnjem opsegu – oko 1 500 000 stanovnika
 16. stoljeće: • Venecija 1620 000, Stato da mar 650 000
 Dalmacija i Mletačka Albanija 100 000 → 60 000
 Veliki postotak gradskoga stanovništva unutar zidina
 Sredina 16. st Zadar 8100→7100, Šibenik 8220→5300, Split poč. 17. 4000
stanovnika
 16. stoljeće Gradec 3500→1500/1200→5000; Varaždin 2000→1200→4800
 Osijek u 18. stoljeću 800→750

Novi trgovački svijet

 počiva na srednjovjekovnoj tradiciji (sajmovi, trgovišta)
 novi zamak veći opseg, novi smjerovi, nove institucije i sredstva
 začetak sustava svjetske razmjene
 pomicanje središta iz Južne Europe (Sredozemlja) u Sjeverozapadnu – Atlantik i drugi
oceani → jača dinamika gospodarskog razvitka Zapadne Europe u odnosu na
sredozemne gospodarske sile
 predvodnici lučki gradovi: Amsterdam i London s gustim zaleđem
 središte bankarskog sustava u Nizozemskoj i Engleskoj
 MJENICA - temeljno platežno sredstvo međunarodne trgovine
 Afirmacija novog načina poslovanja kapitalom
 dionička društva – vrijednosni papiri (dionice) burze
 osiguravajuća društva
 kompanije s velikim državnim ovlastima i monopolom u širenju utjecaja, poslovnih
prilika i trgovine s kolonijama
 povećanje interesa monarha i institucija vlasti
 apsolutizam – proširivanje kompetencija države, stvaranje modernog, državnog i
upravnog aparata, regnum vladara i staleža, prilika za povećanje kapitala i bogatstva
države, načini zaštite trgovinskih interesa i ekonomskih povlastica
 Merkantilizam – državnim mjerama usmjeravana ekonomska politika radi jačanja
ekonomije pojedine zemlje
 rani merkantilizam – politika aktivne novčane bilance
 spriječiti odljev novca (zlata i srebra) iz zemlje a bogatstvo povećati izvozom robe
na strana tržišta
 kasniji merkantilizam – aktivna trgovinska bilanca
 više izvoza nego uvoza – konstantni pritok zlata i srebra neophodni je uvjet jačanja
državnog bogatstva
 Zakon o navigaciji u Engleskoj, kolbertizam u Francuskoj, kameralizam
 Cilj: jačati snagu i sigurnost države
 Dobit za: opremanje vojske i mornarice, pomoć saveznicima, stjecanje kolonija,
pristup novim tržištima, monopol pojedinih trgovačkih putova ili vrsta trgovina i
roba
 Poticanje izrade gotovih proizvoda – širenje rada i veća zarada stanovnika
 Prosvjetiteljstvo – novo shvaćanje svijeta i pojedinca temeljeno na prirodnome pravu –
formiranje liberalnih ekonomskih pogleda
 J. R. d' Alambert
 Fiziokratizam – obnova interesa za poljoprivredu u 2. pol. 18. stoljeća
 „poljoprivredna revolucija“ – povećanje poljoprivredne proizvodnje – povećano
izučavanje na području ekonomike poljoprivrede
  Poljoprivreda je izvor narodnoga bogatstva – primarna djelatnost na koju se
nadovezuju sve druge
 Prirodni poredak primijenjen na ekonomike država umjesto državnog upliva „Laissez
- faire et laissez passen“
 Fiziokrati su „u modi“ – elite salonskih krugova
 Francois Quesnay „Opća načela ekonomske vlade u nekom agrarnom kraljevstvu“

Preobrazba društva
 Promjena srednjovjekovnog seoskog društva – mijene feudaluzma - novi gospodarski
odnosi
 Jača i bogati se građanski sloj
 Plemstvo → vodeće strukture i u gospodarskoj aktivnosti
 Uključivanje u trgovačka kretanje prihodima od posjeda, vlasničkim udjelima u
trgovini
 Različite strukture plemstva u europskim monarhijama s različitim stupnjevima
povlastica
 Mobilnost između slojeva
 Mobilnost plemstva prema građanima

Preobrazba društvenih odnosa u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji

 u 16. st. potiskivanje seljaka iz slobodne trgovine – veći utjecaj plemstva
 komutacija – proces pretvaranja novčanih u naturalna podavanja i tlaku
 17. st. REFEUDALIZACIJA ili drugo kmetstvo
 smanjuje se važnost novčanih podavanja, porast važnosti tlake
 čvršće vezivanje seljaka uz zemlju
 usklađen s kretanjima istočnoeur. Zemalja
 proces pokmećivanja stanovnika trgovišta i članova plemićkih općina
 raspon veleposjeda – KURIJALIZACIJA – povećanja broja nižeg i srednjeg
plemstva
 uključivanje plemstva u gospodarske poslove – trgovina (Zrinski)
 patricijat
 siromašenje (gubitak zemlje. agera)
  najvažniji izvor prihoda – poljoprivreda – zemljišna renta
 brodovlasnici i državne sinekture te vojna zanimanja
 bogati pučani → temeljni sloj komunalnog društva
 gosp. razvitak i uključivanje u trg. Procese
 stvaranje sekundarne elite
 pučani
 srednji i sitni trgovci i obrtnici, sluge, mornari, veslači galija, pomoćni radnici –
lokalni karakter

NOVI IZGLED SVIJETA – razmjena i utjecaji

 Nesagledive posljedice u svim segmentima društva, ekonomije i politike
 Posljedica gospodarskih kretanja nakon Otkrića – svjetska mreža razmjene
 Npr. u politikama europskih država – trostoljetno nadmetanje, diplomacija, osvajanja i
sukobi za ekonomsku predominaciju na svjetskim tržištima – jačanje globalne moći
europskih država i njihovih kolonija
 Npr. Prehrana – raznovrsnije u odnosu na početak perioda
 Duhan, kava, šećer, čokolada, čaj, začini (revolucija u kulinarstvu, okusima, načinu
konzumacije)
 Krumpir (i kukuruz) mijenja povijest cijelih zemalja – omogućavao preživljavanje
većeg broja stanovnika

Doktrine i utjecaji – primjer Dubrovačka Republika

 Danak osigurava osmansku zaštitu i trgovačke privilegije
 Posrednička trgovina, brodogradnja, pomorstvo i izvoz soli
 Stjecište karavana iz balkanskog zaleđa
 Neutralan odnos prema suprotstavljenim mediteranskim silama → diplomacija i
jačanje trgovačkog položaja
 Trgovačka pomorska i osiguravajuća društva
 Gospodarstvo počiva na inicijativi privatnoga sektora uz poticaj javne uprave
 Posljedice preseljenja trgovačkih putova na Atlantik
 Slabljenje mornarice – konkurencija u mediteranskoj trgovini – plovidba po
Jadranu
  1588. - 1673. – smanjenje broja stanovnika - siromašenje
 Odljev kapitala ulaganog u pomorstvo u strane finanacijske institucije
 Protekcionističke akcije u duhu merkantilizma
 Poticaji u brodogradnji, „zakoni protiv raskoši“
4. predavanje
Gospodarske prilike na hrvatskome prostoru u 18. stoljeću; ususret industrijalizaciji i
građanskom društvu

Gospodarska politika ranomoderne države

 Fiskalni poticaji upravnih reformi – pozadina svih reformnih pokušaja u Habsburškoj
Monarhiji
 U skladu s vanjskopolitičkim imperativima ranomodernih država → unutarnju
političku snagu usmjeriti k povećanju poreza i vojne sile
 „država blagostanja“ – dio političkih snaga okrenut socijalnim temama (Generale
normativum sanitatis 1770., Ratio educationis 1777.)
 Financijska motivacija reformi u HM 18. stoljeća sastavni je dio procesa razvoja
države → odlučujuća uloga vojnih sukoba i njihovog financiranja → stalna vojska →
rastuće financijske potrebe → promjene u fiskalnoj politici države
 Dodatni izvor financija – uspostava stalnoga državnog poreza i u doba mira
 Širenje porezne osnovice
 Preuzimanje kontrole nad poreznom upravom
 Stvaranje državnog aparata za prikupljanje poreza – nametnuti se parlamentu –
nadmetanje u lokalnoj upravi vladara i staleža
 Tijekom Rata za austrijsko naslijeđe promjene u upravnoj strukturi nasljednih zemalja
Monarhije → stvaranje učinkovite uprave koja će omogućiti poreznu i gospodarsku
reformu
 Cilj Dvora: obavezu vojne službe staleža zamijeniti stalnim oporezivanjem i u miru →
ukinuti opću insurekciju u zamjenu za novac te porez vezati uz zemlju – protivljenje
ugarskog plemstva (prava i privilegije prema Tripartitu)
 - fiskalni poticaju upravnih reformi u Banskoj Hrvatskoj
 - porezni sustav u nadležnosti Hrvatskog sabora, prikupljeni porez ide na održavanje
Banske krajine - nema kontrole ni uvida u kraljevsku kontribuciju
 - ciljevi dvora: povećanje iznosa kontribucije i usklađivanje poreznoga sustava s
ostalim zemljama Monarhije
 - niz upravnih reformi - Banska diploma, reforma županijskog sustava
 - Hrvatsko kraljevsko vijeće - temeljni poslovi oko provedbe poreznog popisa
 - 1770. odredbom Marije Terezije - Hrvatski sabor gubi pravo raspisivanja poreza i
poslovi porezne uprave prelaze na Vijeće, ostaje mu pravo odobravanja visine poreza
Kameralizam
  - merkantilizam, kameralizam, fiziokratizam - > aktivnošću državnog aparata
akumulirati novčane rezerve i da državnim poticajima kontrolom i protekcijom
potaknuti prosperitet države
 - Dvorska komora (Hofkamer) Maksimilijana I. - kameralisti
 - politika maksimiziranja kraljeva prihoda i državnog erara - uprava gospodarstvima
vladarevih posjeda i rudnim bogatstvima, carinama, plovnim putovima
 - od sredine 17. st. Beč - središte aktivnosti ekonomskih teoretičara kameralizma
područja SRC - cilj: zemlju usmjeriti prema konkurentnosti na europskoj razini
 - Veit Ludwig von Seckendorff, koji je 1656. Teutscher Furstenstaat
 - kameralistički udžbenik o upravljanju njemačkim kneževinama
 - stanovništvo, manufaktura i trgovina, obrazovanje, poljoprivreda
 - Johann Joachim Becher
 - korištenje vodenih putova Dunava, Majne, Rajne i Jadrana
 - inicijator Trgovačkog kolegija i Društva za istočnu trgovinu
 Philip Wilhelm von Hornigk, Osterreich uber alles, wan es nur will
 - traži da se u zemlji vodi takva politika da:
 - se svaki grumen zemlje obradi
 - da se posiju sve kulture koje uspijevaju na tom području
 - sve sirovine valja preraditi na zemlji
 - poticati množenje stanovništva jer je za zemlju bolje što je njezino pučanstvo
brojnije
 - u zemlji treba biti što više zlata i srebra, a te plemenite kovine moraju cirkulirati u
zemlji
 - uvoz ako ga mora biti neka se ne plaća zlatom i srebrom, već izvozom robe iz
vlastite zemlje
 - protekcionistička politika
 - fali 6. i 8. slajd
Kameralizam u politici Karla VI.
 - gospodarske institucije na lokalnoj razini: glavno trgovačko povjerenstvo u
Unutarnjoj Austriji, trgovački odbori u Češkoj i Slovačkoj te Intendanca u Trstu
 - najvažnije u inicijativi Dvora - >poticanje trgovine prema Primorju - trgovina
Jadranskim morem i jadranske luke imaju glavnu ulogu
 - uključivanje Monarhije u svjetsku trgovinu - Rijeka i Trst
 - ukidanje unutrašnjih carina
 - Jadran - slobodno more, Rijeka i Trst - slobodne pomorske luke
 - nakon 1718. trgovinski i pomorski ugovor Monarhije i Carstva
 - carska privilegirana orijentalna kompanija u Beču
 - od dvadesetih godina 18. st. grade se cestovni prilazi Trstu i Rijeci
 - iz Beča cesta preko Semmeringa prema Trstu, iz Erdelja uz Dunav
 - 1725. - 1736. Karolinška cesta
Gospodarska politika Marije Terezije
  - osnivanje Općeg trgovačkog direktorija s kompetencijama na cijelom području
Monarhije - briga za trgovinu, carine, čišćenje rijeka i uređenje cesta
 - jača državna intervencija na gospodarskom planu nakon upravnih reformi - rješenje
financiranja državnih potreba
 - inicijativa Hrvatskog sabora - ceste i putovi
 - inicijativa dvora - zahvati na komorskim dobrima i u kraljevskim gradovima
 - primorska komorska dobra - Austrijsko primorje
 - osnovni poticaj razvoj Temišvarskoga Banata (pod upravom komorskih institucija)
 - naseljavanje i razvoj poljoprivrede - Monarhija na međunarodnom tržištu žita -
aktualiziran trgovački žitni put monarhijskim zemljama
 - uređenje Karoline, naseljavanje tog područja, ukidanje malti, uređenje riječnih
tokova do ceste - intervencije bečkih institucija da se osposobi trgovački put do
Primorja
 - Hrvatsko kraljevsko vijeće - Trgovinsko - gospodarska komisija - zadatak:
organiziranog upravljanja gospodarstvom Banske Hrvatske
 - ukidanje malti, naseljavanje napuštenog zemljišta, održavanje prometnica,
privlačenje stranih trgovaca i obrtnika
 - procvat Rijeke kao slobodne luke, 1750. Manufaktura šećera u Rijeci
 - 1787. Tvornica jedara i konopa u Senju, 1789. Jozefinska cesta
 - ekonomski razvoj gradova na žitnom trgovačkom putu
 - trgovci i prekupci u Hrvatskoj, izvoz žita u Italiju - živi trgovački promet
 - duhan (Požeština)
 - poticanje uzgoja novih kultura - svilarstvo - Karlo Solenghi
 - državna svilana u Osijeku
 - promjena percepcije uloge plemstva gospodarstvu države
 - manufakture na posjedima, uključivanje u trgovinske tokove, racionalna uprava i
naseljavanje posjeda
Društvo - Hrvatska i Slavonija
 - popis 1787. u građanskoj Hrvatskoj i Slavoniji 648 512 stanovnika
 - popis 1802. u Hrvatskoj i slavonskoj vojnoj krajini 565 198 stanovnika
 - najveći grad - Zagreb (popis 1787.) - o. 7 000 stanovnika
 Banska Hrvatska - manji posjedi i srednje plemstvo - armalisti
 Slavonija - promjene u broju stanovnika i načinu agrarne proizvodnje pretežito
poljoprivreda
 - Osmanski defteri 1680. - >200 - 220 tisuća stanovnika
 - početak 18. st. - oko 55 000
 - prema popisu 1698. od 522 naselja - 70 naseljeno
 - tijekom 18. st. - porast broja - 84 000 - prirodni prirast i naseljvanje
Vojni dio Slavonije - >administrativno - teritorijalne promjene od sredine 18. st.
 - graničari - slobodni seljaci
 - stočarstvo, kućne zadruge, obrađivanje oficirskih posjeda i carska rabota
 - 18. st. - dudovi, žitna proizvodnja u zadnjoj četvrti stoljeća, stajski uzgoj stoke
  - pčelarstvo, uzgoj duhana, konoplja i lan, svilarstvo
 - popularizacija poljoprivrednog načina života
 Civilna Slavonija - > dekameralizacija - krupni posjed, strano plemstvo
 - nebriga, upravitelji, nedostatak novca u opticaju, zloupotrebe
hajdučke družine
 - urbarijalna regulacija - 1737. Karlo III., 1756., 1780.
 - naseljavanje stručne radne snage - Česi Nijemci - poticanje obrta i manufakture
 - Marijaterezijansko razdoblje - promjene u upravnom ustrojstvu zemlje
 - zamjena tradicionalne staleške uprave modernim upravnim aparatom - > potreba
za službenicima, kameralni studiji, naobrazba službenika - temeljno načelo lojalnost i
utilitas
Dalmacija u 18. st.
 - Dalmacija i Boka Kotorska - 12 000km2 - krajem 18. st. - 288 320
 - poljodjelstvo - temeljno zanimanje - vino, smokve i ulje
 - mjere Republike za unaprjeđenje
 - akademije - gospodarska društva - Split, Zadar, Trogir
 - predavanja i praktična nastava, priručnici, fiziokratizam
 - Ivan Luka Garanjin, obitelj Borelli Vranski
 - ribarstvo
 - zastarjela sredstva, malen ulova
 - zabrana ribarenja za strance, nabava suvremenog pribora
 - magistrat izvanrednih delegata za pitanja ribolova
 - unosna zanimanja - koraljarstvo i spužarstvo
 - radionice voska u Zadru, Kotoru, Šibeniku i Splitu
 - manufaktura likera (rosolj) - od sredine 18. st. u Zadru
 - proizvodnja soli - paške solane, uvoz iz Istre i Puglije
 - prerada kože, vune i konoplje, mastionice
 - razvijena trgovačka djelatnost
 - Obrovac, Knin, Imotski, Sinj - opskrba brojnih vojnih posada
 - Benkovac - prihvat osmanlijskih karavana prema Dalmaciji
 - izvoz u Napuljsko Kraljevstvo i Papinsku Državu
 - brodogradnja - drvna građa i paklina
 - brodarstvo - najunosnija grana (Lošinj, Korčula, Trogir, Brač)
 - posredništvo Republika - sredozemne luke - Levant
Hrvatske zemlje u 1. polovici 19. st.
 - Francuska uprava i Ilirske provincije (povezivanje sa središnjom Hrvatskom)
 - Dandolo
 - Marmont
 - Austrijska pokrajina Dalmacija - Zadar
 - gospodarski prepuštena nebrizi, jedna od najzaostalijih dijelova Monarhije
 - građanstvo i sitno plemstvo u gradovima veže se uz talijanske bogatije krajeve
  - naselja uz obalu proizvode i prodaju poljoprivredne proizvode: vino, ulje, soljena
riba, bave se sitnom pomorskom trgovinom i obrtom
 - unutrašnjost - stočarstvo i poljoprivreda, izvoze drvo, vunu, vosak
 - gospodarska veza s ostalim hrvatskim krajevima - uvoz žita s područja Hrvatske i
Slavonije
Preporodni pokret - gospodarski planovi
 - 1835. Trgovački zbor - Paavao Hatz
 - novi građanski stalež i kultura, zaštita interesa trgovaca i trgovačkih društava -
osnova trg. Obrtničkog zakonodavstva do poč. 20. st.
 - 1841. Hrvatsko - slavonsko gospodarsko društvo - biskup Juraj Haulik
 - poticaj napretku poljoprivredne proizvodnje, mjesečnik društva, podružnice i
„pokušališta“ diljem Hrvatske
 - gospodarske izložbe
 - 1846. Prva hrvatska štedionica u Zagrebu
 - vodeće trgovačke i gospodarske grane - trgovina žitom i drvenim materijalom
 - predstavnii poduzetničkog trgovačkog društva - Ambroz Vranjiczany i Andrija
Ludoik Admić

Hrvatske zemlje u 1. polovici 19. st.

 - razdoblje pokretanja manufakturnih poduzeća
 - strani kapital - doseljenici, stranci - bogato građanstvo, poduzetnici, trgovci
 - porast gradskog stanovništva
 - razvitak gradova uz prometnice i riječne putove
 - Karlovac (slob. Kraljevski grad), Sisak, Zagreb (Sava prema Ljubljani i sjev. Italiji),
Brod na Savi, Osijek (Drava - prometna veza prema austrijskim pokrajinama),
Vukovar
 - Osijek 1809. proglašen slobodnim kraljevskim gradom
 - trgovačko i proizvodno središte, čvorište putova - grad sajmova i administrativno i
vojno središte (županije)
 - izgradnja i održavanje prometnica i riječnih putova - jedna od osnova gospodarstva
 - Lujzijanska cesta - Karlovac - Rijeka - Josip Filip Vukasović
 - rekonstrukcija Jozefinske ceste od Karlovca do Senja 1833. - 1845. - Josip Kajetan
Knežić
 - riječno brodarstvo - trgovci nosioci brodarstva - „Sloga“ parobrod na relaciji
između Siska i Zemuna
 - Austrijski Lloyd
 - sredinom stoljeća zanemarivanje plovnih putova i sve veća zainteresiranost za
željeznice
Adam Smith

 Svi narodi i sve rase dali su pažnje vrijedne ekonomiste, no prednjače ipak ŠKOTI
( uz njih i Židovi)
 Smith - Škot, otac i utemeljitelj ekonomske znanosti
- Otac mu je bio carinik
- Rođen, kršten 1723. u Kirkcaldyju
- Pohađao je dobru mjesnu školu, studirao na Oxfordu
- Smith je zbog rada odnosno nerada profesora utjecao je na Smithove teorije
(smatrao je kako profesori primaju plaću bez obzira rade li ili ne) - nemaju
poticaja za rad jer nema kazni niti nagrada
- Oxfordski profesori metafora su Smithova ekonomskog sustava, ljudi najbolje
rade kada žanju nagrade za marljivost (pamet) ili kaznu za lijenost
- Važno je da profesori mogu naći posao koji cijeni trud, jer ako profesor radi to
je najveći doprinos društvu (pragmatičnost crpi s obzirom na svoje Oxfordsko
iskustvo)
- Smith se nakon Oxforda vraća u Škotsku i počinje raditi u Edinburghu na
sveučilištu kao nastavnik engleske književnosti, tu počinje njegovo
prijateljstvo s D. Humeom i J. Wattom (najistaknutiji pojedinci Ed.sveuč.)
- Godine 1751. u Glasgowu prof. Logike a potom i etike
- Visina njegove plaće u to vrijeme ovisila je o broju studenata koji pohadaju
njegova predavanja, Smith taj sustav smatra boljim nego Oxfordskim
- Veliko nepovjerenje prema sustavu vrijednosti, sumnju su u njemu prizivali svi
koji su se pozivali na visoke principe kako bi opravdali vlastite interese, on je
imao šarolike interese, druži se s Benjamin Franklinom, zanima ga što se
događa u Američkim kolonijama, sve piše u svoje bilješke kako bi jednog dana
napisao opsežnu studiju
- 1763. godine ponuđeno mu je mjesto instruktora mladog vojvode Buccleuch,
uvodi mu se dobra i sigurna plaća uz to i mirovina u starosti
- Odvodi mladog štićenika na Grand tours (običaj da mladići plemićkih obitelji
provedu nekoliko godina na europskim sveučilištima kako bi doživjeli ono što
su naučili)
- Za mladog vojvodu to nije bilo od nekog značaja, ali za Smitha je
- Na turneji upoznaje Voltairea (živi u zamku kod jezera), komuniciraju na
engleskom, Voltaire je englesku smatrao potokom slobode politike i mišljenja
(proveo je dvije godine u engleskoj)
- Voltaire je bio čovjek razuma, to ih povezuje
- Do zaključka se ne dolazi pravilom niti predrasudom niti strasti već
razumom, prihvaćanje svih relevantnih dostupnih podataka
- Smith prikuplja brojne podatke i dopušta da oni upravljaju njegovim mislima
- Za Smitha je Francuska izvor brojnih podataka
- 1765. vidi šaroliku poljoprivrednu proizvodnju u Francuskoj, sve je vrlo
kvalitetno, svega ima, među pojedinim selima ali i pokrajinama polemizira se
oko kvalitete povrća, voća, sira…
- Francuska vjera u poljoprivredu tada je na vrhuncu, a odražavala se u
FIZIOKRATIMA (vjeruju kako sve bogatstvo države i naroda proizlazi iz
poljoprivrede, proizvodni napor (rad) stvara višak proizvoda, ono što
premašuje troškove proizvodnje
- Prema fiziokratima manufaktura, nužne, ali ne stvara višak, sterilna je, dok
poljoprivreda uzdržava sve ostale proizvođače
- Francois Quesnay (osobni liječnik Luja XV.) – upoznaje se sa Smithom
- F.Quesnay - francuska seoska ekonomija - uzdiže ju, to je činila i Marija
Antoantea (zaselak); sastavio je EKONOMSKU TABLICU kao zorni
(kvantitativni) prikaz količine proizvoda koliko jedni od drugih dobivaju
seljaci, veleposjednici i trgovci i koju količinu dohotka daju jedni drugima
zauzvrat.
- Njegova je tablica smatrana je svojevrsnim aritmetičkim kuriozitetom, nešto
što ne treba shvatiti ozbiljno, Smithov je autoritet bio golem, smatrao je kako
znanstveno bavljenje ekonomijom je korisno samo kada ono postaje očito
korisno, a njegovi rezultati upotrebljivi
- Tek 1973. Vasilij Leontief dobiva Nobelovu nagradu za industrijsku analizu
Input i Output sustav – na jednoj jedinoj tabeli prikazuje sto svaka
industrijska kategorija prodaje svakoj drugoj industriji i od nje kupuje, iz toga
je moguće izračunati učinak proizvodnje nekog proizvoda na proizvodnju svih
drugih proizvoda
- A.R. Jacques Turgot – smatra kako neto proizvod mora biti oporezivan što je manje moguće,
smatra ako se želi ostvariti prosperitet države i društva, nužno je smanjiti porez što je jedino
moguće ostvariti, ako se smanji moć i ograniče funkcije države
- 1774. Turgot postaje ministar financija francuske kako bi obuzdao rasipnost dvora, nije uspio
- Povlašteni smatraju kako su njihovi privilegiji, ma kako se to drugima činilo apsurdno,
temeljno, uzvišeno, Bogom dano pravo
- Ancien regime - kad svrha vlasti postane neostvariva, revolucija povedena s dna postaje
neizbježna
- Smith se u domovinu vraća s velikim znanjem i baca se na pisanje svog djela, neki su
sumnjali u Smithovo završavanje knjige, dugo ju je pisao
- 1776. objavljuje Bogatstvo naroda, prvo tiskano izdanje rasprodano je u 6 mjeseci, zatrpana
je podacima i u tome je izgubljena Smithova misao
- Bogatstvo nacije proizlazi iz marljivog nastojanja svakog njezinog pripadnika da
ostvaruje vlastite odnosno osobne probitke, žanjući nagrade odnosno trpeći kazne koje
to sve skupa donose
- Prema njemu pojedinac služi javnom interesu, pojedinac je vođen da se tako ponaša kao da
njegovim postupcima upravlja neka nevidljiva ruka ( bolje da ga vodi takva nevidljiva nego
pohlepna nesposobna ruka države)
- Smith smatra kako je ta nevidljiva ruka (danas je to izraz za opis samoregulirajuće prirode
tržišta i cjelokupne privrede kao cjeline) kreacija vlastitog interesa, natjecateljskog duha
te ponude i potražnje svakog pojedinog sudionika na tržištu
- Vjerovao je da nevidljiva ruka omogućava maksimiziranje koristi svakog sudionika kao i
cjelokupne koristi društva pri čemu u dobivanju tog rezultata postojeća vlast nije sudjelovala
sa svojim intervencijama - to je postalo osnovica za nastanak laissez - faire ekonomije
- Prema Smithovu shvaćanju postoje dvije ruke; vidljiva ruka oslanja se na poreze, a visina
poreza se može odrediti dobrovoljno i isto tako naplatiti, odgovornost za određivanje poreza
je na vlasti, zato se i zove vidljiva ruka ; nevidljiva ruka se oslanja na cijene i formira se na
tržištu (Smith to shvaća ovako - svaki pojedinac teži bogatstvu gledajući samo sebe i svoj
interes. Da bi povećao svoje bogatstvo pojedinac mora obaviti razmjenu na tržištu gdje će to
što nudi biti vrednovano, ako svaka jedinka tako razmišlja slijedi da će na tržištu doći do
zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva cijeloga naroda
- Smith je bio vrlo religiozan – vidljiva ruka je mehanizam kojim Bog upravlja svemirom tako
da se ljudska korist maksimizira
- U svojim spisima naglasio je da je potrebno postojanje strukture u društvu kako bi mehanizam
postojao (npr. Imovinsko pravo mora bit jednako, moralne norme moraju biti široko
rasprostranjene - krađa je najgori zločin iako si siromašni mogu tako povećati korisnost,
svrha vlasti je da štite bogate od siromašnih)
- Smith tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom odnosno otvorenom tržištu -
pretpostavka da će kupci birati najniže cijene, a investitori najviše profite (najprofitabilnije
industrije - industrije proizvode dobra koja se najviše vrednuju od strane potrošača, pa
dolazi do povećanja općeg bogatstva ljudi)
- Nevidljiva ruka opisuje način na koji stvari funkcioniraju, međutim pitanje je dovodi li ona do
maksimizacije ljudske koristi u ekonomskom smislu
- Ono što ga stavlja na pijedestal ekonomske znanosti jest objašnjenje lančane proizvodnje,
objasnio je zašto ona mora postati sastavnim dijelom svake dobre industrije, smatra da bez
specijalizacije nema ni dobrog gospodarstva ni dobre ekonomije odnosno u konačnici nema
dobre opskrbe tržišta
- Podjela rada - efikasnost specijalizacije, povećanje bogatstva nacije što ga stvara povećana
efikasnost proizlaze iz:
1) poslovna komercijalna specijalizacija
2) specijalizacija po zanimanjima ili
3) rezultanta da se pojedine zemlje specijaliziraju za proizvodnju pojedinih
proizvoda ili se specijaliziraju za stanovite oblike privrede
4) neka su povećanja rezultat unutar samog industrijskog procesa
- Najveći dio povećanja potrošačke moći radne snage i veći dio umješnosti vještine i
razboritosti s kojima radna snaga upravlja i upotrebljiva proizlaze upravo iz podjele
rada.
- Smith promatra proizvodnju pribadača, zaključio kako bez specijalizacije nema napretka,
izračunao je kako deset radnika može proizvesti u danu 48 000 pribadača odnosno da jedan
radnik sve faze izrade obavlja sam proizveo bi 1 - 20 pribadača
- Sloboda trgovine povećava slobodu koju treba imati pojedinac u ostvarenju svog samo
interesa, prema Smithu
- Dometi tog nastojanja dobivaju internacionalne konture, iz povezivanja slobodne trgovine i
slobodnog poduzetništva proizlazi još veća proizvodnja svega onoga što se najviše želi, a to
je najpovoljniji društveni rezultat koji se može poželjeti - profiti i sudjelovanje sudionika
lanca
- Intervencionistička država pokušava učiniti boljim ono što najbolje funkcionira ako se
prepusti samo sebi
- Država nije jedina prijetnja, slobodu najviše ugrožavaju sami poslovni ljudi, neki ih nagon sili
da sami sebe sputavaju - iz toga je proizašla Smithova opservacija - ljudi istoga zanata
malokad se sastaju, čak i kada je u pitanju zabava, a da njihov razgovor ne završi urotom
protiv javnosti ili smišljanjem spletki da se povise cijene.
- Smith je bio protiv korporacija, odnosno tada kompanije s podjelom udjela dionica, direktori
upravljaju tuđim novcem

- Adam Smith – lanac gospodarskog rasta (s lijeva na desno gledaj sliku)

- 1790. Smith umire, posljednje godine provodi kao voditelj carine u Edinburghu, iako
ih je prezirao, pokopan uz Royal mile u Edinburghu ( nedaleko i spomenici Humea i
Lincona)
- Promjene koje je nazirao, u vremenu kada umire, polako su vidljive i u gradu i u selu,
industrijska revolucija – ljudi u Britaniji odlaze sa sela u gradove zapošljavati se u
 tvornicama tekstila, u Engleskoj odlaze jer žele, u Škotskoj su protjerivani (1811. -
1820.) iz najsjevernije regije Sutherland kako bi se oslobodio prostor za uzgoj ovaca -
vuna!!!
- Protjerano je oko 15000 Škota kako bi veleposjednici dobili pašnjake za ovce, velika
neplodna gusto naseljena dolina - opustošena, u svibnju 1814. najžešća protjerivanja,
dan im je rok od dva mjeseca za iseliti, u akciju stupaju agenti feudalaca koji s vratrom
i psima nastoje spaliti grede krovova kako bi se u potpunosti onemogućio povratak na
posjed, ostali stari i nemoćni, nisu ih se potrudili evakuirati
- Zamijenili su ovce ljudima, ovca je bila tri puta vrjednija
- Danas - Previše ljudi, premalo zemlje(iIndija, Bangladeš, Indonezija) - sve se
obradivo obrađuje, a te se površine ne mogu povećati, preporuca se kontrola nataliteta
- Interpretacije Smitha danas često nisu u skladu s onim što piše u njegovim djelima


 Karl Marx
 Protivljenje svemu što je smatrao Smith – Marx
 Čovjek kojeg je svijet slavio kao revolucionara cijelo 20. stoljeće (od 1917. do 1989.)
 Sve se revolucije pozivale na njega
 Marx nije bio samo revolucionar
 Smatra se najmaštovitijim i najkreativnijim ekonomistom, najučenijim filozofom svog
vremena
 Austrijski ekonomist, nobelovac – Joseph Schumpeter (lojalni konzervativac) –
tvrdio da je Marx bio prorok, ekonomski teoretičar, a prije svega bio je vrlo… nešto
što je bio kompliment
 Marx je bio sjajan novinar, ali i povjesničar – za njega je povijest bila stvarnost koju
treba proživljavati i aktivno u njoj sudjelovati
 Paul Sweezy – jedan od najuglednijih američkih marksista – osjećaj za povijest je ono
što marksističko - ekonomskoj misli daje intelektualni ugled koji je uživala
 Marksisti nastoje da povijesne ideje i događaji postanu aktivni dio toga procesa

 Marx je sam za sebe bio veliki povijesni događaj

 Rođen u Trieru 1818., gradu na početku doline rijeke Mozelle
 10 000 - 15 000 stanovnika imao Trier tada, danas deset puta veći
 Marxovi preci bili su rabini
 Francuzi su bili tolerantni prema Židovima, no kad je Trier potpao pod Prusku, to više
nije bio slučaj
 Marxov otac, Heinrich – jedan od vodećih odvjetnika i funkcionar mjesnog
apelacionog suda - nije smio biti Židov – pokrstili se i postali protestanti
 Nisu pretjerano marili za religiju
 Ipak, njegovo židovsko podrijetlo će poslužiti njegovim protivnicima
 Postoje sumnje da je sam Marx bio antisemit
 U nekim je svojim napisima bio iznimno grub prema Židovima
 19. stoljeće vrijeme je puno predrasuda – etiketiranje je samo po sebi „normalno“
 Riječ „Židov“ u 19. stoljeću bila je sinonim za lakomog, pohlepnog čovjeka
 Ipak, potreban je priličan napor volje da se ono što je Marx napisao ne shvati na taj
način
 Bio je ateist – aktivni aktivist
 Prakticiranje religije bilo je znak respektivnosti
 Religiju nazvao opijumom naroda jer ona uči ljude da krotko podnose zlostavljanje i
izrabljivanje umjesto da se suprotstave

 Marx je kao mladić bio duboko romantičan, pisao poeziju; eseje o prirodi, životu i
izboru zvanja – mlad čovjek treba izabrati onu profesiju u kojoj će najviše dati
čovječanstvu
 Još kao dječak zaljubio se u Jenny – njezin otac je bio Ludwig von Westphalen bio je
prilično izuzetan čovjek – intelektualac, obrazovan, širokih nazora – Marx šeće s njim,
 umjesto s Jenny – upoznao ga s idejom da bi idealna država trebala biti socijalistička,
a ne kapitalistička; zasnovana na zajedničkom, ne privatnom vlasništvu
 Nisu bile česte pojave da se momak iz građanskog sloja ženi plemkinjom
 Kad je imao 17 godina roditelji ga šalju na studij u Bohn, grad na Rajni, nizvodno od
Triera
 U to vrijeme Bohnsko sveučilište bila je jedna mala akademija sa nekoliko stotina
studenata
 Aristokratično sveučilište – po nastavi, ali i načinu života
 Po dolasku su se njegovi interesi proširili do samo toliko da bi obuhvatili studentsko
pijančevanje i dualiranje s mačevima
 Čak i za tadašnje labave akademske pojmove, Marx je bio velika lijenčina
 To saznajemo iz pisama koje mu je otac pisao i prigovarao mu
 Marx nakon očevih prijetnji shvaća da Bohn nije za njega

 Preselio se na Berlinsko sveučilište – puno više od puke promjene sveučilišta

 Berlin središte ne samo europskog i zapadnog kulturnog života, ondje je cvala
filozofija, ondje su se rađali novi mladi ljudi koji su kasnije oblikovali Europu onakvu
kakvu je danas poznajemo
 Marxovo je romantično razdoblje života tim prelaskom završilo
 Na njega je najveći utjecaj izvršio profesor - Hegel
 Ljude koje je poučavao nazivali su hegelijancima

 Njegov ortak tijekom cijeloga života bio je Friedrich Engels

 Engels je ostavio najbolje objašnjenje što je za njih značio Hegel
 Najveća vrijednost Hegelove filozofije bila je u tome što se u njoj prvi put u povijesti
svi prirodni i povijesni i filozofski objašnjavaju i shvaćaju kao _dijalektički
materijalizam___
 To je bila potka na kojoj su oni kasnije gradili svoje misaone konstrukte

 Pokretačka sila uopće transformacije bit će sukob između društvenih klasa – to je ono
što održava društvo u stanju neprestane mijene
 Čim se stvori nova struktura, koja je naizgled čvrsta, sama ta struktura odmah stvara
antagonističke sile koje najprije ustaju protiv nje te je naposljetku razaraju
 Na taj se način stvaraju nove strukture i proces unutarnjeg uništenja te sve počinje
iznova
 Buržoazija – kapitalisti su Marxu bili izazov moći stare i prividno neizmjenjive
strukture feudalizma
 Došavši na vlast, buržoazija će potaknuti stvaranje proletarijata u redovima
iskorištavanog i razvlaštenog radništva
 Zato će se radništvo prije ili kasnije dići protiv kapitalista pa će tako biti srušena
kapitalistička – buržoaska država
 Buržoasku državu zamijenit će država radnika
 Prema Hegelovskim zakonima taj će se proces nastaviti i nakon pobjede proletarijata
 Smatrali su kako se može dogoditi da će država radnika zbog prirode svojih prirodnih
potreba i zadataka postati vrlo visoko organizirana, birokratizirana i disciplinirana i
onda će joj biti potrebni učenjaci i drugi intelektualci te će ona kao takva poticati
stvaralaštvo i umjetnika i pjesnika i književnika jer će se u tim masama javiti velika
potražnja za njihovim djelima
 Materijalna je potka izuzetno bitna i za Hegela i za Marxa
 Distribucija viška koja se stvara od rada

 Proces usvajanja svih tih misaonih konstrukata Hegela, za Marxa nije bilo najlakše
 Izazvalo je to u Marxu teške emocionalne krize (bio je krhkog zdravlja inače) –
zdravlje je doveo na sam rub fizičkog sloma tijekom studiranja
 Da bi se izliječio na neko je vrijeme otišao i iznajmio sobu u ____
 Pješke je išao nekoliko kilometara do Berlina na predavanja – pouka koju je brzo
zaboravio
 Najveći dio života bio je obilježen boležljivošću – posljedica _bronhitisa i pleuritisa_
 Iz Berlina je otišao 1849. godine
 Postat će glavnim dijelom hegelijanskog procesa
 Na njegove će akcije utjecati nova okolnost – iznenadne seobe izazvane vanjskom
prisilom – Njemačka, Francuska i Belgija smatrale su da je Marx stvoren da živi bilo
gdje osim na njihovom teritoriju
 2 moguća izvora utjehe i zaštite za Marxa – 1) nedužan je za zločine za koje ga
progone; 2) osjećaj da čineći taj delikt postupa ispravno
 Izvor moralne snage

 Iz Berlina odlazi u Koln

 U Francuskoj su tada govorili da je dopušteno sve što nije izričito zabranjeno
 U Prusiji – sve što nije bilo izričito dopušteno, bilo je zabranjeno
 U Kolnu se zaposlio kao novinar – upravo tada u osnovanom dnevinku Rheinische
Zeitung – list su financirali industrijalci i trgovci porajnja i rurske oblasti – bogat kraj;
druga ind. revolucija je u punoj snazi
 Marx je kao novinar iznimno uspio; prvo kao cijenjeni dopisnik, kasnije će postati
uvaženi urednik – prvi čovjek novina
 Bio je inteligentan, dosjetljiv, snalažljiv i izuzetno marljiv novinar; umjeren te je
svojim suradnicima nametnuo stroga novinarska pravila

 Govorilo se o potrebi revolucije

 Upotrebljava se pojam komunizam – Marx je smatrao da su to piskaranja – misaono
prazna, nezgrapnog stila, začinjena s malo ateizma i malo komunizma
 Naklada Rajnskih novina brzo je rasla
 Njegov se utjecaj proširio i na druge njemačke države
 Počeo zanimati cenzore – čitali pokusne otiske večer prije – reagirali negativno
većinom
 Sukob oko suhog granja – stanovnici Porajnja mogli su besplatno u šumi skupljati
suho granje – povećanjem broja stanovnika i svim tim bla bla suho je granje postalo
predmet privatnog vlasništva – u vrlo kratkom vremenu sudovi su bili zatrpani
žalbama zbog zabrana prikupljanja suhog granja; lugari su ovlašteni procijeniti štete
nastale krađom drva te su mogli određivati kazne
 Marx je ustao protiv mjere sakupljanja suhih grana
 Ustat će i u obranu vinogradara u dolini rijeke Mozelle – bili su ugroženi zbog
konkurencije stranih vinogradara – posljedica osnivanja Carinske unije (EU)
 Marx je predložio rješenje – potrebna administracija i treći element koji bi zastupao
privatnog građanina ali ne bi bio ovisan o privatnim interesima – slobodna
_trgovina__
 Počeo kritizirati i pruskog cara
 Vlasti su odlučile tomu stati na kraj
 U ožujku 1843. zabranjeno je daljnje izlaženje novina, Marx je otišao u Pariz
 Prije toga se u lipnju oženio Jenny

 Odlazak u Pariz bio je početak novog života

 Ulice Pariza bile su pravo rasadište revolucije
 Među tadašnjim revolucionarima bilo je mnogo Njemaca – pobjegli od cenzure;
socijalisti
 Njihov je utjecaj bio snažan na Marxa
 Mijenjali su kuće
 Marx je krenuo uređivati Njemačko - francuski godišnjak – nije bio klasični godišnjak,
nego časopis, a naziv je izabrao jer se nadao da će tako zaobići cenzuru, kao i
spominjanje Francuske u naslovu
 Ipak njegove su misli bile okrenute Njemačkoj – za Nijemce su pisani tekstovi u
godišnjaku
 Jedna recenzija u prvom broju – novi sudar Marxa s cenzorima
 Piše o emancipaciji Njemačke – kakva bi Njemačka trebala biti; emancipacija
Njemačke emancipacija je čovjeka; filozofija se ne može ostvariti ako se ne eliminira
proletarijat; proletarijat ne može nadići samoga sebe ako ne ostvaruje filozofiju
(radnici, siromašni)
 Njemački obavještajci zaključili da je to opasno – prvi broj je zaplijenjen na francusko
- pruskoj granici
 Marx se u to vrijeme svađao sa izdavačem – prvi broj bio je i zadnji
 Narednih tjedana – mnogo se nešto važnije dogodilo
 Sreo se s Engelsom u Parizu u nekom poznatom kafeu de la Regence nešto u kojem
se skupljala elita
 Nakon toga su se sastali još par puta – postali pravi jarani – jedni od najpoznatijih na
svijetu
 Engels postao Marxov suradnik i financijski anđeo čuvar (najvažnije)
 U svojim sjećanjima Engels piše kako su se potpuno slagali u svim poljima
 Obojica su bili Nijemci, pripadnici više srednje klase, građanski intelektualci
 Retorika i ideali su samo potekli iz mase
 Engelsova obitelj je bila znatno imućnija – tvorničari tekstila u ruhrskoj oblasti;
multinacionalna kompanija – Engels veći dio života proveo u Engleskoj u tvornici
tekstila u Manchesteru
 Radio je sam protiv sebe
 Nakon što se oslobodio uredničkog posla, počeo je čitati neko ozbiljno gradivo
 Pretpostavlja se da je u tom razdoblju oblikovao mnoge od ideja koje su bile
dominantne kasnije

 Tada se o socijalizmu već naveliko diskutiralo – prije Marxa proučavali su to Saint -

Simon i Robert Owen_ - poznati u općoj teoriji socijalizma – njegovi suvremenici
 Tijekom tih godina, nije samo prikupljao nove ideje nego je razmatrao i njihovu ulogu
i utjecaj
 Marx otišao dalje od ideja – ekonomija mu je bila iznad svega
 U tom pariškom razdoblju formiraju se njegova gledišta o procesu mijene kapitalizma
 Marx kaže kako je sve više između društvenog i kooperativnog načina
proizvodnje došlo do suprotnosti između privatnog i individualnog vlasništva nad
sredstvima za proizvodnju i kako buduća suvremena država treba nadići to

 Komunistički manifest – napisao za boravka u Belgija (dosadio francuskim

cenzorima)
 Djelo napisano kao odredni dokument, brošura namijenjena pripadnicima Lige
pravednika/komunista – politička organizacija koju je Marx promicao
 Najuspješniji propagandistički traktat u povijesti
 U njemu dolazi do izražaja veliki napredak Marxove proze – sažeto, jezgrovito
 Nije do toga došao proučavajući literaturu propagande nego sazrijevanje

 Komunistički manifest – historija svakog dosadašnjeg društva jest historija klasnih

borbi. Slobodan čovjek je rob, patricij i plebejac, kmet, cehovski majstor, ugnjetač i
ugnjeteni – u stalnoj suprotnosti; skrivena, pa otvorena borba koja je uvijek završavala
revolucionarnim preobražajem društva ili zajedničkom propašću klasa koje su se
borile…. I još citata
 Činjenica da na taj način piše čovjek koji je vlasnik više tvornica, obitelj ima
multinacionalnu kompaniju; istovremeno je razbijač te tradicije
 Komunistički manifest nije se svidio Belgijancima i morao je napustiti državu

 U današnjim mjerilima Komunistički manifest je samo zbirka reformističkih

prijedloga; zahtijevala se eksproprijacija zemljišnog vlasništva i upotreba
zemljišne rente za državne zadatke; zahtijevala se i centralizacija kredita u
 rukama države preko nacionalne banke; tražilo se ujedinjavanje rada
zemljoradnje i industrije; utjecanje na postupno odstranjivanje suprotnosti
između grada i sela; javno i besplatno odgajanje djece, školovanje; zahtijevalo se
da djeca ne rade u trećoj smjeni i zabrana rada djece mlađih od 12 godina i
trudnicama
 Danas je ostvaren veliki dio tih zahtjeva
 Tada su te reforme pomogle kapitalizmu da izgubi oštre rubove – odgađanje obaranja
društvenih uvjeta
 Na neki način takvim je programom Marx je radio protiv Marxa – unutrašnje su
revolucije izbile i pobijedile u zemljama (Rusija, Kina, Kuba) u kojima nisu bile
provedene reforme iz Manifesta

 1848. proljeće naroda došlo odmah nakon Manifesta

 Italija, Francuska, Njemačka i Austrija
 Prva revolucija koja se mogla (maglovito) poistovjetiti s težnjama proletarijata
 Marx je pažljivo promatrao tu revoluciju
 Žarište revolucije 1848. bio je luksemburški park – povezano s uzrocima, ciljevima i
sudionicima
 Teška ekonomska kriza i nezaposlenost vladala u Francuskoj prije revolucije
 Cijene kruha bile visoke – urod je bio slab
 Tržište je djelovalo revolucionarno
 Teza da privatna proizvodnja ipak nije jedini način ekonomske revolucije - opasna
 Privlačno poimanje da svatko ima pravo ima pravo na zaposlenje i rad – okidač
ustanka u veljači 1848. – razne grupe – radnici, poslovni ljudi, manji poduzetnici –
Marxu se to nije svidjelo
 U početku je podržavali i seljaci
 Duhovni vođe – sloboda političkog izražavanja i cenzure – konzervativci, ne liberali i
socijalisti
 Kao simbol revolucije bila je nacionalna trobojnica, odbačena crvena zastava

 Neka bude revolucija, ali neka se svi u njoj ponašanju odgovorno

 Od kad je svijeta i vijeka prijetilo se revolucijama
 Za uspjeh svake revolucije potrebna su 3 uvjeta: 1) moraju postojati odlučne
vođe koje znaju što žele i da igraju na sve ili ništa; 2) vođe moraju za sobom
povući disciplinirane sljedbenike – prihvaćati i izvršavati zapovijedi bez
prigovora; 3) sve revolucije nastale su probijanjem vrata koja su u pravilu i
onako bila trula – zato je nasilje revolucionara nasilje koje udara u prazno
 Zahtjevi iz Manifesta su većinom bili ostvareni

 Velike promjene u Marxovom životu zbog revolucija – prešao preko La Mancha –

dalje će živjeti u Engleskoj
 Aktivni promatrač revolucije
 3 zadatka: 1) konačno uobličiti ideje koje će voditi mase na putu u spasenje; 2)
pokrenuti organizaciju koja će voditi revoluciju; 3) doći do novca koji će njemu i
njegovoj obitelji osigurati normalna 3 obroka dnevno i krov nad glavom
 Financijska je pomoć dolazila od Engelsa i ostalih prijatelja; nasljedstvo iz Triera
 Bio je silno nesretan oko novca – selio se mnogo puta po raznim dijelovima Londona
 Kako se selio, tako su mu se rađala djeca - imao ih 6, 3 umrlo u bijednim
prenatrpanim sobama
 Vječna nesigurnost selidbe bile su bračna pokora Jenny
 1852. neki se policijski doušnik uspio uvući u njihov stan i poslati opis njegovih
stambenih prilika
 1856. malo nasljedstvo omogućilo im je da se izvuku iz stanova, preselili se u neku
vilu
 Kasnije su imali pristojan život

 Bacio se na politički rad

 1850. austrijski poslanik uputio je prigovor britanskoj vladi o razgovorima koji se
vode u Marxovom stanu – nehajan odgovor – ako ne ugrožava kraljicu, nema potrebe
za uhićenjem
 Izvori financija – Nacionalna biblioteka i British Museum
 U biblioteci će napisati Kapital – Engels to priredio za tisak
 Po Kapitalu Marx je ostao najprepoznatljiviji – po tome ga pamte najviše (+Manifest)
 Kamen temeljac svim Internacionalama (1.,2.,3.) i vremenu koje je slijedilo

 Marxove posljednje godine – loše zdravlje; godinama zlostavljao tijelo s previše jela,
alkohola i premalo sna
 1881. Jenny oboljela od karcinoma, kasnije im umrla kćer (najstarija)
 Marx prestaje živjeti, umire 2 godine kasnije; Engels je do kraja bio s njim, čak i na
samrti
 Taj je događaj (smrt) Marxa lansirao u orbitu najvećih revolucionara i intelektualaca
čija je misao imala dalekosežne posljedice
Od Paname do Nikaragve

Na početku 20. st. došlo je do prometne revolucije. Godine 1502. Kolumbo je neuspješno
tražio prolaz kroz uzak kopneni prolaz koji bi spojio Atlantik i Pacifik. Godine 1513.
Španjolac Vasco Nuñez de Balboa prvi je došao od Atlantika do Pacifika kroz kopno. Nakon
toga javljaju se sve veća razmišljanja o probijanju prolaza između sjeverne i južne Amerike.
Sve do 07. siječnja 1849. se ne događa ništa. Tada dolazi do zlatne groznice, tada broj F.
Felton baca sidro na ulazu u Karipsko otočje. Taj brod je doveo 200 ljudi koji su žurili do
Pacifika, odnosno Kalifornije. U to vrijeme J.W. Marshall kod Sacramenta pronalazi zlato.
Najlakši put s istoka SAD - a do Kalifornije je da se spusti do Colóna (luka na ulazu u
Panamski kanal) i od njega kroz kanal na zapad. Tek 1869.g. izgrađena je prva željeznica
istok - zapad u SAD - u. U Panami je bilo potrebno 3 dana pješačenja da se probije kroz kanal
s istoka na otvoreni Pacifik. Panama Railroad Company (osnovana 1850.g.) je tvrtka koja
gradi prvu željezničku prugu kroz kanal preko najužeg dijela kopna. Podloga za gradnju
tračnica je tonula zbog močvarnog tla. Kada je konačno izgrađena, vlaku je trebalo 3 sata da
pređe kanal. Dovršetkom gradnje dionice PRC postaju najunosnije na NY burzi. Tada ljudi
počinju shvaćati koliko bi bila zarada ukoliko se kanal probije u potpunosti, odnosno i za
brodski promet.
Godine 1872. u Francuskoj izlazi roman G. Vernea „Put oko svijeta u 80 dana“ i on tzv.
„vozni red nove epohe“. U ljeto 1875.g. Pariško geografsko društvo počinje istraživati
mogućnost gradnje Panamskog kanala. Ferdinand de Lesseps je Francuz je član tog društva
koji je gradio Sueski kanal. G. Verne o njemu: „Čovjek koji ima snagu volje istinskog
genija!“ On polovicom 19.st. želi spojiti željeznicom Pariz i Moskvu (to je učinjeno 1905.g.).
Francuzi su dobili dozvolu od Kolumbijske vlade za gradnju kanala (Panama je tada
Kolumbijska provincija). Linija kanala trebala je ići trasom željeznice koja je bila vrlo
zahtjevna. U svinju 1879.g. de Lesseps u Parizu saziva Međunarodni kongres kako bi
pridobio investitore za projekt. Većina geografa je rekla NE tom kanalu, oni su smatrali da je
Nikaragva puno podatnija za gradnju kanala. De Lesseps ipak uspijeva putem glasanja dobiti
većinu za izgradnju Panamskog kanala. On tvrdi da je 250 mil. dolara dovoljno za gradnju
kanala. Par mjeseci kasnije smanjuje troškove na 150 mil. dolara, što je bila zapravo velika
obmana javnosti.
On dolazi u Colón u prosincu 1879.g. kada je sušno razdoblje i nakon procjene terena vraća se
u Francusku. Od 100 000 ulagača u njegovu kompaniju, nitko nije znao da je on pogriješio u
procjeni klime u Panami. Naime, tijekom ljeta tamo je velika vlaga pa mehanizacija ne koristi
jer brzo hrđa, cipele radnika preko noći su pljesnile i sl. U lipnju 1881.g. umire prvi od 800
radnika koji su umrli u prvoj godini gradnje kanala. U studenome iste godine od malarije
umire i jedan od najvažnijih de Lessepsovih inženjera nakon čega vodstvo pri izgradnji kanala
preuzima Philippe Bunau - Varilla. Uzročnici svih bolesti koje su pokorile radnike (malarija,
vrućica, žuta groznica) tada još nisu bili otkriveni. Znanstvenik Nod tvrdio je još 1840.g. da
komarci prenose malariju ali mu tada nitko nije vjerovao. Postojala su razdoblja u gradnji
kanala kada je znalo umrijeti po 40 ljudi mjesečno. Najčešće se umiralo od malarije, boginja,
tifusa, sunčanice, zmijskih ugriza, upale pluća… U godinama francuske izgradnje najveći
problemi bili su u usjeku Culebra gdje su bili česti odroni zemlje. To je stijen/greben dugačan
15 km.
Bunau - Varilla,nakon više napada na Francuze zbog brojnih smrti radnika, dolazi 1884.g. u
Colón u uvjerenju da se tamo brani čast francuskog naroda i republike. U ljeto iduće godine
Parizom kreću kružiti priče kako od tog projekta kanala neće na kraju biti ništa. U veljači
1886.g. sam De Lesseps ponovo posjećuje to područje ali opet u sušno vrijeme pa samo
produljuje agoniju radnika kada odlučuje nastaviti s gradnjom. Već 1887.g. procjena troškova
cijelog projekta je 331 mil. dolara, dakle daleko od onih početno planiranih 150. Vrijednost
dionica De Lessepsove kompanije počinje padati. U veljači 1889.g. Company
UniversalPanama bankrotira, a tim događajem pada i vlada u Francuskoj. De Lessepsu
sude zbog prijevare i obmanjivanja javnosti te dobiva kaznu od 5.g. zatvora. Na kraju 19.st.
njegova kompanija ima 800 tisuća malih dioničara, a sav novac iz nje je izvučen. U
francuskom razdoblju gradnje kanala barem 20 tisuća ljudi je izgubilo život, a napravili su 1/3
kanala. Godine 1894. umire De Lesseps umire i taj projekt traži nove investitore. Osnovana je
nova kompanija za francuski kanal ali ne radi ništa već postoji tek toliko da se ne izgubi
koncesija za gradnju.
Godine 1901. TheodoreRoosevelt postoje predsjednik SAD - a i od njih želi učiniti
velesila te da su mu za to potrebna strateška mjesta kao i sam kanal. On je prvo htio
probiti put kroz Nikaragvu ali 3 dana prije početka gradnje mu dolazi poštanska marka
vrijednosti 1 centava iz Nikaragve na kojoj je slika kanala u pozadini kojeg je aktivni vulkan
Motombo. Zbog toga se ipak odlučuje za Panamu. Kasnije se saznalo da je pošiljatelj te
markice bio bivši voditelj gradnje kanala Bunau - Varilla. On je htio ponovo biti voditelj
projekta i štitio je svoje interese u cijeloj priči. U veljači 1903.g. SAD kupuje za 40 mil.
dolara De Lessepsove ruševine (to je najveća američka investicija u povijesti!). U svibnju iste
godine SAD želi postići sporazum s Kolumbijom: SAD će platiti 10 mil. dolara za prepuštanje
10 km obale do kanala> to odbija Senat u Bogoti. Tada na scenu stupa Bunau - Varilla i
polaže karte na Panamski pokret za nezavisnost. Sudionici tog pokreta bili su ljudi koji su
imali zemlju u koridoru kanala pa su željeli odcjepljenje provincije Paname od Kolumbije ali
oni za to nisu imali ni dovoljno hrabrosti ni oružje. Bunau - Varilla pokušava nagovoriti
Roosevelta da ih podrži. On im sastavlja i cijeli plan za revoluciju (radi ima nacrte, Ustav,
daje im novac). Oni 03. studenog 1903.g. proglašavaju republiku Panamu, a prva država koja
ih priznaje je SAD. Bunau - Varilla je postavljen za specijalnog izaslanika te države u
Washingtonu. Dva tjedna nakon proglašenja nezavisnosti Amerikanci za 10 mil. dolara
dobivaju koncesiju za 16 km dug kopneni pojas oko kanala uz 250 tisuća dolara godišnje
najamnine, dok oni jamče da će svojim trupama štititi nezavisnost Paname.
Američka kompanija za izgradnju kanala preuzima 2000 zgrada i dotrajale mašinerije.
Gradovi Panama i Colón su puni smeća, komaraca i leševa. SAD uvodi Anopheles brigade
koje istrebljuju komarce. Roosevelt liječniku Gorbesu povjerava brigu za radnike i bolesti u
kanalu. Amerikanci asfaltiraju ceste, grade kanalizaciju, zaštićuju prozore mrežom protiv
komaraca. Ubijali su komarce kerozinom. Izostaju epidemije žute groznice i malarije. U
prosincu 1906.g. bolest gotovo nestala iz prostora gdje se radi kanal. Iste godine i sam
Roosevelt dolazi u Panamu. On razgovara s radnicima te ih ispituje kako su i kako im je
raditi. U nadolazećoj 1907.g. G.W. Getals postaje glavni inženjer za gradnju. On je bio
vojnik s West Pointa te uvodi red, rad i disciplinu. Francuski radnici su u vrijeme njihove
gradnje tratili vrijeme u kockarnicama i bordelima, a Amerikanci grade škole, crkve i vrtiće.
Bijeli Amerikanci čine 10% svih radnika na kanalu („zlatni ljudi“), a ostalih 90% čine crni
nadničari koji su plaćani u panamskim umjesto američkih dolara (novac koji ima manju
vrijednost). Oni spavaju u željezničkim vagonima, a neki rade kolibe u prašumi. Oni radnici
koji su ostali invalidi tijekom gradnje bili su beskorisni u društvu.
Roosevelt predsjedničku poziciju napušta 1909.g., a nasljeđuje ga William Howard Taft.
Izgradnja kanala bila je pri kraju 10. listopada 1914. kada je u 14 h i 1 min telegrafskom
vezom aktivirano posljednje miniranje koje će spojiti Pacifik i Atlantik > to je učinio
Woodrow - Wilson. Sveukupno 640 mil. dolara utrošeno je u gradnju tog kanala. U
američkim godinama gradnje broj žrtava povećan je za 5609 žrtava. Ukupno 26 tisuća ljudi
dalo je život za gradnju kanala (500 mrtvih po milji kanala). Gradnjom Panamskog kanala,
SAD su zacementirale svoju moć. Dana 15. kolovoza 1914. kanal je i formalno otvoren
kada je u njega pušten parobrod Ancon ali je proslava odgođena zbog početka 1. svjetskog
rata. Bunau - Varilla 1914.g. odlazi u 1. svjetski rat i u bitci kod Verdena ostaje invalid, a
umire 1940.g. s neostvarenom željom: izgradnjom tunela ispod La Manchea.
DUBINA DUŽINA ŠIRINA
Panamski kanal 21 m 82 km 12,3 m
Nikaragvanski kanal 22 m 286 km 20 m
Sueski kanal 13,8 m 195 km 19 m

Danas na Panamski kanal otpada 5% svjetskog brodskog prometa. Kroz njega prođe 300 mil.
tona robe, a 54 mil. dolara je cijena prolaza broda kroz kanal.

Panamski kanal i Nikaragve

(uzroci izgradnje kanala, tijek izgradnje, organizacija, propast prvog pokušaja, drugi pokušaj i
konačna izgradnja)
- funkcija trgovinskog prometa
- već su i osnivači Amerike sanjali o plovnom putu
- Kolumbo je 1502. neuspješno tražio prolazak kroz uski pojas za prometovanje
- 1513. Vasco Núñez de Balboa – 1.europljanin koji je došao na drugu stranu prevlake
- 1879. – PAROBROD – na Karibskoj obali Paname
- Zlatna groznica – jedan od razloga probijanja kanala
- James Wilson Marshall u Kaliforniji pronašao zlato – ljudi s istoka krenuli tamo
- nema prijevoznog sredstva koji bi ubrzao put
- željeznički promet je bio iniciran zlatnom groznicom i znatno je ubrzao put
 - Na kopnenom putu prijetila je opasnost od Indijanaca a oplovljavanje oko Južne Amerike
bilo je riskantno
- Osnovana PANAMA R. COMPANY
- od Colona do Paname – gradnja željeznice (6000 ljudi izgubilo je život za 76 km pruge)
- postaju najcjenjenije dionice na New York burzi
- 1872. Francuska – izlazi futuristički roman PUT OKO SVIJETA ZA 80 DANA – Jules
Verne
- 1875. Pariško geografsko društvo istražuje mogućnost gradnje kanala u srednjoj Americi
- De la Seps – umirovljeni diplomat, posjeduje šarm i manire, star a oženio 24godišnjakinju.
On je bio genij svog vremena. Prije ideje o kanalu imao je ideju o gradnji velikog
akumulacijskog jezera u Africi. Kasnije ideja o gradnji pruge od Europe do Azije, od
Atlantika do Pacifika.
- 1869. – u promet je pušten SUESKI kanal koji je spajao Crveno i Mediteransko more
- Panama je bila sastavni dio Kolumbijske države
- 1879. – Međunarodni kongres u Parizu – projekt o izgradnji Panamskog kanala trebao je
znanstvenu podršku. Ondje se izglasalo za Panamski projekt a ne za Nikaragve. Procjena
troškova gradnje kanala iznosila je 240 milijuna dolara i 12 godina rada. Osnovano je
poduzeće OPĆA TVRTKA ZA INTEROCEANSKI KANAL PANAMA.
- 1.1.1980. – kćerka od De la Sepsa kopa prvu lopatu u izgradnji Panamskog kanala
- u tri dana dionice je upisalo 100 000 ulagača u projekt PANAMA
- Le Seps nije dobro procijenio klimatske uvjete – vlažnost je bila previsoka
- s kišom se javljaju bolesti: Malarija i Žuta groznica ali i Tifus, Boginje, Sunčanica i upala
pluća
- 1. Radnik umire u lipnju 1881. godine (sad story: bacili ga u more kako se zaraza ne bi
raširila)
- problem: nije postojalo sredstvo protiv širenja epidemije a tko i preživi bolest pada u
melankoniju
- uzročnici bolesti također su bili nepoznati
- MALARIJA – močvare – loš zrak
- 1848. – liječnik North – komarci čije je rasadište u vodi prenose bolesti
- nisu imali adekvatne strojeve za rad na močvarnom tlu – samo MOTKA bajo moj
- uvozili su crnce sa Jamajke za najteže poslove (dinamit)
- trećina radnika je uvijek bila na bolovanju
- česti odroni zemlje na jer je zemlja bila ilovača na balzatnim stijenama
 - 1884. – na Colon je stigao Philippe - Jean Bunau - Varilla – optimistični mladi časnik
koji smatra da ondje brani čast Francuske
- u ljeto 1885. – u javnost prodiru upozorenja za financije
- 1886. Le Seps dolazi u posjet i podiže moral radnicima
- 1887. – procjena troškova premašila 300 milijuna – dionice počinju padati
- osniva se državna lutrija
- 1889. – kompanija odlazi u stečaj – vlada daje ostavku – Le Seps u zatvor na 5 godina
- 20 tisuća izgubljenih života a iskopana samo 1/3 kanala
- 1894. Nova panamska kampanja - skromnije vodi poslove no projekt je propao
- 1901. Teddy Roosvelt postaje predsjednikom SADa
- počinju se priklanjati planu NIKARAGVE
- dobili odgovor – pismo na kojem je samo markica sa prikazom vulkana koji bi se nalazio
iza kanala, pošiljatelj je bio Francuz Filip Varila
- 1903. Veljača – SAD kupio le Sepsove ruševine za 40 milijuna (PARADOKS 1867.
Aljaska kupljena za 7,4 milijuna dolara)
- Roosvelt – sporazum s Kolumbijom
- Bogota - glavni grad Kolumbije – odbija potpisat dogovor
- VARILA – pokret za neovisnost (poslovni ljudi) planiraju odcjepljenje Paname od
revolucije (treba im hrabrosti i oružja). On je Panamskim urotnicima sastavio urotu, ustav i
novac za podmićivanje Kolumbijskih trupa.
- 1903. – proglašena republika PANAMA
- Varila je postavljen za veleposlanika - zadaća ishoditi novi sporazum za izgradnju kanala
- 4.svibnja 1904. - Amerikanci ulaze u kanal
- Gorgas – liječnik – preventivne mjere protiv bolesti: kanalizacija, asvaltiranje, vodovod,
ANOPHELEJ BRIGADE – za borbu protiv komaraca (KEROZIN).
- 1906. nestala je žuta groznica 
- 1907. povjeravaju odgovornost Georgeu Washingtonu Gotelsu
- radnici zaradu trošili na kurve i kockarnice
- Amerikanci grade koloniju: škole kuće bolnice 39 crkava
- pazi se na ishranu radnika
- crni nadničari: nosači dinamita i kopači, živjeli u vagonima
- 1909. Roosvelt napušta funkciju, a kanal je iskopan do pola
- Woodrow Wilson - aktivirao posljednji dinamit
- 639 milijuna dolara i 5609 žrtava u 34 godine gradnje kanala
- Latinska Amerika postaje provincija SADa
- početak Američkog stoljeća
- Verdijeva opera AIDA
- 1914. – sve završeno ali nema fešte – zna se zašto WW1
- 15.8. 1914. – pušten prvi brod Ancora
- do 1916. – Getals pukovnik kanala – sahranjen je na groblju west point
- 9 sati vožnje kroz kanal
- 300 milijuna prometa godišnje prođe
JOHN MAYNARD KEYNES

- Rođen 1883, Cambridge

- Studij na Cambridgeu kojem je povećao ugled na polju ekonomskih znanosti, ali i kao
blagajnik povećao je uopće bogatstvo sveučilišta
- Živo je sretan život za razliku od Marxa nije prošao patnje i tegobe siromaštva
- Bio je gorljiv intelektualac, zajedno s Lonardom Woolfom, Clive Bellom i Lytton
Strachey - > Bloomsbury group (i Virgina Woolf članica)
- Utjecaj moralnog filozofa Georgea Edwarda Moorea (Keynes u biografiji kasnije
objašnjava što pronalazi u Mooreovoj filozofiji - vjerovanje da su glavni ciljevi u
zivotu,: ljubav, stvaralaštvo i traganje za znanjem, ljubav ispred svega)
- Kao i Smith i Marx Keynes ima visoku i vrlo široku naobrazbu, ekonomiju
prilagođavaju svijetu, a ne svijet ekonomiji
- Na njegovim se temeljima zasniva ekonomija kakvu poznajemo danas
- Alfred Marshall - prof na Cambridgeu, voda angloamericke ekonomske znanosti,
knjiga Osnove ekonomije
- Keynes se zapošljava u Indijskom uredu (kolonije) gdje ubija dosadu pišući knjige
- Ubrzo se vraća na Cambridge - stipendija, pomoć A.Marshall
- Umjesto rata zapošljava se u ministarstvu financija (posao mu je konfiscirati britanske
zarade od trgovine, ubirati prinose od zajmova dobivenih u SADu i u inozemstvu
prodavao je vrijednosne papire)
- Poslije nekog vremena pozivaju ga u vojsku, pravi se bedast
- Na kraju rata, uvršten u brit. Delegaciju na Mirovnoj konferenciji u Parizu, sa
stajališta Londona to je bila velika pogreška
- Pobjednička želja za odmazdom indiferentna je bila prema ekonomskoj stvarnosti, to
je užasnulo Keynesa
- Njemačkoj su nametnute reparacije kakve nikada neće moći isplatiti
- 1919. knjiga the economic consequences of the peace – The Times piše kako Keynes
u trenutku kada piše takvu knjigu saveznicima čini medvjeđu ulogu, njegovi proračuni
njemačke sposobnosti plaćanja bili su previše ortodoksni
- Sljedećih 20 godina vodi osiguravajuće društvo, ujedno spekulira s akcijama na burzi,
odnosno dionicama, industrijskim sirovinama i stranim valutama, ponekad je gubio,
ali puno češće dobivao
- Predavao ekonomiju, posvetio se umjetnosti
- oženio se primabalerinom ruskog baleta, Lidija Lopokova
- Da je bio državni činovnik ta bi ženidba bila smion čin, balerine nisu smatrane
pristojnima
- Ono što ga je proslavilo, najveća gospodarska kriza, krah burze uništio je masovnu
potrošnju, poslovno investiranje, solventnost banaka ali i svih poslovnih firmi
- Eutanazija bogatih uslijedila je i eutanazija siromašnih, bankrotiralo 9000
banaka, svaki 4 Am. radnik 1933. je bez posla, Am. BDP pao je za 1/3, vlada
reagira prema svim ondašnjim standardima svjetskih vlada
- situacija iz dana u dan sve teža
- Posljedice i efekti velike depresije zahvatili su čitav svijet, sto je zemlja bila
razvijenija to ju je vise zahvatilo, jedino SSSR ostao netaknut (druga etapa revolucije
Staljina i Ljenina, kolektivizacija poljoprivrede, krvavija nego dolazak boljševika na
vlast)
- Kako prevenirati gospodarsku krizu - stezanje remena
- H. Hoover i H. Bruning - zagovornici „stezanja kajševa“, Bruning - 1931. Skresao
je sve nadnice, cinovnicke place, povecao poreze, sve u vrijeme kad je svaki četvrti
njem industrijski radnik nezaposlen (radnici smatraju ako je takvo stanje demokracija
moze li Hitler biti gori od toga?)
- Andrew Mellon - am. ministar financija, smatra kako treba likvidirati sve sindikate,,
sve radnike, sve burzovne akcije, likvidirati farmere
- Joseph Schumpheter (harv.sveuč. prof) – depresije imaju terapeutsku funkciju,
depresija izaziva izlučivanje otrova koji se tijekom godina nakupljaju u ekonomskom
sustavu
- Status quo - godine nepovoljne za ekonomiju, a još manje za ekonomiste
 - U Britaniji ignoriraju bujicu savjeta koju im upućuje Keynes, koji smatra da država
treba podići zajmove i trošiti novac do kojeg tako dođe, ne bilo kako, to je bilo
odstupanje od ekonomskih doktrina
- Kad bi država posudila novac to bi dovodilo do povećanja ponude novca u obliku
bankovnih depozita, novac koji bi se trošio trošila bi država, no isti bi kasnije trošili i
radnici i drugi koji bi ga dobili od države; a trošenje države i trošenje onih koji bi
dobivali novac za trošenje od države jamčilo bi da neće doći do pada brzine obrtanja
novca, pada koji bi imao negativne posljedice

Pad laissez - fairea i uspon reguliranog tržišnog sustava

 John Maynard Keynes je 1924. u svom predavanju na sveučilištu Oxford u počast

Sidneyu Ballu doveo u pitanje pristranost u prilog laissez - fairea. Dvadeseto je
stoljeće, cijelo kontinent je odustao od slobodne trgovine i lassez - faireovskog
tržišnog gospodarstva te se okrenuo: protekcionizmu, državnom intervecionizmu i
reguliranom tržišnom sustavu. Ratno je gospodarstvo jasno pokazalo novu
mogućnost izlaženja na kraj s golemim ekonomskim zadaćama umnožavanja napora
zemlje. Zbog toga je regulirano tržište počelo dominirati periferijskim zemljama
Europe, koje se nisu uspjele industrijalizirati po pravilima laissaz - fairea.
 Alexandar Hamilton se u svojem Izvješću o manufakturama, pripremljenom za
Američki Kongres 1791. založio za zaštitne carine, industrijske subvencije i
samodovoljnost. SAD je već 1816. uvela umjerene zaštitne carine, a najvažnije
carine su uvedene McKinleyevim zakonom iz 1890. i Digneleyjevom tarifom iz
1879. Amerika je u 20. st. ušla s visokim protekcionizmom.
 Johann Gottlieb Fichte – je (1800) također vidio potrebu jakih državnih intervencija
u Njemačkoj zbog Napoleonovog ugrožavanja. Ključne riječi njegovo shvaćanja bile
su umjesto Smithovog tržišnog automatizma (ponuda i potražnja) i sklada, riječi
zakon i prisila.
 Osim carina, državni intervencionizam je postao popularna strategija među
neindustrijaliziranim zemljama kontinenta. Razne su vrste državnih subvencija
podupirale industrijalizaciju u Rusiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Alexander
Gerschenkron smatrao je državni intervencionizam zamjenom za nedostajuće
unutarnje faktore industrijalizacije u Istočnoj Europi.
 Do WW1 jedino su Britanija, Nizozemska i Danska zadržale sustav slobodne
trgovine.
 Vraćanje zlatnom standardu je postignuto između 1924. i 1928. Zakon o zlatnom
standardu je ponovno uspostavio predratni tečaj i precijenio funtu
 Posljednji čavao u lijes laissez - fairea bio je ukucan s Velikom depresijom početkom
1930 - ih.
 Teorija reguliranog tržišta

 Pojava nove ekonomske teorije, koja je dovodila u pitanje slijepu vjeru u tržišna
pravila i uravnotežavajuću ulogu „nevidljive ruke“, kako ju je formulirao Adam
Smith, a popularizirao Jean Baptiste Say svojim glasovitim zakonom po kojemu
svaka ponuda stvara vlastitu potražnju, jer proizvodnja daje dohodak za kupnju
proizvoda. Sayonov zakon je očito prestao djelovati.
 Došao je novi pristup kojeg je predvodio britanski ekonomist John Maynard Keynesa.
„Keynesijanska revolucija“ okrunjena je njegovim djelom Opća teorija
zaposlenosti, kamate i novca, koje je obljavljeno 1936. Keynes je pobijao postojanje
tržišnog automatizma, dokazujući da se dohodak iz proizvodnje neće sav pojaviti
kao potražnja.
„Pozapadnjačenje svijeta“
- Isaac Merrit Singer je dovršio proces mehaniziranja proizvodnje tekstila koji je stoljeće
ranije započeo Elias Howe (šivaća mašina Jenny - za velike komade tkanina, nije precizna)
- Singer je došao na ideju koja je promijenila tadašnje šivaće mašine na tržištu (posebice
mašinu njegova konkurenta Orsona Wellesa)
- Singer napravio kolo koje se pokreće nogom i njegova igla bila je ravna - precizno i
kvalitetno porubljivanje
- povijest Singer mašine prikazuje evoluciju u industrijskoj proizvodnji
- 1856. g. - prvi model Singer mašine
- 1858. g. - Gijasuper?
- 1865. g. - New Family
- 1880.g - električni 99k proizvod
- do 1990. g. - poduzeće Singer proizvodilo 40 različitih modela
- 1929. g. - 3000 raznih modela šivaćih mašina
- Singer (središte u New Yorku) ima pogone u Brazilu, Njemačkoj, Kanadi, Rusiji i Škotskoj
- vrhunac - tvornica u SAD koja je imala 12 000 zaposlenika, prostirala se na 90 000km2
- 1904. g. - svjetska proizvodnja - 1,3 milijuna strojeva godišnje, a 10 godina kasnije
dvostruko

- „Radi kak Singerica“ - u našem jeziku

- „žena u brak mora donijeti kravu i Singericu“ - nekadašnja smatranja na našem području

- Mahatma Gandhi - prezirao dio zapadne kulture i modernu medicinu, hvalio ovaj
zapadnjački proizvod
- Singerica - pokazatelj osnaživanja unutrašnjeg američkog tržišta
- u razdoblju od 1870. i 1914. g. SAD je pretekao Veliku Britaniju
- početkom 19. st. Velika Britanija ima više stanovnika od SAD - a
- 1914. dolazi do preokreta po pitanju broja stanovnika
- prije 1. svjetskog rata - sirovi pamuk s juga činio je većinu (četvrtinu) izvoznog proizvoda -
25 %
- Velik Britanija jača - izvozi više pamučne robe
- Japan - drugi najveći izvoznik pamučne robe
- 1910. g. svijet je bio najviše ekonomski povezan - i 1. i 2. industrijska revolucija napravile
dobre veze - željeznica, parobrod i telegram, svijet postaje globalno selo
- 1905. g. željeznicom se moglo putovati od Atlantika do Pacifika - to je značilo prolazak
kroz 11 vremenskih zona
- velika poboljšanja u transportu - parobrod (brodski vijak, brodovi sa željeznim trupom,
brodovi imali parne motore) - učinilo putovanje bržim i jeftinijim
- povećanje konjskih snaga motora - putovanje prekooceanskog tereta smanjeno na 9 i pol
dana u odnosu na 16 koliko je bilo potrebno 1907. g - time smanjen trošak prijevoza za
prekooceanske robe za jednu trećinu
- pravocrtno gibanje brodova - brže dolaze do odredišta
- transportni putevi - dogodile se dvije važne stvari - 1869. g. - otvaranje Sueskog kanala
- 1914. g. –Panamskog kanala
- proizvod Wernera von Siemensa - proizvod Gutaperač (nesmetano provođenje struje pa
čak i ispod vode)
- 1857. g - 6 dana da vijest iz Indije stigne do Londona
- 1891 - g. - vijest o potresu u Japanu dolazi za jedan dan (65 puta brže)

- migracije stanovništva tj. radne snage - 1840. - 1940. - najintenzivnije migracije

- Europljani u sjevernu i južnu Ameriku
- Rusi u Sibir, središnju Aziju i Mandžuriju
- Indijci i Kinezi - jugoistočna Azija, uz Indijski ocean
- svaki 7. stanovnik SAD - a rođen izvan zemlje

- Velika Britanija - svjetski bankar u to vrijeme

- zarađivala izvozom pamuka i strojeva za proizvodnju te kapitala za njegovu kupnju (u
Britaniji se mogla dobit i sirovina i proizvod za njezinu preradu ili bi dali kapital za kupnju -
velika akumulacija)

- moda - imala veliku ulogu

- zapadnjački način odijevanja proširio se na ostatak svijeta

- 1892. g. - velika svjetska izložba u Chicagu - proslava 400. godišnjica otkrića novog
svijeta
- u tu svrhu - Singer naručio 36 slika pod nazivom Nošnje svijeta - slike prikazivala
ljude svih boja kože koji su odjeveni u tradicionalne nošnje kako se služe Singericom
- sa širenjem šivaćih mašina dolazi do kopiranja zapadnjačke odjeće
- dominantni odjevni predmeti za muškarce - salonski kaput, bijela košulja sa čvrstim
ovratnikom
- za žene - korzet, podsuknja i haljina do gležnja

- odjevna revolucija u Japanu 70. g 19. st. - odbacivanje kimona i samurajske odjeće te
prigrlila europska odijela i europske haljine - do toga dolazi nakon dvogodišnje turneje
japanskog ministra po Europi i SAD - u
- od 1853. g japansko se gospodarstvo na silu otvorilo svijetu jer je smatralo da je to jedini
izlaz da uhvate korak sa svijetom
- Japanci kopirali i zapadnjački ustav, Britanski zlatni standard, japanske institucije
preoblikovale su se prema zapadnom svijetu, vojska je vježbala kao i zapadnjačka, čak
predlagali odustajanje od japanskog jezika i pisma u korist engleskog jezika
- naočitija promjena u izgledu Japanaca - 1870. g zabrana bojanja zubi u crno i brijanja
obrva
- u isto vrijeme su se političke elite, tj. ministri počeli šišat na zapadnjački način
- 1871.g - carskim dekretom naređeno je visokim dužnostima da nose europski kaput na
bijelu košulju s visokom kragnom
- kimono se prvotno zadržao ali je sve više gubio svoj značaj
- i dječja odjeća se pozapadnjačila - prihvaćene odore za dječake u privatnim školama
- djevojačke odore prihvaćene 20 - ih godina 20. st i od tad se nisu mnogo promijenile
 - najviše prigrlio zapadnjačku kulturu japanski državnik - Okubo Toshimichi - glavni
tvorac preobrazbe u međurazdoblju
- bilo je onih Japanaca koji su odbijali zapadnjačku kulturu - smatrali to poniženjem te da
protiv toga treba ustati
- 14.5.1878. godine - dok je bio u palači Akasaka u Tokyu, Okuba Toshimicha napalo je
i ubilo 7 samuraja
- u međurazdoblju bilo je još reformatora
- prijetnje reformatorima do 30 - ih godina 20. st.
- ipak većina prihvatila pozapadnjačenje kako bi Japan bio ravan Europskom i Američkom
imperiju
- počevši od jednakog odnosa u trgovačkom prometu i međunarodnom planu općenito

- težnja Japanaca - da se prema njima odnose ravnopravno

- zato dolazi do promjena u odijevanju - vladinih dužnosnika, vojske i stanovništva i samog
cara
- Japan se smatra kao suvremen te je ravnopravno prihvaćen među bratstvo naroda
- Japan prvo ne zapadno društvo koje je iskusilo preobraženu moć industrijske
revolucije
- novi način odijevanja doprinosi širenju tekstilne industrije
- 63 % svih japanskih tvorničkih radnika radi u tekstilnoj industriji
- 1910. - Japan jedina Azijska država s većim tekstilnim izvozom nego uvozom
- jedan pomak vodio je do drugog
- prva japanska željeznička pruga koju su konstruirali Britanci (70 - ih g. 19. st.) između
Tokya i Yokahame ubrzo okolni gradovi dobivaju uličnu rasvjetu, željezne mostove,
telegrafske žice i zidove od cigle
- 4 poslovna aglomerata (dominantni u gospodarstvu) - Mitsui, Mitsubishi, Sumitomo i
Yesudas
- Japanci brzo krenuli u proizvodnju koja donosi odličan profit

- kupovali sa zapada, dovozili u Japan, rastavili to i onda su njihovi ing. radili na poboljšanju
proizvodnje (lokomotive, šivaće mašine, auti)
- Toyota - u početku predmet sprdnje, danas njihov cijenjen automobil

- Indijci - odbijali zapadnjačke norme

- sporo prihvaćali i primjenjivali tehnologiju industrijske revolucije
Zašto u Indiji i Kini ne dolazi do industrijskog razvoja kao u Japanu, iako imaju manje
troškove rada, tj. jeftiniju radnu snaga?
- Indija i Kina imale visoku stopu neproduktivnosti
- ti narodi bili su dugi niz godina pod Britanskim imperijem
- ekonomski prognostičari prognozirali već 1910. da će Japan prestići čak i Britaniju prije
kraja stoljeća
- to se doista dogodilo
- 1980. g japanski BDP premašuje britanski (u razdoblju od 70 godina)
 - traperice bile najtraženije na zapadu
- „rađaju“ se na divljem zapadu
- bile hlače rudara i kauboja
- uskoro postaju najpopularniji odjevni predmet na svijetu (do 70 - ih g. 20. st.)
- politički moćan protusimbol onoga što nije valjalo u Sovjetskom gospodarskom sustavu
(nisu mogli kopirat Levis 501)
- 1873. g. napravljene traperice kakve mi danas poznajemo - trgovac Levi Strauss (rodom iz
Bavarske) i krojač Jacob Davis zaštitili patent za upotrebu bakrenih zakovica koje su služile
za pojačavanje džepova na rudarskim radnim odijelima, tkanina je bila traper
- originalne Levisove tvornice bile su u San Franciscu i tamo je 1886. g. prvi puta
upotrijebljena kožna etiketa koja prikazuje dva konja
- crvena etiketa do 1936. godine
- traperice je jeftino proizvesti i lako održavati tj. prati, bilo ih je teško uništiti a opet su bile
ugodne za nositi - radno odijelo
- prije rata poznate u Britaniji - Winston Churchill nosio traper kombinezon
- kako su traperice zavladale svijetom mode?
- zbog filmova i marketinga
- John Wayne zamijenio debele kožne hlače s resama koje su nosili kauboji u filmovima u
filmu Poštanska kočija
- sve počinje prije 2. svjetskog rata
- zatim u filmu Divljaci a nakon toga 1954. g. reklama Wayne Mclarena, Marlboro man
- 1955. g. James Dean crvena jakna, bijela majica, plave traperice - film Buntovnik
- Elvis Presley - isto nosio traperice i promovirao ih
- Marilyn Monroe - ikona traperica
- sukob istoka i zapada
- sovjetske službe skovale izraz Jeans prekršaj - što se odnosilo na kršenje zakona pod
željom da se primjene bilo koja sredstva kako bi se došlo do robe koja je napravljena od
trapera
- sovjetski komunizam bio je izgrađen da osigura potpunu kontrolu stranke nad državom ali
isto tako i države nad društvom, sve to činio je preko dvije poluge
1. politička poluga - temeljena na marksističkoj i lenjinističkoj ideologiji
2. ekonomska - temeljena na centralno planskoj privredi
- model tog sklopa bio je osmišljen - prisilna akumulacija kapitala - provedba procesa
nacionalizacije, tj. oduzimanja prava vlasništva u ime države u svrhu ukidanja klasnih odnosa
- nacionalizacija najradikalnije provedena 1917. g. u dijelu Rusije koji su kontrolirali
Boljševici
- nakon 1922. na cjelokupno području SSSR - a
- kasnije provedena i u Kinu i u svim zemljama koje su prihvatile program izgradnje
socijalističkog društva
- zemlje koje su imale nisku razinu prihoda htjele su brzi oporavak
- samoregulirajuće tržište (predavanje u Adamu Smithu)
- Ivan Tibor Berend ističe da je poljoprivreda zanemarena a prednost je dana industriji
(proizvodnja strojeva i naoružanja)
- tijekom Hladnog rata zbog svojih gospodarskih uspjeha SSSR imao vodeću ulogu u teškoj
industriji, na polju vojne tehnologije (raketne i svemirske tehnologije)
 - prvi lansirali sputnik 1 i sputnik 2 u kojem je bio pas Lajka
- napredak nevjerojatan
- 1959. g. svemirska letjelica Luna 2 sletjela na mjesec, Luna 3 realizirala kružnu orbit
- 1961. g prva letjelica s ljudskom posadom odlazi na mjesec
- sredina 60 - ih g. provodili svemirski program - lansirali 6 svemirskih stanica
- prva pol 70. g. 20. st. - nesposobnost praćenja modernih ekonomskih transformacija
- na prostoru istočnog bloka sve ono što se događalo 70 - ih i 80 - ih g. 20. stoljeća već je bilo
viđeno od 80 - ih i 90 - ih godina 19.st. i 20 - ih i 30 - ih godina 20. st.
- socijalističke zemlje sačuvale stare ekonomske grane i izvozne sektore
- na vojni sektor trošeno pola budžeta SSSR kako bi bili uz Ameriku
- vojska je imala sve resurse
- SSSR uskoro ne može držati korak s SAD - om - gubitak bitke u naoružanju
- razlog kočenja tehnološkog napretka - politika kontrole informacija (ograničena
komunikacija)
- Lenjinova ideja o kontroli zalihe papira kao glavnom sredstvu kontrole informacija nakon
revolucije - Sovjetski su strojevi za tiskanje ostali pod kontrolom (trebala je sigurnosna
dozvola)
- također, kontrola telefonskih linija
- do kraja 70 - ih g. 20. st. na 100 stanovnika 7,5 telefona
- ideja osobnog kućnog računa započinje na zapadu - „računalo za mase a ne klase“
- u SSSR - u 1920. g nestašica maslaca, kruha, mlijeka.. - kriza
- 1980 - ih g. u SSSR - u opet nestašica
- mladi s istoka htjeli: limenku coca cole, ilustrirane časopise, kekse, rock glazbu, brzu hranu,
sve ono što se pojavilo na zapadu