Seminarski rad

MERKANTILIZAM
Mentor: Prof. dr.sc. Marina Dabi Studentice: Martina Jurii Danijela Makaj

to je to merkantilizam?
Tal. mercantile: trgovaki Europa 16. -17. st Merkantilizam je ekonomska teorija koja smatra da prosperitet nacije ovisi o njenoj ponudi kapitala i da je globalni volumen trgovine svjetske privrede nepromjenjiv. Merkantilizam je prva ekonomska fenomenologija kapitalistikog naina proizvodnje.

Postojao je u svim europskim zemljama od panjolske do Rusije i Engleske do Dubrovnika od 15. do 18. stoljea Nastao je kao reakcija na krizu feudalizma i srednjevjekovne teologije Merkantilisti su objanjavali kako poveati materijalno bogatstvo drave

Velika geografska otkria su izvrena, razvija se svjetsko trite i svjetska trgovina. Merkantilisti ispituju promet trgovinskog kapitala, utvr uju kategorije robe, novca,cijene, profita i njihova kretanja.

Merkantilizam karakterizira natjecanje drava za kontrolu ekonomskih resursa, rast bogatstva i politiku mo. Polaze od stajalita da se ekonomski napredak vlastite zemlje moe osigurati jedino na raun drugih zemalja, pa su doputena sva sredstva konkurencije.

Uzroci
Strunjaci su podjeljeni oko miljenja zato je merkantilizam dva i pol stoljea bio dominantna ekonomska ideologija. Jedna grupa, koju predstavlja Jacob Viner, tvrdi da je merkantilizam jednostavno bio direktan, razuman sistem i da ljudi toga vremena jednostavno nisu imali analitike alate da otkriju da je u stvari bio duboko varljiv. Druga kola, koju su podravali naunici kao to je Robert B. Ekelund, tvrdi da merkantilizam nije bio greka nego najbolji mogui sistem za one koji su ga razvili.

Trgovci su jako profitirali od nametnutih monopola, zabrana strane konkurencije i siromatva radnika. Vlade su profitirale od viih carina. Dok su kasnije ekonomske ideje esto razvijali akademici i filozofi, skoro svi merkantilistiki pisci su bili trgovci ili vladini slubenici.

Merkantilisti su smatrali da se bogatstvo neke zemlje izraava u novcu odnosno plemenitim metalima Bogatstvo se moe poveati ili putem prirodnih izvora ili putem vanjske trgovine Da bi se povealo bogatstvo putem vanjske trgovine zemlja mora uvijek imati pozitivnu trgovinsku bilancu. To se postie ekspanzijom izvoza i putem smanjenja uvoza.

Podjela merkantilizma
RANI merkantilizam: Na novac gledaju kao sakupljai blaga koje nastoje poveati, a svaka ga prodaja poveava Na sve mogue naine treba se suzbrati od kupnje uenje o novanom bilansu

RAZVIJENI merkantilizam Na novac gledaju kao kapitalisti koji znaju da novac ra a novac ako se nalazi u prometu ( izvan prometa ne daje profit) moe se i mnogo kupovati, tako da prodajna suma bude vea od kupovne uenje o trgovinskom bilansu

Osnovni principi merkantilistikog sistema

1. 2. 3.

4.

5.

6.

Bogatstvo se sastoji samo u novcu tj. u onome to moe biti pretvoreno u novac Proizvod je samo preduvjet za dobivanje novca Neposredni izvor bogatstva je promet na tritu gdje se proizvodi pretvaraju u novac Promet na tritu je izvor profita jer se roba prodaje skuplje nego to se kupuje Nije svaki promet na tritu izvor bogatstva ve samo vanjska trgovina jer poveava koliinu novca u zemlji dok unutranji promet predstavlja samo prenoenje robe i ne stvara profit. Ono to se dobiva kod prodaje gubi se kod kupovine. U VT bilans mora biti aktivan. Treba manje kupovati od stranaca, a vie im prodavati

NAJZNAAJNIJI PREDSTAVNICI MERKANTILIZMA U POJEDINIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

1. PANJOLSKA: - Bernardo de Uloa (obnova panjolske industrije i trgovine,1740.)

2. ITALIJA:
- Gasperri Scaruffi (Razmatranje o novcu i o pravom razmjeru izme u zlata i srebra, 1579) - Bernardo Davancatti (Predavanje o novcu, 1582.) - Antonio Serra ( Kratka rasprava o uzrocima obilja zlata i srebra u kraljevinama koje nemaju rudnike, s primjenom na kraljevinu Napulj,1613.)

3. FRANCUSKA:
- Scharl Mullen (Traktat o ugovorima o zelenatvu,1546.) - C. Boden (Odgovor na primjedbe g. Malestroa, 1569., est knjiga o republici, 1579.)

4. ENGLESKA:
- Charles Davenant (Rasprava o javnim prihodima Engleske,1698.) - Gerard Maline (Odravanje slobodne trgovine, 1622.) - Edward Miselden (Slobodna trgovina ili sredstva koja e uiniti da trgovina procvjeta, 1622., Trgovinski ciklus 1623.) - Thomas Mann (Rasprava o trgovini iz Engleske u istonu Indiju, 1621., Blago Engleske od vanjske trgovine, 1630.)

5. RUSIJA:
- Ivan Tihonovich Pososhkov (Knjiga o bogatstvu i siromatvu, 1621- 1624.) - Afanasije Ordin-Nashchokin 6. NJEMAKA: merkantilizam se javlja u formi kameralizma ( kamera dravna blagajna)

Merkantilizam u Hrvatskoj
Ekonomsku misao u Hrvatskoj od esnaestog do prve polovice osamnaestog stoljea karakterizira prodor merkantilistikih uenja. Umjesto dotadanjih pisaca koji su ekonomiju usputno raspravljali postupno naputajui skolastike ekonomske poglede i prihvaajui prva naela ranog merkantilizma, sada susreemo studije i knjige koje razra uju samo ekonomsku politiku (Dubrovake Republike, ali i Hrvatske i drugih podruja).

Ekonomsko blagostanje stanovnitva postaje vrhovni cilj politike, njemu se podre uje drugo. Merkantilistika naela probijaju se su hrvatsku ekonomsku misao, no sporije nego u drugim zemljama, to se odraava i na mjesto i ulogu hrvatske ekonomske misli u svjetskoj ekonomskoj misli.

Hrvatska ima jaku merkantilistiku tradiciju koja je s jedne strane naslonjena na talijanski merkantilizam, a s druge strane na posebnu tradiciju srednjoeuropskog merkantilizma koji se naziva kamerlizam ( meralizam). Me u najranijim merkantilistikim djelima je rasprava Dubrovanina Benedikta Kotruljevia O trgovini i savrenom trgovcu, napisana 1458. god. u kojoj je sustavno prikazao trgovaku praksu svog doba, afirmirajui trgovinu kao korisnu i plemenitu djelatnost. Merkantilistika tradicije prisutna je u djelima N. V. Guetia i J. Kriania. Istaknuti kameralisti 18. st. bili su: F. Lehnau te osobito N. krlec-Lomniki te se u djelu Nacrt i obrazloenje zakona zauzima za protekcionalistiku politiku zatite hrv. i ug. gospodarskih interesa protiv austr. konkurencije.

Hrvatski merkantilisti
Benko Kotrulji (15 st.) Nikola Vito Gueti (16 st.) Juraj Kriani (17 st.) Adalbert Bari (18 st.),prvi profesor kameralnih znanosti u Hrvatskoj

Benedikt Kotruljevi
Ro en je 1416. u Dubrovniku koji je u to doba, kao samostalna republika, bio centar trgovine (osobito plemenitih metala) i nadaleko poznat po svojoj proizvodnji tekstila. Kotruljii su bili trgovci koji su se u Dubrovniku naselili 50-tih godina 14. stoljea. Benkov otac trgovao je sa Bosnom, Srbijom ali i s Italijom i panjolskom. Za ivota u Italiji doao je u dodir sa brojnim trgovcima iz cijelog svijeta i unaprijedio svoje vjetine i u to doba (1458. godine) pie knjigu "O trgovini i savrenom trgovcu" - koja je poznata po svom XIII poglavlju gdje je postavio naela dvojnog knjigovodstva i iznio metode biljeenja transakcija, koje se i danas koriste. Njegov rukopis objelodanjen je 115 godina nakon svoga nastanka a izdao ga je Frane Petri 1573. godine. To je bio razlog zbog kojeg se do sada Luca Pacioli smatrao ocem knjigovodstva.

Nikola Vito Gueti

(Dubrovnik, 1549 - 1610) zasigurno je bio jedan od najvanijih i najumnijih Dubrovana u to doba. S ove vremenske udaljenosti to se moe s vie sigurnosti rei nego to je to bilo jasno njegovim suvremenicima. Njegov golem opus, veim dijelom tiskan za ivota, ali i znatan dio koji je ostao u rukopisima, danas u arhivima u Vatikanu i Pesaru, lako potvr uje tu injenicu. Na prvom mjestu ono to je objavljeno i dijelom komentirano, a vjerojatno i ono to je ostalo u rukopisu. Sve svoje spise napisao je na latinskom i talijanskom, jezicima uene Europe, i to na vrlo visokoj razini, pa su mnogi interpretatori njegova ivota uzaludno traili dokaze da se kolovao izvan dubrovakih zidina. Naalost, to je bio i jedan od razloga zbog ega je dugo ostao nedostupan hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti.

Juraj Kriani
Hrvatski pisac i politiar ro en 1618. godine u Obrhu kraj Kupe. Juraj Kriani je zavrio gimnaziju u Zagrebu, a filozofiju je studirao u Grazu, bogosloviju u Bologni i Rimu gdje je i doktorirao. U Collegium graecum u Rimu potanko prouava crkveni raskol i rusku povijest. Godine 1612. vraa se u Hrvatsku gdje boravi do 1646. godine kao upnik u Nedeliu i Varadinu, a 1646. godine putuje preko Bea i Varave po prvi put u Rusiju. U politikom djelovanju tako er se zalagao za socijalnu pravdu, ravnopravnost ena i dr. Kriani je bio protivnik mnogih crkvenih praznika za koje je smatrao da upropatavaju i osiromauju narod. U svojim politikim vi enjima razlikovao je pravedne, opravdane ratove od nepravednih: Svaki kralj duan je brinuti se da pribavi svojemu narodu mir ili spokojnost, a svaki kralj nije duan voditi ratove, ako ne bude napadnut sa strane.

 Oni koji ne znaju neka ue, a oni koji znaju neka nalaze zadovoljstvo u tome da se podsjeaju.
Latinska izreka