Velike ideologije 19. st.

konzervatizam, liberalizam,
socijalizam
DOC. DR. KRISTINA MILKOVIĆ
19. st. kao vrijeme ideologija

 19. st. vrijeme ideologija – konzervatizam i liberalizam – dvije su ideologije koje

su bile osobito značajne u 19. stoljeću
 Oblikuju se u specifičnim političkim, društvenim i gospodarskim uvjetima toga
vremena
Edmund Burke

 Konzervatizam – politički stav, vrijednosni sustav; označava nastojanje da se

postojeći poredak održi.
 Edmud Burke (1729.-1797.) – konzervativni liberal; „Razmišljanja o Francuskoj
revoluciji”(1790.) – smatrao je da se ono što se dugo gradilo, kao primjerice neki
politički poredak, ne može samo tako promijeniti. Tvrdio je da su političke
institucije odraz političke povijesti određenoga naroda.
 Istodobno, nije smatrao da se država uopće ne treba mijenjati. Naprotiv, smatrao
je da bi država koja se ne bi mijenjala nužno morala propasti. Također je smatrao
da budućnost i prošlost moraju biti povezane sa sadašnjošću: „Država je zajednica
živih, mrtvih i dolazećih.”
 Konzervatizam, kako ga je izložio Burke, ne isključuje reformu.
Konzervatizam i restauracija

 Konzervativna stajališta bila su usklađena s politikom restauracije u Europi nakon

Bečkoga kongresa.
 Konzervatizam se može shvatiti i kao politički pravac. Kao politički pravac, on se
očituje u nastojanju da se promjene provode reformskim putem.
Liberalizam

 Liberali – oni koji su u 19. stoljeću zagovarali kontinuirani napredak, bez velikih
prijelaza na svim područjima društvenoga života te ostvarenje osobnih
sposobnosti i snaga pojedinaca.
 Liberalizam – utječe na stvaranje građanske ustavne države. Nalazi se na tragu
individualizma koji je afirmiran u humanizmu, renesansi, prirodnome pravi i
prosvjetiteljstvu.
 U okviru liberalnih učenja nalazi se ideja o harmoničnom razvoju ljudskih odnosa
u punoj slobodi.
 Ovdje su inkorporirane ideje o pravnoj državi, temeljnim ljudskim pravima i
pravnoj državi, podjeli vlasti i suverenitetu naroda.
Adam Smith

 Adam Smith: „An inquiery into the nature and causes of the wealth of nations” –
u tom djelu koje se smatra primjerom klasične nacionalne ekonomije – autor je
iznio stanovište da bogatstvo nije sadržano samo u novcu, vanjskoj trgovini, ili
zemlji (kako je to tvrdilo fiziokratsko učenje), nego da je rad izvor bogatstva.
 U tom djelu, objavljenu 1776. godine, iznosi shvaćanje da vrijednost dobara ne
određuje njihova uporabna, nego tržišna vrijednost, tj. ona koja se stječe na
tržištu.
 Smatrao je također da ljude pritom motivira osobni interes (=prirodni nagon da se
popravi vlastiti položaj). Pritom, sve uzajamno usklađuje „nevidljiva ruka.”
Uloga države

 Država – prema Smithu, država se uopće ne treba miješati u ekonomski život.

 Uloga države je jedino da osigurava pravni i politički poredak. U tom smislu,
zadaća države je da donese ustav, štiti slobodu građana.
 Međutim, Smith je također vjerovao i da se svaki čovjek mora voditi određenim
moralnim načelima.
Uspon liberalizma u prvoj polovici 19. st.

 Liberalizam je doživio svoj uspon, osobito u prvoj polovici 19. stoljeća.

 Liberalizam je, kao doktrina i politička orijentacija, odgovarao razvoju
kapitalističke privrede i sve većoj gospodarskoj i političkoj moći građanstva.
 Liberalizam se vrlo malo bavio položajem radnika, no bilo je očito da će ta pitanja
sve više dolaziti na dnevni red.
 Autori: Jermy Bentham: „Uvod u temelje morala i zakonodavstva”
 John Stuart Mill: „O slobodi”
Socijalizam

 Socijalizam – riječ se pojavila 40-ih godina 19. stoljeća u engleskoj i francuskoj

literaturi.
 Možemo ga razumijevati kao politički pokret i kao socijalnu teoriju.
Oslobođenje seljaka

 Oslobođenje seljaka – sintagma podrazumijeva ukidanje vlastelinskih prava nad

seljacima.
 Taj je proces već počeo tijekom 18. i u prvoj polovici 19. st. U to su vrijeme oni
već bili stekli osobnu slobodu.
 Vlastelinstvo je podrazumijevalo vlast nad zemljom i ljudima. Takvo
gospodarstvo obilježilo je agrarnu kulturu zapadne i srednje Europe.
 U Zapadnoj su Europi seljačka davanja već od 12. stoljeća postala novčana.
Ekonomski okvir: engleska industrijska
revolucija
 Pojam: “industrija” – tijekom vremena mijenja svoja značenja; u 18. se stoljeću
tim pojmom podrazumijevala i obrt i manufaktura
 engleska industrijska “revolucija” obuhvaća proces koji je počeo u posljednjoj
četvrtini 18. stoljeća, a trajao je još uvijek početkom 20. stoljeća – u užem smislu
od 1770.-1850. godine
 Engleski se primjer nameće kao uzor europskim zemljama 19. i 20. stoljeća te
zemljama “u razvoju” i “nerazvijenome” dijelu svijeta 20. st. i u suvremenosti
 Stvara se paradgima “modernoga razvoja” – kontinuiran i kumulativan rast
proizvodnje
 Industijalizacija – u tom smislu je shvaćena kao razvojni put bez alternative
 Specifičnost: za razliku od primjera europskih zemalja druge polovice 19. st. nije
izravno poticana nikakvim vladinim mjerama
Razvoj trgovine

 Britanske veze s prekomorskim zemljama – u to su vrijeme bile više

komplementarne nego konkurentske
 Stvaranje velike trgovačke flote je bilo u takvim okolnostima jedan od glavnih
preduvjeta njegova daljnjega razvoja
 do 1849. godine anglosaksonska trgovina se ravnala prema navigacijskim aktima
– prema kojima se sva trgovačka roba, dakle i uvozna, trebala prevoziti
britanskim brodovima, a to je pravilo vrijedilo i za kolonije u sjevernoj Americi i
zapadnoj Indiji
 Razvoj britanske trgovačke flote je britanskim trgovcima osigurao dominaciju u
svjetskoj trgovini.
 Uz to se razvila i jaka ratna mornarica koja je štitila trgovačku flotu te silom kršila
monopole koje su pokušavali nametnuti drugi europski narodi neeuropskima
Trgovačka mreža

 London je postao središte trgovačke mreže

 Oružje, metalni predmeti i likeri iz VB i lagano pamučno platno iz
zapadne Indije su odvoženi u zapadnu Afriku gdje su mijenjani za
roblje, bjelokost i zlato; Roblje se prodavalo u zapadnoj Indiji u
zamjenu za šećer, obojeni tekstil, mahagonij, rezanu drvenu građu,
duhan i sirovi pamuk;
 Zlato i bjelokost su slani na istok ili u zemlje Bliskog i Srednjeg istoka
gdje su mijenjani za čaj, svilu, lagano pamučno platno, kavu i začine
 Tropska roba prodavala se u Europi u zamjenu za drvo s Baltika,
konoplju, ribu i katran te švedsko i rusko željezo
 VB je postala središte trgovačke razmjene, a velik je dio trgovine
prolazio upravo kroz britanske luke
Inovacije u agraru, demografska revolucija

 Pojava zemljoposjednika – poduzetnika

 “Ograđivanje”, “nestanak” seljaka oko 1780. godine – egzodus seljaka prema
gradovima odvija se već u posljednjoj četvrtini 18. st.
 Intenzifikacija proizvodnje žitarica i stočne hrane – efikasnija upotreba resursa
Inovacije, financijski sektor, komunikacije,
tehničke inovacije
 Akumulacija kapitala
 Sustav kreditiranja
 Razvoj prometnica: cestovni i riječni promet - gradnja mreže kanala
 Upotreba i usavršavanje strojeva u određenim granama proizvodnje (proizvodnja
željeza, tekstilna industrija)
Ljudski faktor

 Proizvodnja je bila usmjerena prije svega na povećanje produktivnosti i profita

 Došlo je do preobrazbe društvenih i međuljudskih odnosa koji su bili povezani s
proizvodnim procesima
 Dolazi do promjene u “profilima” sudionika u proizvodnome procesu:
poduzetnik, radnik
 Poduzetnik – glavni organizator proizvodnje
 Radnik – u nepovoljnome položaju zbog mnoštva radne snage koja stoji
poduzetniku na raspolaganju
Organiziranje proizvodnje

 Radionice – mjesta gdje se odvija proizvodnja

 Nestaje tradicionalnoga i paternalističkoga odnosa poduzetnika prema vlastitoj
radnoj snazi kao i starih etičkih normi: primjerice pojam o “pravednoj cijeni” ,
“pravednome radnom danu” i “pravednoj plaći”