APSOLUTISTIČKE MONARHIJE 18.

STOLJEĆA
- 3 dotadašnja sustava: - apsolutistička monarhija (gotovo sve države)
- parlamentarna monarhija (Ujedinjeno Kraljevstvo)
- Aristokratska republika (Dubrovačka, Mletačka Republika)
- tri staleža: povlašteni – plemstvo i svećenstvo, ostali treći stalež – podanici povlaštenima
- inertan poredak – neuki treći stalež ne traži promjene (ne zna za bolje) pa nema pobuna
- gotovo nemoguće ući u plemićki sloj
- kraljevi jako rastrošni – raskošno žive i vode brojne ratove

PROSVJETITELJSTVO
- racionalizam – dominantan pravac njemačke i engleske filozofije u 17. st.
- skupina francuskih filozofa nezadovoljna nepromjenjivošću stanja u društvu
- jedini način za napredovanje je bilo rušenje dotadašnjih odnosa
- najbitnije obrazovanje neuke većine
- prosvjetiteljstvo – polaže nadu u razum, potiče preispitivanje svega od religije do kralja,
ljudi kad se obrazuju će sami shvatiti što je dobro
- bitni prosvjetitelji: Voltaire, Jean Jacques Rousseau, Montesquieu
- prva enciklopedija (1751. – 1772.) – Denis Diderot i Jean d'Alembart
- prosvjetitelji su imali saveznike (vladare) koji su prozvani prosvijećenim apsolutistima –
Marija Terezija, Josip II., Fridrik II., Katarina II.

NASTANAK I RAZVOJ SAD-a

- Britanci posjeduju 13 kolonija u Sjevernoj Americi
- svaka kolonija ima svoju skupštinu te guvernera, odgovorni Londonu
- Zakon o plovidbi 1651. – ne sviđa se Amerikancima – pobuna „no taxation without
representation“ – žele svoje predstavnike u vlasti u Londonu
- 1770. - Bostonsko krvoproliće (sukob engleskih vojnika i američkih građana)
- 1775. – Drugi kontinentalni kongres u Philadelphiji – stvorena vojska (George Washington
vrhovni vojni zapovjednik)
- 1775. – 1783. – rat za neovisnost
- 4.7.1776. – Deklaracija o neovisnosti – jednakost svih ljudi (bijelih muškaraca)

1
- 1783. – donesen Mir u Versaillesu – osnovan SAD
- 1787. – donesen Ustav SAD-a: - trodioba vlasti – sudska (vrhovni sud), zakonodavna
(kongres) i izvršna (predsjednik)
- 10 amandmana
- SAD nakon rata za neovisnost: širenje na zapad, istrebljenje domorodaca (Indijanaca),
ekonomski razvoj (sjever industrija, jug plantaže), imigracija (iz Europe), zlatna groznica,
američki san – počinjanje života ispočetka, mogućnost brzog obogaćivanja za razliku od
statičnog društva Europe
- abolicionizam – pokret za ukidanje ropstva
- 1860. za predsjednika izabran Abraham Lincoln
- ukida se ropstvo
- secesija (odvajanje) SAD-a
- konfederacija – veća autonomija pokrajina od federacije (manja centralna vlast)
- Unija (Ulysses S. Grant) ↔ Konfederacija (Robert E. Lee)
- Američki Građanski rat 1861. – 1865.
- totalni rat
- pobjeda gospodarski jačeg sjevera
- 600 000 žrtava
- Crnci nastavljaju raditi na veleposjedima kao najamni radnici

HRVATSKE ZEMLJE NA POČETKU 18. STOLJEĆA

- Mir u Srijemskim Karlovcima 1699.
- Mir u Požarevcu 1718.
- nove granice između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva, Mletačke Republike i
Dubrovačke Republike
- granica između Dubrovačke Republike i Osmanskog Carstva – Neum i Sutorina
Osmanlijama
- Car Leopold I. 1703. ima misiju skupiti dopuštenje od sabora svake pokrajine carstva da
priznaju žensku lozu Habsburgovaca kao vladare
- 1712. Hrvatska pragmatička sankcija – Hrvatska prva priznala žensku lozu, a zauzvrat car
prihvaća Hrvatski sabor
- 1723. Ugarska pragmatična sankcija – Ugarska i Hrvatska jedinstvene (poništava Hrvatsku
pragmatičku sankciju)

2
- Nakon smrti Karla VI., dolazi do Rata za Habsburško prijestolje (1741. – 1748.) između
Marije Terezije i Fridrika II. (Pruskog kralja)
- Marija Terezija pobjeđuje rat; gubi Šlesku, ali postaje carica
- Širi se Vojna Krajina

PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM MARIJE TEREZIJE I JOSIPA II.

- Cilj: stabiliziranje države, slabljenje feudalnih odnosa, obrazovanje, smanjivanje utjecaja
Crkve
- Marija Terezija (1740. – 1780.):
- centralizacija i razvijanje državnog aparata (nužno za reforme)
- popisivanje stanovništva, kućni brojevi
- obavezno školovanje (od 6. do 12. godine) – čitanje, pisanje, računanje
- porezi plemstvu i svećenstvu (ne u HRV i MAĐ)
- ukida progon vještica
- urbari – popisi prihoda te prava i obveze kmetova i plemića u feudalnom odnosu
- vlada mimo sabora
- ubire poreze direktno u državnu blagajnu
- Kraljevsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (1767. – 1779.) – izvršno tijelo
(Hrvatska vlada) koje je odgovaralo Beču; Marija Terezija ga je uvela da učvrsti svoj utjecaj
na ovim prostorima; na čelu bio ban
Josip II. (1780. – 1790.) - jozefinizam:
- jako se zalagao za reforme
- Zagrebački i Pečuški okrug kako bi podijelio povijesne pokrajine; učvršćuje
centralizaciju
- Svaki državni službenik morao se služiti njemačkim jezikom (germanizacija)
- Patent o vjerskoj toleranciji: Nekatoličkim kršćanima omogućeno je školovanje,
bavljenje trgovinom, rad u državnim službama (međutim njihove crkve moraju biti
skrivene)…; Židovi se smiju baviti trgovinom, zanatom i sl., ali i dalje se ne mogu svugdje
naseliti
- Podređuje Crkvu državi, smanjuje broj vjerskih praznika, zatvorio samostane i
vjerske zajednice koje se ne bave obrazovanjem ili radom u bolnicama
- Patent o osobnoj slobodi kmetova – htio je oslobođenim kmetovima pokloniti
zemlju, oni nisu imali sredstava za kupovinu; ostala neispunjena

3
 - Na kraju života, kad je već bio jako bolestan ukinuo je sve svoje reforme osim
Patenta o vjerskoj toleranciji i Patenta o osobnoj slobodi kmetov
- 1788. - 1791. rat protiv Osmanskog Carstva

UTJECAJI PROSVJETITELJSTVA NA GOSPODARSTVO

- Merkantilizam
- jedna zemlja može steći bogatstvo samo na račun drugih zemalja
- samodostatnost ekonomije (ovisi isključivo o sebi)
- uvozi se isključivo ono što se ne može proizvesti u toj državi, potiče se izvoz
- carine na vanjske proizvode -> potiče se domaća proizvodnja
- osvajanje brojnih kolonija
- Kameralizam
- Habsburška Monarhija
- treba potaknuti gospodarski razvoj državnim ulaganjima
- osamostaljivanje seljaka, ulaganje u obrt, industriju i trgovinu
- povećanje poreza i uvođenje jakog činovničkog aparata
- Fiziokratizam
- poljoprivreda osnova ekonomije
- proizašao iz prosvjetiteljskog nauka; javlja se u Francuskoj
- zemlja je jedino na čemu se stvara višak, kojim je moguć gospodarski napredak
- Ekonomski liberalizam
- također iz prosvjetiteljske ideje o slobodi
- bazira se na privatnom vlasništvu i slobodnom tržištu
- Gospodarstvo Hrvatske u 18. stoljeću
- ekstenzivno stočarstvo -> ratarstvo
- tropoljni sustav, žitarice, vinogradarstvo
- vlast potiče nove kulture (krumpir i kukuruz)
- ukinute unutarnje carine u Hrvatskoj i Slavoniji -> poticanje domaće proizvodnje
- odluka o slobodnoj plovidbi
- razvoj trgovine, razvoj gradova, javljaju se manufakture
- trgovačka magistrala Sisak-Karlovac-Rijeka
4
 - cesta Karolina (Karlovac – Rijeka) – 1727. – razvoj luka u Rijeci i Kraljevici
- cesta Jozefina (Karlovac – Senj) – 1779. – Senj postaje bitan
- cesta Lujzijana (Karlovac – Rijeka) – 1809. – direktnija trasa

VOJNA KRAJINA
- prvi oblik se javlja u 15. st. Kada je Matijaš Korvin osnovao Senjsku kapetaniju
- Vojna krajina službeno uspostavljena u 16. st.
- financiraju je kralj i staleži
- u 17. stoljeću služila za obranu cjelokupnog Carstva pa je zato bila veliki interes cara i
bogatog austrijskog plemstva
- njome je upravljalo Dvorsko ratno vijeće u Grazu
- 1630. Vlaškim statutima potvrđena prava Vlaha, ali oni se moraju odazvati na vojnu
opasnost
- u 18. st. se smanjila opasnost napada Turaka -> Krajina je sada izvor vojnika za druge
ratove po Europi koje je vodila Habsburška Monarhija
- prelazi pod upravu Dvorskog ratnog vijeća u Beču
- Krajiška prava 1754. – Krajišnici raspolažu zemljom sve dokle izvršavaju vojnu službu, a
ako je nasljednik zemlje izvan Krajine mora je prodati -> osigurava stalno velik broj vojnika
u Krajini

FRANCUSKA REVOLUCIJA
- Prije revolucije: - svećenstvo i plemstvo plaćaju malo poreza, imaju politička prava (oko
3%)
- Treći stalež (građanstvo, seljaci) plaćaju sve poreze te nemaju politička
prava (oko 97%)
- kralj Luj XVI. 1788. proglašava državni bankrot
- uzroci bankrota:
- ratovi (Sedmogodišnji rat, Američki rat za neovisnost)
- raskoš dvora
- suša i jaka zima -> loši urodi
- kralj 1788. nakon 200 godina saziva skupštinu Generalnih staleža

5
- postojale su knjige žalbe (cachiers) kojima je svaki stalež izražavao kralju što ih smeta
- svibanj 1789. - sastaje se skupština
- svećenstvo i plemstvo zastupljeni s 300 predstavnika, a treći stalež sa 600; međutim glasalo
se putem 1 stalež = 1 glas
- predloženo povećanje poreza bogatima (2 NE <-> 1 DA)
- III. stalež traži da se glasa načinom 1 zastupnik = 1 glas (tako bi ostvarili pobjedu)
- taj prijedlog odbijen, III. stalež odlazi te se proglašava Narodnom skupštinom, priključuju
im se neki iz I. i II. staleža; imaju misiju sastaviti ustav
- 14.7.1789. pad Bastille – počela Francuska revolucija
- ustanci i sukobi diljem Francuske (Veliki strah)
- 4.8.1789. ukida se feudalizam
- 26.8.1789. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (uzor Američka deklaracija o
neovisnosti)
- skupština nastavlja s radom te se uvode građanske slobode, emancipacija Židova, podređuje
se Crkva državi te joj se oduzimaju posjedi (1790.), podjela na departmane umjesto na
provincije za laku trgovinu
- 1791. donesen Ustav – Francuska postaje građansko-demokratska ustavna monarhija
- trodioba vlasti
- aktivni i pasivni građani (mirovine?)
- pravo glasa određuje se bogatstvom, siromašne mase nastavljaju se buniti
- siromašni dio građana ima svoje predstavnike u jakobincima
- žirondinci – predstavnici bogatog dijela građana, revolucionaristi su, ali puno blaži od
jakobinaca – žele nastaviti monarhiju, ali da bude parlamentarna te da oni kao ne plemići
imaju prava u njemu
- sankiloti – predstavnici radničke klase (naklonjeniji jakobincima)
- kraljevi pristaše traže pomoć iz drugih država
- 1792. rat s proturevolucionarnom vojskom kojoj su se do 1793. priključile skoro sve države
Europe u antifrancusku koaliciju
- revolucija se radikalizira
- ruši se monarhija, postavlja se narodna skupština koja se zove Konvent
- 22.9.1792. proglašava se republika
- siječanj 1793. – kralj Luj XVI. Pogubljen
- u ljeto 1793. na vlast došli jakobinci

6
- smanjili položaj crkve
- državni (jakobinski teror) – 1793. – 1794. (12 000 službenih pogubljenja političkih
protivnika)
- Nacionalni konvent zbacuje svoje vođe (pretjerali s pogubljenjima)
- srpanj 1794. Robespierre (prije je vodio pogubljenja) smaknut
- na vlast se vraćaju žirondinci (nazvani termidorcima)
- 1795. novi ustav -> nastaje Direktorij (izvršna vlast; 5 članova)
- 1799. Napoleon (dotadašnji general s uspjesima na bojištu) čini državni udar
- Tekovine (poboljšanja) Francuske revolucije:
- stari poredak -> novi poredak
- podanik -> građanin (svi građani države jednaki pred sudom)
- sekularizam – odvajanje crkve od države

NAPOLEON BONAPARTE
- general u vojsci
- 1797. mir u Campo Forniju (pad Venecije) – Napoleon ratovao protiv koalicije te pobijedio
- 1798. Egipatska ekspedicija – poraz od Britanaca (vraća se u Pariz 1799. kao pobjednik)
- 1799. vrši državni udar -> nastaje tročlani konzulat (Napoleon je prvi konzul te ima
neograničenu vlast); novi ustav garantira opće pravo glasa, ali se ne provodi; Napoleon se 3
godine kasnije proglašava doživotnim konzulom
- 1802. konkordat – uređivanje odnosa s Katoličkom Crkvom – sloboda bogoslužja i državne
plaće svećenicima, ali Crkva se odriče imanja izgubljenih tijekom revolucije te država mora
potvrditi biskupe
- 1804. – Francusko Carstvo
- 1804. Građanski zakonik
- ujedinjen zakon u cijeloj Francuskoj; temelji se na rimskom pravu
- ukidanje staleža, vlasništvo, jednakost, građanski brak i mogućnost razvoda, ojačana
obitelj, ali slabija uloga žena koje nemaju nikakvu pravnu osnovu (ne mogu sklapati
ugovore…), popis stanovništva, knjige rođenih i umrlih vodi država, a ne crkva
- pogoduje bogatim muškarcima -> razvoj kapitalizma
- u ratovima Napoleon je pobjeđivao na kopnu, a gubio na moru (UK)
- 1805. bitka kod Trafalgara (pomorski poraz protiv UK) i kod Austerlitza (kopnena pobjeda
protiv Rusa i Nijemaca)

7
- cijela kontinentalna Europa izravno ili neizravno pod Napoleonom
- 1806. uvedena kontinentalna blokada – zabrana trgovanja s Velikom Britanijom u nadi da će
to oslabiti Britance, najveće francuske neprijatelje
- Rusija krši blokadu
- 1812. Napoleonov pohod na Rusiju
- Rusi se povlače, pale Moskvu, Napoleon se povlači
- 1813. bitka naroda kod Leipziga – sve države se udružuju protiv već jako oslabljene
Francuske vojske -> poraz Francuza
- Napoleon protjeran na sredozemni otok Elbu
- 1815. se vratio na vlast pomoću vojske ali je vladao samo 100-tinjak dana
- konačan poraz u lipnju 1815. kod Waterlooa
- Napoleon odveden na Svetu Helenu gdje je i boravio do svoje smrti 1821.
- Francuska vladavina na Hrvatskim prostorima:
- 1797. pad Venecije
- 1805. Istra i Dalmacija pripadaju Kraljevini Italiji (Francuska vazalska država)
- 1808. ukinuta Dubrovačka Republika
- 1809. Francuska dobiva Hrvatsku južno od Save
- 1809. – 1813. Ilirske pokrajine; sjedište u Ljubljani, namjesnik Auguste Marmont
- uvedeni građanski zakoni, međutim položaj seljaka se nije puno promijenio jer u
hrvatskim zemljama nije postojala buržoazija koja bi bila predvodnik tih promjena
- slabljenje utjecaja crkve, poticanje obrazovanja, otvaraju se brojne škole na
hrvatskom
- 1806. izlaze prve novine na hrvatskom jeziku (dvojezične hrvatski-talijanski):
Kraglski Dalmatin/Il Regio Dalmatia
- dobre strane francuske vlasti: gradnja cesta (Lujzijana), otvaranje liceja i gimnazija,
ukinute staleške razlike (Napoleonov zakonik)
- loše strane francuske vlasti: veći porezi, novačenja, prisilni radovi
- ipak, uz sve to Francuzi su ostavili dobro sjećanje na ovim prostorima (primjer
Marmontova ulica u Splitu)

BEČKI KONGRES
- 1814. – 1815.
- osnovna zadaća sprječavanje revolucija te obnova starih režima

8
- vraćene dinastije na stara prijestolja te stare granice; stare republike i slobodni gradovi nisu
vraćeni
- doba restauracije (do 1848.)
- nakon Napoleona javio se pojam „nacija“
- Sveta liga/alijansa
- osnovale Rusija, Pruska i Habsburška Monarhija
- čuva mir i sprječava revolucije

9
LENTA VREMENA
16. st. – uspostavljena Vojna Krajina
17. st. – racionalizam se javlja
1630. – Vlaški statuti
1651. – Zakon o plovidbi koji ide na štetu Americi
1699. – Mir u Srijemskim Karlovcima
1703. – Car Leopold I. skuplja dopuštenja za žensku lozu
1712. – Hrvatska pragmatička sankcija
1718. – Mir u Požarevcu
1723. – Ugarska pragmatična sankcija
1727. – Karolina
1740. – 1780. – Marija Terezija
1741. – 1748. – Rat za Habsburško prijestolje
1751. – 1772. – napisana prva enciklopedija
1754. – Krajiška prava
1767. – 1779. – Kraljevsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju
1770. - Bostonsko krvoproliće
1775. – Drugi kontinentalni kongres u Philadelphiji
1775. – 1783. – Američki rat za neovisnost
1776. (4. srpnja) – Deklaracija o neovisnosti
1779. – Jozefina
1780. – 1790. – Josip II.
1783. – mir u Versaillesu (između SAD-a i Engleske)
1787. – donesen Ustav SAD-a
1788. – 1791. – rat protiv Osmanskog Carstvaž
1788. – Kralj Luj XVI. Proglašava državni bankrot te saziva Generalne staleže
1789. (svibanj) – sastaje se skupština
1789. (14. srpnja) – pad Bastille
1789. (4. kolovoza) – ukida se feudalizam
1789. (26. kolovoza) – Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

10
1791. – donesen Francuski ustav
1792. – rat s proturevolucionarnom vojskom
1792. (22. rujna) – proglašava se republika
1793. (siječanj) – kralj Luj XVI. Pogubljen
1793. (ljeto) – jakobinci preuzeli vlast
1793. – 1794. – jakobinski teror
1794. (srpanj) – pogubljen Robespierre
1795. – novi ustav
1797. – mir u Campo Forniju
1798. – Egipatska ekspedicija
1799. – državni udar Napoleona
1802. – konkordat
1804. – Francusko carstvo; građanski zakonik
1805. – bitke kod Trafalgara i Austerlitza
1805. – Istra i Dalmacija pripadaju Kraljevini Italiji
1806. – prve novine na hrvatskom jeziku (dvojezične)
1806. – kontinentalna blokada
1808. – ukinuta Dubrovačka republika
1809. – Francuska dobiva Hrvatsku južno od Save
1809. – 1813. – Ilirske pokrajine
1809. – Lujzijana
1812. – pohod na Rusiju
1813. – bitka naroda kod Leipziga
1814. – 1815. – Bečki kongres
1815. – Napoleon se vratio 100 dana na vlast -> poraz kod Waterlooa
1860. – za predsjednika izabran Abraham Lincoln
1861. – 1865. – Američki građanski rat

11