Osmansko carstvo i Istočno pitanje u prvoj polovici 19.st.

Kriza i njezini razlozi:

Istočno pitanje – kriza Osmanskog Carstva i interesi velikih sila za teritorij Osmanskog
Carstva

-„Bolesnik na Bosporu!- Nikola I. – ruski car

- smatrao da se neće oporaviti , ponudio britanskoj kraljici Viktoriji da podijele carstvo

- Nije došlo do dogovora - nije željela utjecaj

Osmansko carstvo se više ne smatra aktivnom prijetnjom, već objektom

-problemi Osmanskog Carstva :

1. zastarjelo gospodarstvo (koje se temelji na timaru)

2. veliki uvoz manufakturnih proizvoda - izvoze novac ( u Europi kreće industrijska revoluci-
ja)

3. zastarjeli školski sustav - potencira zaostalost - ne proizvodi kvalitetne, moderne stručnjake

4. zastarjeli vojni sustav - nedisciplinirani

- spahije I janjičari - pokušavaju spriječiti reforme

- - uživaju u korupciji

- Ne postoji sustav u kojem netko nema koristi

5. nemiri u provincijama (Srbija, Grčka, Vlaška, Egipat…) - utjecaj Francuske revolucije,

svjesni loše situacije OC pa dižu ustanke

6. pritisak velikih sila (Rusija, V. Britanija, Francuska i Austrija) - nisu uspjele uništiti OC jer
se nisu mogle dogovoriti oko plijena - svaka zemlja ima svoje interese
- Engleska I Rusija - SREDOZEMNO MORE ———->

- Velika Britanija i Francuska - BLISKI ISTOK ——— > SUKOB INTERESA

Reforme:
-Selim III. (1789.g. – 1807.g.)
- Vrijeme revolucije - nema pritiska na OC

- Započeo reforme

Administrativne i financijske reforme:

- Reforme su skupe - veći izdaci zbog njih
- Želi urediti državni aparat i napuniti blagajnu

- Pokušao reformirati vojsku

-uveo tzv. „novo uređenje! - uzor na zapad

- velik otpor iz redova janjičara i vjerskih vođa (Uleme)

Veliki otpor njegovim reformama :

1. Janjičari

2. Uleme – vjerski vođa

3. 1807.g. – ustanak protiv Selima – srušen s vlasti

Mustafa IV. – protiv reformi

- postavljen na prijestolje da ne radi ništa

1808.g. – Selim III. ubijen u zatvoru

- spremao se novi prevrat u kojem bi srušili Mustafu i vratili Selima - reformisti uvode usta-
nak, protivnici smaknuli Selima
- Zagovornici reformi stavili na vlast Mahmuda II. (1808.-1839.)

- Želi europeizirati Osmansko Carstvo - ukidanje timarsko-spahijskog sustava -> država do-
lazi do novca jer im se vraćaju posjedi

1826. Ukinuo janjičare

- krenuo u nastavak modernizacije vojske - formirao prve nove vojne redove

- Najavio ukidanje reda i naredio da se janjičari priključe (cilj: pobuniti janjičare)

- Pobunjene janjičare ubio

Francuska, Rusija, Velika Britanija pomagale Grčkoj protiv OC - pobijedile mornaricu

- sprema se proglašenje važnog državnog dokumenta

Abdul Medžid I.
1835. Hatišerif od Gulhane (Carsko pismo) - ustav koji potvrđuje sve dotadašnje reforme i
otvara mjesto za nove

Tanzimat - razdoblje velikih reformi : 1855. ukinut harač ( porez koji plaćaju svi nemusli-
mani u OC)

1856. - zakon po kojem pripadnici svih vjera i naroda mogu raditi u državnoj službi

- vjerska i nacionalna ravnopravnost

Grčki ustanak
Položaj Grka prije ustanka

-pod vlašću Osmanlija od 15.st.

-imaju lošiji položaj u odnosu na ostale muslimane

- povlašteniji od nemuslimana

-Fanarioti – grčka zajednica u Carigradu

- patrijarhat biran samo iz tih redova

Nacionalni pokret za oslobođenje

1814.g. – osnovana Heterija – tajno udruženje (Ukrajina, Odessa)

-cilj : borba za oslobođenje i samostalnost

1820.g. Aleksandros Ipsilantin - na čelu heterije

- ima vojno iskustvo - služio u ruskoj konjici

Početak ustanka

1821. Ipsilantin s dijelom pristaša krenuo u Moldavsku i Vlašku

- širi utjecaj - želi zadati Rusima što više posla (neuspješno)

- Pobjegao u Habsburšku Monarhiju - uhvaćen

- Pobuna na Peloponezu - uspješna -> oslobođeni prostori, preuzimali vlast

1822.g. – formirana Narodna skupština koja raspravlja o budućnosti i samostalnosti Grčke

Sukobi među Grcima

1824.g. – 1825.g.- građanski rat među grčkim ustancima zbog vlasti – ne znaju tko će doći na
vlast -> u korist OC

-ugrožena borba za samostalnost - polako se vraćaju teritoriji OC

Osmanlije su počele s potiskivanjem ustanka

-pokolj na otoku Hiosu ------vijesti dolaze do Europe – vlade važnih

-pod tvrđave Missolungi - pokolj nad braniteljima - država (Francuska, Rusija, V. Bri-
tanija ) se uključuju u rat na strani Grka – vojna pomoć – 1827.g.
 - sve priče dolaze u Europu -> europska javnost podržava Grke

Međunarodna intervencija

1827.g. – Grcima pomažu Rusija, Francuska i V. Britanija

bitka kod Navarina – osmansko-egipatska mornarica uništena

-grčki ustanak je spašen ( ne može se vladati morem bez mornarice)

1829.g. Grci dobivaju autonomiju

1832.g. – Mir u Carigradu

-Grčka postaje neovisna kraljevina (potreban kralj)

- odredili bavarskog princa (Kralj – Otto Wittelbach )

George Gord Byron

-zaljubljenik u grčku kulturu

- opremao odred protiv Turaka

Eugene Detorose - slikao grčki ustanak (Grčka sloboda)

SRPSKA BORBA ZA SAMOSTALNOST

- kraj 18. st

- Javlja se ideja o borbi

- Trgovci i pravoslavni svećenici - elita srpskog društva

1804. Sječa kneževa - janjičari uspjeli presresti pismo - komunikacija s ustanicima

- Osmanlije se sastali s vodećim srpskim knezom radi kompromisa

- Ubijeni svi kneževi kako ne bi tko imao voditi ustanak -> KONTRAEFEKT

- Nisu uspjeli ubiti sve ustanike

1804. Prvi srpski ustanak - Dorđe Petrović Karađorđe

- osnivač dinastije Karađorđevića

- Vrlo uspješan - djelomično pomogla i Rusija

1812. I 1813. - izostala ruska pomoć i ustanak je ugušen ( Dorđe bježi u Austriju)
- Rusija vidi priliku za veći utjecaj na JI Europe i izlaz na Sredozemno more

1815. Drugi srpski ustanak - računali na rusku pomoć ( Napoleon srušen)

- vođa : Miloš Obrenović

1817. Dorđe se vraća u Srbiju i uključuje u ustanak

- Miloš ne trpi konkurenciju - dao Dorđa ubiti i poslati njegovu glavu sultanu u Istanbul

-> borbe za vlast - Obrenovići i Karađorđevići

1830. Hatišerif Mahmuda II. - Srbija postaje vazalna kneževina OC

- dobila visok stupanj autonomije (vlada, knez, vojska) - plaćanje danka

1838. Ustav (u početku vladao apsolutistički)

1842. Miloš Obrenović svrgnut - na prijestolju Aleksandar Karađorđević ( sin Dorđa Petrovi-
ća Karađorđa)

1844. Načertanije - Ilija Garašanin - plagijat

- František Zah pisao o ujedinjenju južnih slavena

- 90% iskopirano

- Nije bilo ni riječi o ujedinjenju, nego o pripojenju Srbiji ( Velika Srbija)

 KRIMSKI RAT

- započeo 1853. - Rusija objavljuje rat OC

- Krajnji cilj : izlaz na Sredozemno more

- Povod: sukob oko svetih mjesta u Palestini - pravoslavci i katolici, sukob oko kontrole
( područje pod vlasti OC) - katolici dobili potporu OC

- Francuska i V. Britanija stale uz OC, uskoro i Kraljevina Pijemont -> žele smanjiti utjecaj
Rusije ( vlada Aleksandar II.)

- Rusija poražena 1856. - pristaje na mirovne uvjete koji joj onemogućuju stacioniranje ratne
flote u Crnome moru i gradnju novih utvrđenja na obali

- Najžešće borbe na otoku Krimu

- Florence Nightingale

HRVATSKA U PRETPORODNOM RAZDOBLJU

RAZJEDINJENOST I POSLJEDICE

- različita uprava

Kraljevina italija, Banska Hrvatska, Slavonija, Vojna krajina, Dalmacija

- Slabljenje nacionalne svijesti

- Pojava regionalizama - Slavonac, Dalmatinac, Bošnjak ( kao da nisu dio Hrvata, već za-
sebni)

Zagrebačka, Varaždinska, Križevačka županija - jedino se njih smatralo Hrvatima (kajkav-

ština)

Maksimilijan Vrhovac:
-Zagrebački biskup - 1787.g.

-Podupire ujedinjenje hrvatskih zemalja

-1813.g. – Poziv svećenstva – skupljanje hrvatske književne baštine (izreke poslovice i

narodne pjesme)
 - Smatra da treba promijeniti svijest ljudi - svaki dio zemlje pod utjecajem drugih naroda -
razviti hrvatski standardni jezik ( u saboru latinski)
- Hrvatskoj se nameću njemački, talijanski i mađarski

- Otvara tiskaru

- Protivnik mađarizacije

- Dao zemljište za Maksimir i sredstva za uređenje

Josip Kušević – protonator (državni tajnik):

- Iura municipalia Dalmaticae, Croatiae et Slavoniae (1830.g.) - dokument koji dokazuje da je
Hrvatska bila ravnopravna s Mađarskom - personalna unija

- Dokazivanje hrvatske posebnosti

„Boj za jezik“ :
Metternichov apsolutizam - germanizacija
- poziv na otpor

Antun Mihanović - Reč domovini o hasnovitosti pisanja na domorodnom jeziku

Pavao Štoos - kip domovine vu početku leta 1831.

Ivan Derkos - Duh domovine na svojim usnulim sinovima

Ivan Rukavina Vidovgradski - 1832. prvi govor u Saboru na hrvatskom (podkapetan Kraljevi-
ne)

Matija Smodek - fakultativno predaje hrvatski (kajkavštinu) na Pravnom fakultetu

- Panslavistička ideja - suradnja između kolonije

1835. - Novine horvatske i Daniczu Horvatsku, Slavonsku y Dalma nsku ( kulturno - književni
prilog)

LJUDEVIT GAJ
- Beč ne dopušta svima novine, odobrio je Novine horvatske i Daniczu horvatsku, slavonsku y
Dalma nsku
- Novine - snažan medij
ti
ti
 1836. Gaj preimenovao u Ilirsko narodne novine i Danicu Ilirsku
- koris štokavš nu kao osnovu i pravopis
- Dao doznanja da vidi razvoj jezika u tom smjeru (štokavš na)
- Najveći broj ljudi govori štokavš nom
1835. - U desetom broju Danice - skana Horvatska domovina Antuna Mihanovića

DJELOVANJE PREPORODITELJA
- Ma ca Ilirska 1842. -> Ma ca Hrvatska 1874.
- Tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku
- Osnivaju se čitaonice - mjesta rasprave - prva osnovana u Varaždinu, pa u Zagrebu (najak-
vnija) i Karlovcu

Janko Prašković
- zainteresiran i za gospodarstvo
- Na njegovu inicija vu osnovano Hrvatsko slavonsko gospodarsko društvo
- Brine se o razvoju gospodarstva
- Obrazovanje seljaka
Narodni zemaljski muzej -> NEKAD
Prirodoslovni, povijesni i arheološki muzej -> DANAS
- Prva hrvatska štedionica - PERVA
- Neće bi razvoja bez kapitala
- Davanje kredita obiteljima
- Prva hrvatska moderna drama - Juran i So ja (ili Turci kod Siska) - Ivan Kukuljević Sakcinski
ti
ti
ti
ti
ti
ti
ti
ti
ti
fi
ti
 Ilirski pokret – Hrvatski narodni preporod:

1830 - 1847.

- Niz dogadaja

- Pokazuje da su Hrvati u korak s vremenom

Ljudevit Gaj

-Kratka osnova hrvatsko-slavenskog pravopisanja

- ideja panslavizma - suradnja Slavena od Alpi do Crnog mora

- Pravopisna I kulturna reforma

- Češka grafija: slova č ,ć ,š i ž - dobro prihvaćeno

- Ideja prihvaćena i u Slavoniji i Srbiji

- Početak ilirskog pokreta

S Ljudevitom Gajem i suradnicima nositelj kulture i promjene postat će gradanstvo ( obrazo-

vani mladići )

Disertacija – grof Janko Drašković ( plemić, 62 godine, razlikuje se od preporoditelja)

-1832.g. – Disertacija ili ti razgovor darovan gospodi poklisarom ( saborski zastupnici - za-
jednički ugarsko - hrvatski)

-Prvi moderni politički program - što bi se i kako trebalo raditi (uz to i razvoj gospodarstva)

„Kraljevstvo iliričko! – državna tvorba izvan HM

- Banska Hrvatska, VK, Dalmacija te slavenske zemlje i Bosna

- Pisana je hrvatskim jezikom

Ilirsko ime - Iliri narodi s područja Hrvatske od starog doba

- smatra se da su Slaveni potomci tih Ilira tražili ime koje će i ostale zemlje prihvatiti

Osnivanje političkih stranaka

- Nisu istovjetne današnjim strankama

- Grupa ljudi s istim političkim gledištima

Hrvatsko - Ugarska stranka 1841. - madaroni

- zalažu se za čvrstu vezu izmedu Hrvatske i Ugarske čak i pod gubitkom identiteta

- Hrvatski plemići - moguć je da izgube povlastice

- Konzervativci

- Spremi prihvatiti madarski jezik

- Levin Rauch - voda madarona

Narodna ilirska partija

- stari ciljevi

- Jezično jedinstvo - hrvatski u upravi i školstvu

- Ujedinjenje hrvatskih zemalja

- Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović

1841. Županijski izbori u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji

- pobijedili Ilirci

1842. Izbori u Zagrebačkoj županiji - pobijedili Ilirci

- mađaroni se žalili da su izbori neregularni - poništeni

1843. Zabranjuje se ilirsko ime i grb - veliki udarac, ime izgubilo značaj -> Srbi i Slo-
venci ga izbacili - nacionalno buđenje je počelo ( ime više nije potrebno)

- Narodne novine i Narodna stranka

Ivan Kukuljević Sakcinski - 2.5.1843.

- održao značajan govor u Saboru

- Saborski zastupnik

- Tražio da Sabor konačno odredi da je hrvatski jezik službeni - zastupnici nisu hrvatski pro-
glasili službenim

1845. Su se trebali održati izbori

- pobijedili mađaroni - na Markovom trgu su se okupili članovi drugih strana i sudili -> 13
poginulo - SRPANJSKE ŽRTVE, Mirogoj

1846. Otvorena katedra hrvatskog jezika na zagrebačkoj akademiji - Vjekoslav Babukić

1847. Hrvatski jezik proglašen službenim u Hrvatskoj
- Ivan Kukuljević Sakcinski ponovo drži govor u kojem traži uvođenje hrvatskog kao službe-
nog jezika - pristali

- Zadnje zasjedanje Hrvatskog staleškog sabora - u njega se ulazilo isključivo po pripadnosti

staležu -> sljedeće godine se zastupnici po prvi put biraju na izborima

- Sidonija Rubido Erdody—->

- Dragajla Jarnević————>. Na slici Hrvatski narodni preporod, Vlaho Bukovac - zastor

HNK

DALMACIJA
- dalmatinsko autonomaštvo - Dalmatinci smatrali da nisu Hrvati -> elite - shvaćaju slaven-
sko podrijetlo, prihvaćaju talijansku kulturu

- Prijetnja integraciji hrvatskih zemalja

Antun Kaznačić - Dubrovčanin - dočekao Gaja kada je posjetio Dalmaciju

Nikola Tommaseo - Iskrice/Scintille - pisao i na hrvatskom i talijanskom - utjecaj HNP-a

Ante Kuzmanić - 1844. U Zadru - Zora dalmatinska

- na naslovnici pjesma Petra Preradovića, Zora puca biće dana

- Druga pol. 19.st. - do tad se neće ništa postići u Dalmaciji

HRVATSKE ZEMLJE U REVOLUCIONARNIM

ZBIVANJIMA 1848. -1849.
- Ožujak 1848. Narodna skupština u Zagrebu - organizirali se narodnjaci i trebali se posta-
viti i dogovoriti s obzirom na događaje u Monarhiji

25.3.1848. Zahtijevanja naroda - 30 članaka - i dalje vide budućnost Hrvatske unutar grani-
ce Monarhije u uniji s Mađarskom

- traže da za bana bude postavljen Josip Jelačić ( ne znaju da je Bečki dvor to već odlučio)

- Bio je vojnik - odan Carstvu

- Divido et impero - podijeli i vladaj

Djelovanje Josipa Jelačića 1848.g. i 1849.g.

- vojna ličnost - odan i prihvaćen u Hrvatskoj - Habsburgovci iskoristili sukob Mađara i Hr-
vata
- Potrebna im je vojska

19.5.1848.g. - ukidanje svih državno - pravnih odnosa ( nastali 1102. )

1102. Je nastala personalna unija, a sada mađari negiraju posebnost i samostalnost Hrvatske

- ustanovio Bansko vijeće - 6 ministarstava

-Bansko vijeće – samostalna hrvatska vlada

-Ukidanje kmetstva u Banskoj hrvatski – 25.4.1848.g.

- odnosi se na ukidanje tlake, nema urbarijalnih podavanja

- Nemaju vlasništvo nad zemljom - ne mogu biti slobodni - nemiri na vlastelinskim imanjima

- Prijeki sudovi - institucija koja se uvodi u iznimnu situaciju

- Jedna skupina ugrožava drugu - stanje pobune

- Kazna I smrt najčešće - kako bi se spriječilo ponašanje

-Novi izborni zakon – pravo glasovanja po izbornom cenzusu

-Virilno pravo

Vojvodina Srpska – 1848.g.

-Srijemski Karlovci - sukob s Mađarima, savez s Hrvatima

- traži se federalno uređenje Hrvatske

- U slavoniji opasnost od mađarona

- Pripreme za ratni sukob

11.9.1848. - Jelačić s vojskom prelazi Dravu kod Varaždina

- uspostavlja hrvatsku vlast u Međimurju

Pakozd 29.9.1848. bitka - neodlučen ishod

- Jelačić gubernator Rijeke i namjesnik Dalmacije

- Privremeno ujedinjenje Hrvatske

- Oktroirani ustav - Franjo Josip I. - centralizam

-Prvi birani saziv Hrvatskoga sabora 5.6.1848.g.

Josip Rajačić

-Traži se federalno uređenje Habsburške monarhije.

-Opasnost od mađarona – Slavonija -Pripreme za ratni sukob

Srednja Europa – Ujedinjenje Italije
-Giuseppe Massini – Italija kao demokratska republika

-Camille Benzo Cavcus – Italija kao monarhistička država

-Sporazum Pijemonta i Francuske – 1858.g.

-Protiv Austrije

-1859.g. – Austrija poražena

-Bitke kod Magente i Solferine

-Kraljevina Pijemont dobiva Lambardiju

Pohod tisuće
-Giuseppe Garibaldi ruši Burbonce na jugu (Franjo II.)

-Kraljevina Italija – 1861.g. Torino

-Vittorio Emmanuele II. kralj

Savojska dinastija
-Venecija pripojena 1866.g. , a Papinska država 1870.g.

-1929.g. – potpisani Lateranski sporazum (Vatikan)

-Italija irredenta – Neoslobođena Italija (1878.g.)

-Priključenje svih područja naseljenih Talijanima

Ujedinjenje Njemačke :
-Planovi i prepreke

Velikonjemački plan i Malonjemački plan ------------ Njemački dualizam

-Razlike u gospodarstvu i kulturi

-Nepovoljan stav europskih sila (Francuska)

-Wilheim I. 1861.g. – novi kralj Pruske

-Otto Von Bismarch – „željezni kancelar!

-Austrija zaostaje gospodarski

-Neprijateljstva između Pruske i Austrije

-Prusko-austrijski rat – 1866.g.

1864.g. – Austrija i Pruska poslijedni put surađuju

-Bitka kod Saolova – poraz Austrije

-Rezultat rata – njemački savez ne postoji

-Sjevernonjemački savez – 1867.g.

-Francuska se protivi daljnjim ujedinjenju Njemačke

-Prusko-francuski rat – 1870.g.

-Ujedinjenje Njemačke – 18.1.1871.g.

-U bitci Sedan – Francuska vojska poražena (zarobljen Napoleon III.) – 1870.g.

-Drugi Reich (Carstvo)

-Wilheim I. Hohenzollern car Njemačkog Carstva

-Lorraine – njemačka pokrajina

-Njemački parlament – Reichstag

-Brz gospodarski razvoj nakon ujedinjenja

-Na temeljima druge industrijske revolucije

-Razvoj kemijske industrije, proizvodnje čelika

-Nedostatak sirovina – zakasnila na podjelu kolonijalnih posjeda

Sustav saveza – za njemačku nacionalnu korist

Trocarski savez – 1873.g. (Njemačka, Austrija i Rusija)

Dvojni savez – 1879.g. (Njemačka i Austrija), 1882.g. priključuje se i Italija – Trojni savez

Prva industrijska revolucija :

-Plodored – ciklička izmjena poljoprivredne kulture

-razvoj stočarstva – više prirodnog gnojiva

-nove kulture (kukuruz i krumpir) – stabilniji prinosi

-novi alati i strojevi (mehanička sijačica i vršilica)

Jethro Tull – 1701.g. (prva sijačica)

Andrew Meikle – 1736.g. (mehanička vršilica)

Preduvjeti prve Industrijske revolucije :

-Tehnički izumi i revolucije

-Thomas Newcomen – izumio parni stroj

-1765.g. – James Watt – usavršio parni stroj

-Pogonsko gorivo – drveni i kameni ugljen

-Kapital – ulaganje u inovaciju

-Agrarna revolucija

Posljedice agrarne i industrijske revolucije :

-Porast broja stanovnika

-Urbanizacija – jačanje gradova

-Pojava proletarijata – siromašni radnici

-Teški uvjeti rada

-Rade i djeca

Ludizam – pokret razbijanja strojeva – Ned Ludid

Posljedice : razvoj prometa

Robert Fulton – parobrod Clement – 1807.g.

George Stephenson – lokomotiva Rocket – 1814.g.

-Potaknuta gradnja željeznice

Druga Industrijska revolucija

-Henry Bessemer – 1855.g. – ubrzao postupak proizvodnje čelika
-Sumens + Martinova peć – novi napredak na polju metalurgije

-Nikolaus August Otto – motor s unutarnjim izgaranjem – značajan za razvoj automobila –

1876.g.

Friedrich Benz – prvi automobil 1885.g.

Gottlub Damler

Antonio – prvi elektromotor

Thomas Alva Edison – žarulja s ugljenom

Nikola Tesla – dokazao veću korist izmjenične struje

Promet i komunikacije :
-američka transkontinentalna željeznička pruga

-puštena u promet 1869.g.

-povezuje istočnu i zapadnu obalu SAD-a

Transsibirska željeznica – 1904.g. – Rusija

Ferdinand von Zappelin – zračni brod 1900.g.

Orudle i Wilbar Wright – prvi let avionom 1903.g.

1909.g – Slavoljub Penkala – izumio zrakoplov (Veliki leptir)

Samuel Mosse

-telegraf

Guglizmo Marconi

-bežični telegrafski signal

Philip Reis

Antonio Maucci

Alexandar Grahom Bell – najefikasniji telefon

Radnički pokret socijalizam i katolička Crkva u drugoj pol. 19.st.

-građani postaju 4. stalež

Velika Britanija i radničko pitanje

-Prva pol. 19.st.

-Ukinut zakon o zabrani osnivanja radničkih sindikata (1824.g.)

-Novi izborni zakon s izbornim cenzusom (veći broj glasača), lakše u parlament ulaze radnici

Tvornički zakon
-Radno vrijeme 5:30 – 20:30

-Djeca starija od 9.g. smiju raditi maksimalno 9 sati

-Djeca mlađa od 9.g. ne smiju raditi

1838.g. People!s Charter (Narodna povelja)

-Opće pravo glasa za muškarce – broj glasača iz radničkog staleža veći – lako ulaze u parla-
ment

-Nastaje pokret čartizam – sakupljaju potpise – vlada ih provjerava – neki su lažni

Radništvo i socijalizam
Radnici:

-najbrojniji i najsiromašniji sloj građanstva

-bore se za bolje uvjete rada i života

-socijalizam

Claude Henri de Rouvry Saint – Simon ----

Francois Marie Charles Fourier ------------- SOCIJALISTI---UTOPISTI

Robert Owen -----------------------------------

Karl Marx i Friedrich Engels

-borba klasa za vlast i sredstva privređivanja

-cilj: diktature proletarijata i uspostava besklasnog društva

-komunizam

-metoda: Revolucija

Savez komunista 1847.g. (Comunist Manifesto)

Prva interancionala 1864.g.

Druga interancionala 1889.g. – Pariz – stranke s istim ciljem

Socijaldemokratska radnička stranka

Socijaldemokratska stranka

Laburistička stranka

Crkva u drugoj polovici 19.st.

Plo IX. (1846.g. – 1878.g.)

-liberalne reforme u početku petrefakata

-odbio stati na stranu Pijemonta i revolucionara – 1848.g.

-enciklika Quanta cura spis Syklabus errerum

-kritizira moderne pojave u društvu koje nisu u skladu s crkvenim stajalištima

-1869.g. – Prvi vatikanski koncil

-Pastor aetenus – konstitucija o papinom prvenstvu i nepogrešivosti

-1870.g. – ukinuta Papinska država te pripojena Italiji

Papa Lav XIII.

-radnički papa

-otvaranje Katoličke Crkve svijetu

-otvaranje arhiva i knjižnica

-smatra socijalistička promidžba prijetnjom

-poslanica Rerom Novarum (o novim stvarima)

-zalaže se za socijalnu pravdu

-protivi se marksizmu – smanjivanje utjecaja marksizma među radnicima