ADAMI ANDRIJA LUDOVIK

Rijeki kapitalistiki poduzetnik, istaknuta linost privrednog i javnog ivota

Kao veletrgovac potaknuo osnivanje vie dionikih drutava za osiguranje
robnog prijevoza na rijekama i moru
1825. Izrauje plan za osnivanje jednog veeg udruenja za ugarsko-hrvatsku
izvoznu trgovinu (s A. Mihanoviem)
Sudjeluje u prikupljanju kapitala pri izgradnji moderne kopnene magistrale
izmeu Karlovca i Rijeke (19.st., Lujzinska cesta)
Aktivni lan rijeke Trgovake komore (doba francuske vladavine)
Posjedovao vie manufakturnih pothvata, 1823. Tvornica papira
U Rijeci je podigao kazalinu zgradu (1806.), to je namjeravao napravit i u
Karlovcu

ANTIKA UMJETNOST
-

GRKA KULTURA - Korintske posude iz 6.st.pr.n.e. naene na Visu, Koruli i u

Solinu, posude s crnim figurama na Visu i Koruli; grke naseobine Issa i Pharos
(4.st.pr.n.e., poetak povijesne antike, zidine, vlastiti novci s likovima grkih
boanstava Zeusa, Dionisa, Artemide, Herakla, te simbolinim znakovima
proizvoda i bogatstava, Issa sniva naseobine Tragurion i Epetion, iz Isse potjeu
kameni nadgrobni spomenici s prikazom zabata i vrata koja simboliziraju hram,
ouvani sarkofazi, grobnice u obliku kamenih krinja, bogati grobni prilozi,
vrevi, male amfore, ae, keramika, skulptura, primjerci sitne plastike u
keramici, rezbareno drago i poludrago kamenje, primjerci zlatarstva figuralne
naunice, narukvice, prstenje
RIMSKO DOBA 3.st.pr.n.e, pokorili Ilirik 9.g.n.e., provincije Dalmacija i Panonija,
Salona je glavni grad pokrajine Dalmacije, podiu se javne graevine: hramovi,
kurije, amfiteatri, teatri, terme, portici, trgovi; ulice se sijeku pravokutno, smjer
istok-zapad decumanus i sjever-jug cardo, Pola, Iadera, ouvani spomenici:
Augustov hram, Amfiteatar, dva kamena kazalita, slavoluk Sergijevaca, hram u
Aenoni (Nin), kiparska djela (Venera Anzotica iz Nina, Minerva, Venera i Apolon
iz Solina), brojni reljefi(majstor Maksimin reljef boice Dijane i nadgrobna
ploa s likom domae djevojeke Lupe okolica imotskog), kult rimsko-perzijskog
boga Mitre, sarkofazi, mozaici , umjetniki obrt (uljane svjetiljke od mjedi i
keramike, posue, vrevi i zdjele, fibule, u Sisku kovanica rimskog novca,
primjerci sitne plastike,), gospodarska i ladanjska sredita poljprivrednih imanja
(villae rusticae - vila u zaljevu Verige na Velikom Brijunu, Dioklecijanova palaa
u Splitu)

ANUVINCI
-

Dolaze u 14.st. iz Napulja

Kralj Karlo 1.
Ludovik 1. Podinio feudalce u Hrvatskoj, zavladao itavim podrujem ugarskohrvatske drave ratovao je u Bosni, napadao i srpske zemlje, 1346. Sklopio mir
sa Stefanom Duanom, uspjeno se borio protiv Mleana (1358. Potisnuo ih je iz
Dalmatinskih gradova, mir u Zadru Mleani su se odrekli svih prava na
jadranskoj obali od Kvarnera do Draa), nastojao izgraditi mornaricu, rat protiv
Venecije zavrio mirom 1381. (potvrena nagodba iz 1358., Venecija mora
plaati godinji tribut od 7000 dukata)

Naslijedile su ga Marija i Jelisaveta koje su s vlasti skinuli nezadovoljni plemii i

doveli Karla Drakog (u Budimu su ga ubile kraljiine pristae)
Turska pobjeda nad igmundom kod Nikopolja 1396.
Glavne snage nezadovoljnika bile su u Hrvatskoj i Bosni, a vodio ih je vojvoda
Hrvoje Vuki Hrvatini
Pokret na vrhuncu 1403. Kada Ladislav Napuljski dolazi u Dalmaciju i kruni se za
kralja

ARPADOVII
-

Smrt hrvatskog kralja Stjepana 2. 1090.g.

Ugarski kralj Ladisla 1. Provalio u Hrvatsku, ubrzo se vratio, pod ugarskom
vlau su teritoriji izmeu Drave i Gvozda, osnovao Zagrebaku biskupiju 1094.
Koloman pobijedio je 1097. Na Gvozdu hrvatskog kralja Petra, okrunjen je 1102.
U Biogradu na moru,
Bela 3. Vratio zemlje, i sklopio mir s carem Isakom Anelom 1186., tada je
zauvijek prestala vlast Bizanta nad dalmatinskim gradovima i otocima
Andrija 2. zloupotrebljavao kovanje novca i smanjivao koliinu srebra
Bela 4. Opozvao mnoge Andrijine darovnice, plemstvo nije pruilo podrku u
borbi protiv Tatara kad je 1241. Mongolska vojska pod Batu-kanom provalila u
Ugarsku i na rijeci aju porazila Belu, nakon njihova odlaska oslabila je vlast
kralja Bele i zbog sukoba sa sinom Stjepanom, Stjepan je traio pomo
Anuvinaca (veze s junotalijanskim Anuvincima, naslijedili Arpadovie kao
ugarsko-hrvatski kraljevi)

AUGUSTINI ANTUN
-

Predstavlja znaajnu sponu dviju epoha kiparstva, zasluan je za drutveni

status skulpture i likovnih umjetnosti u poslijeratnom razdoblju
Opredjeljuje se za strogu realistiku opservaciju i jasan govor volumena i masa
U Zagrebu se javlja 1926.
Jedan je od osnivaa grupe Zemlja
U portretima i aktovima otkriva se kao majstor psiholokog pronicanja i vjete
modelacija
Za rata proganjan, odlazi u partizane i djeluje kao vijenik ZAVNOH-a i
potpredsjednik AVNOJ-a
Portreti marala Tita i kompozicija Noenje ranjenika

AVARI (Obri)
-

Skupina razliitih turanskih azijskih plemena (mongolski nomadski narod

U 6.st. dolaze do obale Kaspijskog mora i pokoravaju Ante i Slavene, Gepide
(naseljavaju Panonsku nizinu)
ive zajedno sa Slavenima avarsko-slavensko plemenski savez
U 7.st. naseljavaju Balkanski poluotok
626.g. doivjeli poraz kod Carigrada balkanski se Slaveni oslobaaju avarskog
gospodarstva
Oko 800.g u Panoniji su ih unitili Franci

BACHOV APSOLUTIZAM (1850. 1860.)

-

Sustav apsolutistike, centralistike i germanizatorske politike u Habsburkoj

Monarhiji

Ministar unutarnjih poslova Aleksandar Bach

Ukinute su sve politike tekovine etrdesetosmake revolucije, uklonjen
Oktroirani ustav
U Banskoj Hrvatskoj je rasputen Sabor, ukinuto je Bansko vijee, uvedeni su
novi organi dravne uprave, inovnika mjesta zauzeli su stranci (Nijemci,
Bachovi husari)
Uklonjen narodni jezik i uveden njemaki
Patentima je regulirano ukidanje feudalnih odnosa na selu, plemstvo je
optereeno porezom, a seljaci su osloboeni kmetskih obveza uz odtetu
plemstva
1860. Poraz austrijske vojske u ratu protiv Francuske i Pijemonta, duboka kriza
dravnih financija kraj apsolutistikog sustava

BANOVI
-

Titula preuzeta u ranom srednjem vijeku od Avara, oznaava ugledan i visok

upravni poloaj u hrvatskoj dravi
U 10.st. ban upravlja trima upanijama (Krbavom, Likom, Gackom)
Prvi poznati ban Pribina uklanja vladara Miroslava s prijestolja
Od sredine 13.st. javljaju se dva bana: jedan za Hrvatsku i Dalmaciju, drugi za
Slavoniju
U drugoj polovici 15.st. za kralja Matije Korvina te asti su spojene u jedinstvenu
titulu bana Hrvatske, Dalmacije i Slavonije
Banovi su zazivali sabore, potvrivali njihove zakljuke, imali su sudske i vojne
ovlasti
Banska vlast jaa u doba kralja bele 4. banovi su tada izdavali darovnice,
ojaalo je i plemstvo koje poinje putem Sabora ostvarivati svoj utjecaj u
upravljanju zemljom
Banska dunost moe biti nasljedna Pavao Bribirski i njegov sin Mladen 2.
Samostalnost banova oslabila u vrijeme Ludovika 1. Postavljao je zajednikog
bana za Slavoniju i Hrvatsku, ali je od kraja 14.st. za Hrvatsku biran zaseban
ban
Porast moi velikaa krajem 14. I poetkom 15.st.
Banovi itave Slavonije grofovi Celjski, Vitovci, u Kraljevini Hrvatskoj knezovi
Frankopani, Talovci
Banovi Ivani Korvin, Petar Berislavi
U doba graanskog rata nakon izbora Ferdinanda Habsburgovca za kralja
postojala su dva Ferdinandova bana, i banovi kralja Ivana Zapoljskog
Banovi su bili vrhovni upravitelji kraljevine, vrhovni suci i vojni zapovjednici
Banovi su sazivali sabore i predsjedali njihovim zasjedanjem, provodili su
zakljuke Sabora, u upravi su primali naloge od kraljeva
Kao vojni zapovjednici banovi su raspolagali banskim banderijem
ezlo i banska zastava kao insigije banske vlasti, a ban je pred Saborom
polagao kralju zakletvu vjernosti
Vanu ulogu u upravi i sudstvu imao je podban ili banovac 1182. Makarija
Moslavaki, banovca je postavljao ban, a potvrivao ga je Sabor, u 15.st.
istodobno je vrio dunost velikog upana Zagrebake upanije ili Krievake
upanije
Banski namjesnik vrijeme vladanja Habsburgovaca, Kninski biskup Andrija
Tukani, u 18.st. vodili cjelokupnu upravu, postavljao ih je kralj (zagrebaki
biskup)u 17.st. bansku su ast u 3 navrata drali najmoniji hrvatski feudalci
Zrinski pokuali su nametnuti bekom Dvoru aktivnu politiku prema

oslabljenom Turskom Carstvu, posljednji banovi u doba feudalizma, nakon

njihova sloma Dvor je za hrvatske banove redovito postavljao maarske velika
Do ukidanja feudalnog sustava 1848. Ban je na elu Sabora i unutranje uprave
Banske Hrvatske
1779. banska uprava podvrgnuta Ugarskom namjesnikom vijeu
1848. za bana je postavljen Josip Jelai, zapovjednik Vojske krajine, gubernator
Dalmacije i Rijeke
U vrijeme Bachova apsolutizma banska vlast gubi samostalnost, da bi 1860. Ban
ponovno stajao na elu Sabora i vlade
Ugarsko-hrvatskom nagodbom 1868. Ban je postao ovisan o ugarskoj vladi,
banom nije mogla postati vojna osoba
Ban Ivan Maurani 1873. provedene mnoge mjere modernizacije javnog
ivota u Sjevernoj Hrvatskoj
Ban Dragutin Khuen Hedervary izravan zastupnik maarskih interesa u
Hrvatskoj

BANOVINA HRVATSKA (SPORAZUM CVETKOVI MAEK)

-

Sporazum je zakljuen izmeu predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragie

Cvetkovia i predsjednika HSS-a I SDK-a Vladka Maeka 26.8.1939.
Osnovana je nova vlada na elu s Cvetkoviem, Maek je dobio mjesto
potpredsjednika
Istog dana objavljena je Uredba o Banovini Hrvatskoj
Teritorij Banovine: podruje Savske i Primorske banovine te kotare: id, Ilok,
Brko, Gradaac, Travnik, Fojnica i Dubrovnik
Djelokrug Banovine: poslovi iz podruja poljoprivrede, trgovine, industrije,
umarstva, rudarstva, graevinarstva, socijalne politike, prosvjete, unutranje
uprave
Banovina je dobila odreenu autonomiju u zakonodavnoj, upravnoj i sudskoj
vlasti
KPJ je sporazum ocijenila kao rezultat politike buroaskih snaga (akt ostvaren
mimo demokratskog postupka), upozorili se da se ne moe rijeiti hrvatsko
nacionalno pitanje jer je neodvojivo od rjeavanja nacionalnog pitanja ostalih
jugoslavenskih naroda

BARAC ANTUN
-

Knjievni povjesniar i kritiar

Slubuje po srednjim kolama, a 1930. Izabran je za docenta novije hrvatske
knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
U knjievnosti se javio lancima, esejima, kritikama
Od 1929. Posvetio se knjievnoj povijesti, istraujui i vrednujui hrvatsku
knjievnost od ilirizma do suvremenika, dajui cjelovite slike pojedinih razdoblja
i stvaralaca
Stvara cjelovite studije o piscima, psiholoki portreti, monografije (enoa, Vidri,
Maurani)

BAROK I PROSVJETITELJSTVO U KNJIEVNOSTI

-

KNJIEVNOST BAROKA Barakovieva Vila Slovinka (1613), Kanilie Sveta

Roalija (1780), stil 17.st., Mavro Orbini (Il regno degli Slavi, barokni ep,
suvremena i nacionalna tematika, opjevani dogaaji) Karnaruti (Vazetje Sigeta

grada), Ivan Gunduli (osman) poema, religiozna poema, omiljena tema su

svetice, grene svetice, tema grijeha i pokajanja, dramska knjievnost obuhvaa
teme iz povijesti, melodrame (Gunduli, Palmoti)lirska poezija (Buni Vui
kanconijer Plandovanja), retorika proza, pisci tee jedinstvenom jeziku
PROSVJETITELJSTVO sredina 18.st. iri se kolstvom, knjievne akademije,
prosvjetiteljske ideje u narod ulaze kalendarim, pie se za siromahe, A. Kai
Mioi, Toma Babi, Ivan Lovri, Matija Antun Relkovi , Josip Stjepan Relkovi,
Vid Doen, Titu Brezovaki (MAtija, grabancija dijak i Diogene),
prosvjetiteljska knjievnost izraava se stihovima

BAROK U LIKOVNOJ UMJETNOSTI

-

17 i 18.st.
17.st. - arhitektura (palae Cindro i Milesi u Splitu, crkva sv. Vida u Rijeci);
slikarstvo (oltarne pale u crkvi sv. Frane u ibeniku), skulptura (malobrojni
primjeri javnih spomenika, oblikovanje drvenih oltara, sv. Dominik u Splitu,
zlatni oltari. Boljun), kiparstvo i drvorezbarstvo (Kontinentalna Hrvatska, crkveni
namjetaj
18.st. osjeka Tvrava, dvorci, drvene seoske kapele i kurije, jednobrodne
crkve, zidno slikarstvomnogi primjeri iz stafelajnog slikarstva (oltarne pale ili
djelovi crkvenog namjetaja), kiparska i drvorezbarska djelatnost; jadransko
graditeljstvo trobrodne crkve, jednobrodne graevine, mansardni prozori,
velike crkve izduenog krinog oblika s kupolom, skulptura oblikovana u
mramoru, kamena skulptura, slikarstvo ( velik broj pojedinanih slika, oltarnih
pala, portreta)

BAROKNO DOBA U GLAZBENOM IVOTU

-

Glazba u 17.st. - juni krajevi Hrvatske i jadranski gradovi, kazaline predstave

s glazbom, prva hrvatska opera Atlanta J. Palmotia; Split vano sredite
duhovne i svjetovne glazbe, stolna crkva, Josip Lukai; Hvar prikazivanje
crkvenih misterija ili prikazanja, Toma Cecchini, Inocencije Jerkovi; ibenik
Ivan ibenanin, opere Atlanta i Leonida in Sparta; Vinko Jeli iz Rijeke

BAROKNO I DOPREPORODNO KAZALITE

-

KAZALITE NA JADRANSKOM PODRUJU ozivljavanje u 17.st. dramsko

stvaranje Gundulia, Atalanta Junija Palmotia, od 1651. Na dubrovaku
pozornicu se vraa komedija (jerko kripalo) koja dominira do kraja 17.st., 1618.
Kazalite Orsan, kazalini ivot na Hvaru, Koruli Zadru, Splitu, Trogiru, ibeniku,
KAZALIZA U SJEVERNOJ HRVATSKOJ kazalini ivot vezan uz Katoliku crkvu,
isusovci organiziraju kazaline predstave u Zagrebu, Varadinu, Poegi i Osjeku,
Rijeci, pozornost se pridaje vizualnom dojmu (kostimima i senskoj opremi),
predstave se izvode na latinskom i na hrvatskom, aka kazalita

BASARIEK STJEPAN
-

Profesor, istaknuti organizator uiteljstva, urednik pedagogijskih izdanja i

utemeljitelj pedagogijske misli u Hrvatskoj
Autor Pedagogije (Uzgojoslovje, Povijest pedagogije, Oba nauka o obuci,
Posebno Obukovanje)
Istaknuti metodiar pie metodske prirunike, Poetnica

Pie lanke u Obzoru, ureuje Knjiicu za uitelje i ureuje asopis Napredak

Jedan od osnivaaHrvatskog pedagokog-knjievnog zbora
Predsjednik Saveza hrvatskih uiteljskih drutava
Urednik Pedagogijske enciklopedije

BERISLAVI PETAR
-

Vesprimski biskup od 1513. Do 1520 hrvatsko-slavonski ban

Nastojao je organizirati obranu granica pred turcima, ali nije dobivao podrku
budimskog dvora ni domaih feudalaca
1513. U bici kod Dubice nanio poraz turskoj vojsci
1515. Bosanski je paa u bici kod Novigrada razbio njegove ete
Zalaganjem Berislavia u borbama oko Jajca 1515.-1520- obranjena je utvrda
koja je titila Slavoniju i Ugarsku
Nastojao je samostalnim diplomatskim akcijama dobiti pomo glavnih evropskih
sila
Molio je papu Leona 10. Za pomo u borbi protiv Turaka
Poginuo je u svibnju 1520. Nedaleko od Korenice

BIBLIJE, MISALI, BREVIJARI

-

Biblijski tekstovi na staroslavenskom jeziku koje je preveo Konstantin prvi su

sustavno prevedeni i napisani tekstovi meu slavenima
U hrvatskoglagoljkim brevijarima ouvaninajstariji odlomci irilometodoke
Biblije
Prvi prtpuni prijevod Biblije koji je i tiskan napravio je M. P. Katani 1831.
Drugi prijevod I.M. karia u Beu sredinom 19.st.
Misal je temeljna liturgijska knjihga Katolike Crkve
Zagrebaka biskupija imala je svoj obred i svoje misale od poetka
19.st.hrvatskoglagoljski misali kojih je ouvano dvaesetak
Prva hrvatska tiskana knjiga jest glagoljski Misal 1483.
Glagoljski misali tiskani su u Senju, Veneciji, Rijecibrevijar je knjiga koju katoliki
sveenici recitiraju svakog dana u godini kao svoju slubu, osnovni tekst
brevijara jest Biblija, a zatim legende, pjesme, homilije

BITANTSKA VLADAVINA
-

OD 6.ST. ISTARSKI I DALMATINSKI GRADOVI POD VLAU Bizanta

Krajem 8. I poetkom 9.st. prestaje bizantski suverenitet u Posavskoj Hrvatskoj,
Primorskoj HrvatskojAachenski mir 812. Franci su uz Istru dobili i obje
Hrvatske, a Bizant Dalmaciju (OSor, Rab, Krk, Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik,
Koror)
Provincija Dalmacija Bizantu je bila bitna zbog zatite posjeda u Italiji i zbog
Venecije
Dalmacijom upravlja prokonzul sa sjeditem u Zadru
U prvoj polovici 9.st. Bizant uzdie Dalmaciju u arhontiju (upravne jedinice koje
se organiziraju na granicama carstva, pokraj mora i na otocima)
U drugoj polovici 9.st. car Bazilije 1. Dalmaciju uzdie u temu (vojno-upravna
jedinica vrsto povezana s Carigradom, njome upravlja strateg kao nosilac vojne
i upravne vlasti)
Dalmatinski gradovi plaaju danak mira grvatskim vladarima
Dalmatinski gradovi su u doba Tomislava i Drislava u sastavu Hrvatske

U 11.st. dalmacija postaje 1060. Katepenta, ali pod Kreimirom 4. Dolazi pod
Hrvatsku
Dubrovnik jedini ostaje uz Bizant
Na prijelomu 11. I 12.st. slabi utjecaj Bizanta na Jadranu
1133. Bizantska je vlast bila ograniena na Dubrovnik i podruje Gornje
Dalmacije
Razdoblje bizantske vlasti u Hrvatskoj zavrava 1180. Smru cara Emanuela
Komnena

BORBA ZA NARODNI JEZIK DO 1918.

-

Slubeni jezik do tada bio je u Banovini Hrvatskoj latinski, a jezik graanstva

njemaki
U Vojnoj krajini je prevladavao njemaki, a u Dalmaciji i istri talijanski
1827. maarski jezik se uvodi u kole kao obavezni predmet
Ljudevit gaj i Drakovi hrvatski Sabor donio je 1840. Zakljuak o osnivanju
katedre za narodni jezik
Ivan Kukuljevi odrao je u Saboru 1843. Prvi govor na hrvatskom jeziku
Nastojanjem preporodnog pokreta narodni je jezik uao u kulturni i ijavni ivot
1847. Sabor je hrv jezik proglasio slubenim jezikom
U doba Bachova apsolutizma uveden je 1854. Njemaki jezik u sve urede i
kole, tek nakon njegova pada 1860. Hrvatski je uveden kao slubeni jezik1880.
Osnivanje Neodvisne narodne stranke
Maarsko-hrvatske ploe poticaj za izbijanje narodnog pokreta 1883.
U Dalmaciji je narodnjako glasilo poelo izlazit 1862. Isprva na talijanskom
jeziku s tjednim hrvatskim prilogom
Bitka pod Visom 1866.
1872. Priznat je ravnopravan poloaj narodnog i talijanskog jezika

BOKOVI RUER
-

Veliki hrvatski i svjetski znanstvenik

Utemeljio je i vodio Brersku zvjezdarnicu
Djelo Theoria philosophiae maturalis (o strukturi stvari)
Krizizirao Newtonov pojam apsolutnog prostora i uveo pojam relativnog prostora
Izloio je metodu odreivanja staza kometa i metodu izravnanja pogreaka
Istraivao je oblik Zemlje i ddefinirao pojam geoid
U matematici je dao teoriju unjosjenica

BOIDAREVI NIKOLA
-

Dubrovaki slikar sarijeg doma

ivi u Italiji, od 1494. Ponovo u Dubrovniku
Desetak djela
Triptih i dvije pale kod dominikanaca te poliptih na Danama
Svece usmjeruje prema sredini i ivo ih okuplja u jedinstven sadraj, zlatna
pozadina, likove smjeta i u slobodan prostor s oslikanim dubokim krajolikom

BRANIMIR
-

Krvatski knez doao je nakon kneza Zdeslava

Prekida s politikom vezanja za Bizant, Hrvatska postaje slobodna i neovisna
kneevina

Priznaje ju papa Ivan 8. Koji je 879. U Rimu blagoslovio Branimira i hrvatski

narod
Mleani nisu napadali Hrvatsku
886. Uklonjen je carigradski patrijarh Fotije, prestaje crkveni raskol i obnavlja se
jeinstvo u kranskom svijetu
Nastojao je da se kneevina Hrvatska i bizantska Dalmacija nau pod
zajednikimom crkvenom upravom
U njegovo doba iri se glagoljica
Metodije je 880. Proputovao Dalmacijom
O branimiru govore pisma pape Ivana 8., etiri latinska kamena natpisa
Ulomak pronaen u opotu kod Knina prvi zapis u kamenu o Hrvatima

BRODOGRADNJA
-

ANTIKO DOBA vezana uz pomorsku aktivnost Ilira, Liburni i Ardijejci raspolau

dobrim brodovima, grci i rimljani preuzeli su elemente ilirske brodogradnje,
galeia (brzi brod), gandeia (afriki brod), horeia (mali ribarski amac), liburna
(brzi ratni brod), paro (barka), lembus (mali brzi prod), plovilo se po Savi, Dravi i
Dunavu, vane luke Salona, Narona, Epidaurus, Siscia (imaju i brodogradilita)
SAROHRVATSKO DOBA hrvati su ve u pradomovini znali graditi jednostavne
brodove za prijelaz preko rijeka i movara, , u poetku primitivni brodovi od
jednog debla, 642. Hrvati brodovima prelaze Jadran i opsjedaju Sipont,
Dubrovnik je 782. Raspolagao vlastitom ratnom mornaricom, u 9. I 10.st.
prevlast na Jadranu dre Hrvati i Neretljani, Dubrovani, dubrovaka ratna
mornarica sudjeluje 1032. S bizantskom flotom u borbi protiv Arapa, a 1081.
Zajedno s hrvatskim ratnim brodovima u borbi protiv mletako-bizantske
koalicije kod Draa
12.-15-st. brodograevna sredita Senj, Zadar, ibenik, Split, Korula,
Dubrovnik, brodogradilita smjetena u gradskoj luci,
16.-18.st. razvitak brodogradnje, Dubrovaka Republika, brodogradilite u
Gruu,, Korula, Hvar i Kotor, , nova sredita na poduju Kvarnera (Rijeka,
Kraljevica, Senj)
Do 1918. parobrodska brodogradnja razvija se ovisno i interesima Austije ili
Ugarske,
1918.-1941. brodogradilita u Sjevernohrvatskom primorju i u srednjoj
Dalmaciji, popravak brodova, brodogradilita u Splitu, Trogiru, te na Koruli,
Hvaru i Brau,
Nakon osloboenja razvoj poslije 1945., brodogradilita u Splitu, Kraljevici,
Rijeci, Malom Loinju, Pula

BUAR FRANJO
-

Srednjokolski profesor i knjievni historiar, istaknuti propagator modernog

sporta i sportski pisac
Modernizirao je nastavu tjelesnog odgoja uvoenjem elemenata vedske
gimnastike, sportova, sportskih igara, izleta
Jedan od osnivaa Drutva uitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije
Zasluan za izgradnju gimnastikih dvorana u Zagrebu, Karlovcu i Varadinu, te
igralita u Zagrebu
Urednik lista Gimnastika, porta, Sokola,
Autor niza publikacija: Obuka u plivanju, Klizanje, O enskom tjelesnom uzgoju,
Maevanje

1893. poeo je poduavati o nogometnoj igri, tenis

Uveo je sportove floret, hokej na travi, croquet, cricket, boanje, vonju na
koturaljkama, rvanje, hazenu (rukomet), koarku

BUKOVAC VLAHO
-

Hrvatski slikar
Izlae u parikom Salonu
Prihvaa ideje impresionista, do kraja parike faze radi u pleneru skalom
svijetlih boja
Slika velike dekorativne kompozicije (gunduliev san) i portrete sugraana
Idejni i likovni voa hrvatske moderne i inicijator mnogih kulturnih akcija u
gradu
Od 1903. Do smrti bio je profesor na Umjetnikoj akademiji u Pragu

BULI FRANE
-

Hrvatski arheolog, povjesniar I konzervator svjetskoga glasa

Profesor na splitskoj i dubrovakoj gimnaziji
Konzervator sopmenika za Dalmaciju i ravnatelj Arheolokog muzeja u Splitu
ivot posvetio prouavanju i objavljivanju spomenika Dalmacije, a posebno
Salone
Otkria kamenih spomenika iz vremena hrvatske narodne dinastije
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku rasprave u kojima tumai
spomenike i zbivanja iz prolosti Dalmacije

CRKVENI NAMJETAJ, OPREMA I ODJEA

-

Crkveni namjetaj: oltar, ciborij, katedra, korska sjedala, oltarna pregrada,

ambon ili propovijedaonca, krstionica, ispovjedaonica, pjevalite; izreeni su od
kamena ili drva, rjee od metala, ukraavan je reljefnim ornamentom
Liturgijski predmeti: kri, kale, patena, piksida, pokaznica, kadionica s laicom,
svijenjaci, relikvijari; izrauju se od plemenitih metala (bakar i bronca, srebro i
zlato)
Dva tekstila predmeta posebne namjene: antependij i Boji grob

CRKVENO KOLSTVO
-

Od 9.st.
kole u samostanima ili uz katedrale, u upama izvan gradova
1563. osnivaju se sjemenita
Crkveno kolstvo u Hrvatskoj doivljava procvat u 17.st. dolaskom isusovaca
Glagoljake kole Krbava, Lika, Primorje s otocima, Istra, 11.st.
U drugoj polovici 19.st. razdvaja se crkveno i civilno kolstvo u Hrvatskoj

ESMIKI IVAN
-

Janus Pannonius
U Ferrari i Padovi se istakao latinskim stihovima, epigramima, lirskim elegijskim
pjesmama
Postaje peujski biskup
Boravi na dvoru Matije Korvina

Skovao urotu protiv Matije Korvina, urota je otkrivena, morao je bjeati iz

Ugarske, sklonio se kod Osvalda Tuza, te je umro u njegovoj utvrdi u
Medvedgradu
Pisao latinskim jezikom
Prvi veliki pjesnik iz panonskih krajeva Hrvatske, najveu humanistiki pisac

IKULINI
-

U 16.st. se Franjo ikulin doselio u Rijeku i bavio se trgovinom (obitelj rijekih

trgovaca i hrvatskih velikaa)
Julije 1599. Ga je Nikola Zrinski postavio za upravitelja vinodolskih posjeta,
opskrbivao je Zrinske tekstilom i drugom robom, iskoristio poloaj za vlastito
bogaenje, Zrinski su mu zaloili vlastelinstvo Grobnik i imanja Obrh, Podlipnik i
Zaluku, 1612. je izbaen iz slube i oduzeti su mu svi posjedi, 1624. Rijeena je
parnica u korist ikulina
Naselio se na posjedu supruge Sofije Ratkaj u Lunici, postao je kreditor mnogih,
pokupovao je dio posjeda nekadanjeg susjedgradsko-stubikog vlastelinstva
Sabor je 1613. Priznao ikulinu nobilitet, a 1628. Dobio je barunat
Sin Franjo stekao nove posjede (Kojinu, Nove Dvore, estine
Smru Ivana Franje obitelj izumire
Posjede je nasljedila Franjina unuka Julijana Moskon udana Sormage

DALMACIJA
-

Rimska provincija
Grancia: od rijeke Rae preko Risnjaka do gornje Kupe, zatim prema donjim
tokovima Une, Vrbasa, Bosne i Drine, odatle prema Kolubari, granica skree
prema jugoistoku Zapadnom Moravom i Ibrom, kod ar-planine prema
jugozapadadu zapadu izbijala na na Jadran kod rijeke Mata
297. Dioklecijan odvojio dio Dalmacije i formirao provinciju Prevalitanu
Romanizacija ilirskih plemena
U 6.st. Dalmacija pripojena Bizantskom Carstvu
Avarsko-slavenske provale u 7.st. Dalmacija smanjuje svoj oblik
U drugoj polovici 9.st. postaje bizantska tema, prije je bila arhontija
Bizantska dalmacija podijeljena na dvije cjeline: Donju Dalmacijui Gornju
Dalmaciju
Od 12. Do 13.st. sukobi Arpadovia, Venecije i Bizanta
U 12.st. poinje razvoj komuna
Dubrovnik najistaknutiji grad Gornje Dalmacije, tei stvaranju republike
Teritorij Mletake Dalmacije od 16.st. do 18.st. razvija se pod utjecajem turskih
ratova
Pad mletake i dubrovake republike 18./19.st. istru i dalmaciju trebali su dobit
Habsburka monarhija
Austrijska vojska ula u Dalmaciju prva i druga austrijska vladavina
Nakon 1806. Pada pod Francusku vladavinu
Nacionalni preoporod Zora dalmatinska, 1844.
1860. Na izborima pobjedili autonomai
Voa narodne stranke Miho Klai
Lika pruga dovrena 1925.

DALMATINAC JURAJ
-

GRADITELJ I kipar, stvarao u 15.st.

1441. stigao u ibenik da preuzme izgradnju katedrale

Od 1444. Do 1449. Radi u Zadru u crkvi franjevacaod 1464. Slubuje u

Dubrovniku gdje sudjeluje u obnovi Kneeva dvora, gradi klul Minetu
1451. izgrauje trgovaku lou, a zatim proelje franjevake crkve
Okuao se u razliitim podrujima likovnog rada: urbanizam, graditeljstvo
crkveno, stambeno i obrambeno, kiparstvo

DALMATINSKA I DUBROVAKA SLIKARSKA KOLA

-

slikarstvo na dasci od 12. Do 16.st. prikaz svetaca, romanika,

Oslikana raspela
Raspelo zadarskih franjevaca
Gospa s djetetom u DubrovnikuPaolo Venezian
Nikola Vladanov, Dujmo Vukovi, Petar Jordani
Juraj ulinovi

DIJALEKTALNA KNJIEVNOST
-

Mato i Nazor
Kajkavski i akavski pisci
Dijalektalna knjievnost obogauje knjievni jezik

DISERTACIJA JANKA DRAKOVIA 1832.

-

Prvi politiki spis na suvremenom (tokavskom) hrvatskom jeziku

Nastao je u neposrednoj pripremnoj fazi preporodnog pokreta
Zahtijevao je uvoenje narodnog jezika kao slubenog, samostalnu vladu za
Bansku Hrvatsku, ujedinjenje hrvatski pokrajina
Zalae se za poticanje trgovine, za osnivanje kreditnih zavoda, razvitak
industrije i strunih kola
Ograniavao se na zahtjev za modifikacijom feudalnog drutva kako bi se
usporilo njegovo raspadanje

DOMINUS MARKO ANTUN

-

Fiziar i crkveni reformator

Biskup i nadbiskup u Senju
Antipapinski stav, ideje o jedinstvu svih kranskih crkava i njihovo ogranienje
na duhovne ciljeve sukob s inkvizicijom, bjei u Englesku
Vraa se u Rim gdje je zatvoren, umro u zatvoru, spaljen
Dva dijela iz fizike: o optikim problemima (dalekozor i duga, 17.st.), u drugom
dijelu o plimi i oseki, polemizira s Franjom Petriem o obliku zemlje zalaui se
za sferan oblik

DRAKOVII
-

Velikaki rod podrijetlom iz nieg plemstva Like

Spominju se u 15.st. s posjedom u Donjem Zainom u Bukoj upi
Juraj Drakovi postigao visoke crkvene poloaje i obitlji omoguio bogaenje,
kao zagrebaki biskup suzbijao je protestantizam, bio je predstavnik Ugarske na
Tridentskom koncilu, obavljao je dunost hrvatskog bana (1567.-1576.), 1573.
Organizirao je gaenja seljake bune, a zatim kanjavanje njezinih kolovoa,
1578. Premjeten je za biskupa u Gyoru i tada obavlja dunost kraljevskog
kancelara, a 1585. Imenovan je kardinalom
Juraj i Gaper dobili su 1567. Trakoansko vlastelinstvo

Gapar je 1569. Dobio titulu baruna

Ivan (sin od Gapera) banski namjesnik, ban; a Petar je osnovao ljutomersku
lozu Drakovia koja je izumrla u 17.st.
Ivan Drakovi bio je 1640.-1646. Hrvatski ban i ugarski palatin, on i njegov
brati Gapar dobili su 1631. Grofovsku titulu
Osnovno imanje obitelji bilo je vlastelinstvo Trakoan s dvorcem Klenovnikom
Poetkom 17.st. nasljedili su djelove vinikog i vukovinskog vlastelinstva
U Pokuplju su imali posjed Reica, a u Podravini posjed Veliki Bukovec
Stekli su vlastelinstva Bojakovinu, Rakovec i Vrbovec
etvrti ban grof Ivan zapovjedao zemaljskom vojskom, banski namjesnik,
ban; sin Ivan (umro mlad) i Josip Kazimir (general, uguio seljaku bunu u
Podravini)
Janko Drakovi istaknuta linost hrvatskog nacionalnog preporoda i pisac
Dizertacije
Dvorac u Trakoanu restauriran je 1853.-1856. U neogotikom stilu

DRI MARIN
-

Hrvatski komediograf i pjesnik

Preokupacija dramska i kazalina djelatnost
Urotniki planovi protiv oligarhije u Dubrovniku (eli pridobiti Cosima Medicija)
Pisao lirske pjesme u stilu petrarkista, ali se kasnije posvetio dramskoj
knjievnosti
Tekstovi izgubljeni ili sauvani u fragmentima
Pastirske igre: Tirena, Venera i Adon, Plakir (mitoloka bia, slike seoskog svijeta
Komedija Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, Griula, Manda i Arkulin

DUBROVAKA REPUBLIKA
-

Ragusium 667.
Priznaju vlast bizanta
866. Grad napadaju Saraceni
999. Dubrovaka biskupija
Prvotni prostor astarea stara luka Cavtat, plodna polja u upi i umetu, izvor
u Rijeci dubovakoj s okolnim padinama te uvalu Zaton
Od 13.st. Lastovo u sastavu Dubrovake komune
Trgovake veze s Bosnom luka Drijeva
Teritorij Dubrovake Republike: na kopnu se prostirao od Kleka do Sutorine, a na
moru od ulaza u Boku Kotorsku preko mnogih otoka do Suca kod Lastova
1808. Pad Dubrovake Republike
1205. Priznaju vrhovnitvo Venecije
Mirom u Zadru 1358. Dubrovnik ulazi u hrvatsku-ugarsku zajednicu
15.st. stvaranje Dubrovake republike
Privilegija da trguju s Turcima
Od 1526. Priznaju tursko vrhovnitvo
16.st. poetak krize
1667. Potres
1806. Francuzi ulaze u Dalmaciju
Vlastela, graani, puani
Crkveni stale nadbiskup, redovnike zajednice (benediktinci)
Seljaci, robovi
Knez, Veliko vijee, malo vijee, Senat ili vijee umoljenih,
Dravna bolnica 14.st. prva javna bolnica, djeje nahodite

DUKANOVI IVAN
-

Kipar, 15. I 16.st., poznatiji kao IOANNES DALMATA ILI GIOVANNI DA TRAGURIO
S Andreom Bregnom izgrauje grobnice kardinala u 3 crkve, a s Minom da
Fiesole klee reljefe za spomenike pape Pavla 2. I tabernakul crkve sv. Marka,
podignuo je grob bl. G. Gianellija u Anconi
Od 1485. U Ugarskoj na dvoru Matije Korvina
U Trogiru ostavio nekoliko skulptura sv. Ivan, sv. Toma i sv. Magdalena, lik
djeaka balkonoe s portala ipiko, portret humanista i lav-grbonoa palae
Celio-cega kasno 15.st.
Rimska umjetnost kasnok kvatraenta
Zasluan za irenje sredozemne renesanse u Podunavlju dobio plemiki naslov

DVORCI
-

Samostalne ladanjsko-gospodarske arhitektonske cjeline smjetene u

izvangradskim ili prigradskim podrujima
U kontinentalnoj Hrvatskoj graeni od kraja 16.st. do poetka naeg stoljea
Namnogobrojniji u Banskoj Hrvatskoj od 16.st., Veliki Tabor, Bisag, Ozalj,
Jastrebarsko, klanjeki Novi dvori
U Vojnoj krajini nije bilo vlastelinskih imanja pa nema ni dvoraca
U slavoniji od 18.st., dvorac vojvode Eugena Savojskoga u Bilju
Viekatne graevine prizemlje i podrumska etaa namijenjeni su
gospodarskim potrebama, gornji katovi stanovanju vlasnika
U 18.st. prostorije se obogauju tukaturom i zidnim slikama
Parkovi park dvorca u Opeci iz 19.st.
Kapela zasebna graevina ili u zgradi dvorca
Gospodarske zgrade Zaretje i Miljan
Fortifikacijski elementi anevi s vodom, strijelnice, kule
Viekrilni i jednokrilni dvorci (kurije)u 19.st. jenjava izgradnja dvoracau
sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Turopolje, Zagorje, Meimurje) nie plemstvo podie
dvorce od drvene grae, jednokrilni tip dvorca Gornja karievo, Granari,
Donja Lomnica

UREVI IGNJAT
-

Knjievnik, 17. I 18.st. isusovac, benediktinac

Kanconijer Pjesni razlike
Barokna parodijska poema Suze Marunkove
Barokna poema Uzdasi Mandalijene pokornice
Pisao i prozu (ivot sv. Benedikta)
Pisao i latinske stihove i bavio se povijeu i povijeu knjievnosti

ERDODY
-

Maarski plemii Bakai iz sela Erdod, 16.st.

Uspon zahvaljujui ostrogonskom nadbiskupu i kardinalu Tomi Bakau stekao
vlastelinstvo Monyorokerek, u Kraljevini Slavoniji Moslavinu, Cesargrad, Oki,
Jastrebarsko, elin, Kutinu, Dijavinu, Plovdin, neko vrijeme upravljao
zagrebakom biskupiom
Posjede je nasljedio Petar Erdody unio je u naslov titulu moslavakog kneza
Nasljedio ga je sin Petar , 1543., prodiranje Turaka koji osvajaju njegova
slavonska vlastelinstva (Dijanovac, Kutinu, Plovdin, Moslavinu), zapovijedao
obranom Kostajnice i obavljao dunost bana , uguio pobunu plemia u

Draganiu i Domagoviu i pobunu kmetova u Desincu i Ladanju, dobio je naslov

grofa
Sin Toma je isto obavljao dunost bana, isticao se u borbi protiv Turaka, oteo im
dio Moslavine koji je organizirao kao vlastelinstvo Novigrad Posavski, dobio je
nasljednu ast upana Varadinske upanije
Sin Sigismund obavljao je dunost bana, a Krsto je osnovao posebnu ugarsku
lozu obitelji, Petar je osnovao hrvatsku granu obitelji
Nikola sudjelovao u guenju zrinsko-frankopanske urote, nam banski
namjesnik i ban,
1703. Izumrla hrvatska grana, posjede preuzimaju maarski Erdody, preuzeli su
i ast upana Varadinske upanije
Na kraju 17. I u 18.st. poveali su posjede u Banskoj Hrvatskoj
Ivan Erdody peti hrvatski ban iz te obitelji

ETNOGRAFIJA I ENOLOGIJA
-

Opisivanje naroda, njegova naina ivota i kultura zapoinje u doba renesanse

J. igori, P. Hektorovi (ribanje i ribarsko prigovaranje)
Strani pisci
Domai autori: Relkovi, Lovri
U 19.st. javljaju se nastojanja za sustavnim prikupljanjem gradiva o ivotu i
kulturi
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti osniva Odbor za sabiranje
spomenika tradicionalne kulture 1889.
Odbor je 1896. Pokrenuo zbornik za narodni ivot i obiaje
Strune etnografske ustanove: muzeji u Splitu, Zagrebu
Institut za narodnu umjetnost u Zagrebu
Etnologija znanost koja prouava narodnu kulturu, nema dugu tradiciju
Temelje postavio Antun Radi,
Etnoloke katedre na sveuilitu osnovane su u 20.st. , tada je zapoeo sustavni
znanstveni rad i obrazovanje etnolokog kadra u Hrvatskoj

FILIPOVI IVAN
-

Prosvjetni radnik, pedagoki pisac, organizator hrvatskog uiteljstva, borac za

nacionalno i socijalno osvjeivanje, pokreta velikog broja asopisa
19.st.
upanijski nadzornik Zagrebake upanije
Surauje u Zori dalmatinskoj, Danici, Narodnim novinama, Napretku
Literarni i pedagoki rad usmjeren mu je na buenje nacionalne svijesti i na
propagiranje naprednih pedagokih ideja
Bori se za provedbu kolskog zakona od 1874. Od kojeg oekuje da ukine
tutorstvo crkve nad kolom

FILOZOFIJA
FRAN KRSTO FRANKOPAN
-

Posljednji iz loze knezova krkih

Borba protiv Turaka kod Jurjevih Stijena
1670. Pristupio urotnikom krugu
Pisao pjesme i prozu
senjski kapetan, sudionik velikakse bune protiv bekog Dvora
pogubljenj sa Zrinskim u Bekom Novom Mestu 30.4.1671.

FRANKOPANI (KNEZOVI KRKI)

-

Velikaka obitelj s otoka Krka iz 12.st.

Dujam njegovi sinovi Bartol i Vid su sklopili s Venecijom ugovor kojim su
priznali njezinu vrhovnu vlast nad otokom krkom; Bartol je od Bele 3. Dobio
modruku upaniju, a Andrija 2. Knezu Vidu darovao je upaniju Vinodol, postali
su naelnici i knezovi grada Senja, 1358. Oslobodili su se mletakog vrhovnitva
Stekli su upaniju Gacku s Otocem, Drenik i Slunj, vlastelinstvo Cetin i
plemike opine oko Klokoa (Knez Ivan)
Nikola vvlastelinstva i gradove Biha, Sokol, Ripa, Rmanj, Knin, Vrliku,
Ostrovicu, Skradin, upaniju Luku, i sve tzv. kraljevske vlahe u Kraljevini
Hrvatskoj
Posjedi se rasipaju sredinom 15.st.
Diobom 1449. Nastalo je 8 obiteljskih loza: Nikola (ozalj, ribnik i griane u
vinodolu), Stjepan (modrue, tran, vitunj, grobnik i dubovac), Bartol (brinje,
trac, biha i sokol), dujmu (ostrovica, novi, slunj i ledenice), Martinu (oki, novi,
bribir, trsat, starigrad i bakar), Sigismundu (otoac, prozor, vrhovina i dabar),
Ivanu (buani i hreljin), juraj (cetin, lapac i ribnik)
U drugoj polovici 15.st. pruili su otpor jaanju vlasti kralja Matije Korvina,
oslanjaju se na Mletaku Republiku
Na kraju 15.st. najvee su posjede meu Frankopanima okupili Ozaljski (Stjepan
i sin Bernardin)
Sinovi kneza Bartola bili su osnivai obiteljskih grana Brinjskih i Trakih (Krsto
Brinjski)
Osniva loze Frankopana Slunjskih bio je knez Dujam
Posljednji predstavnik Frankopana Ozaljskih Stjepan, nakon njegove smrti Zrinski
postaju formalni vlasnici Ozlja, Ribniks, Dubovca i VinodolaFrankopani Traki
Gapar, Nikola, Vuk Krsto, Juraj)

FRANAKA VLADAVINA
-

795. Franci su pokorili Posavsku Hrvatsku

800. Njihovu vlast priznala Primorska Hrvatska
Posavska Hrvatska nije se uspjela osloboditi Franaka do provale Maara krajem
9.st.
Primorska Hrvatska podreena furlanskom markgrofu do 828.
Hrvatska podreena kralju Italije
879. Knez Branimir se oslobodio Franake
Umjetnost, pokrtenje Hrvata proveli su franaki misionari, hrvatski kraljevski
dvor bio je ureen prema ustrojstvu franakog dvora

FRANCUSKA VLADAVINA
-

1806. Napoleonova je vojska preuzela Istru i Dalmaciju, a Boku kotorsku je do

1807. Drala ruska vojska
Napoleon je 1806. Zaposjeo, a 1808. Ukinuo Dubrovaku Republiku
Sve je krajeve pripojio Kraljevini Italiji i podijelio ih na 3 oblasti na elu koje je
bio providur
Mirom u Schonbrunnu 1809. Napoleon je dobio juni dio Banske Hrvatske i
Karlovaku vojnu krajinu, austrijski dio Istre, Trst i Goricu, Kranjsku i zapadnu
Koruku
Ujedinio je sve u Ilirske pokrajine Francuskog Carstva sa sreditem u Ljubljani
Dalmacija susjedstvo s Turskom

Upravo i sudstvo temeljeni na francuskim zakonima, uklonjena je rascjepkanost

komune, ukinuti su cehovi i bratovtine, ukinute su staleke povlastice plemstva
i sveenstva, uvedena jednakost svih pred sudom i u snoenju poreznih tereta,
ukinuta crkvene desetina, uveden graanski brak, ukinuti neki samostani i
iskljuen vjeronauk iz kola
Nije ukinula davanja kmetova feudalcima, niti je ukinula kolonat, zadrala je
instituciju Vojne krajine
Vincenzo Vicko Dandolo modernizacia kolstva, gospodarsko prosvjeivanje
puanstva, modernizacija poljoprivrede i izgradnja kolnih puteva
U Zadru izdane prve hrvatske novine, 19.st.
Protivnici francuske vlasti bili su svi slojevi drutva (od plemstva i sveenstva do
seljatva)
Stanovnitvo je 1813./14. Pomagalo austrijsko vojsci u konanom uklanjaju
francuske vladavine

LJUDEVIT GAJ
-

1830. Objavio Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja - dao temeljna

rjeenja suvremenog pravopisa
1835. Izdaje Novine Horvatzke (Ilirske narodne novine), knjievni prilog Danicza
horvatzka, slavonzka y dalmatinzka
Pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje
Od osnivanja politikih stranaka u Banskoj Hrvatskoj 1841. I sukoba s
maaronima bio je organizator pobjeda Ilirske stranke

GAVELLA BRANKO
-

Redatelj, teatrolog i kazalini pedagog

Prvu predstavu reira 1914.
Djelovao u Beogradu, Osijeku, Ljubljani, Brnu, Bratislavi, Ostavi
Osnivanje i oblikovanje Zagrebakog dramskog kazalita (Dramsko kazalite
Gaavella)
Zastupnik knjivnosti u kazalitu
Zasluan za afirmaciju Krleinih djela
Pokreta i predava zagrebakih glumakih kola i Akademije za kazalinu
umjetnost
Teatraloki i knjievni radovi (Hrvatsko glumite, Glumac i kazalite, Knjievnost
i kazalite)

GETALDI MARIN
-

ivi u Dubrovniku u 17.st.

Restaurirao izgubljena matematika djela Apolonija iz Perge
Istraivao svojstva parabole
U svom glavnom dijelu primjenio Vieteovu algebarsku metodu na rijeavanje
geometrijskih problema

GJALSKI KSAVER ANDOR

-

Knjievnik, po majci plemikog podrijetla

19./20.st.
Pripovijest Illystrissimus Battorich
Zbirka Pod starim krovovima
U noi, Janko Borislavi, Radmilovi

Tema: povijest preporodnih godina

Realistino snimio drugu polovicu 19.st.

DRAGUTIN KRAMBERGER GORJANOVI

-

paleontolog i geolog
radio u Mineraloko-geolokom odjelu Narodnog muzeja u Zagrebu, kasnije
nastavnik na sveuilitu, muzejski ravnatelj Geoloko-paleontolokog odjela
1909. osniva Geoloko povjerenstvo za Hrvatsku i Slavoniju, dopisni lan JAZU
Bavio se paleontologijom (fosilne ribe, meluci, gmazovi, sisavci)
Proslavio se iskapanjem istrunom obradom krapinskog praovjeka

GOTIKA
-

stilsko razdoblje umjetnosti zap. i sr. Europe XIIIXV.st

Razvila se u Francuskoj i proirila u sr. Europu i alpski prostor
Pronosili su je osobito propovjedniki crkveni redovi, a u nas se u XV. i XVI. st.
preplee s novim renesansnim izrazom
Arhitektura. Potkraj XIII. st. javljaju se gotiki graditeljski oblici na monumentalnoj
franjevakoj crkvi u Puli. Izduena laa ravnog stropa na koju se nadovezuju tri
etvrtaste apside svoene krino rebrastim svodovima, duboki portal s reljefnim
vegetabilnim ukrasom kanonizirane su osobine franjevake arhitekture razvijene u
sr. Italiji u doba prvotne ekspanzije franjevakog reda. Znaajke rane gotike ima i
radikalno obnovljena Komunalna palaa u Puli (kraj XIII. st.). U Puli je sauvan
ranogotiki portal s plitkim ukrasom pod utjecajem oblinje Komunalne palae. O
opem i graditeljskom prosperitetu svjedoe i javne graevine kao to je gradska
loa u Kopru (144246) te zgrada nepoznate namjene s monumentalnom
pentaforom, iznad koje su reljefi etiriju Vrlina, u Puli (oko 1430). Rad su lokalnih
majstora crkva sv. Antuna u minju (Armirigus, 1381) i crkva sv. Marije na Placu u
Graiu (Dento, 1425), s prelomljenim gotikim svodm. etvrtaste apside
franjevakih crkava vjerojatno su utjecale na oblik svetita upne crkve u Bermu i
sv. Eufemije u Graiu. Crkva sv. Nikole u Pazinu dobila je 1441. novo svetite,
prostranu peterostranu apsidu presvoenu zvjezdastim svodom s jakim rebrima.
Primjer mijeanja renesansnih i gotikih oblika predstavlja i crkva sv. Marije
Snjene u epiu
Likovne umjetnosti. Kiparstvo je prilagoeno arhitekturi. Reljefni sarkofag sv.
Nazarija u koparskoj stolnici rad je mlet. kiparske radionice (sred. XIV. st.). Reljefi i
kipovi s ciborija koji se nalazio iznad sarkofaga uzidani su u zidove katedrale i
gradskog muzeja. Kip sv. Eufemije, monumentalno drveno Raspelo iz Pirana,
reljefna luneta crkve Dei Servi, kameni kip Bogorodice s Djetetom iz Zavrja, ploe
propovjedaonice iz Dvigrada imaju rustino pojednostavljene reljefne prikaze sv.
Sofije i Bogorodice s djetetom, u Puli i okolici nalaze se reljefi kipara Dominika
(reljefi etiriju vrlina na kui u sreditu Pule, reljef Bogorodice zatitnice na proelju
crkve sv. Marije u Puli, svetohranita u Mutvoranu iz 1429. i Raklju iz 1435), kip
Bogorodice iz upne crkve sv. Martina u Svetom Lovreu, reljefni triptih iz Bave i
ulomak poliptiha u upnoj crkvi u Umagu, drvorezbareni kipovi Bogorodice i sv.
Antuna iz crkava sv. Marije u Oprtlju i sv. Antuna kraj Dvigrada (rad tzv. arenog
majstora)
Slikarstvo. U gotici nastaje najvei broj sauvanih ciklusa zidnog slikarstva u Istri.
Tijekom druge pol. XIV. st. talijanski slikari izradili su freske u Stanciji Sili (Sv.
Pelagij) kraj Zavrja, crkvi sv. Antuna u minju i crkvi sv. Nikole na groblju u
Rakotolama. Najopirniji ciklus slikarija stilski vezanih uz derivate slikarstva kasnog
treenta Bologne i Veneta na prijelazu iz XIV. u XV. st. sauvan je u crkvi sv.
Barnabe u Viinadi. Iz druge pol. XV. st. sauvani su brojni ciklusi domaih
majstora, od kojih nekima znamo i imena. Radionica Vincenta iz Kastva radila je
1475. freske u Bermu, a Ivan iz Kastva oslikavao je crkve u Hrastovlju, Podpei i
Gradiki kod Divae. Najvie se slikarija u malim crkvama u istar. unutranjosti

moe pripisati Majstoru Albertu iz Konstanza, koji se glagoljicom potpisao na freski

u crkvi sv. Vida u Pazu i u crkvi sv. Jurja u Plominu, a pripisuju mu se zidne slike u
Jesenoviku, Brseu, Lovranu i drugdje u Istri.

GRADI STJEPAN
-

ivio u Rimu, bavio se raznim kulturnim aktivnostima, bio kustos, upravitelj

Vatikanske knjinice, zastupao Dubrovaku Republiku kod sv. Stolice
Zanima ga povijest, suraivap s Trogiraninom Ivanom Luciem
Zstupao Kopernikove ideje
Sljedbenik Galillejevih fizikalnih koncepcija
Fizikalne rasprave o upravljanju broda kormilom, ubrzanom gibanju, problemu
indivizibila i polarnoj zvijezdi objavio je 1680.

GRADSKI PATRICIJAT
-

PATRICIJI povlaten sloj starog rimskog drutva

U gradovima srednjovjekovne Europe patricijat tvori gornji, bogati sloj gradskog
stanovnitva
U dokumentima se patriciji nazivaju: nobiles, magnates, maiores, magnae
personae, divites
Gospodarska snaga odrazuje se u oporukama i opisima imanjapatricijat dri
vlast u gradu
Njegovi predstavnici ine gradsko vijee, sazivaju gradske skuptine, pripremaju
dnevni red, daju na glasanje prijedloge, odluke i obveze
Podjela na patricijat i puk prihvaaju Nin, Biograd, ibenik
Veliko vijee
Oblikovanje patricijata u komunama na istonoj obali Jadrana traje od 17. Do
18.st.

GRADSKI PUK
-

Puani plebejci slobodni stanovnici Rima

Nia kategorija gradskog stanovnitva
Dalmatinski i istarski gradski puk sastajao se na gradskim skuptinama
Puke kongrege

ILIJA GREGORI
-

Voa seljake bune 1573.

Nije bio kmet
Sluio u Hrvatskoj krajini i bio u zarobljenitvu (1550. Kranjska, 1568. Krajina),
uspio je pobje pa je dobio naziv PRIBEG
Uoi seljake bune bio je tuilac pred ustanikim vijeem i organizator bune u
okolici Susjedgrada
Zajedno s Guetiem je javno muen i pogubljen 1574.g.

GRGUR NINSKI
-

Na poetku 10.st. bio je hrvatski biskup, a sjedite mu je bilo u Ninu

Otpor protiv splitskog nadbiskupa
Grgur se opirao zakljucima crkvenog sabora koji su potvreni u Rimu, a ninska
je biskupija nakon toga ukinuta: Grgur je poslan u skradinsku biskupiju

Nije se borio za glagoljicu ili slavensko bogosluje, nego za crkvenu

samostalnost Hrvata

GUBEC MATIJA AMBROZ

-

Voa seljake bune 1573.

Prezime Gubec pojavljuje se sredinom 16.st.
Prilikom uguivanja seljae bune je uhvaen i doveden u Zagreb
Biskup i ban Juraj Drakovi zatraio e 1573. Od kralja Maksimilijana 2. Da se
Gubec javno okruni usijanom eljeznom krunom to nije doekao
Linost ustanikog voe Gupca postala je jo u doba feudalizma simbol borbe
hrvatskog naroda prtiv socijalne nepravde

GUNDULI IVAN
-

Dubrovnik
Rano poinje pisati ljubavne stihove, pastorale i melodrame
Suze sina razmetnoga barok
Dubravka - pastoralna drama u 3 ina
Osman Od 1622. Do smrti, djelo nedovreno, nedostaju 14. I 15. Pjevanje,
najznaajnije djelo nae starije knjievnosti

GUPEVA Seljaka BUNA 1573.

-

Uzrok: pogoravanje poloaja nezavisnih seljaka zbog poveanja naturalne rente

i potiskivanja seljake trgovine poljoprivrednim proizvodima
Sredite bune: susjedgradsko-stubiko vlastelinstvo, vlastelin Franjo Tahy
Organizatori bune su kmetovi iz sela oko Donje Stubice: Ambroz Gubec, Ivan
Pasanec i Ivan Mogai, Ilije Gregori (selo Brdovac)
Ciljevi: ukinuti namete, dae i druge terete i pobiti se s gospodom koja je protiv
njih, htjeli uspostaviti u Zagrebu carsku oblast
3 ustanike vojske
Buna je krenula u noi izmeu 27. I 28. 1. 1573. Napadom na Cesargrad
Prvi udarac ustancima zadao je uskoki kapetan barun Jot Thurn, u bitci kod
Krkog porazio vojsku Nikole Kupinia
9. 2. 1573. Glavna bitka kod Stubikih Toplica, seljaci pruili otpor, ali su
svladani nakon 4 sata
Feudalci kaznili seljake
Gubec je javno okrunjen usijanom eljeznom krunom
Pogubljen je i Ilija Gregorovi

HABDELI JURAJ
-

17.ST.
Isusovac, profesor na isisuvakim gimnazijama u Rijeci, Varadinu,, Zagrbu,
puki propovjednik
Zbirke propovijedi Zercalo Marijansko i Pervi orca naega Adama greh
panorama njegovog vremena s opaskama o buntovnim kmetovima, o zrinskofrankopanskoj uroti, o lakomosti seoskih popova, o pokvarenim plemiima i
oholim kolovanim i nedouenim ljudima
Izdao i hrvatsko-latinski rjenik Dikcionar ili rei slovenske, upotrebljavao se kao
kolski udbenik u Banskoj Hrvatskoj u 17. I 18.st.

HABSBURGOVCI

HEGEDUI KRSTO
-

Hrvatski slikar, osniva i glavni ideolog likovne grupe Zemlja

Pariz, vraa se i izlae slike i crtee sa socijalno-kritikim motivima (rekvizicija,
jogenj, justitia, okuplja umjetnike slinog usmjerenja na programu angairane i
tendenciozne umjetnosti
Od 1930. Vodi slikarski teaj za seljake u Hlebinama, nakon 1932. Likovni kruok
za sindikat graevinskih radnika
Ciklus crtea Podravski motivi, ilustracije za Turpitudu M. Ristia
Voditelj majstorske radionice

HEKTOROVI PETAR
-

Knjievnik, humanistiko obrazovanje stekao na Hvaru i Splitu

Pie ljubavnu liriku, prijevod knjige Ovidijeva od lika ljubenoga
Ribanje i ribarsko prigovaranje (16.st.) ribarska ekloga, poslanica, pomorski
idilini putopis, u djelo uklapa dvije bugarice (Kraljevi Marko i brat mu
Andrija, Radoslav Severinac i Vlatko udinski vojvoda) i dvije lirske narodne
pjesme

HISTORIOGRAFIJA
HUMANIZAM
IBRIIMOVI LUKA
-

FRANJEVAC, Istakao se borbama za osloboenje Slavonije od turske vlasti

potkraj 17.st.
Gvardijan samostana u Velikoj, 1657. Vikar zagrebakog biskupa u turskoj
Slavoniji
1674. Uao u teki sukob s bosanskim biskupom Nikolom Oloviem (htio je
podvri Poeku kotlinu pod svoju biskupiju, a Ibriimovi je branio pripadnost
tog podruja zagrebakim biskupima)
Veliki broj pisama u kojima napada akovakog biskupa, obavjetavao
zagrebakog biskupa o prilikama u turskoj Slavoniji
Turci su ga zatvorili, ali je iskupljen iz zatvora
1684. Osuen na smrt
Jedan od voa pobunjenog stanovnitva protiv turske vlasti
1687. Sudjelovao u osloboenju Poege
Na brdu Sokolovcu kod Poege predvodio je narodnu vojsku koja je 1688.
Razbila jedinicu s oko 3000 Turaka
Umro 1698.

ILIRSKA PLEMENA
-

Histri, japodi, dalmati, Breuci, desidijati, ardijejci

Liburni od Rae do Krke uz obalu i na otocima, u 6.st.p.n.e. glavna pomorska
snaga na Jadranu,
Dalmati sjeverno od Dinare i u plodnim poljima, sjedite kod Delminiuma, u
3.st.pr.n.e. spustili su se prema moru i potisnuli Buline i Hile, zauzeli prostor
izmeu Krke i Neretve, zapoeli borbu protiv grkih kolonista i Rimljana
Daorsi pomorci, donji tok Neretve, sjedite u Oaniu blizu Stoca
Ardijejci od lijeve obale Neretve do Vojue u Albaniji, u 4.st.pr.n.e. nalazili su se
na desnoj obali Neretve, pod pritiskom Kelta prelaze na lijevu

Plereji izmeu Peljeca i Boke

Japodi Lika i dolina Une
Kolapijani dolina Kupe
Amantini savsko-dunavsko meurjeje, Osijek Vukovar
Breuci donji tok Save oko ua Bosne, sudjelovali u Batonovu ustanku protiv
Rimljana
Jasi izmeu Save i Drave od Varadina do Daruvara

ISPRAVE
-

Povijesni izvori prvog reda

Javne (carske, kraljevske, kneevske, banske, papinske) ili privatne
Hrvati ouvane su isprave pisane latinskim i hrvatskim jezikom (latinicom,
glagoljicom, bosanicom)
F. Raki, V. Klai i F. ii posvetili veu panju ispravama kao izvor za povijest
starohrvatskog doba
Raki tvrdnja o postojanju hrvatske dvorske kancelarije
Papinske isprave oblik pisma, razdoblje ranog srednjeg vijeka, pisma
hrvatskom knezu Branimiru i Zvonimiru
Vrijeme ugarsko-hrvatske drave privilegiji koji vladari dodjeljuju crkvenim
ustanovama, gradovima, velikaima; prate proces feudalizacije
Isprave su izdavali hrvatski banovi i hercezi
Dubrovnik - posebna diplomatika kancelarija (isprave na irilici i narodnom
jeziku)
Institucija notara Istra 10.st., Dalmacija 11.st., Slavonija 14.st. ( u 12. I 13.st.
notarijat postoji u svim gradovima kao komunalna ustanova)
Notarska isprava unosila se u notarsku knjigu (po sadraju su ekonomski
ugovori i oporuke)
Funkcija tzv. Vjerodostojnih mjesta u kontinentalnim krajevima obavljali su ju
crkveni kaptoli i samostani
Izdavanje diplomatikog materijala zapoelo u 17.st.
Prvi moderni zbornik isprava Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et
Slavoniae Ivan Kukuljevi (isprave od 503. Do 1102.)
Historiar Tadija Smiiklas Diplomatiki zbornik 1904.g., a sadri listine od
1101. Do 1200.; urednik 11 svezaka
Franjo Raki Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia
(1877.g.) (zamjena za prvi svezak)
1915. Svezak 13. Urednici Marko Kostreni i Emilij Laszowski; a Marko
Kostreni uredio je sveske 14. I 15.
Svezak 1. Izlazi 1967.g. koji sadri isprave od 743. Do 1100.
1976. Izlazi svezak 16. Sa ispravama od 1370 do 1385
Ivan Kukuljevi Acta croatica sa ispravam od 12. Do 16. St
uro urmin 1898. Acta croatica 1., upotpunila Kukuljevievo izdanje ali s
ispravama do 1499
ime Ljubi Listine o odnoajih Junoga Slavenstva i Mletake Republike (10
svezaka)
Ivan Tkali Povjestni spomenici slob. Kralj. Grada Zagreba i Povjestni
spomenici Zagrebake biskupije 12. I 13. St.
Emilij Laszowski Povjesni spomenici plemenite opine Turopolja
Zlatko Tanodi Povjesni spomenicislobodnoga kraljevskoga grada Varadina
Petar Kandler Codice diplomatico IstrianoDubrovnik . F. Mikloi, M. Puci, J.
Gelcich i L. Thallocty, J. Radoni
Zbirka koju je priredio A. Theiner

Notarske knjige objavljivala je JAZU u seriji Monumenta spectantia historiam

Slavorum Meridionalium
Znanstveni asopisi (Starine, Vjesnik arhiva u Rijeci i Pazinu)
Historijski arhiv u Zadru Notarilia Jadertina

ISTRA
-

Pleme Histri podruje izmeu ponornice Reke, rijeke Rae i podruja Veneto na
sjeverozapadu, istoni susjedi su Liburni i Japodi
Paleolit andalja kod Pule i Romualdova peina u Limskom kanalu
Neolit Viula i Vrevan kod Medulina, Verudica i andalja kod Pule, Kavran na
Vrinu
Eneolit spilja Cingare kod Momjana, Veanske pei u Veloj drazi ispod Uke i
Peine iznad doline Mirne
Bronano doba Istru naseljavaju Protoiliri i podiu utvrene gradine, kue,
kultne objekte Nezakcij (Vizae)
eljezno doba unitena gradinska naselja Nezakcij i Limska gradina
Histarska plemena Fekusi, Subokrini, Katali, Menonkaleni, Pikventini, Rundici
178. G. pr. N. e. Rimljani krenuli na Istru, idue godine poraze Histre, ali je Istra
potpuno pacificirana u doba Augusta
Nakon pada Zapada Rimskog Carstva (476) i propasti ostrogotske drave (538)
Istra dolazi pod Bizant (ostaje do 788.)
Potkraj 6. I poetkom 7.st. Slaveni poinju prodirati u Istru
788. G. Karlo Veliki porazio Bizan i zaposjeo Istru
Dolaze Franci
Istra je prvo pridruena Furlanskoj markogrofoviji, nakon 887. Italskom
Kraljevstvu, 952. Pridruena Bavarskoj, 976.g. u vojvodini Koruka
Prva polovica 11. St. Istra postaje samostalna marka
1209. Njemaki car Oton 4 preda istarsku markgrofoviju akvilejskom patrijarhu
Grofovi Goriki vladaju Istarskom ili Pazinskom grofovijom (Pazinom, minjom,
Viinadom)
Rijeka i okolna mjesta (Kastav, Moenice, Veprinac) u vlasti grofova Devinskij
U drugoj polovici 13.st. gradovi Pore, Umag, Novigrad, Sv. Lovre, Koper, Piran i
Rovinj, Pula padaju pod Veneciju
Venecija je zagospodarila obalom Istre od Plomina do Milja sve do 1797., a
Pazinska grofovija, Trst i posjedi grofova Devinskih pripali su Habsburgovcima
1409. Pobuna kmetova u Pazinskoj grofoviji
Kvarnerske opine uivaju samostalnost temeljenu na statutima: kastavski (kraj
15.st.), veprinaki (1507.) i moeniki (1637.)
Poetak 17.st. ratovi izmeu Venecije i uskoka te Austrije
Madridski mir 1617.
Upravni jezik u gradovima talijanski
1797. Propast Mletake Republike, Istrom vlada Austrija koja ju Pounskim
mirom ustupa Francuskoj (1805.) Koja ju je pripojila Kraljevini Italiji 1806.
1813. Austrija osvaja cijelu Istru (1815. Cijelo podruje Istre ukljueno u
Habsburku Monarhiju)
Od 186. Istra s kvarnerskim otocima postaje samostalna pokrajina sa sreditem
u Poreu (do 1918.)
Na elu istarskih preporodnih kretanja bio je biskup Juraj Dobrila
Otvaranje itaonica (prva narodna Kastav 1866.)
Naa sloga 1870.
1918. Raspad Austro Ugarske osnivaju se narodna vijea drave SHS

9.9.1943. kapitulirala Italija okruni NOO za istru odluuje 13.9.1943. da se Istra

sjedini s maticom Hrvatskom i Jugoslavijom, to je prihvatilo Prvo zasjedanje
ZAVNOH-a (29.9.1943.) i potvrdilo Drugo zasjedanje AVNOJ-a (30.11.1943.)
Ciljevi KPJ prema istri: osloboditi je nacionalno i socijalno, te sjediniti je s
Hrvatskom i Slovenijom u novoj Jugoslaviji

JADRANSKO PITANJE
-

Nakon propasti Mletake Republike 1797. Nametnulo se pitanje daljnjeg

gospodarstva nad istonom obalom Jadrana
Za vrijeme Napoleona na jadranskoj obali sukobljavaju se Austrijsko carstvo i
Francuska zbog stratekog i trgovinskog znaenja ovog podruja
1815. Beki je kongres posjede Mletake Republike dodijelio habsburkoj
dinastiji
Bitka kod Visa 1866. sukob Italije i Austije za prevlast na Jadranu
1954. Memorandum o suglasnosti Italiji priznata uprava nad veim dijelom
Zone A, a Jugoslaviji nad manjim djelovima zone A i cijelom Zonom B
Postignuti su i sporazumi o pravima nacionalnih manjina, malograninom
prometu, slobodnoj luci u Trstu
Kotar Buje ulazi u sastav SR Hrvatske, a kotar Koper u sustav SR Slovenije
Granica s Italijom konano je 1975 utvrena Osimskim sporazumima

JAGI VATROSLAV
-

Slavist, profesor na zagrebakoj gimnaziji od 1860. Do 1870., izvanredni

profesor poredbene filologije u Odesi, katedra za slavensku filologiju u
Berlinu,od 1880. U Petrogradu, 1886. vraa se u Be, pokopan u Varadinu
Izdao pet knjiga Starih pisaca hrvatskih
Organizator znanstvenog istraivanja, ureuje s Rakim i Torbarom 3 godita
asopisa Knjievnik
Napisao prvu opsenu povijest slavenske filologije do kraja 19.st.

JAKOBINSKA UROTA
-

1794. Stvorena urotnika organizacija na elu s Ignjatom Martinoviem

Drutvo reformatora osloboenje Ugarske od Habsburgovaca, reforme
drutvenog i politikog ureenja
Drutvo slobode i jednakosti provoenje buroaske revolucije
U zavjeru ukljueni istomiljenici iz Banske Hrvatske, na elu s Josipom Kraljem
Zavjera otkrivena nakon dva mjeseca, pripadnici osueni na smrt
Josip Kralj poinio samoubojstvo

JOSIP JELAI
-

Hrvatski ban koji je ve kao pukovnik u Vojnoj krajini bio pristaa ilirske ideje
1848. Beki dvor ga je imenovao banom, a zatim vojnim zapovjednikom u
Banskoj Hrvatskoj i u Vojnoj Krajini
Osigurao je samostalnost Banske Hrvatske prema Ugarskoj i njezin teritorijalni
integritet
Stupio u vezu s pokretom vojvoanskih Srba
Zastupa ideju o federalizaciji habsburke drave
U jesen 1848. Krenuo u vojni pohod protiv snaga maarske vlade, sudjelovao u
guenju graanskog ustanka u Beu

Prelaskom Drave 1848. Gubi izravan utjecaj na drutveno-politika zbivanja u

Zagrebu i Banskoj Hrvatskoj, sve do uvoenja oktroiranog ustava (6.9.1849.)
Pod reimom Bachova apsolutizma nastojao je ouvati samostalan poloaj
Hrvatske na mnogim podrujima (podignuta je zagrebaka nadbiskupija,
podupirao je kulturni rad, zalagao se za osnivanje i meusobno povezivanje
trgovako-obrtnikih komora na podruju sjeverne Hrvatske)

NIKOLA JURII
-

1522. Stupio je u vojnu slubu austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburkog

1526.-1527. Vrhovni kapetan njegovih eta u borbama protiv Turaka
Od 1528.-1530. Kapetan Rijeke
Sudjeluje 1.1.1527. na izbornom Saboru hrvatskog plemstva u Cetinu
1530.-1531. lan je poslanstva koje sklapa jednogodinje primirje sa sultanom
Sulejmanom 2.
Zapovjednik utvrenog grada Kisega 1532. Odupirao se opsadi turske vojske
1537. dobiva u posjed Kiseg
Imenovan je zemaljskim kapetanom Kranjske do 1541.

KAI MIOI ANDRIJA

-

18.st.
Nastavnik filozofije, gvardijan i uitelj aka
Djela: Razgovor ugodni naroda slovinskoga i Korabljica

KANDIJSKI RAT (1645.-1669.)

-

Turska zapoela rat protiv Mletake Republike s namjerom da joj preotme Kretu
Turci otvorili ratita prema Dalmaciji i Crnoj gori
Turci su na poetku zabranili trgovinu iz Bosne, a zatim su napali Dalmaciju
1646. Zauzeli su Novigrad i napali podruje od Zadra do ibenika
1647. Zahvaljujui Uskocima Venecija je mogla poduzeti protuofenzivu
Osloboeni su Zemunik, Novigrad, Vrana, Obrovac i Skradin
Turci su izgubili utvrde Solin i Kamen
Uskoci i mletaki plaenici su 31.3.1648. oslobodili Klis
Uskoci iz Ravnih kotara - Ilija Smiljani, Stojan Jankovi, Vuk Mandui, Petar
Miljkovi i katoliki sveenik Sori
1662. Turci su napali okolicu Nina i Zadra i razbili oko 800 uskoka
1669. Turci uspjeli zauzeti vei dio Krete
Razgraniavanje izmeu Turske i Venecije provedeno je tek 1671.
Uspostavljanjem granine linije Nani

KARAMAN LJUBO
-

Historiar umjetnosti i konzervator

Napisao vie od 400 radova s rasponom tema od antike do 19.st., struni ili
znanstveni izvjetaji, monografska djela, sinteze, polemiki lanci i publicistiki
tekstovi
Od 1919. Do 1941. Djeluje kao konzervator za Dalmaciju, u zagrebu organizira i
vodi od 1950. Konzervatorsku slubu za sjevernu Hrvatsku
Prvi struni kolovani konzervator
Studija Razmatranje na liniji krilatice konzervirati a ne restaurirati
Dao objektivnu znanstvenu ocjenu starohrvatske arhitekture, sistematizaciju
nakita

Zacrtao je razvojne tokove srednjovjekovne likovne umjetnosti u Dalmaciji, Istri,

sjevernoj Hrvatskoj
djelovanju domae sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva razmatra se likovna
batina i vrednuje se unutar kategorija provincijalno, granino i periferno
Dao je temelj znanosti o likovnoj umjetnosti

KARLOVAKI GENERALT (Hrvatska krajina)

-

Prva polovica 16.st.

Podruje na granici prema Turskoj
Sastojala se od niza utvrenih gradova i obrambenih uporita sa stalnom
vojnikom posadom
Gradovi i utvrde: Hrastovica, Glina, Cetin, Slunj, Drenik, Ogulin, Modru
U drugoj polovici 16.st. proirena je Primorskom krajinom (Senj, Otoac, Brinje,
Brlog)
Od 1578. Pod vlau je Dvorskog ratnog vijea u Grazu
Sjedite zapovjednika bio je od 1579. Karlovac
Nakon oslobodilakog rata 1683.-1699- podruje Karlovakog generalata
proireno je s Likom i Krbavom
1749. Osnovane su pukovnije: lika, otoka, ogulinska, slunjska

KATANI MATIJA PETAR

-

Knjievnik, arheolog i povjesniar, lan franjevakog reda, profesor na

gimnazijama u Osijeku i Zagrebu, 1759. -1800. Predaje arheologiju i
numizmatiku na Sveuilitu u Budimu
Prvi hrvatski arheolog s potpunom znanstvenom spremom
Obradio je stare spomenike, natpise i novce
Pie o rimskim gradovima u Panoniji, i naseljima koja su obiljeena na antikoj
karti Tabula Peutingeriana, o rimskim provincijama oko Dunava

KATOLIKA CRKVA
KEGLEVII
-

VELIKAKA Obitelj iz hrvatskog plemikog roda Prkalja koji se 1322. Spominje u

dolini Zrmanje
U drugoj polovici 15.st. u Kninskoj upaniji posjeduju tvravu Keglevi
imun Keglevi (sin Ivan sjedite obitelji prenio u Buim)
Petar Keglevi- prva polovica 16.st., jajaki ban, kraljevski komesar, hrvatski
ban, izgubio obiteljska imanja u dolini Zrmanje, kupio je vlastelinstva Krapinu i
Kostel, dobio je vlastelinstva Lobor, Blinju i Totuevinu, 1533. Postao je
gubernator Topuske opatije
Sinovi imun i Matija
Ivan Keglevi stekao je posjede u Ugarskoj I 1609. Otkupio polovicu krapinskokostelskih posjeda
Petar najmarkantniji predstavnik u 17.st., sudjelovao u tridesetogodinjem
ratu
1687. Keglevii su dobili grofovsku titulu
U 18.st. istie se Ladislav Petar kostajniki kapetan i banski namjesnik

KIPARSTVO
KLAI MIHO

Od poetka ezdesetih godina 19.st. voa narodne stranke u Dalmaciji

1863. Otputen je iz zadarske gimnazije, 1869. Naputa dravnu slubu kada je
kao kolski nadzornik dobio premjetaj izvan Dalmacije
Nakon pobjede Narodne stranke na izborima za Dalmatinski sabor 1870. Izabran
je i u Zemaljski odbor Sabora u kojem ostaje do smrti
Stalno je biran u Dalmatinski sabor i Carevinsko vijee u Beu
Zastupao junoslavensku i liberalnu orijentaciju Narodne stranke
Poticao je kulturni razvitak pokrajine i kao lan Zemaljskog odbora brinuo se za
unapreivanje kolstva, zdravstva, za izgradnju putova, luka

KLAI VJEKOSLAV
-

Profesor ope povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, lan Jugoslavenske

akademije znanosti i umjetnosti
Povjesniar potkraj 19. I na poetku 20.st.
Sljedbenik genetikog pravca u historiografiji
Pisao geografske i toponomastike studije, izdavao historijske karte, dao priloge
naoj povijesti glazbe
Historiografska djela: Povijest Hrvata, Atlas za hrvatsku povijesnicu, Prirodni
zemljopis Hrvatske, Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Poviest Bosne do
porpasti Kraljevstva, Bribirski knezovi od plemena ubi, Krki knezovi
Frankopani, Marturina - Slavonska daa u srednjem vijeku, Vatroslav Lisinski i
prve dvije hrvatske opere

KLIS
-

Utvren grad s podgraem smjeten na brdskom prijevoju izmeu Kozjaka i

Mosora- kliki centrum nastaje u ranom srednjem vijeku, sredite je Primorske ili
Klike upanije, u 9.st. u njemu se nalazi dvor Trpimirovia
Vano strateko uporite hrvatskih feudalaca
1537. Pod snanim turskim pritiskom pada, a kapetan je bio Petar Krui
Postaje sredite istoimenog sandaka
1648. Zauzeo ga je mletaki general Foscolo i prikljuio Mletakoj Dalmaciji
Klis su 1941. Okupirali Talijani
Klis je osloboen 1944.

JULIJE KLOVI
-

Sitnoslikar maniristike epohe

Minijaturist

KNEEVI JOSIP KAJETAN

-

Krajiki asnik, radio na podizanju vanih cestovnih prometnica u Hrvatskoj, a

izradio je i prve projekte eljeznikih pruga
1820. 1821. Izradio je cestu od Zadra do Obrovca, na koju se 1826.-1832.
Nadovezuje prekovelebitska magistrala izmeu sjeverne Dalmacije i Like
(Obrovac-Mali Alan- sv. Rok)
eljeznika pruga od Siska prema primorskim lukama nije ostvarena
Do 1843. Izveo potpuno rekonstrukciju Jozefinske ceste izmeu Karlovca i Senja
Preko Tounjice obnovio 1835.-1836. Stari most
U Senju je proirio luku, izgradio vodovod i zdenac, radio na cesti prema
Karlobagu
Potkraj ivota boravi na senjskom prijevoju, podno Vratnika spomenik

KNJIARSTVO
-

15.st. putujui knjiari

Sajmovi knjiga
16.st. knjiari u Dubrovniku i Zadru
Venecija tiskarsko i knjiarsko sredite
1694. Hrvatski Sabor predao je Pavlu Vitezoviu zemaljsku tiskaru
Snano se razvija u 19.st. osnutkom zavoda Ljudevita Gaja
Antikvarijati 1904. Zagreb, Mirko Breyer

KNJIEVNI JEZICI DO PREPORODA

-

15.st. renesansno razdoblje vjerska tematika, ljubavna poezija, pastorala,

staroslavenski jezik hrvatske redakcije nije se mogao zamijeniti jedinstvenim
jezinim tipom
Afirmacija osnovnih narjeja
akavski knjievni jezik
Protureformacija tokavsko narjeje B. Kai,
Kajkavski knjievni jezik 17.st.
Ikavski dijalekt tokavskog narjeja 18.st.

KNJIEVNOST REALIZMA
KNJIEVNO ZNANSTVENE AKADEMIJE
-

Udruenja knjievnika i znanstvenika sa zadaom da njeguju i unapreuju

knjievnost i znanost, od vremena renesanse
Akademija slonijeh u Dubrovniku druga polovica 16.st.
Akademija u Zadru
Kraj 17.st. i poetak 18.st. Akademija ispraznijeh u Dubrovniku, Zadar, Split

KNJINICE
-

OD 11.ST. biblioteke
U humanizmu raste interes za knjigu
Otvaranjem komunalnih kola osnivaju se u nas i javne knjinice, a djelomino
se pak koriste postojee kaptolske ili samostanske biblioteke
U 19. I 20. St. Otvaraju se i prirune knjinice
Gradske i radnike knjinice

KORVIN IVANI
-

Vanbrani sin Matije Korvina

Stekao velike posjede u Kraljevini Slavoniji
1409. S ugarskim je velikaima sklopio ugovor o naknadi za odricanje od
prijestolja, velikai su Ivaniu priznali doivotnu vlast hercega u Kraljevini
Hrvatskoj i Dalmaciji, priznali su mu sve posjede
Vlastelinstva u Ugarskoj, posjed zagorske kneije, vlastelinstvo Medvedgrad,
Pakoac, Vrbovac i Lukavac
Kraljevski posjedi Senj, Steninjak, Lipovac, Otoac, Ripa, Prozor, Obrovac,
Krupa, Birinje, Belaj, Novi i Poitelj
1492. Odrekao se asti hercega
1496. Oenio se Beatricom Frankopan
Umro je 1504. , pokopan u Lepoglavi

Beatrice se udala za markogrofa Jurja Brandenburkog koji je nasljedio i

Korvinoce posjede

KORVIN MATIJA
-

Ugarsko-hrvatski kralj, pokuao stvorit jaku centraliziranu feudalnu dravu

Njegovu politiku pomagali su plemii i privilegirani gradovi
Reforme: promjena poreznog sustava, uvodi plaenu vojsku
Pobune
Otpor pruaju Frankopani, Kurjakovii Krbavski, Zrinski, Blagajski
Protiv Frankopana poduzimao energine mjere; njegova vojska osvojila Senj, Krk
nije osvojio jer su ga Frankopani prodali Veneciji
Jaanje kraljevske vlasti stvaranje fiskalnih dravnih posjeda
Nakon pada Bosne pod Tursku vlast 1463. Osnovao je Jajaku i Srebreniku
banovinu titile Slavoniju i Ugarsku od turskih napada s juga
Senjska kapetanija stvorena 1469. obrambeni karakter
Njegova vladavina pridonijela je gospodarskom napretku i razvoju robnonovanih odnosa na podruju ugarsko-hrvatske drave potkraj srednjeg vijeka

KOTRULJEVI BENKO
-

Trgovac
Brodovlasnik i poduzetnik
Odlazi na dvor kralja Alfonza 1. Aragonskog u Napulj 1451.
1458. imenovan dubrovakim konzulom za Napuljsku kraljevinu
Kralj Ferdinand 1. Postavio ga je 1460. Za upravitelja kovnice u Napulju, kao
kraljevski savjetnik i ovlatenik boravio je u Dubrovniku i Bosni
Umro 1460 u Napulju
Djelo Della mercatura et del mercante perfetto, dovrio da 1458, objavljeno u
Veneciji 1573.
Obradio pitanja trgovine i trgovakog poslovanja, upotrebe mjenica, kredita,
depozita, dvojno knjigovodstvo
Sastavio struni i moralni kodeks ponaanja trgovca
Opisao obiaje mediteranskih zemalja i grada Dubrovnika

KOVAI IVAN GORAN

-

KNJIEVNIK, PJESNIK, posvetio se novinarskom poslu

1942. Otiao u partizane, ubili ga etnici
Zaokupljen lirikom
Monumentalna poema Jama

KOVAI ANTE
-

Knjievnik
Stvara u realizmu
Proza upozorava na raslojavanje hrvatskog sela u drugoj polovici 19.st.
U registraturi

KRANJEVI STRAHIMIR SILVIJE

-

Pjesnik realizma
Urednik sarajevskog asopisa Nada
Objavio 4 zbirke pjesama: Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji, Pjesme
Metafiziki pjesnik

Akademije

U humanistikoj i prosvjetiteljskoj Italiji, u Istri, Dalmaciji i Dubrovniku, udruge intelektualaca koje

povezuje njegovanje znanosti, kulture, umjetnosti
Prve humanistike a. u Italiji obnovljene su u Firenci, Napulju i Rimu u XV.st.
Od XVI.st. one su, umjesto klas. jezika, poele njegovati tal. jezik; u XVII.st. broj im se naglo
poveao, a esto su se nazivali neobinim imenima
Djelatnost akademija ukljuivala je knjievnost i znanost, osobito u XVII. i XVIII. st.
Imale su statut, koji je propisivao njihovo djelovanje, rad i ustrojstvo (elnike i tijela)
lanovi su ugl. bili pripadnici aristokracije, ali i istaknuti gra. intelektualci, posebice odvjetnici,
lijenici, sveenici, a nerijetko su u radu sudjelovale i ene
U nekim su akademijama lanovi nosili pseudonime, imali razliite obveze druenja i javnoga
itanja prigodnih tekstova, najee pjesnikih
U Istri je najvie akademija djelovalo u Kopru (Compagnia della Calza, Accademia dei Desiosi,
Accademia Palladia, Accademia dei Risorti (lanovi: P. Petronio, Giuseppe Gravisi, Girolamo
Vergerio i dr), Accademia dei Divertiti, Accademia degli Operosi
U Piranu je potkraj XVII.st. djelovala Accademia dei Virtuosi, Accademia degli Intricati.
Jedina akademija osnovana u Rovinju bila je Accademia degli Intraprendenti
S propau Mletake Republike nestala je i intelektualna klima koja je pogodovala akademijama,
tako da su one odumrle.

Archeografo Triestino
-

znan. asopis s preteito pov. sadrajem, koji s prekidima izlazi u Trstu od 1829. na tal. Jeziku

Zamislio ga je i pokrenuo D. Rossetti unutar transkoga kulturno-znanstvenoga drutva Minerva

(Gabinetto di Minerva)

Meu suradnicima, uz Rossettija, istiu se, u prvome redu, P. Kandler, ali i barbanski kanonik P. M.
Stancovich.

Nakon Rossettijeve smrti (1842) nastao je zastoj u izlaenju asopisa

Minervino je drutvo 1869. novim urednikom imenovalo C. Buttazzonija

Buttazzonijeva iznenadna smrt (1871) ponovno je izazvala trogodinji zastoj u izlaenju asopisa:
konano je 1875. urednikom izabran Attilio Hortis

Od 1887. asopis je vodio A. Puschi

asopis donosi golemu grau, vanu za povijest Istre, Julijske Venecije i cijeloga
sjevernojadranskoga prostora, dobrim dijelom neiskoritenu i nedovoljno vrjednovanu i kritiki
ocijenjenu u hrv. povijesnoj znanosti.

Arheoloki muzej Istre (AMI)

specijalizirana muzejska ustanova, osnovana 3.VIII.1902. u Puli kao Gradski muzej (Museo Civico),
koja je 6.X.1930. postala Kraljevskim muzejom (Regio Museo dell Istria), a od 15.IX.1947. djeluje
kao Arheoloki muzej Istre

za Muzej je namijenjena zgrada na Usponu sv. Stjepana, a za prvoga ravnatelja imenovan je B.

Schiavuzzi (190205)
Naslijedili su ga A. Puschi, Umberto Dusatti i G. E. Pons, pa ponovno Schiavuzzi (191729).
U listopadu 1930. sveano je otvorena nova izloba u zgradi bive njem. gimnazije iza Dvojnih
vrata, a dunost v. d. ravnatelja preuzela je B. Forlati Tamaro, nakratko Camillo De Franceschi, te M.
Mirabella Roberti (193547), B. Bai, B. Marui (196778), Vesna Girardi-Jurki (197991),
Robert Matijai (199194), eljko Uji (19962001) i Kristina Mihovili (1995. i od 2002)
U Muzeju djeluju tri odjela (prapovijesni, antiki, srednjovjekovni), knjinica, pedagoka sluba,
preparatorska radionica te prodajna i opa sluba
Zasnovan na grai iz Nezakcija
Osobitu brigu Muzej je posvetio spomenicima i lokalitetima na Brijunima
Muzej objavljuje znan. asopis Histria Archaeologica (od 1970.), monografski niz
knjiga (Monografije i katalozi) i povremene publikacije

Atti

godinjak rovinjskoga Centra za povijesna istraivanja, to ga od 1970. zajedno objavljuju Talijanska

unija i Narodno sveuilite iz Trsta
Objavljuje znan. i strune tekstove iz svih podruja zastupljenih u znanstvenoistraivakom
djelovanju Centra: povijest, pomone pov. znanosti, arheologija, umjetnost, povijest prava i
gospodarstva, etnografija, jezikoslovlje, istroromanska i venetska dijalektologija, te kultura Istre,
Rijeke, Dalmacije i susjednih krajeva od prapovijesti do suvremenosti
Cilj je na objektivan i prikladan nain predstaviti povijest i kulturu tal. nac. sastavnice u povijesnopolit. i drutveno-kult. okruju Istre kao vanoga podruja jadransko-sredozemnoga dodira

Batel (Battel), Josip Antun

samouki povjesnik (Barban, 12.III.1827 Barban, 22.XII.1889)

Orgulja barbanske crkve, opinski aktuar i blagajnik, kancelar zborne crkve, opinski naelnik
Pokopan je na mjesnom groblju Sv. kria, gdje mu je 1925. postavljen nadgrobni spomenik na
latinskome
poeo pisati Barbansko-rakaljske anale
izradio je rodoslovlje P. Stancovicha (on ga potakao na povijest)
U njegovu su se prijepisu sauvali mnogi znameniti spisi iz nekadanjega opinskog arhiva (koji je
poslije izgorio) i crkv. arhiva u Barbanu
Njegovu vrijednu ostavtinu, koja potanko osvjetljava prilike na Barbantini i crkv. ustrojstvo toga
kraja, dobio je L. Kirac, koji ju je u doba faizma potajno prenio u Zagreb, gdje je pohranjena u
Arhivu HAZU

Benussi, Bernardo

povjesniar (Rovinj, 10.I.1846 Trst, 18.III.1929)

Poasni predsjednik Transkoga Universit Popolare di Trieste, 190913., i Societ Istriana di
Archeologia e Storia Patria, 18991925.
Ve 1872. u zborniku koparske gimnazije napisao je prikaz istar. povijesti do rimske vladavine
Julijska regija - najcjelovitiji pregled podataka o sjevernojadranskome prostoru
Storia documentata di Rovigno (1888), Pola nelle sue istituzioni municipali dal 1797 al 1918 (1923)
i Pola nelle sue istituzioni municipali sino al 1797 (1924), LIstria nei suoi due millenni di
storia (1924)

Buzetski dani

godinji kulturno-znan. skup koji se odrava od 1970. u organizaciji Katedre akavskoga sabora u
Buzetu
Na skupu sudjeluju strunjaci i znanstvenici iz razliitih ustanova (muzeja, kola, sveuilita, HAZU
i dr.) i s razliitih podruja (etnolozi, muzikolozi, povjesniari, arheolozi, jezikoslovci, agronomi,
geografi) predavanjima i priopenjima o istraivanjima gospodarskih, kulturnih i predajnih
vrijednosti podruja sjev. Istre (grad Buzet, dio iarije, opina Lanie)

Buzetski zbornik

godinjak koji izlazi redovito od 1976., a donosi priloge tematski vezane za Buzetinu i podruje
opine Lanie, tzv. buzetsku iariju
Gl. mu je urednik od osnutka B. Jakovljevi
Glavni su mu sadraj radovi znan. skupova Buzetski dani, prilozi iz podruja starije i novije
povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, kolstva, gospodarstva, etnologije, jezikoslovlja i dr.,
potom i knji. prilozi, preteito lirika buzetskih autora, prikazi objavljenih knjiga, odreenih kult.
manifestacija te djelovanja i uspjeha sport. udruga i dr
Nekoliko je knjiga zbornika posveeno ivotu i radu poznatih osoba: Dragovanu epiu, Josipu
Ribariu, Slavku Zlatiu, Jelki Radau Ribari
Neke su knjige preteno posveene mikroregijama: Raitini i Vrhuvtini, Sovinjaku, okolici trpeda

Centro di Ricerche Storiche di Rovigno (Centar za povijesna istraivanja u Rovinju)

ustanova tal. nacionalne zajednice koju je 1968. u Rovinju osnovala i koje je vlasnik Talijanska unija
U drutv. znanostima i historiografiji bavi se istraivanjem pov. prisutnosti tal. nacionalne zajednice
u Istri, Rijeci, Julijskoj Veneciji i Dalmaciji, potie nepristrano prouavanje povijesti i drutva toga
prostora, nastoji biti uporitem u zatiti nac. identiteta tamonjega tal. Stanovnitva
Rad mu je organiziran u pet odsjeka: opa povijest regije, etnografija, romanska dijalektologija,
povijest radnikoga pokreta i NOP-a, a 1985. osnovan je i odsjek za drutv. Istraivanja
Znanstvena knjinica Centra
Objavljuje nizove sa specifinim temama Atti (32 sv.), Collana degli Atti(25 sv.), Quaderni (14
sv.), Monografie (7 sv.), Documenti (9 sv.), Fonti (3 sv.), Acta Historica Nova (3 sv.),Ricerche
Sociali (11 sv.), Etnia (8 sv.), bilten La Ricerca (37 sv.) te posebna i zajednika izdanja (66 sv.)
U Centru je stalno zaposleno 16 osoba, a vanjskih je suradnika 70-ak

Codice Diplomatico Istriano (CDI, Diplomatiki zbornik istarski)

zbirka isprava vezanih za podruje Istre i Trsta koje su nastale u razdoblju od 50. do 1526., a
prikupio ih je i priredio za tisak P. Kandler
Kandler je zamislio i zapoeo objavljivati to veliko djelo kao najsigurniji temelj za prouavanje
antike i srednjovj. povijesti Istre
Veina je dokumenata na lat. jeziku: to su poglavito diplome crkv. i svjetovnih vlasti, ali i dr. isprave
vane za polit., crkv., upravnu i civilnu povijest Istre

akavski sabor

kult. udruga sa sjeditem u minju, koju ini savez od 21 katedre (pravne osobe): Buzet, CresLoinj, Grobnik, Klana, Kostrena, Krk, Labin, Moenice, Novi Vinodolski, Opatija, Otoac, Pazin,
Pore, Rab, Rijeka, Ro, Ronjgi, Savienta, krljevo, Zagreb i minj
Osnovan je 5.II.1970.
Prethodilo mu je osnivanje Sabora akavskoga pjesnitva 8.VI.1969.
Inicijator i gl. pokreta osnivanja bio je knjievnik Zvane rnja
Na osnivakoj skuptini 1970. za predsjednika je izabran Mirko Boi

akavskim saborom u dosadanjem djelovanju predsjedali su M. Boi (197074), Andre

Mohorovii (197482), V. Veli (198286), Ema Derossi-Bjelajac (198690), Petar Stri (1990
92) i A. Ladavac (od 1998)
Katedra akavskoga sabora Grobnik izdaje Grobniki list, jedino glasilo u Hrvatskoj na ak.
narjeju, a pojedine katedre takoer imaju bogatu izdavaku djelatnost te prireuju struno-znan.
skupove i dogaanja: Buzetski dani, Grobnika jesen, Dani Matka Laginje u Klani, Mediteranski
kiparski simpozij u Labinu, Novljansko kolo, Pazinski memorijal, Na kanat je lip u Poreu, kolonija
Prijatelji Roa, Proljee u Ronjgima i Matetievi dani u Rijeci u organizaciji Ustanove I. M.
Ronjgov, Sabor akavskog pjesnitva minj i dr.
U okviru obiljeavanja 30. obljetnice postojanja i rada akavskoga sabora u minju je 1999.
ureena i otvorena akavska kua, kao sjedite akavskoga sabora i mjesto dogaanja, s naglaskom
na biblioteku akavijanu

itaonice i itaoniki pokret

-

U XIX. st. i u prvoj pol. XX. st. u hrv. su zemljama itaonicama nazivana itateljska drutva,
klubovi itatelja i sl. drutva koja su promicala itanje i knjige

itateljska su se drutva pojavila u Engleskoj u XVII. st., zatim u Francuskoj i dr. eur. zemljama te u
SAD-u

jedan od gl. motiva osnivanja itateljskih drutava bilo nabavljanje periodike i knjiga zajednikim
sredstvima zainteresiranih te raspravljanje o proitanom u tzv. sobama za razgovor

Prve narodne itaonice u Hrvatskoj otvaraju se 1840-ih u sklopu hrv. narodnoga preporoda, kao
sredita okupljanja hrv. inteligencije.

Hrv. i slov. itaoniki pokret u Istri i na kvarnerskim otocima zapoinje krajem 1860-ih i traje do I.
svj. Rata

itaonice su u po. imale i polit. ulogu: bile su mjesto dogovaranja o polit. i kulturnoprosvjetiteljskom djelovanju kojemu je svrha bila postii polit. ravnopravnost s Talijanima u Istri i
oduprijeti se postupku tal. akulturacije i asimilacije hrv. Stanovnitva

Snaan poticaj njihovu osnivanju davala je Naa sloga

Prva hrv. itaonica u Istri utemeljena je u Kastvu, potom su osnivane ona u Velom
Loinju, itaonica u Puli, Hrvatska itaonica u Vrbniku, u Voloskom, Narodna itaonica u Baki,
Puntu i Omilju te itaonica u Krku, Kopru i Iki, Hrvatska itaonica u Lindaru, Nerezinama (1886)
te u Graiu, Brseu i Malom Loinju (1887), zatim u Sv. Petru u umi (1889), Buzetu (1890)

Pretee tal. itaonica bile su akademije koje su u XVII. i XVIII. st. osnivane kao udruge uenih
plemia (u Poreu, Rovinju, Kopru i Piranu)

Tal. se itaonice otvaraju na kraju XVIII. i po. XIX. st. pod nazivom gabinetti(odn. societ) di
lettura, casino i sl.: Gabinetto politico-letterario u Kopru (1807), Societ di lettura u Kopru (1820) i
Puli, Casino di societ u Rovinju (1839) i Pazinu (1844), Societ del casino u Labinu (1840),
Motovunu (1846), Malom Loinju (1848) i Cresu (oko 1853)

Od 1860-ih osnivaju se tal. gra. itaonice u Poreu (1862., 1885., 1890. i 1891), Kopru (1862),
Cresu (1870. i 1884), Voloskom (1875), Puli (1876. i 1886), Vodnjanu (1878)

Na kraju XIX. i po. XX. st. osnivaju se talijanska tzv. zemljoradnika itateljska drutva (gabinetti
agricoli operai di lettura) u Savinenti (1892), Motovunu i Taru (1906), Balama i Kanfanaru (1909) i
Oprtlju (1912)

Istodobno se osnivaju tal. radnike itaonice u Puli (Gabinetto operaio di lettura, 1894), Bujama
(1905) i Poreu (1906) te socijalist. itaonice (Circolo di studi sociali) u Labinu (1905), Puli i
Rovinju (1909)

Nakon ulaska Italije u rat 1915. austroug. vlasti ukinule su velik broj tal. itaonica.

Prva slov. itaonica (italnica) u slov. dijelu Istre osnovana je 1867. u Jelanama

iril i Metoda

Sveta braa, Slavenski apostoli, biz. Misionari

Na poziv moravskoga kneza Rastislava, car Mihajlo ih alje iz Carigrada 863. u Moravsku kako bi
propovijedali kranstvo na slav. Jeziku
Batina Svete brae glagoljsko pismo, koje je sastavio ., usustavljen slavenski knji. jezik te
prijevodi Biblije i dr. temeljnih tekstova proirila se meu slav. narodima, a misija je, ve u ranoj
fazi, utjecala na vjersku i kult. povijest Hrvata
rana prisutnost glagoljice i slav. Bogosluja; Trajanje glagoljake djelatnost procjenjuje se na oko
tisuu godina
Najstarija su svjedoanstva o njoj epigrafski spomenici, npr. Plominski natpis (XI.st.) i Grdoselski
ulomak (XII.st.)

De Franceschi

tal. obitelj (rodovi) naseljena u Gologorici, hrv. sredini s glagoljakom tradicijom, gdje je zapaeno
djelovala XVIIXIX.st.
posjedovali katel Agrons kraj rjeice Degano, u ju. dijelu doline Gorto, u Karniji.
Rodovi De F. postigli su vei imetak i drutveni poloaj od ostalih karnijskih (krnjelskih) doseljenika
jer se nisu ograniili na obrtnitvo i trgovinu, ve su irili zemljini posjed i bavili se ratarstvom i
stoarstvom
Casa De Franceschi
Gian Battista (stari koljenovi roda De Franceschi); Gian Battista (upana u Gologorici), Gian
Pietro (ubiratelj poreza), Giuseppe (zakupnik poreza), Sebastian i njegov sin Gian Battista( javni
biljenici u Buzetu i Karniji), Francesco (doktor medicine padovanskoga sveuilita), Cosmo
Damiano (kirurg, laureat Sveuilita u Padovi), Filippo (upnik u Prviu), Gian Matteo( upnik u
Gologorici, katedralni kanonik u Pinu i apostolski protonotar), Gian Battista II.
Povijest obitelji napose njezinih najistaknutijih lanova Carla, Camilla, Giulija, ali i Carlova
sina Gian Pietra postala je dijelom gologorike povijesti.

De Franceschi, Camillo
-

povjesniar (Pore, 3.VIII.1868 Venecija, 25.X.1953)

zaposlio se u transkoj Gradskoj knjinici

God. 1929. doao je u Pulu i postao tajnikom Pokrajinske knjinice i arhiva, a 1935. i predsjednikom
udruge Societ Istriana di Archeologia e Storia Patria

Prvi mu je vaniji rad I castelli della Val dArsa, Storia documentata della Contea di Pisino, Il
Comune polese e la Signoria dei Castropola, La popolazione di Pola nel secolo XV e nei seguenti,
Statut Labina, piranski kartular

Izmeu I. i II.svj. rata objavio je vie priloga preteito u asopisu AMSI: o staroj opatiji sv. Marije
Formose ili Canneto, o puljskim oporukama XV.st., o toponimiji staroga puljskog agera i dr.

U Veneciji je bio pokreta i suradnik zbornike edicije La Venezia Giulia terra dItalia

Attivit dei comitati politici di Trieste e dellIstria dal 1859 al

De Franceschi, Carlo
-

politiar i povjesniar (Gologorica kraj Pazina, 17.X.1809 Gologorica, 8.I.1893)

u Trstu se povezuje s P. Kandlerom

Za tisak je priredio Kandlerova arhivska vrela o povijesti Motovuna i Pule, a zatim i svoj gl.
rad LIstria note storiche (1879), prvi cjelovit i kompleksan prikaz istar. povijesti.

Posmrtno su izale Memorie autobiografiche koje je priredio njegov sin Camillo

De Ville, Antoine

voj. inenjer i graditelj utvrda (Toulouse, 1592 ?, 1674)

strunjak za mine i sudionik u ratovima, poslije se specijalizirao za voj. Arhitekturu
Bio je u slubi franc. dvora, savojskoga vojvode i Mletake Republike
Izradio je nacrte i 163032. zapoeo gradnju puljske mlet. utvrde na lokaciji srednjovj. katela i ant.
Kastruma
sprijeio je ruenje amfiteatra
- Najpoznatije mu je djelo traktat o utvrdama Les fortification

Dobrila, Juraj

biskup i narodni preporoditelj (Veli Jeenj kraj Pazina, 16. IV. 1812 Trst, 13. I. 1882)
Od 1842. slubovao je u Trstu, gdje je bio kapelan, propovjednik i kateheta, privremeni ravnatelj gl.
puke djevojake kole, savjetnik Biskupijskoga konzistorija, ispitiva dogmatskoga bogoslovlja,
rektor sjemenita, privremeni profesor pastoralnoga bogoslovlja
God. 1854. postao je kanonikom i upnikom transke katedrale, a 1856. savjetnikom Biskupijskoga
suda za enidbene sporove
Politiki se javno odredio 1848., kada je pristupio Slavjanskomu drutvu u Trstu
Odgojno-obrazovna djelatnost bila je sreditem njegova preporodnoga djelovanja, a 1854. objavio je
u Trstu molitvenik Ote, budi volja tvoja!
Molitvena knjiga s poduenjem i naputjenjem na bogoljubno ivljenje
1857. imenovan poreko-pulskim biskupom
utjecao na pokretanje prvih hrv. novina i asopisa u Istri

Tako su poeli izlaziti kalendar Istran te Naa sloga

pomagao je otvaranje hrv. itaonica, prosvjetnih i gosp. udruga i sl.
podupirao je biskupa Strossmayera i njegove ideje razvitka Rimokatolike crkve na Prvom
vatikanskom koncilu

Etnografski muzej Istre (EMI)

nastao 1962. od Narodnoga muzeja u Pazinu

U njemu se istrauje, prikuplja, uva, prouava i izlae etnogr. graa vana za materijalnu i duhovnu
kulturu na istar. prostoru.
Smjeten je u pazinskom katelu
Od 1997. EMI je ponovno samostalna muzejska ustanova, osniva koje je Istarska upanija
Sadrava iskljuivo etnogr. zbirke, a ostale su zbirke bile temeljem za osnivanje Muzeja Grada
Pazina
Razvija dinaminu djelatnost na temu etnografije, etnologije i folkloristike; naglasak na
istraivanjima kulture Istre i susjednih podruja, iz kojih proizlaze mnogi projekti i izlobe
God. 2002. postao je matinom ustanovom za etnogr. muzeje, odjele i zbirke na irem podruju sjev.
Jadrana.

Fui, Branko

povjesniar umjetnosti (Dubanica na Krku, 8. IX. 1920 Rijeka, 31. I. 1999)

Sustavno je prouavao glagoljske spomenike, sustavno je istraivao i istarsko srednjovj. zidno
slikarstvo
Otkrio je mnogobrojne oslikane crkvice u kojima su zidne slike bile premazane vapnom (Hum,
Dragu, Boljun i dr.), a u svojim je istraivanjima stapao prouavanje likovnosti zidnih slika s
arhitekturom crkve i kulturnopov. znaajkama okolnoga krajolika, arhivskim podatcima koje je crpio
iz upnih ureda i arhiva, te vrsnim poznavanjem liturgije i biblijske ikonografije.
O zidnom slikarstvu napisao je niz monografija: Istarske freske,Vincent iz Kastva, Majstor Albert iz
Konstanza
Najvie se bavio transkripcijom i tumaenjem glagoljskih grafita uparanih u oslikane zidove crkvica
u Istri
objavio u monografiji Glagoljski natpisi
Posebno je istraivao Baansku plou i crkvu sv. Lucije
pisao je kratke crtice o spomenikoj batini Istre i Kvarnera
lan HAZU

Gnirs, Anton

povjesniar, arheolog i konzervator (atec, eka, 18.I.1873 Loket, eka, 10.XII.1933)

Istraivao je prapovijesne, ant. i srednjovj. spomenike u Istri
Bavio se gradskom arheologijom u Puli
Istraivao je ant. ruralnu stambenu i gospodarsku arhitekturu, poglavito u ju. Istri, vile na brdu
Kolci na Brijunima, u Valbandonu kraj Faane, u ijani (Pula), u Banjolama, Radekima kraj Muntia
i dr.
Bavio se takoer ranokr. arheologijom i o tome objavio studije, te pov. izvorima kasnoga sr. vijeka
Vrijedna je njegova jedina monografija Istria praeromana, te prvi vodi po ant. spomenicima i
zbirkama

grka pravoslavna zajednica u Puli

potomci doseljenika s ratom ugroenih gr. podruja pod mlet. upravom u XVI. i XVII.st.
udomljivali doseljenike na opustoenim podrujima uza zap. obalu, od Kopra do Pule
Meu poznatijim migracijskim izvoritima bili su otoci Cipar i Kreta te poluotok Peloponez
U dogovoru izmeu puljskoga biskupa Barbabianca i providura G. B. Calba doseljenicima je 1579.
ustupljena bratovtinska crkva sv. Katarine kraj Katela, u blizini katedrale, koja je nakon
prostornoga preureenja i posveenja sv. Nikoli 1583. zajedno sa zvonikom i grobljem uknjiena kao
vlasnitvo Grke pravoslavne crkve u Puli
Tako je utemeljena jedina grka pravosl. opina u dijelu Istre pod mlet. Upravom
Grka je zajednica opstala do smrti posljednjega sveenika Zuanne Mosconasa 1785., kada je brigu
o tim pravoslavnim vjernicima preuzela novoosnovana Crnogorska pravoslavna crkvena opina iz
Peroja, koja je prela u sastav Srpske pravoslavne crkve

gusari

pomorski pljakai koji organizirano i u interesu svoje zajednice ili drave napadaju i plijene
neprijateljske brodove i imovinu na moru
Grci i Rimljani estoko su se borili protiv gusara
Gusarenje se pojaalo u sr. vijeku, s pohodima Vikinga na Atlantiku i Saracena na Sredozemlju
Istar. su obale bile podlone gusarskim pljakama, koje su nanosile znatnu materijalnu tetu i
ugroavale ivote lokalnoga stanovnitva
Gusarsko obiljeje imali su pljakaki napadi laa kneza Domagoja u drugoj pol. IX. st. na Umag,
Novigrad, Sipar i Rovinj
Pljaka Brijunskog otoja 1603. i napad ulcinjskih gusara na tinjan i obalu oko Pule 1607.
Potkraj XVI. i po. XVII. st. dogodili su se mnogi prepadi uskoka na mlet., dubrovake i tur.
brodove na moru oko Istre te na Pulu, Rovinj i Faanu.
Ulcinjski su gusari 1687. izveli prepad na Novigrad
Gusarstvo na Jadranu, poprimilo je osobito velike razmjere u doba Rata za panjolsko naslijee te
na po. XIX. st., u doba Napoleona
Uspostavljanjem meunar. suradnje i nadzora, gusari po. XIX. st. gotovo nestaju s eur. mora.

Harai, Ambroz

prirodoslovac, meteorolog (Mali Loinj, 5.XII.1855 Mali Loinj, 6.X.1916)

bavio se istraivanjem biljnoga svijeta loinjskoga otoja i skupljanjem mjesnih nar. biljnih imena
Gl. mu je djelo o podneblju i cvjetani (flori) loinjskoga otoja
Sabrao je opsenu herbarsku zbirku
Pridonio je poznavanju klimatskih prilika, biljnoga svijeta i osobitosti loinjskoga otoja, to je
utjecalo na razvoj odreenih djelatnosti (podizanje klimatskoga ljeilita u Velom Loinju, osnivanje
Turistikog drutva Maloga Loinja 1886., Drutva za poumljavanje i poljepavanje Maloga
Loinja i dr.)
Ukljuio se u istar. preporodni pokret, u rad Drube sv. irila i Metoda za Istru, djelovao je na
buenju nar. svijesti, na podizanju gosp. moi seoskoga stanovnitva potiui osnivanje posujilnica
Bio je zastupnik u Istarskom saboru

Hrvatska gimnazija u Pazinu (pr. ime Carsko-kraljevska velika dravna gimnazija)

-

prva srednjokolska ustanova istar. Hrvata

Otvorena je 1899. u Pazinu

Radi zbrinjavanja uenika slabijeg imovnog stanja ve je 1899. osnovano ako pripomono
drutvo

Ono je 1913. potaknulo izgradnju akoga doma (konvikta) u Pazinu (dananja zgrada Pazinskoga
kolegija)

kola je djelovala do 1918.

Nakon II.svj. rata kola nastavlja djelovati u obnovljenoj zgradi na Buraju, 1946. preseljena je u
zgradu dananjega Poglavarstva Grada Pazina, gdje djeluje pod nazivom Hrvatska realna gimnazija
u Pazinu

inkunabule

prvotisci, knjige objavljene u poetcima tiskarstva, do 1500.

Misli se da je u Istri prireen glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483.
u Istri se nalazio glagolj. kodeks Misal kneza Novaka iz 1368.
neki istraivai zakljuuju da je na podruju Istre, u Izoli, u prvoj pol. XV.st. djelovala prva
glagoljska, a moda i prva hrv. Tiskara
Prvotisak Misala pisan je starosl. jezikom hrvatske redakcije i tiskan na papiru, a od 10 sauvanih
primjeraka ni jedan nije potpun
Prvi poznati tiskar inkunabula iz Istre bio je Bartol Pelusio iz Kopra
Prva poznata inkunabula autora iz Istre jest djelo De ingenuis moribus Petra Pavla Vergerija st.
humanista iz Kopra
U Hrvatskoj je sauvano oko 1500 inkunabula, a u Istri ih je tek desetak: u Sveuilinoj knjinici u
Puli 4, u Franjevakom samostanu u Pazinu 4 i u Sredinjoj knjinici S. Vilhar u Kopru 4.
Najveim dijelom potjeu iz venecijanskih tiskarskih radionica.
U Sveuilinoj knjinici u Puli uva se jedna inkunabula P. P. Vergerija i tri inkunabule koje je tiskao
B. Pelusio sa suradnicima.

Istarska Danica

kat. kalendar to su ga u Trstu 1924. pokrenuli J. Grai, I. Pavi, V. Sironi, M. Zlati i B.

Milanovi, utemeljitelji Drutva Svetog Mohora za Istru, koje mu je bilo prvim izdavaem
Izlazio je s prekidima 194047 i 195471
Izmeu tih dviju zabrana poeo je izlaziti u Pazinu
od 1973. izlazi redovito
Osim to je kalendar i to donosi astronomske i vremenske podatke, vrelo je razliitih informacija:
opisuje crkvenu i drutv. stvarnost i pov. trenutke, osobe, velikane Crkve i naroda, kult. batinu,
jednostavnim jezikom govori o gospodarskim i dr. temama, prua lijenike savjete, informacije
ratarima, uzgajivaima stoke, ljubiteljima prirode, umjetnosti, folklora i dr.

Istrorumunji
-

naziv prihvaen iz romanistike za stanovnike ejana na iariji te sela unjevice, Nove Vasi,
Jesenovika, Letaja, Kostrana i Brda uz rub epikoga polja, koji su u svakodnevnoj uporabi ouvali
rum. Dijalekt

Vjerojatno su potomci balkanskih Vlaha rum. jezika koji su se na kraju XV. i po. XVI. st. doselili iz
unutranjosti Dalmacije, s podruja oko Dinare i ju. Velebita, najprije na otok Krk, potom i u Istru

Stanovnici ejana svi razumiju istrorumunjski, veina ih ivi u okolnim mjestima i gradovima
(Opatija, Lovran, Matulji i dr.) i u rodno mjesto dolaze ugl. na kraju tjedna

Prema tal. povjesniaru F. Ireneu della Croce, koji Istrorumunje naziva iima, oni su sami sebe
nazivali Rumerima

u XVII. st. sebe nazivali imenom Rumr

Jadranski zbornik

periodika publikacija s prilozima za povijest Istre, Rijeke, Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara
(od 1963), utemeljena 1956. djelovanjem Drutva za povijest i kulturna pitanja Istre u Puli i
Podrunice Povijesnoga drutva Hrvatske u Rijeci
Zbornik je sadrajno posveen povijesnoj i geopol. problematici zap. Hrvatske: razdoblje
prapovijesti, gr. i rim. doba, razdoblje Bizanta i franake vlasti, naseljavanje slav. i hrv. etnikuma,
pojava i razvitak kranstva, crkva i crkv. organizacije, ivot u srednjovj. komunama i katelima,
politiko-dravnoupravne mijene i razgranienje drava i njihovih upravnih jedinica od ranoga sr.
vijeka do suvremenosti, latiniko i glagoljiko pismo, vanost naobrazbe, sakralno i profano
graditeljstvo, urbanizacija prostora kroz stoljea, povijest tiska, razvitak manufakture, industrije,
brodarstva, prometa, veza i trgovine, njegovanje nac. svijesti, prilike u I. i II. svj. ratu, faizam i
antifa. borba, rjeenje krize izmeu Italije i Jugoslavije i dr.
Do 2004. tiskano je 18 svezaka

Kandler, Pietro

povjesniar i arheolog (Trst, 23.V.1804 Trst, 18.I.1872)

radio u odvjetnikom uredu Domenica Rossettija, potom u poreznom uredu, u gradskoj upravi Trsta,
a od 1842. gotovo do smrti obnaao je dunost grad. Prokuratora
Glavna djelatnost ubrzo mu je postalo skupljanje i objavljivanje povijesne i druge grae o Trstu i
Istri
Obuhvaao je arheologiju i epigrafiju, politiku, kulturnu i gosp. povijest, zemljopis, jezikoslovlje,
etnografiju, demografsku i gospodarsku statistiku te meteorologiju, klimatologiju i metrologiju
Bio je izabran za poasnoga lana Drutva za jugoslavensku povjestnicu i starine u Zagrebu
Osnovao je, ureivao i izdavao tjednik LIstria, a zatim i asopis La Provincia dellIstria
Pisao je i u asopisima i novinama La Favilla (pod pseud. Giusto Traibor),Osservatore Triestino,
LEco di Fiume
zbirka diplomatikih izvora Codice Diplomatico Istriano
Ostala vana djela: Indicazioni per riconoscere le cose storiche del Litorale (1855), Notizie storiche
di Trieste e guida per la citt, Storia del Consiglio dei Patrizi di Trieste dallanno MCCCLXXXII
allanno MDCCCIX con documenti
Objavio je srednjovj. statute Pule na tal. jeziku, Porea, Trsta, Buja te Novigrada i Rovinja
Nosio je poasni naslov carskoga konzervatora za Primorje
Notizie storiche di Montona, Notizie storiche di Pola, Pirano monografia storica
Vrijedni su i njegovi arheoloko-topografski zemljovidi Trsta i Istre

Labinska republika
-

samouprava nastala za rudarske pobune na Labintini od 2.III. do 8.IV.1921.

Premda nikada proglaena, L. r. ostavila je neizbrisive tragove na Labintini, a imala je i mnogo iri
odjek

Vienacionalno, ali jedinstveno pruanje oruanog otpora nadiruem faizmu utrlo je put antifa.
opredjeljenju itelja toga kraja

S druge strane, sindikalna borba rudara, usmjerena na tradicionalno traenje radnikih prava,
poboljanje poloaja te radnih i ivotnih uvjeta, sadravala je i elemente samoodreenja i
samoupravljanja, u naivnom i utopistikom uvjerenju da e sami moi odluivati o svojoj sudbini.

Laginja, Matko

odvjetnik, politiar i preporoditelj (Klana kraj Kastva, 10.VIII.1852 Zagreb, 18.III.1930)

Od lipnja 1890. do 1915. ivio je u Puli, gdje je otvorio odvjetniki ured
U sklopu hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri djelovao je politiki, ali i gospodarski, s ciljem
postizanja neovisnosti hrv. seljaka o tal. veleposjednicima i trgovcima
Bio je na elu zadrunoga pokreta
U njegovoj je odvjetnikoj pisarnici svoje djelovanje 1891. zapoela Istarska posujilnica u Puli,
utemeljio je 1899. posujilnicu u Vodnjanu
u Puli utemeljio Gospodarsku svezu za Istru, savez istar. Zadruga
Bio je tajnikom Drube sv. irila i Metoda za Istru i vodio je tiskaru Laginja i drugovi u Puli, u
kojoj je tiskana Naa sloga
Pripadao je narataju pravaki orijentiranih istar. Preporoditelja
Politiki je djelovao kao zastupnik u Istarskom saboru i u Carevinskom vijeu u Beu
Suraivao je u Naoj slozi, pisao za list Pravo iz Zadra, uredio je zbirku Hrvatske narodne pjesme,
to se pjevaju po Istri i Kvarnerskih otoci, a i sam se bavio knji. stvaralatvom.
Znaajnija su mu djela: Kastavski ustav (14001661); Kastav grad i opina; sterreich und die
kroatische Frage; Knjievna djela i rasprave; Austrija i hrvatsko pitanje

Liburnija

povijesno-zemlj. naziv za sjeveroist. dio Istre izmeu masiva Uke i mora od Preluke do Plomina, tj.
uski obalni pojas s brdovitim zaleem, koji obuhvaa upravna podruja gradova Opatije i Kastva te
Lovran i Moenika Draga
geol. joj je podloga vapnenaka, s mnogobrojnim bujinim klancima i povremenim vodotocima,
obala ima i vrulje
Vegetacija je izrazito mediteranska
Klima je blaga mediteranska
Volosko kao izlazna luka Kastva i cijeloga opatijskoga zalea
elj. pruga RijekaPivka
Podruje obronaka Uke i gorskoga lanca do Sisola danas pripada Parku prirode Uka

Luciani, Tomaso

prouavatelj starina, publicist, politiar (Labin, 7.III.1818 Venecija, 9.III.1894)

Objavljivao je u listovima Diritto (Torino), Alleanza iPerseveranza (Milano), Nazione (Firenca)
Napisao je dvadesetak lanaka o Istri u leksikonu Dizionario corografico dItalia
Vaan je njegov rad na prepoznavanju i definiranju gradinskih naselja Istre

Pisao je o M. Vlaiu Iliriku, izvorima za istarsku povijest u mlet. arhivima, istarskim dijalektima,
dokumentima o prodaji Pazinske kneije
Znaajna su njegova djela: LIstria. Schizzo storico etnografico, Notizie e documenti per la
conoscenza delle cose istriane, Albona, studi storico-etnografici i Tradizioni popolari albonesi

ljekarnitvo ili farmacija

disciplina primijenjenih znanosti o poznavanju, prireivanju i ispitivanju lijekova

Ljekarne (apoteke) su zdr. ustanove koje takoer prireuju, ispituju, nabavljaju, uvaju i distribuiraju
lijekove
Mogu biti samostalne ili se nalaze u sklopu bolnica ili domova zdravlja
meu prvim ljekarnama u Europi bile su one u Napulju, Parizu, Trogiru, Dubrovniku, Zadru i u Puli
postojanju ljekarne u Vodnjanu 1650.
U prvoj pol. XIX.st. Pula je imala dvije ljekarne
U drugoj pol. XIX.st. Pore je imao tri ljekarne, Rovinj dvije, Vodnjan dvije, a Pula tri otvorenoga
tipa
uoi I. svj. rata bilo ih je sedam
U Istri su izmeu dvaju svj. ratova najbrojnije bile privatne ljekarne
Ukinuto je privatno vlasnitvo ljekarni i uvedena civilna mobilizacija ljekarnikog osoblja
Sljedeih su godina u Istri obnovljene stare ljekarne i otvorene nove (npr. u Bujama, Umagu, Pazinu,
Buzetu, Puli, Novigradu, Podpinu, Labinu, Opatiji, Voloskome, Lovranu, Kastvu, Rai i dr.)
Otvoren je i niz novih privatnih ljekarna, osobito 1990-ih

Matica hrvatska (MH)

knjievno i znanstveno drutvo osnovano pod imenom Matica ilirska u Zagrebu 10.II.1842., u doba
buenja nac. svijesti i konstituiranja moderne hrv. nacije, sa zadaom promicanja kult., knji. i
gospodarskih, a posredno i polit. ciljeva hrv. narodnoga preporoda
Od 29.XI.1874. nosi naziv Matica hrvatska
Matiini pododbori pokreu samostalne asopise-Dometi
pododbori u Puli, Poreu, Pazinu i Rovinju
Pod okriljem Matice hrvatske sastavljena je Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog
jezika
bila dijelom Hrvatskoga proljea, pa krajem 1971. prestaje djelovati, a vie je lanova uhieno.
Izdavaku djelatnost 197290. nastavlja Nakladni zavod Matice hrvatske (NZMH)
obnovljena 8.XII.1990
Rovinjski ogranak izdaje asopis Rovinjski obzori
Radovi se objavljuju u zbornicima Knjinice ACTA (Maranski zbornik, Lindarski zbornik,
Linjanski zbornik, Hrvatska itaonica u Pazinu, Cerovljanski zbornik i Graaki zbornik, Pazin

Mikac, Jakov

etnolog (Brest pod bevnicom, 28.VII.1892 Zagreb, 7.V.1982)

Od mladosti je biljeio podatke o tradicijskom nar. ivotu, posebice predaje, pjesme i obiaje
Djela: Narodna nonja u Brestu, Godinji obiaji, Vjerovanja, Narodna nonja u Brestu
Krae je lanke objavljivao i u tjedniku Istra
Objavio je rad Istarski narodni obiaji, nonja, stoarstvo i ratarska orua
knjigu Istarska krinjica. Iz kulturne batine naroda Istre

Mikula Gologoriki

pop glagolja, javni biljenik i pisar (prva pol. XIV.st.)

napisao je Istarski razvod u njegovu hrvatskom izvorniku, koji nije ouvan

Milanovi, Boo

sveenik (Kringa, 10. X. 1890 Pazin, 28. XII. 1980)

U kolovozu 1914. postavljen je za upnika u Pinu
U Trstu se posvetio politikoj i izdavakoj djelatnosti radi odravanja nac. svijesti istar. Hrvata i
Slovenaca
Nastavio je izdavati asopis Puki prijatelj, kalendar Istranin, od 1925.Istarsku Danicu, ali je
prireivao i tiskao i molitvenike, poput Dobrilina Oe budi volja tvoja, katekizme, vjersku i pounu
literaturu, beletristiku i dr.
Bio je glavni pokreta Drutva sv. Mohora za Isstru
od jugosl. vlasti zatraio da se omogui utemeljenje istar. hrvatskog sjemenita s osam razreda
gimnazije, utemeljenje istar. sveenikog drutva, izdavanje jednoga vjerskoga lista, da se dopusti
poduavanje vjeronauka u kolama i nastavak djelovanja Drutva sv. Mohora za Istru
Autor je nekoliko povijesno-publicistikih knjiga o novijoj povijesti Istre: Istra u osvitu narodnog
preporoda, Hrvatski narodni preporod u Istri, Moje uspomene (19001976), a postumno je
objavljena Istra u dvadesetom stoljeu
Vodio je Istarsko knjievno drutvo sv. irila i Metoda u Pazinu

Mirkovi, Mijo (pseud. Mate Balota)

-

ekonomist i knjievnik (Rakalj, 28. IX. 1898 Zagreb, 17. II. 1963)

novinar i urednik Hrvatskog lista

Iznimno plodno razdoblje njegova stvaralatva bilo je 1930-ih. Tada je intenzivno prouavao ivot i
djelo M. Vlaia Ilirika

Posmrtno mu je objavljena monografska cjelina Matija Vlai-Ilirik III

najznaajnije knji. djelo, zbirka ak. stihova Dragi kamen,

istarskog narodnog ivota, monografija Puna je Pula

Za ivota je objavio mnogobrojne sveu. udbenike i ekon. djela, meu kojima i Ekonomsku
historiju Jugoslavije

Zasluan je za osnivanje dananjega Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi u Puli

Pokopan je u rodnom Raklju, gdje se njemu u spomen od 1968. odravaju Susreti na dragom
kamenu

roman Tijesna zemlja. Roman iz

Naa sloga

prve novine u Istri na hrvatskom jeziku; poele su izlaziti u Trstu 1.VI.1870. kao dvotjednik na etiri
stranice maloga formata
Najzasluniji za njezino pokretanje bio je J. Dobrila

Podnaslov Pouni, gospodarski i politiki list objanjava programsku orijentaciju novina, a moto
ispod podnaslova Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari vanost slonoga slavenskog, tj.
hrvatsko-slovenskoga nastupa u Istri
Do 1899. izlazila je u Trstu
najveu pozornost posveivala je hrv. kolama, izborima za opinska vijea i izborima za Istarski
sabor
Njezin izdavaki prvijenac pojavio se 1880. pod naslovom Hrvatske narodne pjesme to se pjevaju
po Istri i Kvarnerskih otocih
U srpnju 1899. poela je izlaziti u Puli
prestala je izlaziti 25.V.1915.

Nei, Dragutin

biskup (Donja Reka kraj Jastrebarskoga, 29.I.1908 Pula, 30.I.1995)

Od 1947. obavlja dunost administratora jugosl. dijela biskupija Transke i Koparske (apostolska
administratura)
a 1949. i administratorom Poreko-pulske biskupije
1955. u zgradi pazinskoga sjemenita otvorio Bogoslovno sjemenite i Visoku teoloku kolu
Sudjelovao je u radu II. vatikanskoga sabora
Bavio se historiografijom, te je objavio vie lanaka i studija o povijesti poglavito istar. Crkve.
U Istarskoj Danici i Ladonji , a za Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva
napisao je enciklopedijski tekst o istar. svecima i blaenicima
Objavio je vie knjiga: Barbanski kraj, Istarska crkva jedna, dvadesetak rasprava Iz istarske crkvene
povijesti , te djelo o sisakome mueniku Sveti Kvirin, biskup sisaki

notarijat ili biljenitvo

-

javna sluba koju obavljaju notari, biljenici, kao slobodno zanimanje

Srednjovj. notarijat u Istri ouvao naela rimskoga prava

Najstarije ouvane istarske notarske isprave iz IX. i X.st. svjedoe da su pravo notarskoga privilegija
notarima davali sami gradovi i prije renesanse rimskoga prava i s njim povezanoga notarijata u
XII.st.

U dalm. i hrv. primorskim gradovima pojavili su se tzv. egzaminatori, a 1258. u slinoj ulozi
ovjerovitelja akata bili su u Piranu vicedomini

U Trstu, Miljama, Kopru, Izoli i Puli, gdje je takoer postojala ustanova vicedomina, razvio se
izniman odnos izmeu ustanova notarijata i vicedominata, te je potonja preuzela neke zadae koje su
u drugim zemljama s razvijenim institutom notarijata bile u njegovu djelokrugu

Na poticaj koparskoga Velikoga vijea 1598. osnovan je Collegio dei Notai, koji je postao sredinja
istar. notarska organizacija, a notarsku su djelatnost smjeli obavljati iskljuivo tamonji gradski
velikai, ukljueni u koparski kolegij notara

Poslije II.svj. rata u Jugoslaviji je biljenitvo bilo ukinuto, a ponovno je uvedeno u Republici
Sloveniji i Republici Hrvatskoj 1995.

Glagoljski notarijat posebice je bio razvijen u Istri, na otocima i u Hrvatskom primorju. Notari su
obino bili sveenici. Isprave piu hrvatskim jezikom, glagoljicom u notarsku knjigu, a strankama su
duni dati ispis koji ima vrijednost izvornika. Dokumente zatiuju svojim potpisom. Iz Istre su
poznati notari: Mikula iz Gole Gorice, Dujam, koji je sastavio razvod izmeu Moenica i Koljaka,
Jakov Kriani, Levac Kriani, Andrej Matkovi, Ivan Snebal, Gverin Tihi.

obiaji, narodni
-

tradicijski obiaji koji pripadaju kompleksu obiajne prakse tzv. predindustrijskoga razdoblja

Obiaji tipini za istar. Podruje mogu se podijeliti na cikluse godinjih obiaja, ivotnih obiaja i
obiaja uz rad.

- Godinji obiaji - boinim ciklusom obiaja ( boini obiaji), zatim slijedi Nova godina s djecom
estitarima, a ciklus zavrava blagdanom Sveta tri kralja s ophodima kolejana). Pokladni ciklus, s pustom
ili pokladama,
etrdeset
dana
prije Uskrsa.
Za
ljetni
su
ciklus
obiaja
znaajni
krijesovi ( najpoznatiji Ivanjdanski, uoi 24. Lipnja). Za suu i ljeto vezan je obiaj prperua ili dodola.
- ivotni obiaji obiajna su praksa vezana za vane prekretnice u ivotu, od roenja do smrti. Obiaji
u trudnoi vezani su uglavnom za zatitu trudnice od zlih sila. Obiaji pri roenju odnosili su se ugl. na
gatanja vezana uz spol djeteta, ili na predodbe o osobama i pojavama koje mogu nauditi djeteta, a vrlo je
rairena i zabrana hvaljenja djeteta. Predodbe o obiajima prijelaza u mladenatvo ouvane su ugl. u
predajama o krsniku i trigunu u obliku neke vrste inicijacije. Takoer je obiaj kao vizualno razlikovno
obiljeje mlaih i starijih ena u odijevanju noenje modrne na radost, odn. modrne na alost.
- Obiaji uz rad nastajali su oko godinjih radova, poglavito poljodjelskih, i bili su proeti razliitim
magijskim praksama za postizanje boljeg uroda i za njegovu zatitu.
Povijesni muzej Istre Museo Storico dell Istria
-

muzejska ustanova osnovana rjeenjem Narodnog odbora Kotara Pule 30.XII.1955. kao Muzej
narodnooslobodilake borbe Istre

Potkraj 1990. postaje Povijesnim muzejom Istre

Djeluje kroz ustrojbene jedinice: Odjel za povijest grada Pule, Odjel srednjovjekovne istarske
povijesti i Odjel novovjekovne istarske povijesti i 14 zbirki (Kulturno-povijesna zbirka gradskog
ivota, Zbirka starih razglednica i fotografija, Zbirka povijesti pomorstva i brodogradnje, Zbirka
gospodarskog razvitka, Kulturno-povijesna zbirka subgradskog ivota, Zbirka odlija, znamenja,
plakata, diploma, peata i grbova, Numizmatika zbirka, Zbirka oruja, odora i vojne opreme, Zbirka
filmskih i video zapisa, Zbirka memoarske grae i zvunih zapisa, Zbirka znaajnih linosti, Zbirka
starih karata te tiska i dokumenata)

Smjeten je u utvrdi Katel

putni obiaji

nastali su radi zatite na putovanju od opasnosti, nesrea i nezgoda, nevremena, razbojnitva i sl. te
od nepoznatoga, mistinoga i arobnoga

U prolosti su posebno bile opasne Savientska uma, Roverija, Poretina, ceste prema Limu i dr.
gdje su se skrivali razbojnici i prolazile kolone s ukradenom stokom
Strah od nezgoda na putovanju najbolje ilustrira nar. pjesmica Kada Istranin na put gre
Za zatitu proti hudobi i trigama trebalo se prekriiti i pomoliti prije polaska na put, a ako se ide
daleko, naruiti i misu
Pred stoku bi se prije polaska na zemlji napravio kri, ponekad tri kria
Bacilo bi se malo soli preko lijevoga ramena ili se uzeo esan i sol u ep
Konjska potkova okrenuta kao slovo U bila je sreonoa s posebnom zatitnom moi
Crna maka, nepoznata osoba koja prekrii komu put ili stara ena, ako je prvo to sretnu na putu,
nagovjetavali su nesreu
Smatralo se da pomae ako se desnom rukom naprave rogi u epu ili figa, pljune tri puta i ree:
Pi te budi ili Hoj a hudoba.
Mornari, ribari i dr. koji su ili na duga putovanja morem ili su preivjeli teku nesreu darivali su
razliite predmete za zavjet (zavet, zaobljuba)
Posebno je poznato slikanje slika u zahvalu za iskazanu milost ex voto
Te su se slike stavljale u crkve, meu kojima je najpoznatija romanika crkva Marijina Prikazanja u
Strunjanu
Pomorstvo ima najvie sauvanih obiaja: krtenje broda i blagoslivljanje mornara, aenje raznih
svetaca, strah od prisutnosti ena na brodu itd. U zahvalu pomorci hodoaste u crkvu sv. Marije od
Mora na Trsatu

Sajam (samanj)
-

mjesto trgovanja, tj. mjesto gdje su se okupljali ljudi s ueg ili ireg podruja koji su ivjeli od
prodaje svojih proizvoda i gdje su se nekada susretali lanovi iste ili dr. zajednica

Tradicija odravanja sajma u Pazinu svakoga prvog utorka u mjesecu postoji jo od 1574.

Tradicionalni sajmovi odravaju se i u Balama druge subote u mjesecu, u Buzetu prvoga petka i
treega etvrtka u mjesecu, u Labinu tree srijede u mjesecu, u Motovunu treega ponedjeljka u
mjesecu, u Svetvinentu tree subote u mjesecu, u Vinjanu posljednjega etvrtka u mjesecu, u
Vodnjanu prve subote u mjesecu i u minju svake druge srijede u mjesecu.

Stancovich (Stankovi), Pietro Mattia (Petar Matija)

sveenik i polihistor (Barban, 24.II.1771 Barban, 12.IX.1852)

bavio arheologijom, povijeu, jezikoslovljem, bogoslovljem, pjesnitvom, nar. obiajima, ali i
poljodjelsko-tehnikim izumima, zoologijom, botanikom, geologijom i dr.
Pisao je ugl. na tal. jeziku, a samo iznimno na materinskom hrvatskom, kao npr. katekizam Kratak
nauk karstianski
Svojim je gl. djelom Biografia degli uomini distinti dellIstria (182829), u kojem je u tri sveska
sastavio ivotopise uglednih Istrana do svojega doba, zasluio pridjevak istarski Plutarh
Rasprava Trieste non fu villaggio Carnico, ma luogo dellIstria
Objavio je i nekoliko radova u kojima je predstavio svoje poljodjelsko-tehnike izume, a dva su mu
ureaja za preradbu maslina spolpoliva i torchioliva
dio njegove rukopisne ostavtine nalazi u Sveuilinoj knjinici u Puli

Sveuilina knjinica u Puli

opa znan. knjinica regionalnoga znaaja

Prikuplja publikacije i posreduje informacije potrebne u nastavi na visokokolskim ustanovama koje

djeluju u Puli te prikuplja knjininu grau koja se odnosi na Istru

Utemeljena je 1949. pod nazivom Nauna biblioteka

God. 196194. vlasnik joj je i osniva Opina Pula; 1979. udruena je u Sveuilite u Rijeci, koje je
1994. postalo njezinim vlasnikom i osnivaem, te 1995. dobiva naziv Sveuiline knjinice

Knjinica uva vie fondova i zbirki. Zaviajna zbirka Histrica, ovdje su i 34 sv. flacijana djela M.
Vlaia. Mornarika knjinica, Zbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisa,

Knjinica vodi meuknjininu posudbu s ostalim knjinicama u Hrvatskoj i knjinicama u Sloveniji

Tramvaj
-

el. vozilo na tranicama namijenjeno gradskomu javnom putnikom prometu

Pulski tramvaj, zapoeo se projektirati 1887., a idejni projekt za elektrini t. ili t. s konjskom vuom
izradio je in. Rudolf Urbanitzki iz Linza. Proba je izvrena 15.III.1904., sveano otvaranje bilo je
24.III.1904., a prvi dan redovitoga prometa 25.III.1904. Pruga je poinjala na elj. kolodvoru. Jedan
krak iao je uz obalu i Arsenal do Sv. Polikarpa. Drugi krak vodio je uz Marine Casino preko grad.
sredita i uz Arenu ponovno na elj. kolodvor. Poslije se ispred Arene odvajao krak prema ijanskoj
umi. Postojao je i plan za produenje do Faane te Vodnjana. Nakon I.svj. rata tramvaju su poeli
konkurirati autobusi, pa je 16.VI.1934. ukinut. Tranice su uklonjene te danas o tramvaju u Puli
nema nikakva traga.

- Opatijski tramvaj projektiran je 1892. kao parni tramvaj od Matulja do Voloskoga. Pripreme za el.
tramvaj zapoele su 1900. Koncesija za 12km tramvajske pruge bila je izdana 12.XI.1906., a promet je
zapoeo 9.II.1908. Pruga se sputala od elj. stanice Matulji s 212m nadm.vis. na obalu. T. je ukinut
31.III.1933., a sljedei dan poeli su voziti autobusi. Pruga je demontirana, a neki su vagoni prodani u
Ljubljanu
- Piranski tramvaj bio je najprije otvoren 24.X.1909. kao trolejbusna pruga do elj. postaje Sv. Lucija
na Porekoj pruzi. pripreme za izgradnju tramvajske pruge PiranSv. Lucija, a koncesija je 11.XI.1911.
dodijeljena, otvorena je 20.VII.1912. Premda je ukidanjem pruge TrstPore 1935. izgubio putnike,
prometovao je sve do 31.VIII.1953. Vagoni su potom prodani u Sarajevo.
trka na prstenac

puko konjaniko natjecanje pokrenuto 1976. u Barbanu, po uzoru na viteko nadmetanje koje se u
doba mlet. uprave u tome gradu prireivalo na kraju XVII. i po. XVIII. st. na slobodnome sajmu o
blagdanu Duhova
Najstarija zabiljeena trka odrana je 10.VI.1696.
Natjecatelji su veinom bili plemii i graani iz istar. gradova koji su posjedovali konja i viteku
opremu
Prema zabiljeenim podatcima o odranim trkama, svaki je natjecatelj sudjelovao trokratnom trkom,
nastojei u galopu kopljem nabosti prstenac sastavljen od dvaju krino spojenih kovinskih krunih
prstenova

Pogodak u sredinu (sridu) prstenca donosio je tri boda(punta), u otvor iznad sredine dva, u onaj
ispod nje jedan, a ubod kopljem u otvore smjetene lijevo odn. desno od sredine nosio je pola boda
Pogodak i broj bodova potvrivali su suci (danas ASNI SUD), pred koje se jaha s prstencem na
koplju morao vratiti im bi zaustavio konja
Stara je viteka igra obnovljena na temelju zapisa ljetopisca J. A. Batela i istraivanja D. Klena
Trka je postala zatitnim znakom Barbana i jednom od najpoznatijih ljetnih priredbi u Istri

KRELI, ADAM BALTAZAR

-

Historiograf
Kanonik i rektor Hrvatskog kolegija u Beu
Pristaa prosvijeenog apsolutizma (Marija Terezija)
Povijesna djela (Annuae sive, histria ab anno inclusive 1748 et subsequis (1767) ad
posteritatis notitiam) ivot u Banskoj Hrvatskoj u 18. st., najvie seljake bune

KREIMIR IV.
-

Hrvatski kralj (1058. 1074.), sin kralja Stjepana I.

1054. (Crkveni raskol): uzdigao je stare gradove Nin i Biograd, a po prvi put se spominje
novi grad ibenik (1069.); privremene hrvatske prijestolnice
Uzima za suvladara bana Dmitra Zvonimira: Slavonija ponovno u sastavu Hrvatske, kao i
neretljanska oblast i Slavoniju
Prema nekim inicijacijama Hrvatskoj je pripala i Bosna
1060. sinod u Splitu propisi o celibatu, o nenoenju brade, o zabrani zareivanja hrvatskog
sveenika dok ne naue latinski

KRIANI, JURAJ
-

Hrvatski plemi (1617. 1683.)

Posvetio se pitanju raskola i unije izmeu katolianstva i pravoslavlja
Prvotna zamisao o uniji slavenskih pravoslavaca s Rimom mijenjala se i sazrijevala u smislu
afirmacije slavenske misli
1659. prihvaen u carsku slubu u Rusiji
U Sibiru pie svoja najvanija djela: Gramatika i Politika ili Razgovore ob vladateljstvu
(klju za razumijevanje socijalnih problema u Rusiji u 17. st.)

KRIARSKI RATOVI
-

Borbe protiv islamskih nevjernika i radi osloboenja Kristova groba organiziraju europski
vladari i krupni feudalci od 11. do 13. st. vojne pohode na Bliski Istok
1096. francuski feudalci su krenuli sa Istok sa svojim etama, vodio ih je grof Rajmund
Tuluski (sjeverna Italija-Istra-Dalmacija-Dra-Carigrad)
IV. Kriarski rat: osloboenje Jeruzalema. Zbog nemogunosti plaanja Mletakoj dravi za
prijevoz kriara, oni su pomogli Mleanima da osvoje Zadar grad je osvojen
1217. u V. Kriarskom ratu sudjelovao je ugarsko-hrvatski kralj Andrija II.

KRLEA, MIROSLAV
-

Knjievnik (1893. 1981.)

kolovao se u Peuhu, te je 1912. Prekinuo kolovanje i otiao u Srbiju gdje prelazi u srpsku
vojsku, osumnjien kao austrijski pijun, ratovao na Galiciji, Karpatima, prebaen u bolnicu
i otputen iz vojske u Zagrebu
Od 1914. Surauje u dnevnim novinama i u asopisima: Plamen (zajedno s Cesarcem,
1919.), Knjievna republika (1923. 1927.), Danas (1934.) i Peat (1939. 1940.)
Enciklopedija Jugoslavije (1955. 1971.) leksikograf i glavni urednik
Sabrana djela (dvije knjige od osam njih, kasnije sve)
Ratna lirika ( Pjesme I, II, 1918; Pjesme III, 1919.)
Balada Petrice Krempuha (izala u vrijeme stogodinjice Gajeve jezino-pravopisne
reforme) kajkavsko narjeje
Hrvatski bog Mars proturatna novelistika; drame prilagouje pozornici (Hrvatska
rapsodija i Kraljeva)
Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda
Povratak Filipa Latinovicza novela iz malograanskog zagrebakog ivota i o sazrijevanju
umjetnika u maloj, skuenoj, zagrebakoj sredini
Banket u Blitvi - totalitarizam

KRNJAVI, ISIDOR
-

Historiar umjetnosti i slikar (1845. 1927.)

U Rimu upoznaje J. J. Strossmayera
Prvi profesor povijesti umjetnosti na zagrebakom sveuilitu, postaje i upravitelj
Strossmayerove galerije
Pod reimom Khuena Hedervaryja priklonio se vladajuoj Narodnoj stranici

KRUI, PETAR
-

Obavljao je vojnu slubu Klisu

Preuzima vojniku vlast u klikoj tvravi i civilnu upravu podgraa
1522. postavljen je uz Grgura Orlovia i za senjskog kapetana
Dobiva istarski posjed Lupoglav; 1529. zahvalio je senjskoj kapetaniji i zadrao samo Klis
1536. Turci su opsjeli Klis; prilikom iskrcavanja u solinskoj luci morali su se povui pred
Turcima gdje je stradao i Petar Krui Klis je osvojen

KUERA, OTON
-

Fiziar i astronom (1875. 1931.)

Srednjokolski profesor i postaje profesor umarske akademije u Zgrebu
Otvorio je Zvijezdarnicu u Zagrebu 1903.
Knjige: Crte o magnetizmu i elektricitetu, nae nebo, Vrime, Valovi i zrak, Gibanje i sile

KUKULJEVI, IVAN
-

Historiar, knjievnik i politiar (1816. 1889.)

Kad je upoznao Ljudevita Gaja postaje suradnik Danice
U Saboru je 1843. odrao prvi zastupniki govor na hrvatskom jeziku
Osniva Drutvo za prijestolnicu jugoslavensku 1850., asopis Arkivon za prijestolnicu
jugoslavenku
Od 1847. do smrti bio je predsjednik Matice Hrvatske
Juran i Sofija, 1839.

KUMII, EUGEN
-

Knjievnik (Brse, 1850. Zagreb, 1904.)

koluje se u Rijeci, Kopru i Zadru, studirao je u Pragu i Beu, bio je profesor u Zagrebu,
Splitu i Zadru
Njegov knjievni rad tematitira na opus istarske problematike (Jelkin bosiljak, Zaueni
svatovi), povijesne romane (Kraljica Lepa, Urata Zrinsko-Frankopanska) te tzv.
naturalistiku skupinu romana (Olga i Lina, Gospoa Sabrina)
Crno-bijela tehnika oslikavanja likova i kontradikcija sa svojim tezama

KVATERNIK, EUGEN
-

Pravaki ideolog i politiar (1825. 1871.)

Bio je za osamostaljenje Hrvatske na ruevinama Habsburke Monarhije
1858. 1867. je bio u politikom progonstvu
Digao je ustanak u Rakovici s malom skupinom istomiljenika za osloboenje, u tom je
pokuao i poginuo

LISINSKI, VATROSLAV
-

Skladatelj (1819. 1854.)

Predstavnik hrvatske glazbe u doba preporoda
1840. osnovao je Prvo ilirsko glazbeno drutvo s Albertom trigom
Prva solo-pijesma Iz Zagorja od prastara (Prosto zrakom ptice lete)
Prva hrvatska opera Ljubav i zloba (praizvedba 1846.)
U Zagreb se vratio u jeku Bachovog apsolutizma, uzalud je traio posao i kad ga je naao i s
njega je bio otputen. Privatno je poduavao klavir da bi se uzdravao.

LOPAI, RADOSLAV
-

Hrvatski povijesniar (1835. 1893.)

1866. postaje kotarski sudac u Severinu, a 1871. biljenik Zagrebake upanije
Prikuplja poviejsnu grau iz rodnog grada za Arkivon za prijestolnicu jugoslaviju
Karlovac, povijest i mijestopis grada i okolice; umberak crte mjestopisa i povijesne; Dva
hrvatska junaka Marko Mesi i Luka
Vie povijesne grae objavio je u Starinama JAZU

LUCI, IVAN
-

Prvi hrvatski povijesniar (1604. 1679.)

Primjenjuje moderne naune metode
Postavio je temelje znanstvenog pisanja povijesti u nas
De regno Dalmatiae et Croatiae libri seks (Amsterdam, 1666., 1667., 1668.); dogaaji iz
1480. objavljuje brojne istrave, ljetopise i kronike,
Karte hrvatske pokrajine Illyricum hodiernum

LJEKARNITVO
-

Prethistorijsko doba prepoznavanje ljekovite i otrovne biljke, ivotinje i minerali

Ilirski vraari su znali sve otrove pa i ljekove za isto

Rimsko doba - Proizvodnja ljekova (pribor i kutije za ljekove Podgrae kod Benkovca i u
Ninu)
Za razvoj ljerarnitva u Hrvatskoj zahvalna je latinska medicina
Ljkovito bilje se uzgajalo u samostanima, a oni su se bavili pripremom i distribucijom
ljekova
Medicinska kola iz Salerna (Italije) osnivaju prve ljekarna (Trogir 1271., Dubrovnik,
Zadar, Split, Kotar i ibenik)
Statut ljekarnitva 1272.
Rad ljekara je nadzirao grad, opina, pokrajina i dravna upravna vlast (u kojem su najee
bili lijenici)
Na temelju Zakona o ljekarnitvu iz 1894. postaju ljekarni zdravskveni zavodi
Za vrijeme meuratne Jugoslavije ljekarne su i dalje privatne (koncesije), a taj se sustavu
ukinuo 1949.

LJETOPISI, IVOTOPISI I KRONIKE

LJUBI, IME
-

Povijesnia i arheolog (1822. 1896.)

Upravitelj Arheolokog muzeja u Splitu, a zatim Narodnog muzeja u Zagrebu
Urednik i osniva asopisa Viesnik Hrvatskog arkeologikog drutva
Vanija djela: Ogledalo knjievne poviesti jugoslavenske, Listine o odnoajih izmeu
junoga Slavenstva i mletake republike

LJUDEVIT POSAVSKI
-

Nakon smrti Karla Velikog (814.) Franci su poeli provoditi naselje u Posavskoj Hrvatskoj,
mijeati se u unutranju upravu i uvoditi feudalizam franakog tipa, domae plemstvo pod
knezom Ljudevitom Posavskim diu 819. ustanak
Pridruili su im se dio Slovenaca, Timoana i Gaana, a knez Borna nije im htio postatati
saveznik jer se nadao da e uz pomo Franaka dobiti dalmatinske gradove
Kad furlasnki makgrof Kadaloh nije uspio uguiti ustanal, 820. i 821. Franci alju novu
vojsku protiv Ljudevita, ali bez uspijeha (obranio je u tvravi Sisak)
Idue godine pred nadmoi neprijatelja povue se u Dalmatinski Hrvatsku, gdje je 823.
ubijen

MARULI, MARKO
-

Hrvatski pijesnik i latinist (1450. 1524.)

Poznat po svojim latinskim djelima bori se za kransku etiku, prilino je uzdrman
reformacijom u Europi
Najpoznatija dijela: De institutione bene vivende, evangelistarium, De humilitate et gloria
Chrisri
Zaljubljenik u antika dijela, preveo je Kronike popa Dukljana
Davidijada htio je dati kransko poimanja kulture koja treba usvojiti humanistike
tekovine
Judita tema iz biblijske prie o Juditi
Molitva suprotiva Turkom iskazuje svoje rodoljublje

MATASOVI, JOSIP

Povijesniar (1892. 1962.)

Osniva i urednik asopisa Narodna starina (kultura, etnografija i etnologija)
Vanija djela: Do Ozore 1848, Iz galantnog stoljea, Tri humanista o patarenima
Vrednovanje naoko stinih dogaaja iz gospodarstva i drutvene prolosti

MATO, ANTUN GUSTAV

-

Knjievnik u doba hrvatske moderne (1873. 1914.)

Najistaknutiji prava, prvenstveno pijesnik
Poima realno i fantastino, u poeziji je parsanovac, pa simbolist, pa neoromantik, a u
kritikama i esejima je impresionist
Ovjavio je : Iverje, Vidici i putevi, Umorne prie, tri humoreske, Nai ljudi i krajevi..
Posthumno Pjesme (najpoznatije djelo A. G. Matoa)

MAURANII
-

Stara i ugledna puka obitelj iz Novog Vinodolskog

uvali su starinu, tradiciju i obiaje
Braa Antun, ivan i matija bili su najistaknutiji u preporodno doba
Antun Maurani (1805. 1888.), urednik Danice, ravnatelje gimnazije u Rijeci, zaetnik
izdavanja starih hrvatskih tekstova (Vinodolski zakonik)
Ivan Maurani (1814. 1890.), zasluan za brojne reforne u kolstvu, upravi i pravosuu,
otvorio je Sveuilite u Zagrebu, Smrt Sail-Age engia (najpoznatije djelo), dovrio je
gundulievog Osmana
Matija Maurani (1817. 1881.), nakon povratka iz Bosne napisao je putopis Pogled u
Bosnu
Vladimir Maurani (1845. 1928.; sin Ivanov), radei u sudstvu upozano se sa
starohrvatskom pravnom terminologijom, skupljao je grai i izdao je Prinose za hrvatski
prvano-povijesni rijenik (1908. 1922.)
Fran Vladimir Maurani (1859. 1928.; sin Matijin), kao austrijski oficir s prozom
suraivao je s Vijencem, pred smrt javlja je u naoj knjievnosti sa crticama, zapisima i
refleksijama u zbirci Od tore do mraka (1927.)
Ivana Brli-Maurani (1874. 1938.; ki Vladimira, a unuka Ivana), znaajnije djelo je
udnovate zgode egrta Hlapia, a najpoznatije djelo u knjievno-estetskom smislu je Prie
iz davnine, gradivo za prie i bajke crpila je iz slavenske mitologije, poznataje je po tome
to pie djeiju knjievnost koja nije samo za djecu nego i za odrasle

MAURANI, IVAN
-

Hrvatski politiar, dravnik i pjesnik (1814. 1890.)

Doba preporoda, a kasnije preuzima velike politike funkcije Habsburke monarhije tako da
stijee korist za Hrvatsku
Za vrijeme Bachovog apsolutizma Maurani je dravni nadodvjednik
1860. Postaje predsjednik Privremenog hrvatskog dvorskog dikasterija, a 1861. 1863.
Hrvatske dvorske kancelarije u Beu
1863. stvara Samostalnu narodnu stranku s programom nagodbe s Dvorom o reguliranju
poloaja Hrvatske u centralistiki ureenoj Habsburke Monarhije (ujedinjenje Dalmacije s
Banovinom Hrvatskom)
1872. izabran za predsjednika Sabora
Nakon ugarsko-hrvatske nagodbe 1873. postaje banom puaninom

MEDULI, ANDRIJA
-

Slikar (1530. 1563.); ivi uglavnom u Veneciji (Andrea Schivone)

Marinistiki stil glavni predstavnik
Postaje meusobno ovisan i s mladim Tintoretto
Predpostavlja da se je uio kod Parmigianina u Bologni i Parmi
Medulievi se radovi uglavnom nalaze u uglednim galerijama svijeta

MESI, MARKO
-

Istaknuti voa u borbi za osloboenje Like od turske vlasti (1640. 1713.)

Na poetku narodnog ustanka protiv turske vladavine u Lici 1683. Mesi je u Brenju i
Senju organizirao naoruanu jedinicu koja je ustanicima pritekla u pomo
Aktivno za ukljuenje Like
1692. u dva je navrata porazio tursku vojsku koja je pokuala povratiti izgubljeno podruje
1702. smirio je pobinjene binjevce u Ribniku, a 1705. zapovijedao je tvravom Zvonigrad
na Zrinji
Mesi je pokrtavao muslimane koji su ostali u Lici
Bavio se i naseljavanjem novog stanovnitva, a sam je sa svojom obitelji zaposjeo Mualuk

METROVI, IVAN
-

Kipar (1883. 1962.)

Metrovieva je stilska putanja vrlo neujednaena: zapoeo je Zdencem ivota (1905.), pod
utjecajem secesije i historicizma da bi doao do klasine istoe mediteranske jasnoe
volumena
Projekt Vidovdanski hram (1905. 1910.) nadahnut narodnom pjesmom koji je ostao
nedovren, ali su neki likovi iz tog ciklusa najblii civilizacijskoj sintezi kojoj je teio
Sani su i ciklusi kipova i reljefa na biblijske teme, proeti patetinom ekspresivnou, a
nastali preteno za vrijeme dvaju ratova
Javni spomenici (Maruli, Meduli, Strosmayer, Bokovi, Grgur Ninski, Povijest Hrvata)

MISAL KNEZA NOVAKA

-

Vitez silnoga i velikoga gospodina Loia, kralja ugarskoga

Kodeks je napisao kaligrafskim knjinim pismom s brojnim inicijalima i s nekoliko
minijatura
Nisal upuuje na visoki stupanj obrazovanosti i kulture hrvatskih feudalaca
Misal je 1405. dospio u Nuglu, selo kraj Roa u Istri (dns se nalazi u Beu)
Izraen je za predloak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu tvz. Prvotisak Misala iz 1482.

MLETAKA REPUBLIKA
-

Venecija 9.st.
Slobodna i nesmetana plovidba Jadranom
Prvo je bila gradska komuna, zatim grad-drava, a od 11.st. Mletaka Republika
Vlast dri patricijat oligarhijsko-aristokratska republika
Vrhovni organ Vlasti je Veliko vijee, Malo vijee je izvrna vlast, dud predstavnik drave,
vijee etrdesetorice zadueno za sudske i politike poslove, Senat je vodio vanjsku politiku,
Vijee desetorice za interese drave, zatitu i sigurnost,
Mletako-turski ratovi venecija gubi svoje posjede na Levantu

Izgubila je Cipar i Kretu

Ukinuta 1797.??

MONICI
-

Ostaci prvih muenika, kasnije i svetaca (njihove kosti, prah s groba ili ostaci) oduvijek su u
kranstvu bili predmet posebnog tovanja, osobito na Zapadu
U pravilu svaka je crkva posjedovala mou (relikvije tj. ostatke) nekog muenika ili sveca
itavi su kosturi uvani u ukraenim kovezima sarkofazima smjetene u manje prostorije
ispod oltara
U ranom srednjem vijeku stavljani su u male, reljefno ukraene koveie ili prekopne
kriie od bronce
Kasnije se izrauju srebrni ili zlazni spremnici monici ili relikvije u obliku onog dijela
tijela (14. st.)
Najbogatije relikvije su u dubrovakoj stolnoj crkvi, Zadru, Splitu, Zagrebu i drugim
sreditima katolike crkve

MOHOROVII, ANDRIJA
-

Hrvatski znanstvenik (1857. 1936.)

Od 1892. do 1921. bio je ravnatelj Meteorolokog opsetvatorija u Zagrebu
Nakon ispitivanja tzv. pokusnog potresa u god. 1909. Otkrio je Mohorovii da u zemaljskoj
dubini od nekoliko desetaka kilometara postoji ploha diskontinuiteta (Mohoroviiev
diskontinuitet Moho)

MRNAVI, IVAN TOMKO

-

Sveenik (1580. 1637.)

Postao je zagrebaki kanonik i arhiakon, a vrio je vizitaciju bosanskih krajeva pod
turskom vlau i sastavio zanimljiv izvjetaj o stanju u Bosni
Kralje Ferdinant II. imenovao ga je naslovnim biskupom bosanskim (1631.)
Donio je iz Rima poprsje sv. Stjepana (za uvanje moi) i napisao ivotopis zagrebakog
biskupa Augustina Kaotia
ivot cara Justijana dokazao carevo slavensko porijeklo: navodna bila pape Silvestra od
27. 3. 1000. o pravu ugarskih krajeva da sami biraju biskupe i osnivaju biskupije

MUZEJI
NAZOR, VLADIMIR
-

Knjievnik i borac (1876. 1949.)

Za vrijeme okupacije aktivno se povezuje sa snagama otpora i prikljuuje se oslobodilakoj
borbi: 1942. Dolaza u partizane, zajedno s I. G. Kovaiem, u lipnju 1943. izabran je za
predsjednika ZAVNOH-a, a nakon osloboenja je Prezidija Sabora Hrvatske, na kojoj
dunosti ga je zatekla smrt
Javlja se u doba realizma, da si zablistao Slavenskim legendama (1900.) u vrijeme hrv.
moderne
U knjizi Hrvatski kraljevi prikazuje duh otpora i prkosa nacionalnom ponosu
Vele Joe otpor mnotvu; u vrijeme intimistike lirike nasala je zbirka Istarske prie i
Stoimena

Iz dana NOB-a potjeu Nazorove zbirke Pjesme partizanima

NERETLJANI
-

Podruje izmeu Cetine i Neretve naziva se u ranom srednjem vijeku Arenta, Maronija, neki
put Paganija; inae se openito zove Neretljnska krajina, a njezini stanovnici su Neretljani,
Marijani
Krajina je imala 3 upanije: Dol (sa sreditem u Omiu), Makar ili Krajinu i Rastok oko
Vrgorca
Oni se pojavljuju kao gusari u 9. st.
830. Sklapaju s Mleanima ugovor, a s time poinje i pokrtavanje koje je zavreno u drugoj
polovici istog stoljea za vladavine bizantskog cara Bazilija I.
Mir nije dugo trajao. 835. Neretljani su zarobili mletake trgovce na povratku iz Benevente i
gotovo ih sve pobiju
Mleani opet 839. sklapaju mir najprije s hrvatskim knezom Mislavom a zatim s
neretljanskim Druakom, ali 840. Donosi nov porez Mleanima kad su napali Neretljane
Neretljani su sve do kraja 11. st. ivjeli samostalno pod svojim vladarima, koji se zovi iudex,
ali i rex, a potpuno su se pripojili u doba Kreimira IV.

NODILO, NATKO
-

Voa hrvatskog nacionalnoh preporoda u Dalmaciji (1843. 1912.)

Od 1862. 1867. Urednik je lista Il Nazionale, glasila dalmatinskog preporodnog pokreta
Zagovaraju sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom = pomou asopisa
U vrijeme poetne diferencijacije u Narodnoj stranci Nodilo naputa list te preuzima mjesto
profesora na gimnaziji u Zadru

NOTARI
-

Pojava institucije notarijata u gradovima na istonoj obali Jadrana sredinom 12. st. odraz je
opega drutvenog razvoja europskih gradova
Pojava opinskih notara i postupno oblikovanje notarske isprave od 12. do 14. st.
U drugoj polovici 12. st. notari su domai ljudi, redovito sveenici, s jednostavnim nazivom,
ali u 13. st. pojavljuju se notari svjetovnjaci koji se zovzakleti notari (djelatnnost vre samo
notari koji imaju ovlatenje cara ili rimskog pape)
Zapisi ili tzv. imbrevijature o pravinim poslovima unosili, prema posebnim formularinama, i
svoje biljenice i to na latinskom jeziku i prema njemu su sastavljali notarsku ispravu s
notarskim znakom
Notari su bili najvie cjenjeni na itavom obalnom pojasu istonog Jadrana od Istre do Boke
kotarske
Notari su najprije korostili najvie latinski jezik, a kasnije se poeo koristiti talijanski jezik.

NOVAK, VJENCESLAV
-

Knjievnik (1859. 1905.)

Knjievni rad zapoeo je pod jakim utjecajem A. enoe
Problematika uega senjskog zaviaja, koji je promatrao i opisivao realistiki u doba kad taj
grad postaje sve siromaniji (Posljednji Stipani, Pod Nehajem)
Okree se iroj regiji velebitskog Podgorja, dajui potresne slike jednoga specifinog
ljudskog i sociolokog ambijenta prosjaka po profesiji (Podgorka, Podgorske pripovijesti)

Zabiljeio je i muno raanje hrvatskog graanstva, osobne tragedije (Tito Dori, Zapreke),
a openito siromatvo i blijedu (U glib, Nezavisnost i blijeda)
Dok je boravio u Zagrebu opisao je gradsku sirotinju, ljude s gradske i ivotne periferije,
ulice i krme (Iz velegradskog podzemlja)

ORBIN, MAVRO
-

Povijesniar (sredina 16. st. 1611.)

Bio je benediktinac, opat samostana na Mljetu, u Stonu i u Beu
Napisao je Povijest kraljeva Slavena (tal. Il regno degli Slavi hoggi corrottamente detti
Schivoni historia 1601.) presjek slavenskog jezika i vladare Dalmacije, Hrvatske, Bosne,
Srbije, Rake i Bugarske
Preveo je na talijanski Ljetopis popa Dukljana

ORII
-

Plemii koji se po prvi put spominju 1420. u selu Udriniu (Driniu) na Uncu
Zmeu 1464. 1472. Sele se u plemiku opinu Goricu gdje su stekli manje posjede
(Orahovac, Dol i Lipovac)
Kralj Matija Korvin darovao im je posjed Slaveti (1487.) sjeveroistono od Jastrebarskog
(Ori de Slaveti)
Poela se bogatiti u 17. st., a Matija Ori je 1636. dozidao nove dijelove Slavetia, njegov
sin Franjo je 1675. stekao titulu baruna (posjede: Bistro, Psarno, Jakovlje, Gornju Stubicu)
pa od tada Orii ive u Zagorju
Krsto Ori (1718. 1782.) stekao je severinsko vlastelinstvo i grogovsku titulu te je
sagradio dvorce u gornjoj Stubici i Bistri, a njegov sin Adam je napisao memoare svoje
obitelji i prilike u Hrvatskoj od 1725. 1814.

PACTA CONVENTA
-

Naziv oznaava povijesni dokument koji je poznat jo i kao Dodatak, Appenducula,

Qualiter, Conventio i sl. (ouvan je prijepis iz 14. st.)
U njemu je zapisano da je 12 razboritih plemia od 12 hrvatskih plemena priznalo 1102.
maarskog kralja Kolomana za svoga vladara
U historiografiji 19. i prve polovice 20. st. Pacta Conventa se smatra dravno-pravnim
ugovorom (dns da je to zapis sklopljenih ugovora)

PALMOTI, JUNIJE
-

Knjievnik (1607. 1657.)

Knez Konavla i Lastova
Isprva je pisao stihove na latinskom jeziku, a zatim na hrvatskom jeziku
Satira Gomnaidu i latinski spjev Kristijade
Najplodniji dramski pisac toga stoljea
Najizvorniji je Palvimir koji se zasniva na kronici popa Dukljanina i legendi o sv. Ilaru
U Danici, Captislavi i Bisernici koji se temelji na Ariostu, radnju je prenio takoer na nae
tlo, a uveo je i neke povijesne linosti i likove iz narodne poezije

PATAII

Plemika obitelj koja se iz Bosne se doselila u Hrvatsko zagorje poetkom 16. st.
Nikala Patai oenio je Katarinom Herkffy i stekao plemike posjede u Zagorju
Poeli su se bogatiti za vrijeme Stjepana (1576. 1636.)
Njegov unuk Baltazar stekao je vlastelinstva Rakovec i Vrbovec, a 1707. dobio je titulu
baruna; sastavio je Diarium u kojem je prikazao neke povijesne dogaaje od 1687. 1717.;
osnovao je Drutvo vinskih doktora pinte u kojem je okupljivao vinopije iz kruga utjecajnih
plemia; njegovi sinovi Aleksandar, Gabrijel i Ludevik steklisu 1735. titulu grofova
Aleksandar je redigirao rukopis Status familiae Patachich u kojem je opisao obiteljski posjed
Stjepan Patai je kupio vlastelinstvo Novigrad na Dobri
Sredinom 18. st. pojedovali su 15 posjeda, a izumrla je smru Bartola (1766. 1817.)

PAVLINOVI, MIHOVIL
-

Sveenik i jedan od voa preporoda u Dalmaciji, zastupnik na Dalmatinskom saboru i u

Carevinskom vijeu u Beu (1831. 1887.)
U splitskom sjemenitu osniva preporudnu eliju (Regimenta Ne boj se)
Palvakovi postaje ideolog i politiki voa struje koja istie hrvatski nacionalnu i dravnu
misao, zastupajui pri tome usko katoliko i konzervativno socijalno stajalite premda ne
odbacije kulturno i politiko zajednitvo Hrvatske

PEJAEVII
-

Pojavili su se kao bjegunci iz Turske 1689.

Sinovi Matije Peuhia Ivan, Marko, Nikola i Juraj postali su baruni
Markov sin Josip kupio je vlastelstvo Naice, a kasnije od strieva nasljedio posjed Retfalu i
vlastelstvo Rumu i Viroviticu, a u meuvremeni je nasljedio i vlastelstvo Podgora
Najbogatiji slavenski magnati
Kao pisac istakao se isusovac franjo Ksaver koji je napisao djelo Historia Serviae u kojem
obrauje povijest Srba i pokuava dokazati da je srpska crkva bila u uniji s katolikom prije
dolaska Turaka
Isticali su se kao maaroni; Ladislav je sklopio Ugarsko-hrvatsku nagodbu i bio je hrvatski
ban; Teodor je nasljedio Hedervaryja i dio ban do 1907.

PETRI, FRANJO
-

Filozof (1523. 1597.)

Imao je otar antiaristotelski stav i zastupao je neoplatonizam
U njedovom djelu Nuova de universis philosophia iznio je vlastite filozofske poglede i
prirodoznanstvene nazore

PLEMIKE OPINE
-

Vane gospodarske i upravne organizacije plemia jednoselaca te nieg i srednjeg plemstva

Nastale u razvijenom srednjem vijeku
Imale sudsku i upravnu autonomiju
Najvii organ bila je plemika skuptina
Izdavale su isprave
Veliki Kalnik, Moravaa
Turopolje

Fali mi slike!!

PLEMSTVO U FEUDALIZMU
POLJICA
-

Podruje smjeteno istono od Splita

Prije rimskog osvajanja istonog Jadrana bilo je nastanjeno ilirskim Delmatima
Krajem ranog srednjeg vijeka bila je u sastavu Neretljanske kneevine
Sv. Petar u Selu
U 12.st. njome vladaju omiki Kaii, krajem 13.st. u vlasti je knezova Bribirskih, sredinom
14.st. sastavni je dio ugarsko-hrvatske drave Ludovika Anuvinca, na prijelomu 14. I 15. St
pala pod vlast bosanskih vladara i feudalaca
1444. Priznali vrhovnitvo Venecije
Plaaju danak Turcima, priznali tursko vrhovnitvo
Karlovakim mirom 1699. Poljica je osloboena turske vlasti i uklopljena u Mletaku
Dalmaciju tamo osstaje do 1797.
Bila pod francuskom vladavinom, podigli su ustanak protiv francuske vlasti
Nema gradskih naselja nego 3 plemena: Tjeimirie, Limie i Kremeniane
Poljiki statut 1440. drutvo je podijeljeno u vlasteliie i didie (iz njihovih se redova
biraju poljiki knezovi), te u kmetie i vlaie
Autonomna zajednica s vlastitim sudstvom i upravom
Poljoprivreda i stoarstvo

POEKI I PAKRAKI SANDAK

-

Turska osvajanja Slavonije u 16.st.

1537. pala je Poega

PREPOROD
-

Nacionalni preporod sklop specifinih oblika kojima se kod mnogih europskih naroda
ostvaruju najvaniji ciljevi i zadaci temeljnog razdoblja izgradnje graansko-kapitalistikog
drutva u nacionalnim okvirima
Zadatak: formuliranje odgovarajue graanske nacionalne ideologije
Utemeljiti najvanije institucije, kormulirati naconalnu ekonomsku politiku, stvaranje
temelja za modernizaciju nacionalne kulture, uspostava cjelokupne institucionalne strukture,
oblikovanje knjievnog jezika, osnivanje prvih modernih politikih organizacija stranakog
tipa, pokretanje politikih glasila
PREDUGO!!

PRERADOVI PETAR
-

Pjesnik, posvetio se vojnikom pozivu, 19.st.

U Zori Dalmatinskoj pjesma Zora puca, bit e dana
Knjiga Prvenci
Pjesma Putnik simbol narodnog pokreta i preporoda
Teme: ljubav prema eni i domovini
Pjesme Rodu o jeziku i Jezik roda moga

PROGONI VJETICA

Temeljili su se na vjerovanju da neki ljudi posjeduju tajnu mo na temelju svoje povezanosti

s maranim silama i da pomou nje tetno utjeu na ivot drugih ljudi
13.st.
Spaljivanje

RAKI FRANJO
-

Historiar i politiar, 19.st.

Pomae Strossmayeru u osnivanju Narodne stranke
Sudjelovao u osnivanju Neodvisne narodne stranke
Istraivao hrvatsku i junoslavensku povijest
Pokrenuo asopis Knjievnik
Predsjednik JAZU-a
Pokrenuo Starine i Rad
Djela: Pokret na slavenskom jugu koncem 14. I poetkom 15. Veka, Borba junih slavena za
dravnu neodvisnost u 11. vieku

RADI STJEPAN HRVATSKA SELJAKA STRANKA

-

Politiar i ideolog, 19./20.

Pokrenuo list Hrvatska misao
1904. S bratom Antunom osniva Hrvatsku puku seljaku stranku cilj da seljatvo uvede u
politiku
Odbacuju Ugarsko-hrvatsku nagodbu 1868. I trae suradnju slavenskih naroda unutar
Habsburke Monarhije
Zalagao se za stvaranje Podunavske federacije drava i naroda
Zastupnik u Saboru
lan Narodnog vijea SHS
Zalagao se za federativno ureenje jugoslavenske drave
Stranku je proglasio republikanskom
Sa Pribieviem stvara Seljako-demokratsku koaliciju trai uspostavljanje novog
dravnog ureenja na temelju nacionalne ravnopravnosti

RADOVAN
-

Majstor monumentalnog kamenog portala katedrale u Trogiru iz 1204.

RATKAJI
-

Poetkom 16.st. doselili su u Hrvatsku iz Ugarske

Pavao Ratkaj dobio je vlastelintvo Veliki Tabor
Posjedovali vlastelinstva Veliki i Mali Tabor s plemikim kurijama Jurketincem, Horvackom
i Miljanom
Obitelj je izumrla 1793. Smru Josipa Ivana
Velikotaborske posjede je preuzeo kraljevski fisk

RATKAJ JURAJ
-

Povijesniar, 17.st. , zagrebaki kanonik

Roak i prijatelj Zrinskih, Frankopana i Drakovia
Sudjeluje u bitkama protiv Turaka i u tridesetgodinjem ratu
Upravitelj upe sv. Ivana u Zagrebu

Objavio prvu sustavnu pisanu hrvatsku povijest povijest (hrvatski i slavenski duh,
protureformatorski stav)

REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA
-

Reformacija je zahvatila sveeniki stale i pojedine plemie

Tiskane su protestantske knjige, tiskali na 3 pisma
Protureformacija tenja za jedinstvenim jezikom za sve Hrvate
Prva hrvatska gramatika Bartola Kaia

RIJEKA KRPICA
-

Kraljevski odbori hrvatskoga i ugarskoga Sabora nisu se mogli sloiti o buduem poloaju
Rijeke i njezina kotara
Vladar je odluio da je to poseban teritorij unutar ugarskog dijela Monarhije
Taj stav je unesen u madarski tekst nagodbe, dok je na hrvatski tekst nagodbe samo
nalijepljen papiri s izmjenama
Ta krpica je postala simbol potinjenog poloaja Hrvatske u dualistiki ureenoj
Habsburkoj Monarhiji

SABORI
SAJMOVI
-

U vrijeme vjerskih svetkovina

Vana uloga u razmjeni dobra i razvoj robno-novanih odnosa
Razlikuju se godinji sajmovi i tjedni trgovi
Sajmovi su se odravali i na posjedima vlastelina, ali i u selima
Sajmovi u Jstrebarskom, Varadinu, Gradec, Samobor, Krapina, minj, Labin, Pazin

SELJAKA DAVANJA
-

Tribut dohodak u naravi koji su davali seljaci, koji su u starohrvatsko doba obraivali
vladareve zemlje, predstavniku kraljevske vlasti
Tlaka u 12. I 13.st., novana daa vlastelinu, kraljevski porez i banske dae, a u naturi su
davali zalazninu i desetinu
U 14. St. radna renta, ali u 15.st. je promijenjena u novanu dau
Naturalna renta itarice, perad, vol, janje, vino
Novana renta

SELJAKE BUNE
SENJSKI USKOCI
-

Bjegunci s turskog teritorija koji su se naselili u Senju, 16.st.

Pomorsko ratovanje
Uskoki rat (1615.-1617.)
1618. Uskoci su preseljeni u Brinje i Otoac

SINJSKA ALKA

Starinska narodna viteka igra u kojoj konjanici jaui u punom trku nastoje kopljem
pogoditi alku
Potjee iz feudalnih turnira
Odrava se zbog uspjene obrane Sinja 1715.g.
Alkarski satut najstariji iz 1833., Statut vitekoga alkarskoga drutva
Tri trke
Prva glavna proba bara, generalna proba oja,

SLOBODNI KRALJEVSKI GRADOVI I TRGOVITA

-

Povlastice u 13.st. utvrivana autonomija grada prema okolnom podruju, a njegovi su

stanovnici dobivali poseban pravni status
Gradovi su imali pravo organizirati vlastito sudstvo i upravu mogli su birati vlastitog
sudca, gradsko vijee
Skuptina osnovni organ gradske opine
Zalaznina razliita naturalna davanja prilikom dolaska u mjesto bana, hercega ili vlatelina
Slobodni kraljevski gradovi gradska naselja koja su dobivali kraljevske povlastice i
nalazili se na njegovom kraljevskom podruju
Trgovita gradska naselja koja su nastala na vlastelinstvima i bila su podvrgnuta vrhovnoj
jurisdakciji svoje feudalne gospode
Kraljevski gradovi: Kaptol, Gradec, Varadin, Koprivnica, Krievci, Karlovac,

SMIIKLAS TADIJA
-

Povijesniar i politiar, 19./20.st.

Profesor povijesti na Filozofskom Fakultetu Sveuilita u Zagrebu, lan Jugoslavenske
akademije i njezin predjednik, tajnik i predjsednik Matice hrvatske,
Politiki angairan u Narodnoj neodvisnoj stranci, biran je za zastupnika u Saboru
Djela: Povijest hrvatska 1-2, Diplomatiki zbornik, Obrana i razvitak hrvatske narodne ideje
od 1790. Do 1835., Dvjestagodinjica osloboenja Slavonije, ivot i djelo I. Kukuljevia
Sakcinskog, ivot i djelo F. Rakog, Nacrt ivota i djela biskupa J. J. Strossmayera i
izabrani njegovi spisi, govori i rasprave

SMILJANI ILIJA
-

Uskoki harambaa u Ravnim Kotarima, 17.st.

Smiljanii porijeklom iz Krbave
Sudjelovao u Kandijskom Ratu
Istaknuo se u sukobu kod Knina
Poginuo je 1654. Na Vujaku u Velebitu predvodei u pohod uskoku jedinicu

STAREVI ANTE
-

Pravaki ideolog i stranaki voa, 19.st.,

Protivnik Habsburke Monarhije
Hrvatsko dravno pravo
Protivnik praktine politike i nadao se da e Hrvatsku osloboditi Napoleon 3. A poslije
Rusija
Obnova Stranek prava 1878. nastojao je da u njoj ostane njegovo uenje
Pristaa iste stranke prava (voa Josip Frank)

STAROHRVATSKA DRAVA I DRUTVA

STROSSMAYER JOSIP JURAJ
-

akovaki biskup, voa Narodne stranke, Neodvisna narodna stranka, 19./20.st.

Zagovarao je ujedinjenje hrvatskih pokrajina u sklopu federalistiki ureene Habsburke
Monarhije
Protivnik austrijskog centralizma i austro-ugarskog dualizma
Nastojao je obnoviti staroslavensko bogosluje i zagovarao je crkvenu uniju (ujedinjenje
katolike i pravoslavne crkve)
Utemeljitelj Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

SUPILO FRANO
-

Politiar i publicist, 19./20.st.

Ureuje list Crvena Hrvatska, Novi list, Rijeki novi list,
Zagovornik aktivne i nezavisne hrvatske politike kojoj je cilj postizanje to samostalnijeg
poloaja i ujedinjenja hrvatskih pokrajina u Habsburkoj monarhiji, rjeavanje hrvatskog
pitanja u sklopu jedne nezavisne jugoslavenske drave
Idejni zaetnik Rijeke rezolucije 1905., voa Hrvatsko-srpske koalcije,
Osniva i lan Jugoslavenskog odbora
Zagovarao je stvaranje Jugoslavenske drave i reviziju Londonskog ugovora iz 1915.
Dolazi u sukob s N. Paiem

SZABO URO
-

Povjesniar, konzervator, muzeolog, 19./20.st.

Radovi s podruja nacionalne povijesti, povijesti umjetnosti i kulture, konzervatorstva i
muzeologije
Tajnik Zemaljskog povjerenstva za uvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji
Upravitelj Muzeja grada Zagreba
Popularizirao je i branio nau kulturnu batinu

ENOA AUGUST
-

19.st., knjievnik i politiar, kazalini reformator, feljtonist, romanopisac, pripovjeda

Program Naa knjievnost
Poeo reformu kazalita
Prvi hrvatski moderni roman Zaltarevo zlato
Seljaka buna, pripovijetke Mladi gospodin, Prosjak Luka
asopis Vienac

II FERDO
-

Predstavnik moderne hrvatske historiografije, profesor hrvatske povijesti na zagrebakom

Sveuilitu, 19./20.st.
Djela: Hrvoje Vuki Hrvatini i njegovo doba, Prirunik izvora hrvatske historije, Pregled
povijesti hrvatskog naroda, Hrvatski saborski spisi, Povijest hrvata u doba narodnih vladara,
Korespodencija Raki-Strossmayer

KRLEC NIKOLA

Istaknuta linost Banske Hrvatske u 18.st.

Bio je gojenac Krelia
Preuzeo dunost protonotara Kraljevine
lan Hrvatskog kraljevskog vijea Trgovako-gospodarska komisija vijea
Radio na unapreivanju kolstva

TAMPAR ANDRIJA
-

Lijenik i socijalno medicinski radnik, organizator moderne zdravstvene slube

Predava i redovni profesor socijalne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
Sudjeluje u osnivanje Svjetske zdrastvene organizacije
1955. Dodijeljena mu je nagrada Leona Bernarda
Predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

TESLA NIKOLA
-

Pronalaza, elektrotehniar i fiziar, 19./20.st.

U New Yorku osnovao labaratorij
Izmjenina struja
Izumi u elektrotehnici
Pionir radio-tehnike
Dobio mnoga priznanja
Jedinica magnetske indukcije zove se TESLA

TEUTA
-

Ilirska vladarica od 230. G. pr. N. e.

Nasljedila je jaku i prostranu ardijejsku dravu (od lijeve obale Neretve do Epira)
Jaka pomorska snaga, gusarenje, pljakanje i napadi na grke gradove na Peloponezu i Epiru
Uvrstila je vlast do Ambrakijskog zaljeva

TISKARSTVO
-

Misal 1483.
Prva hrvatska tiskara u Kosinju 1491. Brevijar
Tiskara u Senju 1494., u Rijeci 1530./31.
Najvanije tiskarsko sredite za Hrvate bila je Venecija od 1492.
Inkunabule prvi proizvodi europskog tiskarstva od sredine 15.st. 1500.; tabularne i
tipografske
U 16.st. tiskaju se hrvatske protestantske knjige
U Zagrebu je 1644. Osnovana zemaljska tiskara
U 18.st. otvaraju se tiskare u Osijeku, Varadinu, Karlovcu

TOMA ARHIAKON
-

Notar splitske komune i arhiakon splitske metropolitanske crkve, 13.st.

Borio se za autonomiju crkvene od svjetovne vlasti, kao pristaa ideja gradskog
municipalizma zalagao se za reforme u komunalnoj upravi, suprostavljao se ingerenciji
hrvatskih velmoa iz zalea u ivot grada
Djelo: Hstoria Salonitana

TOMISLAV

Hrvatski vladar 910. 928.

Zaustavio Maare u prodoru prema Jadranu i tako uspostavio trajnu hrvatsku granicu na
Dravi
Ujedinio Posavski i Primorsku Hrvatski
Bizant mu je na upravljanje dao dalmatinske gradove prvi put da su se pod ezlom
hrvatskog kralja nali svi krajevi od Jadrana do Drave
Na crkvenim saborima u Splitu 925. I 928. Zakljueno je da crkvenu vlast nad ujedinjenom
Dalmacijom i Hrvatskom vri splitski nadbiskup, a da se ninska biskupija ukine
Pitanje glagoljice rijeio je sporazumom: ona ostaje obredni crkveni jezik tamo gdje postoji
oskudica latinski obrazovanih sveenika

TRENKOVI PANDURI
-

Vojna jedinica koju je za vrijeme austrijskog nasljednog rata 1741.-1748. Organizirao

slavonski velikas barun Franjo Trenk
Privlaili pozornost odjeom (odjeveni i naoruani na turski nain) i ponaanjem
Trenk je uveo tursku bandu glazba sa 12 sviraa na bubnjevima, frulama i inelama
smatra se osnivaem vojne glazbe
Isticali su se hrabrou, ali su bili nedisciplinirani, pljakali su i vrili nasilje,
Trenk je 1746. Uhapen i osuen na doivotni zatvor

TRPIMIROVII
TRUMBI ANTE
-

Politiar, 19./20.st.
Politika pravatva
Pokrenuo politiku novog kursa
Prihvaanje Rijeke rezolucije
Istie se u borbi za nacionalno osloboenje i ujedinjenje jugoslavenskij naroda
Predsjednik Jugoslavenskog odbora
Krfska konferencija: stvaranje zajednike drave
enevska konferencija
Potpisnik Rapalskog ugovora
Predlagao naziv Jugoslavija
U vodstvu je Hrvatske federalistike seljake stranke, prilazi Hrvatskoj seljakoj stranci

TURSKI RATOVI OD 15. DO 17.ST.

UGARSKO-HRVATSKA DRAVA
UGARSKO-HRVATSKA NAGODBA 1868.
-

Temeljni zakon na kojem se zasnivao dravnopravni poloaj Hrvatske u Habsburkoj

Monarhiji od 1868. Do 1918.
Hrvatska je priznata kao politika individualnost sa zasebnim teritorijem i unutranjom
autonomijom, ali kao sastavni dio ugarskog dijela Habsburke Monarhije i bez mogunosti
da utjee na politiku Ugarske ili cjelokupne Monarhije
Priznato formalno pravo na Vojnu Krajinu i Dalmaciju, nije dolo do sporazuma o Rijeci
Hrvatskom Saboru priznato je pravo izbora zastupnika ua ugarski Sabor; birani su zastupnici
u Ugarsku delegaciju

U Ugarskoj vladi uveden je ploloaj hrvatskog ministra bez lisnice

Hrvatska nije dobila financijsku samostalnost
Hrvatski jezik je priznat kao slubeni u autonomnim poslovima i organima zajednikih
poslova u Hrvatskoj

UJEVI TIN
-

Pisac 20.st.
Pie pjesme, eseje, lanke, kritike, prevodi
Zbirke pjesama Lelek srebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojaeno zvono, Rukovet, edan
kamen na studencu
Zbirke eseja Ljudi za vratima gostionice, Skalpel kaosa
Pjesniki smjerovi: simultanizam, nadrealizam, futurizam, egzistencijalizam

URBARI
-

Ekonomsko-prvani i povijesni dokumenti u kojima su propisane odredbe o feudalnim

davanjima zavisnih seljaka vlastelinu
Urbarska graa: potpuni urbari (sadre popise podlonika s veliinama njihovih selita i
davnjima) i urbarijalne isprave (sadre normativne odredbe o davanjima i odnosima na
vlastelinstvu)
Statut Zagrebakog Kaptola, urbar pavlinskog samostana u Strezi iz 15.st., urbar modrukog
vlastelinstva iz 15.st.,
Do 18.st. ostali su samo privatno-pravni dokumenti, a od 18.st. dobili su vrijednost
javnopravnih dokumenata provoenjem marijaterezijanskih urbarijalnih regulacija
Radoslav Lopai objedinio temeljnu zbirku urbara za podruje Banske Hrvatske (Dubovac,
Grobnik, Novi, Ozalj)
Urbarijalne regulacije tvore sistem mjera kojima su u naim krajevima u drugoj polovici
18.st. ureeni odnosi izmeu kmetova i feudalne gospodde; to je najvanija reforma
prosvijeenog apsolutizma, feudalni odnosi su dobili ravnopravni karakter,
Slavonski urbar od 15.3.1756.
Urbar za Bansku Hrvatsku iu 1779.
Ukidanje feudalnih odnosa 1848./1849.
Urbar Karla 6.
Raporski urbar, Urbar Pazinske kneije, Urbar gospotije Koljak, Urbar Lupoglavske
gospotije

VITEZOVI PAVAO
-

povijesniar, knjievnik, leksikograf, 17./18.st.

lan komisije za razgranienje izmeu Habsburke Monarhije i Turskog Carstva nakon
Karlovakog mira 1699.
Zalagao se za osloboenje svih junoslavenskih zemalja od Turaka
Hrvatski Sabor mu je da zemaljsku tiskaru u Zagrebu na upravljanje pa se bavio tiskarskim i
izdavakim poslovima (1706. Tiskara je oteena u poaru, a oduzeta mu je 1709.)
Djela: O porijeklu Guia, Kronika, Croatia rediviva, Stemmatographia, Plorantis Croatia
saecula duo, Odijeljenje sigetsko, Senjica, Novljanica (izgubljena)
Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rijenik Lexicon latino-illyricum
Zalagao se za tip hrvatskog knjievnog jezika u koji bi se slile leksike osobine svih triju
narjeja

Postupno provodio grafijsku reformu, primjenio je dijakritike znakove

VLAI MATIJA
-

Protestantski pisac, 16.st.

Djela: Magdeburke centurije, Katalog svjedoka istine, Klju svetog pisma, Sveto pismo
Novog zavjeta,
Djela u rukopisu
Stvarao na poljima znanosti kao to su filozofija, filologija, teologija

VRANI FAUST
-

Politiar, leksikograf i izumitelj, 16./17.st.

Rijenik 5 jezika, pisao o logici i etici, ripremio povijest Dalmacije
Djelo MAchinae novae

VRHOVAC MAKSIMILIJAN
-

Zagrebaki biskup, politiar i kulturni mecena, pretea hrvatskog nacionalnog preporoda

Pristaa prosvjetiteljstva i podravao reforme Josipa 2., lan organizacije slobodnih zidara
1795. Optuen za sudjelovanje u uroti ugarskih jakobinaca, osloboen optube
Brani samostalni politiki poloaj Hrvatske, protivi se maarizaciji, daje poticaje za
izgradnju hrvatskog knjievnog jezika na temelju tokavtine
U zagrebu osnovao tiskaru za tiskanje ilirskih knjiga, pozvao je sveenstvo da skuplja
narodnu rije, pjesme i poslovice, te knjige i rukopise na narodnom jeziku
Radio je na sjedinjenju Dalmacije s Banskom Hrvatskom
Kao namjesnik banske vlasti radi na osloboenju hrvatskih krajeva od francuske vlasti u
ilirskim provincijama
Nakon propasti Napoleona bori se za povratak prekosavske Hrvatske banskoj vlasti

VUKASOVI FILIP
-

Krajiki acnik, general i barun, 18./19.st.

Austrijsko-turski rat 1787.-1791.
Sudjelovao u ratovima Habsburke Monarhije protiv Napoleonove Francuske
Smrtno ranjen u bitci kod Wagrama 1809.
Izveo vane graevne radove u Senju
Zalagao se za unapredivanje cestovnih prometnica izmeu primorja i zaleda
Nova cesta od Karlovca do Rijeke Lujzijanska cesta

VUKOTINOVI LJUDEVIT Farka

-

Politiar, prirodoslovac i knjievnik

U doba hrvatskog nacionalnog preporoda najistaknutiji lan zagrebakog kruga
Zasluan za razvitak preporodnih znanosti u Hrvatskoj
Tajnik Gospodarskog Drutva, urednik Gospodarskog lista, upravitelj Zbirki narodnog
muzeja
Floristiki rad Syllabus florae croaticae, Flora croatica, Bilinar
Zanimao se petrografijom, mineralogijom, geologijom
Autor prve domae geoloke karte

ZAJC IVAN

Skladatelj i dirigent, 19./20.st.

Skladao operete
Rodoljubni motivi
Opera Nikola ubi Zrinski
Solo-pjesme Veernja pjesma, Vir, Lastavicama
Pisao klavirske, instrumentalne i crkvene skladbe

ZAVOROVI DINKO
-

Povijesniar, 16./17.st.
Obavlja dunost sudca u ibeniku i prouava izvornu grau i pie povijesna djela
Napisao povijest Dalmacije, povijest grada ibenika
Prvi historiograf modernog doba

ZORANI PETAR
-

Knjievnik. 16.st.
Roman Planine

ZRINSKI (ubii, Bribirski)

ZVONIMIR
-

Hrvatski kralj, 11.st.

Stavio se pod vrhovnitvo pape Grgura 7.
Grgur je Mleanima oduzeo neke hrvatske i dalmatinske gradove i predao ih je Zvonimiru
Hrvatska i Dalmacija ponovno postaju jedinstveno kraljevstvo
Okrunjen je 1075.g., izrekao je vazalsku prisegu i postao papin vazal
Prisega je oznaavala dravno-pravnu orijentaciju Dalmacije na Hrvatsku, a Hrvatske i
Dalmacije prema papi
Grgur obranio Zvonimira od napada grofa Vecelina

MUZEJI= kulturne i znanstvene ustanove ija je zadaa skupljanje, uvanje i izlaganje predmeta
kulturno-historijskog ili prirodoslovnog znaaja. , prve ustanove u Dalmaciji (Split i Zadar),
Zagreb, Varadin, ibenik, Pazin, Pula, Rijeka

POLJICA=, srednjovjekovna poljika republika, istono od Splita, tri plemena, turska vlast,
poljoprivreda i stoarstvo
Ninska upanija, luka upanija (podgrad), upana postavlja kralj, knin, varadinska, krievaka i
virovitika (12. stoljee)
Ljetopisi, ivotopisi i kronike=narativni izvori (Toma Arhiakon)
Progoni vjetica=13. stoljee (Korula), raireno vjerovanje da neki ljudi posjeduju tajnu mo koja
je povezana s mranim silama, Gradec
Petar Preradovi= pjesnik, 19. st., pjesma Putnik, ljubav prema domovini, ljubav prema eni
Prethistorijska umjetnost: Krapina, Vindija

Stjepan Radi= hrvatska seljaka stranka, cilj hrv seljatvo da vodi hrvatski ivot, federativno
ureenje slavonske drave
Radovan= majstor katedrale u Trogiru, 13. st
Sabori=
Starohrvatska drava i drutvo
Frano Supilo= hrv publicist, politiar, 19. st. prava
August enoa, knjievnik, realizam, 19. stoljee; Zltarevo slvato, Prijam Lovro, Povjestice.
Nikola Tesla, 19. st. znanstvenik,, Lika, Amerika, struja
Teuta= ilirskavladarica