Mletačka Istra u 16. i 17.st.

: odrednice povijesnog razvitka

Uvodna razmatranja
1. – u središtu zanimanja-ml. Istra (provincia dell istria), to jest posjed Republike sv.
Marka koji je raspostranjen na ¾ poluotoka koji je u 16. i 17. st. predstavljao osebujan
svijet.
2. – autor se nije ograničenio samo na istarski prostor-nego je obuhvaćena i problematika
vezana uz opadanje venecijanske države.
- u 15.st. Republika Sv. Marka-doživjela vrhunac svojega povijesnog sjaja.
3. – limes veneziano- duga pogranična crta mletačkog kolonijalnog imperija-početak na
istarskom području.
- Istra-navigacijska stanica prema Levantu.
4. - istarski gradovi do sredine 16.st. nisu zapadali u teže gospodarske i demografske
krize
- gradovi se brzo oporavljaju od različitih kriza(to je doba kada se mletačke galije
zaustavljaju u Puli, Rovinju , Poreču…)
- od 3. desetljeća 17. st. – kriza i za mletačku metropolu i istarske gradove
- gl. dio mletačke posredničke trgovine: podr. Jadrana, oko Krfa i Krete
5. - od 3. desetljeća 17.st. – istarski gradovi u krizi
- populacijsko opadanje
6. - obalni gradovi – stanice za Dalmaciju i Levant, a kopneni gradovi- nesigurna i
pravno nedefinirana mjesta(differentie)
- pojavu napuštanja sela pratili mletački propisi o povlasticama za doseljenike – time
poticana kolonizacija
7. - i mletačka i austrijska vlast morale naseliti opustjela područja za koje su bili tragične
posljedice
- od 1578.-1592. kolonizacijom upravljali istarski providuri (sa sjedištem u Puli), a od
1592. – 1797. rašporski kapetani (po utvrdi rašpor u Buzetskom krasu9
- stipendarii veneti – mletački službenici u službama rašporskog kapetanata
- u Istru dolazili obrtnici, sitni trgovci, seljaci…iz Furalnije, Karnije, Bologne
8. gosp. situacija dovela do promjene etničkog sastava Istre
9. - kolonizaciju provodila mletačka vlast od pol. 15. st. do 70-ih godina 17.st.
- doseljenike iz hrvatskih zemalja pod Habsburgovcima i prebjege s tur. područja
naseljavala je Austrija duž mletačko-aust. Granice u Istri
10. - organizirano naseljavanje Istre trebalo ubrzati proces revitalizacije
- migracije se djele na: samoinicijativne i organizirane
pojedinačne i grupne
vanjske i unutrašnje
11. - jugozapadna Istra – čak.-štok.
12. – asimilacija stanovnika koji su se doselili(promjene prezimena)
- kulturna asimilacija-«brak na istarski način»
- brakovi na baljanski način (Libro de Matrimoni u Balama)
13. - Istra – nesigurna zemlja(nasilje, krađe, otmice…)
- krize praćene razbojništvom(kazne: smrt ili progonstvo)
U SUSRET APOKALIPSI

ISTARSKA POLITIČKA DIHOTOMIJA

- mletački prodor u Istru:
- između 1267.-1283.(Poreč, Umag, Novigrad...
- 1331-2 (Pula, Rovinj, Bale)
- 1411-1420 preostali dio(Buje, Labin…)
- austrijski posjed – središnji dio Istre
- takva će slika biti do 1797. (mir u Campoformiju)

ČINITELJI DEPOPULACIJE
a) prodori turskih akindžija u sj. Dijelove poluotoka
b) rat između Venecije i Austrije 1508-23.
c) Epidemije kuge (16/17.st)
d) malarija
e) «Uskočki rat» - dio au-ml. Antagonizama u borbi za prevlast na Jadranu (1615.-1618.)
f) gospodarsko i populacijsko stanje u Istri od 16.-18.st. ugrožavali klimatski činitelji
g) Ml. Republika u razdobljima opadanja prestala se brinuti za svoja periferna područja

KONTINUITET KOLONIZACIJE

- naseljavanje Istre trajan proces

BJEGOVI; DOSELJAVANJA; KOLONIZACIJA (pr. iz južne Istre)

- migracijska kretanja u južnu Istru : od juga prema sjeveru, od istoka prema zapadu
- populacijski padovi(kuga, malarija, rat…+propadanje Venecije
- mletačka vlast nastojala naseliti depopulacijska područja
- etničke promjene u 15.st.
- Venecija radi zaštite istarskih posjeda naseljavala kolone na sjeverne granice zbog
turskih provala
- u 16.st. organizirana kolonizacija ojačala
- naseljavanje ima gospodarsko značenje
- kad je prestala opasnost od Turaka u Istri Venecija je prestala s naseljavanjem
sjevernih dijelova
- zbog uskočke opasnosti – posebna pažnja Puli
- Venecija je u Pulu naseljavala koloniste i davala im povlastice
- 1535. hrvatska prezimena u selima puljštine
- 1540. grčke obitelji dolaze u Pulu – ali su ubrzo otišle jer im starosjedioci nisu
dopustili da mirno žive
- 1540.-1553. grčke obitelji ponovno dolaze, no i oni napuštaju Istru
- 1560.-1562. kolonizacija bolonjskih seljaka
- 1570. doseljenici iz Zadra
- 1573. dolazi grupa sa Cipra
- 1579. mletačka porodica Barbarigo dovodi kolone sa zadarskog područja
- 1580.- 48 obitelji s Cipra, grčke oblae, s Krete
- 1583. zadarski doseljenici u Marčani, Pomeru i Muntiću
- 1585.- iz Šibenika dolaze 4 obitelji, sa zadarskog područja 8 obitelji(Premantura)
- 1586.- osnivanje Šikića
- 1588-92. naseljavanje morlačkih obitelji oko Vodnjana, Bala, Galižane

2
 TEŠKOĆE ORGANIZIRANE KOLONIZACIJE

POKUŠAJ NASELJAVANJA BOLONJACA U JUŽNU ISTRU(1560-67)

BOLONJSKI KOLONIZACIJSKI KAMENČIĆ U ISTARSKOM POV. MOZAIKU

- početkom 60-ih godina 16.st. pokušaj naseljavanja Bolonjaca

- oni su mogli značiti začetak plodne djelatnosti
- taj su pokušaj spriječili puljski nobili i građani-pružali im otpor
- 1578. imenovanje funkcije providura u Istri sa sjedištem u Puli-imao funkciju u
preseljavanju, naseljavanju i smještaju

PROVIDURI ZA NEODREĐENA DOBRA (sopra i beni inculti)

- osnovani 1556. radi nadzora nad obrađivanjem ugroženog zemljišta na teritoriju

Republike
- djelovali u Veneciji, ali u vezi s doseljavanjem Bolonjaca njihova djelatnost preseljena
u južnu Istru

«CRESCE IN BOLOGNA LA CARESTIA»… «U BOLOGNI RASTE NESTAŠICA»

- razlozi doseljavanja:
- kriza na početku 16.st.
- veći postotak neobrađenog tla i livada nego zasijanih
- nedostatak žitarica i mesa
- oštre zime i glad

INICIJATIVA PROMICATELJA KOLONIZACIJE: ADMINISTRATIVNO – PRAVNA

PITANJA

- 14. kolovoza 1560. L. Fieravanti i Z.Antonio Dell'Oca – dali molbu za naseljavanje

grada Pule i njegova područja – prihvaćeno
- doseljenici trebali dobiti zemlju na obradu i kuće
- geometar Dell'Oca i S.Bravi dobili nalog da premjere zemljište
- u početku nije bilo sukoba između starosjedioca i došljaka
- dobili su zemlju u Marleri i Peroju
- dobili su : zemlju, kuće, Arenu na 20.g. za održavanje sajmova i pravo ubiranja 4%
poreza od uroda sa melioriranih površina(misli se na organizatore kol.)

DOLAZAK U PULJŠTINU

. - 1563. u Pulu došli : Dell'Oca, Bravi i Mantovani – oni obavili poslove za najnužniji
smještaj Bolonjaca

MAPA I NJEZINI PODACI

- Dell+Okina mapa : 124,5x113 cm; načinjena perom i oslikana kistom u više boja;
sastoji se od 16 slijepljenih dijelova
- Najvažniji podaci o geometarskim radovima u Puljštini(desna strana)

3
 - Popis napučenih sela s podacima o lokvama, bunarima i spremištima za vodu, te
pašnjacima(lijeva strana)
- Podaci za vodoopskrbu-najznačajniji-dokaz da su južnoistarska sela dobro opskrbljena
vodom
- 27 otoka, 13 napuštenih sela, karta je ocjenjena kao čudesna

IZVJEŠTAJ ZUAN ANTONIA DELL'OKE

- poslan je u Veneciju 1.10.1563

- obilazili Istru da bi prikupljali podatke o zemljištu, ali i morskoj obali jer je bila važna
za život, podaci o otocima i za što se oni koriste(sadnja maslina, žitarice…)
- podaci o pašnjacima-kuda se oni protežu
- Marčana, Magran i Kostanjica-prva 2 nenastanjena, a zadnji nastanjen
- Slika koju su ucrtali bila pesimistična jer je bilo dosta napuštenog teritorija,
ruševina…nije se moglo očekivati brzi oporavak
- U to doba već se stanovništvo bilo prorijedilo

IZVJEŠTAJ SEBASTIANA BRAVIJA

Sadržaj: gosp.-pravne i socijalne prirode

- bio mu je lijep taj kraj-ali s jedne strane vladala je bijeda i ruševno strane, a na drugoj
strani vladalo je nekoliko prvaka grada
- kritika puljskim nobilima koje smatra krivcima za neuspjehe neke kolonizacije

LAMENTACIJA O JEDNOM UBOJSTVU

- jedan od glavnih promicatelja Vicenzo dall'Aqua ubijen-prikazan kao žrtva puljskih

nobila koji su na sve načine željeli spriječiti to doseljavanje
- nobili poduzimali sve da ne dođe do naseljavanja puljštine
- nastajali su sukobi zbog kojih su doseljenici odlazili

PROPAST KOLONIZACIJE BOLONJACA

- 124 obitelji imale namjeru doći

- neke bolonjske obitelji smjestile se u Pulu i tu otvorile gostionice i svratišta
- promicatelji imali 2.g. za dovesti obitelji-1562 kolonizacija trebala biti u toku
- ubiranje 4% uroda-dovelo do sukoba sa starosjediocima
- zabrana tog poreza-smrtni udarac kolonizaciji

ZAKLJUČAK O PRIKAZANOJ DOKUMENTACIJI

- karta je bila gotova u kratko vrijeme-zato se kasnije pokazalo da ima grešaka-ali u

svakom slučaju daje dosta podataka

POVIJEST NEOSTVARENOG KATASTIKA

- i došljake pogađaju počinitelji depopulacije-mnogi umiru ili traže bolja mjesta za život
- davanje zemlje-vršilo se bez plana, a ponekad i nelegalno
- neobrađena zemlja u privatnom vlasništvu davala bi se drugima ako bi bila zapuštena-
zato su pružali otpor

4
 - nepripremljeno provođenje zakona o konfiskaciji neobrađena zemljišta i njegova dioba
novim obrađivačima izazivala je toliku zbrku da je u idućih stotinu godina
predstavljalo stalno žarište sporova i sukoba između tzv. Novih i starih stanovnika,
između razvlaštenih i novostečenih posjednika
- pojavila se potreba za izradom katastika-nailazilo se na mnogo problema zato jer nisu
željeli katastik-no 1612. konačno je započeto s tim-moralo se znati koja je zemlja
privatna, a koja državna
- projekt je preuzeo na sebe rašporski kapetan(najviši mletački rektor za pitanja
kolonizacije Istre, za poticanje obrađivanja zapuštenih zemljišnih površina i sređivanje
zemljišnih odnosa)
- Pietro Bondumier, a kasnije i Francesco de Priuli
- geometar Bergami bio je nezainteresiran pa je zbog toga mjerenje kasnilo
- Priuli je došao na mjesto r. kapetana 1612. i postao i providur također
- mapa i katastik završeni 1614.-međutim, projekt nije ostvaren kako je zamišljen
- katastik Umaga i Novigrada dovršeni nikad nisu koristili
- ostali pokušaji bili su u 17. st. rijetki i fragmentarni

MLETAČKA STOLJEĆA MARČANE

- 1243. Marčana već postojala(13.st.)

- u kasnijim stoljećima i nju zadesile nedaće poput kuge, napuštanja naselja…
naseljavaju se razne etničke skupine
- u 16.st. nekoliko pokušaja koloniziranja Marčana
- 180 grčkih obitelji dovedeno u južnu Istru 1558.g. –istjerani
- trajan uspjeh doživjela kolonizacija iz Dalmacije 1583.
- Krčila se šuma i gradile nove kuće, razvijalo stočarstvo u Ćićariji i Buzetskom
krasu(tamo će doći kasnije do razbojništva)
- Marčanska seoska općina podčinjena kapetanu u Mutvoranu
- Vijeće-Mutvoran, Marčana, Krnica-između njih česti sukobi
- od 1592. Marčana predstvalja jednu, a Mutvoran i Krnica drugu upravnu cjelinu
- sporove trebali plaćati svi, bez obzira na to da je šumu posjekla Marčana
- marčanski komun podčinjen rašporskom kapetanatu-oslobođen od plaćanja poreza,
tributa, radnih obaveza
- te marčanske privilegije izazvale otpor starog žiteljstva
- dominantna hrvatska pripadnost žiteljstva
- glavne privredne grane:ratarstvo, stočarstvo
- 1592. ukida se funkcija providura
- prezimena : Radolović, Siljan, Antolović, Dragešić, Crljenica, Kostešić, Šain

NASELJAVANJE DVIGRADA I NJEGOVA PODRUČJA:BORBA ZA ZEMLJU,

BORBA ZA OPSTANAK

1.)
- nemogućnost datiranja postanka i praćenja kontinuiteta naselja sela Limske drage
- postanak novih sela vezan za propadanje Dvigrada
- taj kraj u 16. i 17.st. nastanjen seljačkim žiteljstvom koje je obrađivalo samostalna
imanja(benediktinci); nazivi za obradive parcele-kanali
- do kr. 16.st. tu osim Dvigrada, Kanfanara i Barata nije bilo ništa
- u 17.st. naglo propadanje Dvigrada, stan. se preseljavalo

5
2.)
- od pol. 16. st. do pol. 17. st. žiteljstvo se povećalo(migracije)-privlačila ih kakvoća
terena i smještaj
- od kr. 16.st. do kr. 18.st. nastaju nova sela-snažne migracije

3.)
- obitelj Korenić i obitelj Okret-doselili s Puljštine
- uskoci nisu uspjeli zauzeti Dvigrad
- po mletačkim zakonima neobrađena zemlja postajala državna-zato su Korenići vodili 2
sudska procesa

4.)
- o životu i gospodarstvu Dvigradskog područja malo se zna
- zakup crkvenog posjeda
- dvigradski je kaptol pojedinim seljacima davao u zakup ubiranje desetine
- ti su skupljači bili imućni seljaci, a birali su s glasanjem od strane četvorice kanonika
- neki su od toga pokušavali stvoriti osobnu korist utajom
- dok su u većini sela jurisdikcije dvigradskog kaptola desetinu ubirali posebno izabrani
sakupljači, u selima Bobani i Žuntići,kao i među seljacima Rovinjskog Sela, koji su
imali
posjede u dvigradskom području, desetina se davala u zakup
- kao zakupnici desetine javljali su se najčešće seljaci Rovinjskog Sela, ili građani
Rovinja, ali i bogatiji seljaci iz Kanfanara, Okreti, Margani i drugih mjesta dvigradske
općine
- duljina zakupa iznosila je obično 5 godina, a zakupnik je bio dužan zahtijevati ili
potraživati od spomenutih žitelja janjad, sir, i posebno svaku vrstu žitarica koje budu
rodile na dobrima navedenih polja koja se nalaze pod ovom jurisdikcijom, kao i
grožđe itd.
- novi etnički element znao se asimilirati

5.)
- problemi mletačke uprave u Istri-problem podjele zemlje novim doseljenicima i
sukobi zbog toga zemlja koja se davala kolonistima trebala je biti obrađivana i
održavana
- Dragozeti, Sošići, Žuntići, Bobani, Okreti, Jural, Ladići, Morožini, Putini, Mrgani
- zemljišni sporovi nastavili su se do 1797.

6.)
- kolonisti koji su došli izvan Istre i oni koji su se unutrašnjim migracijama našli u
Dvigradu-dali život dvigradskom području
- oni osnovali nova naselja
- Venecija nije uspjela naseljavati bez štete za jednu ili drugu stranu

DRAMATIČNA EPIZODA ORGANIZIRANE KOLONIZACIJE

HAJDUCI U PULJŠTINI 1671.-1675.

- uskočki rat-prekinuo doseljavanje u Istru, a nakon završetka novi valovi kolonizacije

- od 1620.-mnogobrojne seobe u Istru

6
- 1630-32. prekinuto ponovno zbog bubonske kuge
- otada do kraja 17.st. nisu prestajale, nikla nova ili obnovljena napuštena sela, urbana
depopulacija popravljena
- naseljavanja Hajduka u Puljštinu
- vođa hajduka Baja Nikolić Pivljanin
- 2 razloga zbog čega se bokeljski i risanski hajduci doselili u Istru:

1.) hajdučko-turski sukobi (prijetili poremetiti mir 1669. nakon kandijskog rata)
2.) nastojanje mletačke vlade da time nastavi kolonizaciju
- hajdučke obitelji trebalo naseliti po čitavoj Istri
- 1671. problem podjele zemljišta došljacima, njihov smještaj i sukobi sa domaćim
stanovništvom
- do 1675. zaoštravanje odnosa hajduka i starosjedilaca, bježanje hajduka iz Istre
- hajduci zatražili  za smještaj određena područja, tko će im suditi, obitelji će se
naseliti po okolnim mjestima, biti će oslobođene služenja na galijama, dati će im stoku
i alat
- prije nego su se doselili posjetili Istru i imali dogovor sa generalnim providurom
Dalmacije i Albanije Barbarom o uvjetima dolaska, tzv. Kapituli
- tamo su zahtijevali:
1.) popis područja za naseljavanje– Valdebek, Zampanoš, Muzil, Turtijan; Fojbon, San
Zuane in Pra, Signole, Salusil, Verudela, +Dračevica, Buzeština, Brdo, Rašpor,
Lanišće(tj. Puljština i područje Ćićarije)
2.) da između sebe izaberu 4 suca za javne građanske sporove
3.) hajdučke parnice rješavat će rašporski kapetanat bez prava priziva
4.) kuće će koristiti bez davanja poreza, besplatni materijal za gradnju
5.) naselit će druga mjesta osim Pule
6.) neće plaćati daće i carine
7.) oslobođeni su rada na galijama
8.) ništa ne donose u Istru, dat će im se stoka, alat, besplatna opskrba
9.) da svi kasniji hajduci to uživaju

- došavši u Istru hajduci su odabrali nekoliko predjela uz obalu(od Štinjana do

Verudice) - na tom području namjeravali pasti stoku; na izabranim područjima zemlja
je bila različita: plodna, obradive površine, pašnjaci, kameniti tereni, osim na puljštini
odabrali područja na Ćićariji, namjeravali su razviti opsžnu trgovinu
- pravnu vrijednost kapitula zanijekao rašporski kapetan
- oni su to prihvatili samo da bi im dokazali da će sve biti u redu
- hajduci su smatrali da je to službeno potpisani dokument i da po njemu trebaju dobiti
zatraženo
- rašporski kapetan je ipak pokušao naći rješenje
- nemoguće je bilo prihvatiti oslobađanje od poreza i daća jer bi to značilo novi teret
države
- hajduci tražili daleko povlašteniji status koji je Ml.Rep. ikad dala
- svi zatraženi posjedi bili su u posjedu drugih osoba, to je dovelo do sukoba
- sporovi između harambaša i rašporskog kapetana, sukobi koji se odnose na
nepriznavanje podneska
- imali su namjeru oduzeti zemlju koju su zatražili bez obzira čija je ona i za što se
koristi
- te kapitule je bio potpisao generalni providur Barbaro, ali to nije značilo njihovo
priznanje – zbog toga su se oni stalno opozivali na kapitule

7
- započeli su sukobi, hajduci više nisu priznavali vlast, a m. rektori nisu mogli uvesti red
- Barbaro nije mogao sankcionirati podnesak
- Hajduci su u Istri trebali imati povlašteni položaj, ali ne da sami biraju zemlju-vlast
ima tu zadaću
- Hajduci su tražili da izađu pred dužda, jer su mislili da će tako dobiti svoja prava
- 4 harambaše tražili priznavanje kapitula
- ml. Vlada naredila Barbaru da riješi taj spor. 1671. izdao je potvrdu o njihovom
povlaštenom položaju, ali nije priznao kapitule
- oni su trebali biti ratari, a ne trgovci tako da bi se mogli asimilirati
- Senat je hajduke htio koristiti u obrambene svrhe, bilo je potrebno spriječiti ženidbe da
se ne bi prestali zanimati za ratne vještine
- Naredbe senata na početku su tražile da se oni asimiliraju
- Hajduke trebalo razdvojiti jer bi u velikom broju nanosili štetu starosjediocima-oni to
nisu prihvatili, pa su smješteni u 41 kuću u gradu
- to je trebalo biti privremeno jer su trebali postati ratari i stočari i preseliti se na seosko
područje
- odmah dobili količinu hrane dovoljnu za 20 dana-oni odbijali raditi pa je problem
prehrane postajao sve veći
- odlučili im dati zemlju u Medulinu, Šišanu i Ližnjanu-oni to nisu htjeli prihvatiti
- mletačka vlada željela ih smiriti, natjerati da rade, da se izjednače sa star.
Stanovništvom, kako sve to ne bi preraslo u otvoreni sukob
- nakon dolaska u Pulu počeli su oduzimati sijeno s livada koje bi im pripadalo po
kapitulima-Barbaro uveo red
- strahovalo se od dolaska novih hajduka, nisu im htjeli davati kuće u gradu – Novigrad
im bio namijenjen
- novi stanovnici bili rodbina već doseljenih pa su se smjestili kod njih i odbili napustiti
grad
- ljeto 1671. počela se širiti zarazna groznica-hajdučke obitelji nastradale
- zdravi hajduci napuštali grad-puljski knez providur nastojao ih odvratiti; jedni otišli u
Dalmcaiju, a drugi u okolna sela, Ližnjan, Premantura
- stalno napuštali Istru i odlazili u Dalm.
- U selima je sukob bio neizbježan
- Željela se oduzeti zemlja starosjediocima i dati je hajducima
- Hajduci su se sami trebali pobrinuti za prehranu-dana im je zemlja u kontradi
Campanoš
- Senat želio s tog područja ubirati god. Prihode-pružali otpor
- Rašporski kapetan im stalno pomagao da bi ih zadržao
- Senat 1673. predložio da im se oduzme ta zemlja
- Mnoge obitelji napustile Istru, oni koji su ostali nisu ništa radili pa su ih i dalje
izdržavali
- Rašporski kapetan, G. Contarini trebao rješiti 3 problema:
- 1. nagovoriti hajduke da napuste Campanoš
- 2. dati im drugu zemlju
- 3. odrediti mjesto gdje će podići selo
- gradnja sela trebala privući i one koji su izbjegli u j. primorje (trebalo biti u blizini
pitke vode, a daleko od morske obale da bi se mogli posvetiti ratarstvu i stočarstvu)
- preporučena mjesta: Vinkuran i Livade
- izabran Vinkuran, njihov se broj smanjio pa su mislili da će ih tako prisliti na miran
način života

8
 - bez obzira na njihov težak položaj bili su privilegirani, mletačka vlast pomagala 5.g., a
drugima samo 1.g.
- ipak nisu bili zadovoljni, tražili su druge načine zarade
- 3 faze naseljavanja
- 1. do polovice kolovoza 1671.-mislili da će dobiti privilegirani položaj-brojni porast h.
obitelji
- 2. nezadovoljni dočekom nastojali pronaći nove uvjete života, epidemija
- počeli napustiti zemlju, kretali se prema au. zemljama i Dalm.
- Imali pristup moru-bavili se trgovinom i gusarenjem, zbog toga im je zapaljen brod,
morali su paziti da se bave stočarstvom i obradom zemlje
- brzi odlazak hajdučkih obitlji-problem se više nije mogao rješiti
- boravak hajduka razbuktao sukobe između st. i novog žiteljstva
- počinjeni delikti hajduka:
- 1. prekršaji i krivična djela(socijalni motivi, borba za egzistenciju)
- 2. kriminalni delikti protiv života i imovine(prijestupi iz koristoljublja)
- 3. krivična djela iz osvete
- 4. krivična djela i prekršaji počinjeni iz objesti i radi zadovoljavanja najnižih instikata
- s vremenom hajduci nestali iz Istre

JEDAN GOSPODARSKI I POPULACIJSKI USPJEH MLETAČKE KOLONIZACIJE;

SELO PREMANTURA(1585-1797.)

- nekoliko kolonijalnih valova iz Dalmacije-doseljeno nekoliko obitelji dalmatinskih

Vlaha-utemeljitelja Premanture

ŽITELJSTVO PREMANUTRE

- najstarija populacijska jezgra- 3 selidbena vala 1585, 1597, 1598 (temelj naselja na
Kamenjaku)
- prvi doseljenici-8 zadarskih obitelji
- Marchovich, Cernigoraz, Milovich, Radivojnich, Radoslovich, Slipsevich, Stipanovich
- Prezime Cernigoraz ne postoji u Premanturi-možda je to Crnobori
- iz te obitelji potječe i pop glagoljaš
- obitelji se nazivaju zadarskim zato jer su se ukrcali u Zadru na brod(potječu iz Velima,
Zvonigrada i Nadina)-moguće je da su ti gradovi bili samo etape na migracijskom putu
iz zapadne Bosne
- jezična analiza : Premantura-štokavska(prof. Hraste)

GOSPODARSKI RAZVITAK

- javni mjenik naredio da im se daju oranice i pašnjaci

- u prvoj fazi naseljavanja još je bilo zemlje pa su neke obitelji mogle širiti svoj posjed
- ml. Vlada je to poticala
- kolonisti su zbog nedostataka pašnjaka morali sa starosjediocima koristiti općinske
pašnjake
- herbatici – neobrađena površina iznajmljivana stranim stočarima-dovode u krizu
stočare puljštine
- lokve, pojilišta, šume-zajednički, ali nedovoljni zbog naglog povećanja stanovništva
- na području premanture-dosta neobrađenog područja pa je to postala državna zemlja i
davana kolonistima-zbog toga izbijali sporovi

9
- pometnju u kolonizaciju unio ml.-aust. sukob za dominaciju nad Jadranom(16/17.st)-
kulminacija u uskočkom ratu
- taj je rat uništio istarsko gospodarstvo i izazvao depopulaciju revitaliziranog sela, ali je
Premantura izišla iz rata ekonomski i brojno ojačano!
- Usporedno Premantura, Meduln, Ližnjan isti broj stanovništva, ali u Premanturi veća
proizvodnja, vjerojatno zato jer su se doselili u doba kad je populacijska kriza bila
najveća
- za 16. i 17.st. oscilacija temperature, bolesti – period nesiguran jer ponekad nisu
uspjeli ubrati ono što su posijali(17.st. česte gladne godine)-tada su se opskrbljivali
žitaricama i brašnom iz puljskih spremišta
- br. Stanovnika se stalno povećavao-nailazili na otpore, sukobi
- a) pašnjaci-seljaci iz Premanture ih koristili na temelju odluke da su pašnjaci na
puljskom teritoriju zajedničko dobro svih žitelja(sporovi se vodili 250.g.)
- nagli razvitak stočarstva, doseljavanja i iznajmljivanja ugrožavali ratarsku
proizvodnju, decentralizacija u korist uzgoja stoke prouzročila prehrambene krize i
utjecala na pojavu epidemija
- b) šume – sporovi između Premanturaca i Šišanaca oko sječe drva
- c) zakupi – Premantura se razvijala brže nego je željela ml. Vlada; širenje dovelo do
nedostatka pašnjaka, šuma i oranica
- pašnjaci i šume- zajednički, oranice-zakup(iznajmljivanje uz naknadu u naturi ili
novcu), zakupnine bile visoke i bile su pristupačne samo imućnijim
obiteljima(socijalna diferencijacija)
- d) uzurpacija- oblik gosp. Ekspanzije, trajno prisvajanje općinskih dobara
- u Istri uzela maha u 18.st.
- e) ribarstvo – od 1585-1797. nema podataka o premanturskom ribarstvu, budući da je
bilo okruženo morem i nije imalo dovoljno oranica morali su vaditi namirnice iz mora;
u doba rata i epidemija-riba je bila veoma važna, vodili sporove s Rovinjcima, nisu
mogli s njima konkurirati jer su oni znali jako dobro svoj posao
- ml.rep. nastojala je suzbiti njihovo bavljenje ribarstvom, jer je Premanturi bilo
namijenjeno bavljenje ratarstvom i stočarstvom
- f) socijalna diferencijacija; primjer formiranja jednoga (većeg) posjeda
- gospodarski razvitak stvarao preduvjete za soc. Diferencijaciju
- L.Slipšević-kupovao čestice da bi svoje imanje zaokružio i učinio ga većim
- G) napomena o društveno-gosp. Položaju premanturskih seljaka-nema podataka
- Vitalna seoska jezgra-u premanturi najjače gospodarsko gibanje u Puljštini, žiteljstvo
proizvodilo i borilo se za egzistenciju, Cresanima i Lošinjanima bila točka na plovidbi
prema Istri, Trstu i Veneciji (zato su s njima bili povezani ekonomski i rodbinski); ljeti
se žitelji Pule zbog lošeg zraka sklanjaju u nju(ponekad je bila i veća od grada), neke
se obitelji iz Prem. selile u Pulu
- Premantura-jedan od najvećih uspjeha mletačke kolonizacije

KOLONIZACIJA I GOSPODARSKA KRIZA, BROJČANI POKAZATELJI

- Kolonizacija, etničke promjene, nova gospodarska struktura-pojave 15, 16. i 17.st.

- 1. 15. i 16.st. – proučavanje političkih i društvenih prilika i utjecaj na nazadovanje Ml.
Republike kao pomorske i trgovačke sile i posljedice toga u socijalnoj, ekonomskoj i
populacijskoj strukturi Venecije i nekih njezinih posjeda

10
 - 2. WUSTUNGSPROZESS- česte pojave napuštanja sela i obradiva zemljišta, uzroke
tome ne treba tražiti samo u kugi, malariji, zaraznim bolestima i ratu, nego i dr.
faktorima(feudalni pritisak, opterećenja, kriza u proizvodnji)
- ta pojava najraširenija u j. Istri
- propast naseljenih mjesta ili pretvaranje u seosko gospodarstvo pratili mletački propisi
o povlasticama za doseljenike
- populacijska kriza ostavila velike površine zemlje bez radnih ruku
- organizirana kolonizacija-zaustavila propadanje i obnovila gospodarstvo, ali je 70%
sela zauvijek propalo
- povećanje pustopoljina-populacijska kriza
- od 1554.-1741. br. Žitelja se povećavao – populacijski napredak
- s 5.5 na 9.9 stan. na km2 (površina 560 km2)
- uskočki rat-uništio istarsko gosp. I prepolovio br. Stan.
- 3. --- poč.16. st. rat između Venecije i Austrije (1508-1523) stagnacija migracija
- mletački element doseljen između 1534-54 činio je sredinom 16.st. oko 175 stan. mlet.
Istre
- dr. polovica 16.st.-kolonizacija doživjela zamah-popravljne ademografska slika
- kraj 16.st. i 30.g. 17.st. – demografski pad
- od pol. 17.st. žiteljstvo se povećavalo
- najveći populacijski zastoj u Puli (od 1554. do 1741. povećan broj za samo 67 osoba!)
- osim Kopra i Milja(propadaju zbog konkurencije Trsta) ostali gradski centri rastu
- 1580. 27 stan km2 u Istri, u 17. st. opada, 1741. opet 27. stan/m2
- Poreč bilježi porast, stanovništvo se povećalo za 31,55% od 16.-18.st.
- 1741. Istra imala 69.415 stanovnika, tj. 16650 više nego 1554.
- Malarija, velike boginje, tifus, velika smrtnost, ekonomsko opadanje, siromaštvo,
glad, ml. politika-sprječavali su u 16. i 17. st populacijsku revitalizaciju

I BI KRUTO VELIKI RAT…ISTRIA BI VSA POPLINENA (1615.-1618.)

USKOČKI RAT KAO DIO SOCIJALNE POVIJESTI ISTRE

- početak u selu Žavlju(između Milja i Trsta) u 11. mj. 1615.-ratni okršaji, pljačke,
seljačke gerile, uništavanje, rušenje, ubijanje, otmice…
- glavna udarna snaga gerilske čete istarskih seljaka
- političke i dipl. račune velike sile sređivale u Parizu i Madridu-u Istri nije bilo
pobjednika, samo poraženi i upropašteni
- u Istri je trajao još 8 mjeseci
- Madrid mir u 9. mjesecu 1617. , za Istru nema značaja
- Diplomatski predstavnici Venecije, Graza i Beča postigli formalni mir 1618.
- 12.g. nakon rata – kuga
- uskočki rat ili rat za Gradišku- o njemu pisali:
- P. Sarpi-prikazivao rat s promletačkog stajališta
- F. Moisesso, G. B. Nani, V. Scussa

GOSPODARSKA SASTAVNICA I VRUĆE TOČKE SUKOBA

- rat između Venecije i Austrije

- gospodarska sastavnica veoma važna: granične razmirice, borba za slobodnu plovidbu
Jadranom, sporovi oko mora i izvora (sol), želja Tršćana za izgraditi solanu, status

11
 trgovaca na sajmovima, carina, prijevoz…gradska područja na kojim seljaci uzgajaju
ratarske kulture, paša, otimanje stoke, uništavanje ljetine
- 3 krizna žarišta u senjsko-kvarnerskom području, oko obala Istre, oko Trsta i u
Furlaniji

SENJ: IZMEĐU OPSKRBE I BLOKADE

- mletački rektori obavještavali senat o napadima uskočkih lađa na istarske

obale(zasjede, pljačkanje galija)
- opskrba iz Istre za uskoke životno pitanje
- F. Pasqualigo, generalni providur, sa ratnim galijama u Velebitskom kanalu i oko
Senja prekinuo dovoženje hrane kopnom i morem
- Venecija nije mogla provesti trajnu opsadu pa su uskoci nalazili nove kanale za
dovoženje namirnica
- Poč. 1615. uskoci se opskrbljivali u pazinskoj knežiji, onda odlaze u Lovran, u Rijeku
pa u Senj-generalni providuri morali paziti na krijumčarenje
- Pomorska blokada Senja i nemogućnost opskrbe-krizni vrhunac kolovoz 1615.-napad
mletačke mornarice na Novi-ml. vojska zauzela i odmah se povukla iz kaštela

SOL, TRGOVINA i ZAOŠTRAVANJE ML-AUST. ODNOSA

- sukobi oko slobodne plovidbe i kopnene trgovine zaoštrili se na au-ml. granici između
Trsta i Milja
- 1382. Trst se predao Habs. I dobio zaleđe
- žiteljstvo: razmjena proizvoda
- ratari i stočari Kranjske i Štajerske u primorskim mjestima nabavlja sol, a stan. Kopra,
Milja, Izole i Pirana kupuje od njih žitarice, brašno, platno itd.
- tijekom 16. i 17.st. Trst želio izgraditi solane, visoke carine i zatvaranjem konenih
prilaza htio skrenuti trgovinu u svoj grad
- te solane često uništavane, ali su i ponovno građene(na području Žavlja i rječice
Glinščice)
- «Žavljanska solna kriza»-1609. nastupila nakon odluke da se izgradi solana koja će
podmirivati potrebe zaleđa(Kranjska, Gorička i Istra)
- sol bi se zakupila-ona koja dolazi u Trst-iz solana u ml. dijelu Istre, iz Romagne i
Puglie i njome bi se opskrbljivali seljaci
- neki smatrali da bi gradnja solana u Trstu mogla značiti početak rata
- slanju soli u Trst mnogi se protivili-zato im zabranili da odlaze u Ml. državu,
zatvorene ceste prema ist. Mjestima i uvedena visoka pristojba na sol iz mletačkih
mjesta
- vlada u Veneciji odgovorila pomorskom blokadom Trsta-ona u početku nije uspjela
uništiuti proizvodnju u tršanskim solana, zato jer je nadvojvoda dopremao jeftinu
sol(iz Ancone, Barija, Puglie i Romagne)
- budući da je zabranio kupnju soli u ml. mjestima na istarskoj obali, prisilio je
podanike da sol kupuju u Trstu(au. Nadvojvoda)
- u solanama željeli zaposliti solare iz Milja-rašporski kapetan je htio to
zabraniti(budući da su tamo mogli zarađivati bježali su)
- na tlu Koparštine-depopulacija i propadanja urbane sredine
- Rovinj-na udaru uskoka; 1612. slabo opskrbljen žitaricama
- Općina Milje-uništena i iscrpljena, ovisila o Kranjcima koji su donosili pšenicu, zob i
kruh u zamjenu za sol

12
 - Na njih vrebali tzv. Liberaiteri (natkonjanici) i pucali na krijumčare
- 1610. Tršćani morali razoriti solane u Žavlju i otvoriti puteve, zbog pritiska blokade
- generalni providur Dalmacije i Albanije proglasio zabranu trgovine sa Senjanima,
Riječanima i trgovinu iz Novog Vinodolskog-to se nije odnosilo na mletačke podanike
u Istri i trgovinu iz slov. Zemalja

PORAST NAPETOSTI NA MORU I KOPNU

- uskočki pljačkaški prepadi na moru sve češći(od Plomina do Milja i do Tržića i

Gradeža)
- naoružani brodovi u Premanturi, Brijunima i Fažani nisu uspjeli suzbiti napade i
osigurati slobodnu plovidbu do Venecije(najteže prošao Rovinj, lađe ga izbjegavale)
- jataci u Premanturi otežavaju borbu protiv uskoka, daju im utočište i obavijesti o
kretanju mletačkih barka
- uskoci pljačkaju mletačke, dubr. I turske brodove
- sukobi na kopnu –teži, tu su sudjelovali i uskoci i seljaci(oni pale sela, ljetinu, sijeno,
slamu, odvode ljude i stoku)
- uzurpacije oranica(na području Grimalde) pojačavale ml.-aust. Razmirice
- svakodnevno uništavanje sela, poljoprivrednih proizvoda i stoč. Proizvoda

ISTRA: «UMIRUĆE TIJELO KOJE VENE GOTOVO BEZ DAHA…»

- mletački dio Istre nespreman za rat

- u 11. mjesecu 1612. nadvojvoda je smjestio vojsku po najvažnijim strateškim
točkama na granici
- pripreme za veći sukob
- jačanje Trsta kao središta soli-uništilo bi razmjenu dobara između ml. gradića na sj.-
zap. Obali i slo.-hv. Zaleđa
- rasplamsavanje ratnih događaja-prekinulo pregovore o soli
- istarsko gospodarstvo-velike promjene, prekinuta povezanost stanovnika mletačkog i
austrijskog dijela, ukinuta «travarina», zabrana sočede(ugovor: vlasnik stada
povjeravao je određeni broj grla seljaku ili pastiru da se brine o njemu, a nakon 3-5
godina porast se dijelio prema sporazumu)
- da se izbjegnu sukobi između došljaka i stranih korisnika svi pašnjaci proglašeni
zajedničkim
- Republika sv. Marka proživljavala krizu trgovine i pomorstva
- 1615. sela na kriznim točkama mletačke granice nisu se mogla obraniti

MILJE I ŽAVLJE: SUKOBI OKO SOLI I SOLANA: POČETAK RATA

- oskudica hrane prisilila je uskoke da s kopna i mora upadaju na teritorij mletačke Istre
- napadali istočnu obalu(Labin), Ćićariju i Kras, na pravcu od puljštine do pazinske
knežije i od limskog kanala preko Dvigrada i Kanfanara do Žminja
- Tršćani(imali solane u Žavlju) pokušavali probiti se barkama do svojih solana i
povežu taj artikl koji 1614.-15. proizvođen u velebiutskom kanalu
- Ti brodovi postaju plijen mletačke pomorske milicije
- Mletačka soldateska i žiteljstvo Milja preko Glinščice počeli uništavati trščanske
solane u Žavlju-to pomagale mletačke barke; mletački plaćenici i seljaci doživjeli
težak poraz od aust. Vojske(sastavljene od hrv. I njemačkih četa) na čelu s braćom
Nikolom i Vukom Frankopan-sukob se nije završio već se pretvorio u rat

13
FURLANSKA JABUKA RAZDORA: «MARANSKO PITANJE»

- krizna područja mletačko-austrijskih odnosa protezala se od Senja, kvarnerskih otoka,

čitavog poluotoka s Trstom i zaleđem, sve do furlanske granice
- u Furlaniji između Venecije i Austrije (16. i 17.st) obje strane željele zadržati i dobiti
nove političke, gospodarske i strateške pozicije
- Veneciju oslabili mnogi ratovi s Habs., Cambraiskom i Svetom ligom
- Tzv. Wormskim kapitulima (1521.) izgubila je ingerecniju nad Gradiškom, Maranom,
Cervignanom i Oglejem
- 1543. dobila je kaštel Marano Lagunare
- Austrija je izgubila pomorsko uporište iz kojeg je nadzirala lagunu
- Zauzimanjem Marana Venecija uništila najvažnije središte krijumčarske trgovine solju
i uljem
- To će otvoriti tzv. Maransko pitanje
- 1593. odluka o gradnji tvrđave Palma na važnom putu prema Furlaniji
- dobar trenutak jer je Austrija bila zauzeta ratom s Turcima
- tvrđava Palma trebala biti suprotnost au. Gradiški i odskočnica za daljnju ml.
ekspanziju
- Mitnica-građevinski materijal za Palmu dovozio se Ausom(pola ml., pola aust.), tako
je izbjegnuta mitnica u au. Cervignanu
- 1613. Austrijanci naplatili mletačke daće i onda je providur Palme sagradio pristanište
na desnoj obali Ause i mletački brodovi izbjegli plaćanje mitnice
- 1614. Palma spremna za rat
- nadvojvoda Ferdinand(oslanjajući se na Šp., papu i aust. Cara) poslao vojsku u
Furlaniju i tvrđavu Gradišku pretvorio u gl. Ratni stan
- otvoreni rat-rat za Gradišku

MLETAČKA POKRAJINA ISTRA: IZMEĐU RATNIH OKRŠAJA I SELJAČKE

GERIJE

Prva godina rata: palež i pljačka

- krajem 11. mjeseca rat u istri, pljačke i paleži

- mletačke posade za obranu malobrojne
- poraz kod Žavlja prestrašio stanovništvo pa su poečli napuštati sela i zaseoke i odlazili
su u gradove i utvrde, imovina je ostavljena
- ml. milicije i «črna vojska» povukle se u utvrđena mjesta
- malobrojni konjanici nisu se usudili izaći protiv neprijatelja
- Istra bez zaštite
- Milicija, črna vojska i plaćenička vojska do 1616. nisu uspjele potisnutu nadvojv.
Vojsku
- Zamask-sporno selo, pola mletačko, pola carsko-konflikti za vrijeme rata
- Izvori: glagoljski grafiti koje su ostavljali popovi glagoljaši
- 1616. plaćenička posada smještena po Istri natjerala nadvojvodine čete da se povuku

NEVOLJE RATA I PRITISAK FEUDALNO-FISKALNIH OBVEZA

- 1. faza rata: krajem 11. mj. 1615. do pol. 1616. – za istarske stanovnike najteža
- nadvojvodine čete istjerane s ml. područja i dalje vrše upade preko granice

14
 - u selima ostali samo muškarci za rad i oružje-pružali otpor uskocima
- ml-. je vlast opterećivala stan. mnogim feudalnim, polufeudalnim i fiskalnim
obvezama, bez obzira na teško stanje

ZBJEGOVI; OTMICE; GLAD; RATNO GOSPODARSTVO

- rat i gerila uništili usjeve, stoku i zalihe hrane

- rat-onemogućio ratarsku i stočarsku proizvodnju
- u čitavoj Istri-glad(nestašica, bolest, strah)
- zauzimanje Tinjana ojačan položaj mletačkih plaćenika
- zapovjedništvo počinje upadati na teritorij pod nadvojvodinom vlašću
- rašporski kapetan, njegovo područje područje opustošeno
- pljačkaški pohodi u Knežiju, velika oskudica
- za uhvaćene seljake s ml. strane tražili veliki otkup, a oni s austr. Strane služili kao
veslači na ml. galijama
- hvatanje ljudi-raširena pojava-da bi od njih doznali što više o suprotnoj strani
- ratarski poslovi morali se obavljti pod zaštitom vojske i cernida

LJUDI I RAT: UHODE

- organzirane obavještajne službe i mreže uhoda imale obje strane(prije, za i poslije

rata)
- mlet. Predstavnici u Istri imali svoje doušnike koji su obavještavali o pol., vojnim i
gosp. Prilikama
- uhodnička aktivnost postigla vrhunac za vrijeme uskočkog rata
- uhode-dobro plaćene(to su bili istarski Hrvati i Slovenci)
- Uhode: Vito Vitković(austrijska uhoda u Brgudcu), Giulio Pampergo(mletačka uhoda
iz Motovuna), Antonio Grisoni( ml. uhoda iz Kopra)

MLETAČKI UHODA IZ RAČICA: DOMICIAN ZARA

- među uhodama bile i važne ličnosti koje su mogle doći do važnih podataka
- Domician Zora- nećak pićanskog biskupa, plemić i gospodar polovice kaštela Račice i
sela Senjak- izvještavao rašporskog kapetana o kretanju vojske i ratnim planovima
navoj. Vojske
- Budući da su željeli zauzeti Račice(i da su bile važne za ml. i aust. Stranu) – nije
dovelo do uspjeha; ali je pohod imao značaja za ml. stranu koja je ojačala i dovelo je
do prekida veza između Zare i rašporskog kapetana
- za vrijeme provale nadvojvodske vojske sudjelovao je i biskup Antonio Zara-rođ.
1574. u Akvijeli; erudit, filozof, klas. Latinsit, autor djela «Anatomia ingeniorum et
scientarum», vrlo nadaren
- djelo je nastalo u Pićnu, a za pisanje se poslužio i posuđenim, ali i vlastitim knjigama
- biskup je postao rano, već u 27.g.(zbog prijateljstva s nadvojvodom Ferdinandom)
- upao je u Račicu da bi prisilio D. Zaru da nasputi mletački teritorij i nastani se u
Pićnu, što je i učinio
- po nalogu senata konfiscirana je njegova imovina
- sve se to dogodilo jer je biskup saznao za njegove veze s rašp. Kapetanom
- za biskupa je to značilo kraj karijere i veze s nadvojvodom, a kapetan nije smio o tome
ništa reći senatu jer bi smatrali da je neopreznošću mogao izgubiti Račice

15
 - u Račici smještena četa Korzikanaca-uspijevali odbiti napade uskoka i nadvojvodske
vojske

AUSTRIJSKA UHODA IZ KAROJBE: JELA MEDEŠIĆ

- sudjelovanje žena u pljački – Jela Medešić, austrijska uhoda

- Buzet, Kras, Motovun-meta stalnih napada
- Nakon paljenja Karojbe i Motovuna-stanovništvo se počelo skrivati po šumama, a
uhićeni odvedeni u Lindar-među njima je bila Jela koja je bila austrijska uhoda
- tamo se «sprijateljila» sa senjskim kapetanom Mihalićem
- bila je poslana kao uhoda da vidi koliko ima stoke i naoružanih vojnika na mletačkom
području, uz zapadnu obalu
- otkrili su je i ispitali-u prvi mah nije priznala krivnju
- podvrgnuta ispitivanju priznala je čime se bavila i u kakvom je stanju suprotna strana

DRUGA I TREĆA GODINA RATA: USPJESI MLETAČKOG ORUŽJA

- 1616. g. svakodnevno međusobni sukobi vojske i pučanstva s obje strane- nadvoj.

Vojska izlazila kao pobjednica
- kasnije se položaj Ml. počinje poboljšavati (3. mjesec 1616.)
- 12. 1616. mletački plaćenici uništili gotovo sva važnija nadvojvodina uporišta u Istri
iz kojih su vršili prodor na područje mletačke republike
- planove za ratne operacije u Istri stvarali: generalni providur Dalmacije i Albanije,
istarski providur Marco Loredan, konjanički providur Alvise Zorzi, rašporski kapetan
Tiepolo
- osvajanje Tinjana-prekretnica u ratu: mijenja se strategija, taktika rata i gerile-
inicijativa prelazi na ml. stranu
- ratna taktika prije toga na ml.-austr. dijelu frotne-izbjegavanje izravnih sukoba vojske,
plaćenika i ceride s kraljevcima
- takav stav bio dobar zato jer stan. nisu izlazili iz kaštela da ga suprotna strana ne bi
zauzela, a ovako pasivno stanje bilo je loše jer je nanosilo teške udarce seoskom
području
- 1. pokušaj osvajanja Tinjana poduzeli vojni zapovjednici Paulo Emilio Martenigo i
podestat Sutlovreča početkom 3. mjeseca 1616.
- Tinjan će u rukama Venecije ostati do kraja rata
- Žminj-nisu mogli osvojiti-priskočio mu u pomoć Adam vonTrautmansdorf(glavni
zapovjednik austr, četa na furlanskom području)
- On je opljačkao Puljštinu
- 1617. zaposjeli Žminj(ml. vojska)- njih je u grad uveo Zvane Petrenić(ml. vlada
nagradila ga doživotnom plaćom)
- Tautmansdorf u Knežiji uputio generala Baldassara Maradasa, zauzeo je Gračišće,
Plomin, ali nije uspio vratiti Žminj
- Ml. vlada novačila plaćenike u Ujedinjenim Holandskim provincijama
- tako je ojačala i poveća broj vojske
- dovođenje Holanđana kalvinista izazvalo oporbu kat. Zemalja, Šp. I Nap. Kraljevstva
te ih oni pokušali zaustaviti, ali neuspješno
- ml. vojska jača-nadvojvoda Ferdinand nema sredstava za novačenje novih vojnika
- Trautmansdorf poginuo 7.6.1617.-Grdaiška u teškom položaju.ml. vojska spriječavala
dovoz hrane i municije pa je Maradasova predaja bila samo pitanje vremena
- 6.7. Alvise Zorzi poduzeo napad na Pazin

16
 - na bojište u Furlaniji došla vojska grofa Albrechta Wallensteina-njegovom zaslugom
se Gradiška sačuvala do sklapanja mira
- u zadnjoj fati rata-ml. premoć sve izrazitija
- 8.mj. 1616. propali pokušaj ml. strane da unište tršćanske solane u Žavlju-time je
ojačao barun Beneventa Petazzo
- središte okršaja preneseno na kopneni dio središnje Istre
- na moru 1616.-17. relativno zatišje
- Petazzo želio osvojiti Rašporski kapetanat-propalo
- U okršajima se isticao Korzikanac Guglielmiro Da Omessa (plaćenik u četi kapetana
Ornana)-on zaslužan za obranu gradova

UPLITANJE ŠPANJOLSKE I NOVE PRIJETNJE-POSTMADRIDSKO RATOVANJE U

ISTRI

- tom ratu interes naišla Španjolska, a to se odrazilo u Istri

- Filip III. Upućivao nadvojvodine trupe u Lombardiju kako bi prisilio Republiku da
veći dio svojih trupa prebaci na zapadne gradove
- važne osobe na ml. strani Verzo i Scipion Verzi
- šp. Flota potkralja Napulja Pedra Telleza Girona-u I. polovici 1617. zalijetala se na
istočnu jadransku obalu
- on je davao uskocima utočište, gusarske povelje, omogućavao im da prodaju
opljačkano i planirao napad na Dalmaciju, Istru i mletke
- na to je rašporski kapetan Tiepolo zatražio pomoć Venecije, morali zaštiti istarska
primorska mjesta, osobito Pulu
- Tiepolo i Zorzi napravili plan za izgradnju obrambenog rova i utvrde na otoku Sv.
Andrija, ali su shvatili da to ne bi pomoglo, pa je odlučeno da će Pulu i okolica dobiti
zaštitu plaćeničke vojske
- Cimmariotti-plaćenici iz ml. Albanije
- šp. Vojska nije se iskrcala, ali je uloga madridske diplomacije za tijek i kraj rata bila
veoma značajna
- mirovni pregovori počinju u Madridu, zaključeni u Parizu 6.9. 1617. te potvrđeni u
Madridu
- to se nije odnosilo na Istru
- poslanici ml. dužda : Pompeo Giustinian i Antonio de Priuli; nadvojvodu predstavljao
Karlo Harach i Markard d'Eck-vodili su u Rijeci i na Krku mirovne pregovore-Istra i
dalje rat
- Kraljevci i Benečani pokušavali umanjiti neprijatlja, isto to činila i ml. strana
- Početkom 1618. ratni prepadi počinju zamirati-obje strane iscrpljene i zato počinju
popuštati
- 4.mjesecc 1618. mir se vratio kada je Venecija vratila Žminj

PUSTA ZEMLJA: RATNO-GERILSKA KATAKLIZMA I GOSPODARSTVO U

PORATNIM UVJETIMA

- Razmjeri uništavanja
- Ratna pustošenja teško pogodila Buzet i Pazinsku knežiju
- Izvori it tog doba opisuju razmjere stradanja

17
 - Grafički prikazi ukazuju na destruktivnu odrednicu rata,, na težnju jedne strane da
umanji drugu
- Postoci razaranja visoki-pogotovo otimanje i uništenje stoke(uništenja od 95-99,5 %)
- Oba područja veoma stradala(stan. Knežije u težem položaju)
- Teškoće i uspjesi gospodarskog buđenja
- Za vrijeme rata ml. rektori morali poduzeti mjere za spašavanje seljačke pokretne
imovine
- U to doba stan. Rašp. Kapetanata sklonili se u j. i zapadni dio poluotoka da bi bili
manje izloženi napadima
- Bjegunci dobili pravo korištenja općinskih pašnjaka(bez nameta i oslobođeni
podavanja)
- Njihov položaj sličan doseljenicima, ali od početka 1617. nove doseljenike svećenici i
rektori prisiljavaju na plaćanje raznih tereta
- Sporovi
- nakon rata ml. vlast nastavila s procesom organizirane kolonizacije(javljale se
financijske i pravne poteškoće)
- javljali se sporovi oko zemlje(između došljaka i starosjedioca)-bilo je potrebno izraditi
katastik
- sve je to proizlazilo iz toga da se zemlja za vrijeme rata nije mogla obrađivati; ali ni
nakon njega jer nije bilo stoke
- kolonizacija velikih razmjera
- oduzimanje neobrađene zemlje kolonistima rezultiralo njihovim bijegom
- sve napuštene parcele mogle oživjeti(i ratarske kulture) samo ponovnim naseljavanem
i ulaganjem novaca za nabavak potrebnih stvari
- cijena hrane bila visoka pogotovo onda kada je bilo malo zaliha(1622.-nakon toga
cijene padaju)
- područje Pule, Rovinja i Poreča bilo u boljim odnosima nego sj. Istarska područja
- zalihe žitarica oskudne pa su bili natjerani da unatoč kaznama kupuju žito gdje
žele(zabranjeno!)
- nestašica soli i njezina visoka cijena(krijumčarenje)
- vraća se proizvodnja i trgovina soli i žitarica-jedan od uzroka izbijanja rata

GOSPODARSKO POVEZIVANJE: KORISNE NUŽNOSTI I IMANENTNE OPASNOSTI

- učvršćivanje ml.-aust. Veza , spor i težak proces

- bijegovi s au. Na ml. podr.-ali samo da bi dobavili zemlju
- trg. I razmjena dobara nije mogla brzo oživjeti
- suparnička borba između Trsta i ml. gradova razmahala se nakon završetka rata-u
doba rata Trst se opskrbljivao namirnicama iz slovenskih zemalja, postao je glavni
grad soli, poslije rata Trst želio karavansku trgovinu iz zaleđa skrenuti u svoj grad i
prekinuto njezinu povezanost s ml. mjestima u Istri
- u Trst se najbolja prodavala istarska sol
- sporovi slični onima uoči rata
- Trst polovicom 1620. počeo obnavljati stare i graditi nove solane u Žavlju
- U blizini mletačkih gradova počela gradnja carinarnice-ona je mogla braniti tršćanske
solane u Žavlju, a na nišanu je držala Milje
- Napetost povećava i pomorska trgovina s drž. Ap. Poluotoka
- Sve to izaziva strah stan.-ali novi rat neće izbiti

18
POUKE I PORUKE USKOČKOG RATA
- uskoč. Rat u Istri samo je rijetko naličio na rat, oko Gradiške se odvijali po pravilima
- slavne ličnosti na austr. strani.
- 1. zapovjednik hrv. Četa i Karlov general : Adam Trautmansdorf
- 2. Španjolac i vitez malteškog reda: Baldassar Maradas
- 3. Trstatski grof i vicegeneral hr. Vojske: Vuk Frankapan
- 4. Henri Duval, grof Dampiere iz Metza
- 5. kapetan Gradiške : Riccardo di Strassoldo
- 6. malteški vitez : Rodolfo di Calloredo
- 7. Albrecht Wallenstein
- 8. kapetan arkebuza: Daniele Francal

- slavne ličnosti na ml. strani

- 1. providur Palme: Francesco Erizzo
- 2. ml. providur: Pietro Barbadigo
- 3. Pompeo Giustiniani
- 4. kapetan vojske savojske vojvodine: Francesco Martenigo
- 5. zapovijednik alb. I hrv. Konjice: Camillo Trevigiano

- istarsko područje najviše pljački i rušenja

- uništenju gospodarstva pridružila se i 1631.-32. jedna od najjačih epidemija kuge
- zbog toga kolonizacija doživjela neuspjeh
- uskočki rat-posljednji ratni sukob na istarskom tlu(do 2. svj. Rata)
- bez obzira na to, haranja bolesti, smrtnost, propadanje gospodarstva, siromaštvo, glad,
ml. politika prema Istri spriječavali stanovništvo da ostvare napredak
- Benečani- hrv. Ml. podanici
- Kravljevci- hrv. Podanici aust. Nadvojvode

TUTAMEN CIVITATIS ET PROVINCIAE (ŠTIT GRADU I POKRAJINI)

1. providur M. Malipiero obilazio Pulu i shvatio da bi mogla tu ponovo nastati

utvrad koja bi mogla dobro braniti grad
2. - do kraja 16.st. ništa se nije poduzimalo da se Pula zaštiti
- ona je i dalje bila prolazno stanište za brodove i slika zapuštenosti, depopulacije,
- bolesti, tek će od 1597. napadi uskoka prisilite Republiku da zaštiti Pulu
- no, oni nisu prestali nego su se pretvorili u otvoreni rat
- rat između Austrije i Veneije za prevlast na Jadranu
- Puli je osim nadvojvodine vojske zaprijetila i opasnost od španjolske invazije
- tada su se na obje strane počeli kovati planovi o izgradnji tvrđave
3.) početni radovi bili teški-ubrzo se susreli s nestašicom materijala i novca
4.) graditelj puljske tvrđave fr. Inženjer Antoine de Ville, 20.g. 17.st. stupio u
službu Ml. Republike, dobio je zadatak izraditi nacrte za puljsku tvrđavu i da
sudjeluje u njenoj izgradnji

- tri bitne sastavnice :1. položaj tvrđave-mora pružiti dobru zaštitu

2.uloga vojnog zapovjednika-upravljaju vojskom
3. djelo inženjera-graditelja, koji teren pretvara u neosvojivu
građevinu

19
 - 16./17.st. gradnja utvrda doživjela promjenu, 2 faze promjene tvrđave: 1. niska
konstrukcija s kosim zidinama i naslagama zemlje, 2. dodavanje elemenata koji će je
učiniti neosvojivom(de Ville)
5.) – novu tvrđavu trebao podignuti na starom i srušenom Kaštelu-utvrdi moćne
feudalne obitelji Castropola
- A. de Ville rodio se u Touluseu 1596.
- U početku je bio stručnjak za mine, sudjelovao je u brojnim ratovima, kasnije je
postao graditelj utvrda
- Bio miljenik kardinale Richeliena pa je dobio titulu plemića
- Umro je 1674.
- Poč. 1630. morao je biti u Puli za utvrđivanje mjesta gradnje, kad su radovi počeli
napustio je grad
- 6.) on je odlučio sravnati utvrdu Castropola i sagraditi novu
- 7.) mletačka vlast je puljsku tvrđavu gradila u doba kad je u Europi bio 30.g. rat,
Westfaslkim mirom splasnulo zanimanje za nedovršenu tvrđavu
- 1667. gusarski napadi na Pulu, ali opet tvrđava nije završena
- za tzv. Ratova za šp. Nasljeđe interes ml. vlasti za obranu istarske obale
- De Ville napustio tvrđavu, a rad na njoj prepustio je nekvalificiranom osoblju

ZLOKOBNI KUNFINI ISTARSKI

PODIJELJENI MIKROKOZMOS: GRANICA I SUKOBI U ISTRI

- istarska granica važna jer se tu Venecija doticala s Habs. i Turcima

- Limes veneziano počinje u Istri, pogranična crta mletačke kolonijalne imperije
- Nedefinirane ml-aust. Kunfine branili istarski seljaci da bi se suprostavili
uzurpacijama(Kraljevci i Benečani)
- Ratovi koje Venecija vodi s akvilejskim patrijarhom, au. Nadvojvodom i ug.-hrv,
kraljevima opustošili su i depopulirali Istru
- Rat između Ve. I aust. I uskočki rat-pljačkaški pohodi

NEMIRNO SUSJEDSTVO

- krajem 15.st. Venecija istisnula suparnika akvilejskog patrijarha-istarski poluotok

podijeljen između Austrije i Venecije
- nazivlja Istre:
- a) mletačka stečevina-Pokrajina Istra ili mletačka Pokrajina
- b) Pazinska knežija-pod vlasti pazinske kapetanije
- c) Istarska knežija-aust. Istra

TOČKE KRIZE: DIFFERENTIE

- na granična pitanja utjecao rat Cambraiske lige( 16.st.Ž)

- Wormski kapituli: Tridentska sentencija ostavili nedefinirane granične prostore
- Nepodijeljene parcele-differentie-zamišljene kao prirodne prostori za zadovoljavanje
zajedničkih gospodarskih potreba-ubrzo se pretvorila u sporna mjesta, sukobi

VRUĆA GRANIČNA CRTA: NAPETOST I KATARZE

- Duž mletačke-austrijske granice stoljećima je vladala socijalna napetost

20
VIJESTI O ŽARIŠTIME SPOROVA NA GRANICAMA

- Socerb- kaštel koji je bio pod vlašću Venecije od poč. 13.st

- 1511. zauzimaju ga N. Rauber i K. Frankopan, 1535. preotimaju ga Mlečani (do 1576)
- kad je bio pod au. vlasti podanici su vršili nasilja nad ml. stanovništvo uz granicu
- na ovom području sukobi će se rasplamsati za vrijeme uskočkog rata(snažno uporište
uskoka i austrijske vojske)
- Koparština- sporno podučje osim Socerba i Gabrovica-uzurpacije zemljišta i pašnjaka,
pa i cesta koja je povezivala Kopar i ostale sj.zap. istarske gradove-tuda prolazila
granica
- cesta je bila «ničija zemlja», ali su ipak nadvojvod. Podanici postavljali zasjede kako
bi onemogućili trgovinu
- trgovina iz slov. zemalja i Istre prema Miljama, Kopru i Piranu(omogućivala stan. da u
zamjenu za sol opskrbuljuje se žitaricama), bila je trn za aust. vlast koja je željela
okrenuti prema Trstu
- RAŠPORSKI KAPETANAT-sporni posjedi u Buzetu, otvorena rana ml.-aust. odnosa
- Najteže razmirice oko šuma
- Uzurpacije ugrožavaju i prihode blagajne rašporskog kapetnata
- Sporne su bile i oranice
- smatrali su da se stanje može rješiti pregovorima
- Grimalda – selo u Kostelskom markizatu
- uzurpacije parcela i krađa stoke
- oduzimale su se ne samo parcele na spornim mjestima nego i one dalje na ml.
području.
- Zbog nedostatka dokumenata i spleta okolnosti sporna područja bila su dostupna i
jednoj i drugoj strani-tj. Onoj koju će vlada poduprijeti
- Sukobi počeli osobito nakon novih doseljavanja
- Nakon smrti svjedoka(zbog starosti!!!) dolazilo je do falsificiranja isprava-način
obilježvanja gr. Linija nije mogao odolijeti prolaznosti
- Kasnije se znakovi više nisu mogli ni pronaći
- Granica postavljen, ali sukobi nisu prestajali
- Sutlovreč – sporni lokaliteti: Finida, Rušnjak, Sv. Silvestar-napadi, pljačke, otimanja,
ubijanja, zasjede- sporovi i sukobi oko pašnjaka, oranica, šuma i lokvca
- a) Finida – spadala u differentie, namijenjena paši
- Kraljevci na to područje dovodili velika stada koja uništavaju travnjake na ml. stranu
- ona se 1541. spominje kao područje koje je dano novim doseljenicima-osnivačima
Baderne, ali tada podestati nisu mogli još darivati zemlju pa su je dali samo za pašu
- teži su bili grnični sporovi oko finide, seljaci Baderne i sutlovreča plaćali
poljare(saltare) da bi pazili da stoka s pazinskog podruja ne uđe na njihov dio
- podjela Finide sastojala se od: slobodnog aust. dijela, slob. Ml. dijela, i spornog dijela
- glavni uzrok sukoba: skučenost uporabivog prostora i težnja za ekspanzijom prema
susjednom spornom ili manje spornom području
- uskočki rat sve to još pogoršao
- plaćanje teratika sa spornih parcela-zaoštravalo odnose
- sporovi oko paše i košenja sijena-povećali se kada su došli novi stanovnici
- poč. 18.st. prehrana stoke i osiguravanja zimskih zaliha-sve teži problem
- b) kontrada Rušnjak – bio je u počteku unutar granica Ml. Rep. i nije bio sporan
- početkom 18.st. Kraljevci su ga željeli pretvoriti u differentiu i proglasiti ga
zajedničkim područjem

21
 - c) kontrada Sv. Silvestar – Kraljevci su to područje proglasili differentiama
- d) kontrada Fontanella-i tu su Kraljevci htjeli proširiti svoj teritorij
- e) nove i stre differentie oko Sutlovreča-Kraljevci zatrpali međašni stup i počeli
prisvajati parcele

Sporne

ZAMASK

- početak graničnih kontroverzija seže u doba žestokih ratova s akvilejskim patrijarhom

i u razdoblju prije ml.-aust. podjele Istre, a odnosile su se i na selo Zamask koje je
nekad bilo pod vlašću mletačkih podestata u Motovunu
- god. 1535. okončan je dio spora podijelom sela na 2. dijela pa će se ono u mnogim
dokumentima spominjati kao «Selo Zamask, pola ml., pola Carsko»
- granična crta prolazila je polovicom sela, a župna se kuća nalazila na području
motovunske općine (tj. Na mletačkom dijelu, a kanonička crkva na pazinskoj strani)
- ta podjela se odrazila i na prenačen naziv sela u službenim ml. izvorima, pa se imenom
Zamasco označio dio sela pod vlašću painskog kneza, a nazivom Zumesco dio na ml.
strani
- neriješeni pravno-pol. položaj Zamaska veoma je komplicirao gosp.-pravno odnose i
život podanika
- poslije rata Cambraiske lige zamašćanski su Kraljevci plaćali desetinu kapetanu u
Pazinu, a Benečani porez zvan podestaria mlet. Rektoru u Motovunu
- Podestaria je bila osobni porez koji se plaćao mletačkom podestatu u nekim istarskim
selima, stara obveza svih distriktualaca pod podestatskom upravom
- Pazinski kapetan je u poratnom razdoblju prislio podanike koji su se našli na
njegovom novostečenom terit.. da mu plaćaju porez, tj. Da ga prestanu plaćati ml.
odnosno Motovunu
- Jedino su novi doseljenici naseljeni na dijelovima differentia plaćali pola pazinskom
kneu, a pola motovunskom podestatu
- Pometnja oko plaćanja podestaria javila se u posttridentinskom razdoblju
- Za vrijeme koncila u Tridentu , na poticaj mletačke i aust. strane doneseno je nekoliko
arbitražnih odluka koje su trebale ublažiti oštre razmirice i krvoprolića na nekim
spornim mjestima istarskih granica(područje općina Motovuna i sutlovreč)ž
- Granične probleme komisija nije uspjela rješiti(ostale su differentie), ali je proglašena
odluka da će svi Zamašćani, pa i oni koji su bili na aust. strani plaćati porez podestaria
podestatu u Motovunu
- Koparski rektor i ml. poslanik za gr. Pitanja Anzolo Morosini objasnio je daje tribut
zvan podestaria zemljarina i osobni teret, a kasnije Andrea Fini podestariu naziva
starim običajem
- Odluke trid. Arbitraže nisu se poštovale, pa su sukobi oko plaćanja desetine izbili
nedugo poslije odluke u Tridentu, 2. lipnja 1539. – sastavljena je privatno-pravna
listina koja je na dnevni red ponovno postavila pitanje plaćanja podestarie na
područjima komuna Zamask i pono je posijala sijeme razdora između pazinskog
kapetana i motovun. Podanika
- Radilo se o pogodbi između kapetana u Pazinu i porodica motovunskih nobila Polesini
i Bar ba, a po njoj bi obrađivači zemlje koji nisu iz Zamaska pola desetine plaćali u
Pazin, a drugu pol. U Motovun

22
- Austrijski podanici nastanjeni u Zamasku plaćali bi pazinskom kapetanu, a mletački
Polesinijima ili Barbima
- Nepodjeljena zemlja, nesigurna granica, poblemi plaćanja desetine ili podestarie ostali
su trajnim kamenom smutnje koji se nisu mogli rješiti ni u doba privremenih ni
prividnih sporazuma
- Gospodarski oblici života toliko su se ispreplitali da ih granica nije mogla odijeliti u 2
posebna pol.-pravna sustava
- Sastavljač urbara Pazinske knežije je 1578. unio niz podataka koji osim o austrijskom
govore i o ml. dijelu Zamaska, o podanicima i njihovim obvezama i nesuglasicama
- Urbar propisuje plaćanje novčane rente i naturalna davanja
- Propisuje i rabote koje su dužni obavljati podanici aust. dijela Zamaska
- Sastavljači urbara htjeli su i u tom uporabnome dokumentu pokrenuti pitanje
revidiranja plaćanja daća pazinskih kapetana od strane onih mletačkih podanika koji
obrađuju zemlju na području Knežije
- To je moguće zato jer su granice prema mletačkom dijelu oko Motovuna nesigurne i
jer na njima se ne nalazi nijedna pouzdana kamena oznaka
- Zamašćanski kraljevci i Benečani mogu «sukladno starom običaju» obrađivati bilo
austrijske, bilo mletačke posjede, ali tako da moraju ili plaćati desetinu Komori
njegove Visosti ili desetinu podestatu u Motovunu
- Već u 16.st. obje vlasti ističu svoje pravo na ubiranje dijela poreza od podanika
suprotne države, iako je spor riješen u korist ml. predstavnika
- Zajednički posjed prepušten mlet. i aust. zamašćanima bio je veliki dolac, okružen
brežuljcima, površine oko 6 ml. milja
- Sporazum u Tridentu odlučio je da čitava sporna površina ostane pašnjak, ali se već u
16.st. neke parcele počinju pretvarati u oranice
- Dok su tu plodnu uvalu obrađivali Zamašćani poštivale su se donekle odredbe iz
Tridenta
- No, kada je aust. nadvojvoda, u težnji, da to područje pripoji svojem posjedu, počeo
dovoditi koloniste, pol.-gosp. ravnotežje ubrzo se poremetilo
- Kad je 1678. Morosini obilazio differentie podno Zamaska tu je zemlju obrađivalo 2/3
stranaca(nemlet) i 1/3 venec. podanika
- dakle 2/3 podanika plaćalo je desetinu Pazin, pa je time ml. strana bila oštećena
- ml. je predstavnik optužio kneza Auersperga i njegova kapetana u Pazinu Kristofora
Rampela da naseljavanjem novih obitelji, forsiranjem ženidba s djevojvkama na ml.
strani i kupnjom zemlje nastoje pritisnuti seljake motovunskih komuna i povećati
svoje područje i prihode
- Rampel je kmetovima iz Kašćerge dao na obradu zemlju u plodnom zamašćanskom
Dolu
- uzurpacijom differentia porasle su gospodarske mogućnosti Kašćerge koja je za samo
nekoliko godina postalo veliko selo s preko 60 obitelji
- ml. je rektore, providure, i povjerenika za granična pitanja pogađala činjenica što su
neke doseljeničke obitelji iskorištavale šumu u ml. dijelu Zamaska
- protiv počinitelja šteta izriču se kazne progonsva, ali one ostaju bez stvarnog učinka
- u 18.st. na istom tlu nije se vodio nijedan rat, ali su odjeci europskih sukoba, onih u
kojima je sudjelovala ml. republika, izazivali u njoj veoma opasne napetosti
- u doba rata za šp. Nasljeđe(1702-1714), strahujući da bi se ratne operacije mogle
prenijeti u Istru, ml. je vlada 1708. uputila novoizabranog poslanika za gran. Pitanja
- bio je to Andrea Fini koji je gotovo potajice obištao najosjetljivije točke na međašnoj
liniji
- prvo sporni kompleks bio je upravo selo Zamask i područje oko njega

23
 - Fini kaže da je austr. dio napučeniji, ima više kuća i više obrađene zemlje u okolici
- Differentie pretvaraju u zapuštena neplodna tla
- A. Fini optužuje Pazince da proširuju oranice na zajedničko područje i uzurpiraju
prostor koji im ne pripada, ali je ukazao i na međusobnu rodbinsku i gosp. Povezanost
ljudi oko granica, na njihove nedokučive interese, sporazume, dogovore i transakcije
koje nanose štetu Republici
- Podanici, iako je zabranjeno, mijenjaju ili prodaju imanja duž granice i tako izazivaju
konfuziju oko utvrđivanja kojoj državi što pripada i izravni gubitak općinskoj blagajni
- Sve više seljaka, koji uživaju zemlju na ml. području, ne plaća desetinu i podestarinu
Motovunu, već Pazinu
- Proces na koji su ml. rektori ukazivali u 16. i 17. st., u Settecentu je već toliko
uznapredovao pa njegove posljedice ozbiljno pogađaju prihode općine Motovun i
unose poremećaje u gosp. Seoskih komuna uz granice s Knežijom
- Gospodarstvo Pazinske knežije već su osjećali toliko snažno da su otvoreno
zabranjivali svojim podanicima da ml. strani plaćaju porez i prisiljavaju ih da čitav
iznos daju u Pazin
- God. 1665. 38 obitelji plaćalo je desetinu u Motovun, a god. 1717. broj je spao na 16
- Providuri izvješćuju da je novi pazinski kapetan de Calo te godine izvršio nasilja u 8
kuća u ml. dijelu zamaska i zahtijevao da te obitelji ubuduće plaćaju desetinu u Pain
- Gubitkom tih 8 porodica, broj podanika koji plaćaju desetinu u ml. dijelu Zamaska se
raspolovio i time Kraljevcima otvorio put da napreduju do Motovuna
- Ml. je strana pokušavala braniti svoj terit. Integritet i štititi gosp. Interese podanika
pod ekspanzijom Kraljevaca, ali nije imala puno uspjeha

KAŠĆERGA

- Kašćerga-talijanski naziv Cashierga(Carsko polje)-uz susjednu Padovu(zaselak uz

crkvu Sv. Antuna Padovanskog), bila je seoce na granici između Pazinske knežije i
motovunske općine, sitan feudalni posjed koji je od sr.v. do 16., 17.st., promjenila
nekoliko gospodara
- Prema Urbaru iz 1489. koji je nastao dvadesetak godina nakon turskih provala u sj.
Istru i ratnih pohoda Ivana Frankapana Krčkog, u Kašćergi je ostalo 6 osoba pa je zato
selo bilo oslobođeno novčanog tributa
- Popis iz 1508., nakon kratkotrajne ml. vlasti nad Knežiom, Kašćerga je imala 12
stanovnika
- Kolonizacijska nastojanja poč dr. pol. 16.st. znatno su popunila populacijske praznine
pa je popis iz 1571. zabilježio u Kašćergi 21 ognjište
- Triden. Sporazum o razgraničenju spominje Kašćergu i njezine seljake-kmetove 1535.
kada im je dozvoljeno u zamaskom Dolu kositi sijeno, ali samo za svoje potrebe, a
Pazinci i Motovunci su uživali zajedničko pravo paše i kosidbe
- Kašćergani su dobili pravo korištenja sjenokoša na spornome posjedu, ali se
povećanjem broja kmetskih obitelji pojavila potreba za novim oranicama
- Težnja feudalnih posjeda da povećaju prihode iz Knežije mogla se ostvriti
kolonizacijom i povećavanjem ratarskih i stočarskih proizvoda
- Povećana urbarijalna davanja prisiljavaju kmetova da prigrabe one emljišne posjede
koje su kao sporni posjedi bili poluiskorišteni i nedovoljno obrađeni
- tako su krajevci češće uzurpirali zemlju u differentiama nego mletačka strana
- općim kretanjima u Knežiji nije mogao izbjeći ni mali kašćerganski feud (feudo
minore), pa su njegovi podložnici sudjelovali u nezakonitoj ekspolataciji spornih
parcela uz granicu

24
- Kašćerga se spominje više u arhivskim izvorima iz 17. st., osobito iz doba uskočkog
rata kada je selo postalo jedno od uporišta gerilskih i vojnih napada na ml. dio Istre, ali
i meta ml. soldateske, ČRNE VOJSKE(Cernida), i naoružanih seljaka
- Burna epizoda te kratke eksplozije aust.-ml. suprotnosti u borbi za jadran je i u djeliću
granice prema Kašćergi zaoštrila odnose među ljudima s jedne i druge strane i
nagomilala nove gospoodarske probleme
- Između 1638.-1639. pazin. Je kapetan izdao nekoliko ukaza ponovivši naredbu da
posjednici dobara uz granicu s Motovunom, Muntriljom, Zamaskom na ml. strani kao
i u Kašćergi, Tinjanu i aust. dijelu Zamaska moraju plaćati desetinu carskoj komori
- God. 1666. rašporski kapetan Andrea Valieo pregledao je dokumentaciju u Motovunu
i ispitao svjedoke nastanjene u blizini grada
- U izvještaju vladi iznio je podatke da seljaci Kašćerge prelaze preko međaša, obrađuju
zemljišta i podižu štale i ograde u differentiama, ali i na ml . strani
- Feudalni gospodar Kašćerge proširuje svoju vlast nad uzurpiranim posjedima, a iznos
desetine plaća motovunskoj općini neprestano se smanjuje
- Zato dolzi do sukoba, pa i ubojstava
- U takvim je uvjetima sve više rasla napetsot oko međa, pa je pol. 70.g. 17.st. selo
Kašćerga, pored Zamaska i Grimalde bila jedna od najspornijih točaka razgraničenja
- Rat s Turcima odgodio je dipl. i drž.-pravne pokušaje rješavanja gr. Sporova u Istri, ali
nije ublažilo zaoštrene odnose i sukobe Kraljevaca i Benečana, nego su neriješeni
probl. Učinili prilike još napetijim i konfliktnijim
- kada je 1668. izabrano zastupničko povjerenstvo za granična pitanja u Istri, ml. je
predstavnik upozorio svoju vladu da u tijeku žestoke bitke s Turcima ne bi trebalo
zaoštravati raspravu s aust,. nadvojvodom o istarskim prijepornim međama, jer bi
zbog pritisaka i ratne situacije Ml. Rep., ona završila u korist druge strane
- zato je Senat odbio pregovore
- aust. je strana, tj. Kapetan Knežije, ml. izbjegavanje shvatio kao znak slabosti
Srenessime pa su u to vrijeme pojačani pritisci na međe i izvršena su nova prisvajanja
posjeda
- seljaci Kašćerge i ostali Kraljevci svakodnevno su dovozili velika stada u
Motovunštinu
- nasrtaji Kraljevaca na oranice i pašnjake, prijetnje da će biti kuća i ljetina spaljenih
ako ne plate desetinu knezu u Pazinu, pogađa mnoge obitelji i prisiljava ih da napuste
ugrožene parcele, pa čak i da se odsele u druga područja
- migracija kretanja i populacijska fluktuacija su u tim područjima bili kontinuirani
stoljetni proces(1606, 1696, 1708, 1750)
- ml. su predstavnici zapažali da se smanjuju podanici u ml. mjestima uz granicu, a da
se povećava stanovništvo u Pazinskoj knežiji
- taj je proces bio najuočljiviji u Kašćergi gdje se od 10. obitelji stan. opelo na 60.
obitelji, a neke su došle s ml. područja
- god. 1696. Raimondo Fini govori da je sa 7 porasla na 40 obitelji
- Komunska zemlja u Kašćergi bila je veoma skučena, s malo oranica i pašnjaka
- Pred uzurpacijama zemljišta u differencijama ml. su rektori u Istri, kao i ambasadori u
Beču i Grazu, bili potpuno nemoćno
- Cernide i vojsku nisu smjeli upotrijebiti da ne izazovu međunarodni konflikt
- Nastojanje da se u obranu granica i ml. interesa u spornim područjima uvuče lokalno
stanovništvo imalo je samo djelomično uspjeha

25
MUNTRILJ

- od Zamaska granica se protezala prema Muntrilju gdje su postojale differentie, a uz

njih i muntriljska Finida, koja se smjestila u neprijepornome području pod Venecijom
- differentie i Finida bile su u središtu sukoba između muntriljskih komunala i
motovunskog podestata s jedne i susjednih kraljevaca i pazinskog kapetana s druge
strane
- sporni lokalitet bila je kamena lokva kraljica, tzv. Nuova Differentia, koju su nakon
uklanjanja kamena-međaša, svojatali podanici pazinske knežije, nastanjeni u kontradi
Brečevac
- god. 1696. Raimondo Fini je prilikom obilaska istih međa utvrdio da su Kraljevci oteli
dvojici muntr. Seljaka 3 žurnade zemlje i zauzeli Finidu
- pazinski podanici povremeno pale šumovite dijelove Finide da bi izrasla što sočnija
trava za njihovu stoku
- nasilno provaljuju sve do polovice muntr. Dola, otimaju stoku i napadaju pastire
- god. 1708. Andrea Fini donosi niz pojedinosti o peripetijama ml. granica i nastojanju
Kraljevaca da prošire prostor
- seljaci Muntrilja sukobljavali su se s rodovima Bračevac i drguim «morlačkim»
obiteljima naseljenima na rubu Pazinske knežije
- naziv Bračevac dale su doseljeničke obitelji toj kontradi
- Fini je zabilježio iskaz Ive Žužića i Grga Paljuha o okolnostima pod kojima je došlo
do premještanja, uništavanja kamena međaša
- Nakon toga su seljaci u kontradi Bračevac uzurpirali dio zemlje na mletačkoj strani i
pomaknuli su graničnu crtu u unutrašnjost ml. steritorija
- Posljededice premještanja međašnog stupa osjetila je ml. vlast, komun Muntrilja, koji
je izgubio dio pašnjaka i pravo korištenja lokve Kraljice, pojedini seljaci, a osovito
obitelj Žužić čija je njiva bila potpuno uništena
- U Finijevoj relaciji sačuvalo se i svjedočanstvo o pomicanju granične crte na štetu
mletačke strane
- Uz samu granicu, u neposrednoj blizini kuća Bračevac, motovunski su podestati u
doba opasnosti od širenja kuge ili zaraznih bolesti podizali sanitarne kordone
sastavljene od niza stražarnica kako bi spriječili kretanje ljudi i stoke i tako izolirali
svoje područje od vala epidemije
- Budući da u blizini nije bilo živih stijena, Caselli su postali međašima
- Poč. 18. st. providur za zdravstvo naredio je da se stražarnice sanitarnog kordona
pomaknu podalje od kuća Bračevac čija je blizina i mogućnost saobraćanja s ljudima
ugrožavala poduzete zaštitne mjere i prijetila da smanji njihovu učinkovitost
- Međutim, državna se granica poistovjećivala s Caselli di sanita, pa je njihovim
pomicanjem i sama granica Via facti pomaknuta u unutrašnjost ml. teritorija
- O nasrtajima pazinskih podanika iz kontrade bračevac i Tinjana htio se uvjeriti Nicolo
Contarini koji je došao u Motovun da bi pregledao sačuvane listine o granicama i
saslušao svjedoke
- Svjedoci su izjavili da je grupa seljaka iz Tinjana uništila oranicu Ive Žužića i da su
Kraljevci i prijašnjih godina uništavali žitarice, jer smatraju da to zemljište pripada
jurisdikciji kapetana u Pazinu
- Taj vandalski čin tinjanskih seljaka izazvao je strah od među žiteljstvom na mletačkoj
strani
- Nekoliko obitelji iz Muntrilja napustilo je obrađivanje svojih parcela u blizini granice
- Differentie;
- 1. Socerb

26
 - 2. Grimalda
- 3. Sutlovreč( Finida, Rušnjak, Sv. Silvestar, Pontanelle, nove i stare dif. oko Sutl.)
- 4. Rašporski kapetanat
- 5. Zamask
- 6. Kašćerga
- 7. Muntrilj
- 8. Koparština

Sporne točke – 2 stoljeća kasnije

1. – teritorij Kopra i Milja-od uskočkog rata sukobi nisu prestajali

- od Glinščice cestom koja prolazi kroz Mačkovlje-s jedne strane ceste ml., a s druge au.
Vlast-nema sukoba podanika
- između sela Osp i Socerba-sporovi i sukobi-česti
- između sela Rožar (ml.podr.) i Črni Kal(au. Podr.)-sukobi
- pučka sela Lonke živi u miru sa susjednim nadvojvodinim selima Črnošić i
Podgorje(oni se svađaju sa žiteljstvom mletačkih sela Popeh)
- ostala pogranična sela do jurisdikcije Rašporskog kapetanata žive u miru

- na ml. str. Lanišće, Roč,Hum i Draguć se najviše spore s nadvojv. Podanicima, a na

austr. Vodice, Lupoglav
- rašporski kap. Presjecaju 2 sela u markizatu Kastel-Grimalda i Mrčenigla-između njih
i sela na aust. strani - nesuglasice
- od markizata granicom ide do kaštela Vrh, do motovunske šume pa kroz selo zamask
(tu počinje linea di Montona)-sukobi

Takav je izvještaj koparskog fiskala Cristofora Tarsia

- granica oko Motovuna i Novaka-mirno

- područje oko muntrilja sukobi
- beramski teritorij, obje str<ne se pridržavaju utvrđenih granica
- motovunska granica završavala lokvom Trnovicom-tu počinje međašna linija između
Knežije i sutlovrečke komune-svađe i napetosti
- Dvigradska granična crta dijeli Barat na ml. od Kringe do žminja na pazinskom
području odnosi na granici mirni
- Na granici s gospoštijom Savičentom, Barbanom i Sutlovrečom nije bilo većih
razmirica
- Barbanština i rijeka Raša, Labinština-podanici na tom području pridržavaju se granica

IRACIONALNI MENTALITETI KUNFINSKI

- početak 18.st.-nestajali su dokazi o granicama

- odnosi među 2 vlasti se zaoštravaju
- differentie-najteži sukobi
- kr. 18.st. nestalo drž. Kunfina i uklonjene differentie

27
DOMAĆA KUGA ILI RAZBOJNIŠTVO U ISTRI

1. krize na istarskom području 16.,17., 18.st.-pojava razbojništva, ruralni banditizam

2. početak 17.st. Poreč-zamrlo gospodarstvo, promet i gospodarski napredk
- pad broja stanovništva, dio je umro, a dio pobjegao
- grad se sporo oporavljao
- u jurisdikciji porečkod podestat (od Rovinja, Novigrada do granica istarske knežije)
haraju bolesti, bijeda, glad, smrt
- u depopulacijska sela i gradove naseljavali se kolon. I dobjeglice
-neki ljudi odlazili u razbojnike da bi se mogli prehraniti
- rašporski kapetan upozorio vladu da krađe i otimanja imovine postaju sve češće
- banditizam u Istri imao dugu tradiciju-među banditima bilo je i onih ljudi koje se nije
moglo smjestiti među zločince jer su stjecajem oklnosti došli u sukob sa zakonom
3. razbojnički prepadi najdramatičniji između 1629. i 1632. – Poreč bio u središtu kolon.
- Pomicanja i kužne epidemije, oskudeice, depopulacije
- na području Sutlovreča Pazanatičkog djelovala družina «Drumski razbojnici»-
pljačkaju putnike i napadaju kuće
- nastojanja da se to iskorijeni-nisu uspjela!
- Razbojnici podjeljeni u više družina, sastavljenih od domaćih ljudi i tzv. Novih
stanovnika
- nisu se ograničavali samo na jednu ljudsku grupu ili jedan društveni sloj
- među razbojnicima i starosjedioci
4. – javlja se problem kako spriječiti širenje i odnositi se prema zločincima
- budući da nije bilo krvnika uhvaćene zločince slalo se na mletačke galije, kao
veslači, osuđenici
- razbojnička skupina u kojoj su se okupili j.slavenski doseljenici smješteni u selu
Molindero-njima je izrečena kazna progonstva(u ovom je slučaju mletačka vlada
izgubila onaj novac koji im je dala za početak novog života)
- progonstvo : 1. oštro kažnjavalo prekršitelje
2. šteta javnim interesima
- nije uspjelo suzbiti razbojništvo
- prekršitelji zakona(koji nisu počinili teže zločine) nisu izlazili pred pravdu, nego su s
obiteljima odlazili na aust. dio
- umjesto progona trebalo bi ih držati zatočene na nekom mjestu-tako bi se spriječio -
njihov odlazak(tj. Gubitak stan.)
- nekad su mletačke vlasti koristile kažnjenike kao vojnike naoružanih lađa
- ml. propisi u Istri(neprilagođeni za ovo stanje) stvaraju razbojnike
- život prognanika – težak, oni bi na novom području mogli preživjeti jedino pljačkom,
otimanjem(razlozi zbog kojih je u progonstvu)
5.- dobro organizirane grupe razbojnika: Poreč, Sutlovreč Pazenatički, Rovinj, Bale, Pula
- prema prognanicima počelo se provoditi blaže mjere
- taj fenomen razb. povezan s gosp. i ekon. Prilikama
- uzroci opadanja grada: siromaštvo, slabi općinski prihodi, nedostatak novca za
uzdržavanje liječnika, upropašteni fontik
- opasnost za poreč: prognanici i j.slav. seljaci
- razbojnici = domaća kuga
- aktivnost razbojnika može se suzbiti uvođenjem ustanova poljara (oni su i prije držali
Istru čistom od razbojnika)

28
 5. – domaća kuga nije se mogla suzbiti neodlučnim potezima- u 18.st. nije se smanjila
6. – progonstvo se i dalje loše održava na pokrajinu jer se oni sele na aust. dio pa
Benečani na tom području počinju uzurpirati parcele na ml. području
- 18.st. sve veće širenje banditizma-ml. vlast bila nesposobna
- siromaštvo je bio jedini razlog banditizma
- najviše osuda na progonstvo-zbog ubojstva
- rašporski kapetan morao nešto poduzeti-pokušao je tajnim dogovrima obećati
oslobađanje prognanika koji se predaju u vlast nekog od najopasnijih bandita-ali je
među istarskim banditima vladala-omerta-univerzalna zavjera šutnje i međusobne
solidarnosti
- izdana Proklamacija prema kojoj se zločincima nudi mogućnost preobraćanja i milosti
ako se pokaju-nakon toga stanje se popravilo, iako nije nestalo razbojništvo
- glavni počinitelji-albanski svijet
- nije se smjelo primjenjivati silu jer je to značilo gubitak stanovništva, zato se treba
primijeniti ublažavajuća sredstva, tj. Da bi ih se trebalo sprječavati, a ne samo
kažnjavati
- nadzor i prevencija-za to se zalagao podestat Kopra Cocco
- ali nije bilo uspjeha
- problemi koji izazivaju i zadržavaju razbojništvo
- velika gospodarska i populacijska kriza
- nemar žiteljstva-siromaštvo
- nepostojanje obrta i manufaktura, i dr. oblika
- stan. nije marljivo, već lijeno i voli neprirodan način života
- mnoge grupe doseljenika dobile u Istri neobrađenu, dračastu i kamenitu zemlju, oni je
trebali obrađivati da bi imali od čega živjeti, ali dok ona ne počne rađati plodove
pitanje je bilo od čega živjeti, time se gotovo slomila zamisao o naseljavanju i
kolonizaciji Istre
- nemar, lijenost…posljedice pothranjenosti

- presude na progonstvo-gl. Uzroci smanjivanja žiteljstva

- dio sitnih, ali i teških prekršitelja(iz Poreštine) nLzilo je utočište u Vrsaru
- prognanici svuda bili poticatelji zločina
- u nekim zločinima prisutna antiml. Pobuna-njih se kažnjavalo progonstvom
- kazne za ubojstva:vješala, raščetvorenje, odrubljivanje glave; samo ponekad dobili
mogućnost da životari kao veslač-galijot na kažnjeničkim galijama
- zločinačke družine mogle osigurati ono što im je potrebno, zato je njihova agresivnost
bila veća
- ruralni banditizam, obračun stoč. Žitelja s ratarskim
- Istra – zemlja zlikovaca i prognanika
- Krađe, pljačke, otmice, prepadi na cestama…toliko učestali da je komuniciranje
između nekih dijelova Pokrajine postalo nemoguće
- Poč. 18. st. opada broj prognanika, iako u 19. st. ima još razbojnika

KOLONIZACIJA; JAVNI RADOVI; «EKOLOGIJA»

«EKOLOŠKA» INICIJATIVA JEDNOG MLETAČKOG REKTORA(1623.-2625.)

- depopulacija istarskog ruralnog i urbalnog područja pod pritiskom zakona i vlasti

otvarala vrata migracijskim strujama-gospodarske prilike teške, a odnos starosjedioca i
došljaka-sukob

29
 - pri tom su stari stan. morali preuzeti teške obveze, a povlastice dane došljacima
otežavale su njihov gosp.-pravni položaj
- ali i status kolonista bio težak
- pitanje ekologije

CONTARINIJEVA INICIJATIVA

- bilješke iz 1623.- gradovi slabo napučeni

- u njima je zrak loš jer stanovništvo ne brine o popravku kuća i čistoći
- mnoge kuće bez krova, pune smeća i trava koje ljeti izazivaju kužni zrak
- Contarini smatra da kad bi se to popravilo sredilo bi se pitanje lošeg zraka
- Predložio je da se zimi krene čišćenju gradova
- Ml. vlada je to prihvatila

NOVIGRAD

- 1623. Contarini došao tu da izloži plan čišćenja

- naredio je da svi moraju pristupiti čišćenju grada od smeća, gnoja, kamenja, bršljana,
korova i trava, a to će se baciti u more
- zabranilo se dalje stvaranje tog smeća po ulicama i napuštenim kućama

POREČ

- poslije uskočkog rata imao uvjete za brzu revitalizaciju

- područje Poreča dobro napučeno kolonistima koji su mogli raditi na zapuštenim
zemljanim površinama-razvija se trgovina i robna razmjena između sela i grada
- temeljitim čišćenjem trebao oživjeti i napredovati

PULA

- iako je slao napućena za čišćenje će trebati uložiti više napora jer je veća od drugih
gradova
- nije bila točna njegova izjava da su pokazali spremnost za rad

OTPOR SELJAKA

- čim je otišao iz Pule-prvi znaci oporbe: stanovnici su otišli do rašp. Kapetana da

objasne kako nema sijena i stoka je gladna pa da se radovi prebace za svibanj-
Contarini je to odbio jer bi se zrak u 5. mjeseci odmah zagadio zbog vrućine
- i u Poreču otor, ne žele raditi
- stan. izbjegavalo tlaku-opet je obilazio ta mjesta i prisiljavao ih-konačno je urodilo
plodom

PRIVREMENI USPJEH POTHVATA

- bilješke iz 1624.-Pula očišćena – Contarini smatra da bi tako lijepi grad mogao

djelovati i na zdravstvene prilike i na opći život
- pothvat je izvanredno uspio u Poreču i Puli i Novigradu
- počelo se povećavati pučanstvo
- zdravlje se popravilo

30
 - nove naredbe za čišćenje : svaki stanovnik morat će čistiti oko svoje kuće, a 1. mj.
Čišćenju grada

POVEĆANJE RADNIM OBVEZA

- radovi na čišćenju djelovali nepovoljno na seljake-unazađivali ratarsku proizvodnju i

dovodili do smanjivanja stoke
- javni radovi obavljali se uz prisilu!!!

PONOVNI EKOLOŠKI PAD

- bilješke iz 1625.- Pula, Poreč, Novigrad i Umag- depopulacijske luke, pune ruševina i
smeća, bolsenog zraka
- 1630.-32. Istru zahvatila najjača epidemija kuge

MELIORACIJI RADOVI U POREČKOJ I ROVINJSKOJ LUCI

- Ml. Rep. je pol., gospodarske i vojne aktivnosti na tom putu usmjerila na održavanje i
kontroliranje
- nastojala je obnoviti i dograditi istočne luke
- ml. vlada nastoji melioracijskim radovima osposobiti porečku i rovinjsku luku za
pristajanje većih brodova i zaštitu ribarskih barka
- pred Porečom, na o. Sv. Nikola (1403.) izgrađen svjetionik
- Rovinj u 2. polovici 17. i 18. st. doživljava napredak
- Prestankom uskočkog rata-porast žitelja u Rovinju
- Razvitak rovinjskog pomorstva(ribarstvo), brodogradnja, povećanje pučanstva-mnogi
građevinski i melioracijski radovi koji su promijenili izgled grada

POREČKI KANAL

- 1679. odluka o iskopavanju kanala u porečkoj luci koji vodi u grad

- 1680. razvili se uvjeti za razvoj ribarstva i uklonio se nezdravi zrak u gradu i
omogućilo pritjecanje novog žiteljstva
- iskopavanje i gradnja porečkog kanala obavit će se korištenjem radne snage (dobiti će
malo dvopeka=
- radovi trebali završiti do kr. 3. mjeseca, jer onda počinju vrući dani, zaraze

GAT U ROVINJU

- u Rovinju trebalo izgradili spremište za vodu i trebalo podignuti gat u luci

- otpor građana-odlučeno produbiti kanal i dograditi stari gat
- potrebno izgraditi zaklon za barke

OD SUMORNOG PEJZAŽA DO UGROŽENOG HABITATA

- habitat još od ranog. Sr. Vijeka preživljavao teške krize

- kolonizavija u 16. i 17. stoljeću pridonijela je njegovim daljnjim mutacijama,
izraženim, između ostalog, i u promjeni gospodarske strukture (porast površina pod
livadama, krčenje, makar i nezakonito, starih šuma, podizanje novih sela, dominacija
stočarstva nad ratarstvom, krize urbanih središta…)

31
 - ml. nastojanja da očiste gradove i time pridobiju nove stanovnike-propala

DOKUMENTARNA GRAĐA ZA ETNO-HISTORIJU ISTRE POD VENECIJOM

UVODNE NAPOMENE

- 2 pristupa istarskom etnosu:

- postanak, razvitak i suživot 2 osnovna kulturna kruga –romanski i slavenski

ETNIČKI kroki istarskog Cinquecenta i Seicenta

- etnička situacija u Istri u 16. i poč. 17. st.

- kontinuitet kolonizacije još od srednjeg vijeka-veća naseljvanja u gradovima i na
seoskim područjima ml. Istre (od 2. do pol. 14. st.)
- pravci kretanja : j.ist. prema zapadu i sj. Zap. Istre
- u Europi napuštena sela i burgovi činili čak pola do 2/3 svih naselja
- uz sve nevolje koje je prolazilo žiteljstvo Istre-ml. vlada je nametala nove poreze,
novačenja, tlake…tome se pučanstvo protivilo, čak je i napuštalo mjesto stanovnja
- ml. polovica ograničavanja gospodarske inicijative
- i ml. i aust. vlast nasojtale naseliti ugrožene predjele
- neuspjeli ml. pokušaji naseljavanja: iz Padove, Trevisa i Furlanije
- 1562.-7. naseljavanje Bolonjaca, a 1627. iz Veneta na posjede u Giroldiji
- naseljavanja Istre kolon. Iz j.slav. krajeva-uspjeh: ta su doseljvanja zamjenila etničku
strukturu žiteljstva
- romanski utjecaji su veoma snažni-još od sr. Vijeka istarski gradovi održavaju
trgovinske veze s gradovima u Romagni i Markama
- ml. rektori, pratnja, službeno osoblje šire talijanski utjecaj
- u Istri dosta tal. Svećenstva, a neki studirali u Italiji, Padovi
- talijanska prezimena u Kopru: Barbo, Bembo, Bragadin, Contarini , Corner, Loredan,
Morosini, Trevisan
- prva godina ml. vlasti nad Knežijom nije unaprijedila gospodarstvo
- populacijsko stanje u Knežiji se popravilo kad je taj feud došao u posjed patricijskog
roda Mosconi (0d 1532) koji je poticao naseljavanje elementom(iz zap. Bosne i
Dalmacije)
- doselj. Iz Karnije, Furlanije i venezta – formirali u gradićima i naseljima u Knežiji sloj
talijansko-krnjelskog elementa: Pazin, Pićan, Lindar, Žminj, Tinjan
- oni se kroatiziraju (Furlanich-Furlanić), a hrv. Talijaniziraju (Ivich, Stokovich)
- u Knežiji u 15. st. sitna jezgra njemačkih plem. Obitelju(Krotendor, Moser,
Kroffzoffer…)
- Istrorumunji, rumunjski Vlasi ili Ćići-u Istri

ETNIČKI SASTAV PULE I PROMJENE IZAZVANE KOLONIZACIJOM I SPONTANIM

DOSELJAVANJEM

- o propadanju grada Pule i sudbini žiteljstva pisali: Camillo de Franceschi, Giovanni

Bossi, Bernardo Benussi
- C. de Franceschi – pomoću objektivnih i neobjektivnih izvora dao prikaz razvitka
Pule; zadržavao se na uzrocima opadanja stan. od 14. st. do pojave sponatnih i
organiziranih seoba; na kr. djela dao je 1600. prezimena, imena i nadimka ljudi iz Pule
od 10.-16.st.

32
- B. Benussi. Pabirci-daje presjek kroz pov. Pule s puno fragmenata iz kodeksa L.
Mortuorum i L. coripariae dominorum canoricorum, ima mnogo citata, donosi
tabelarni prikaz kretanja broja rođenih i umrlih u Puli 1626-1850.
- G. Bossi-donosi dok. O vjersko-pravnim pitanjima osnivanja i djelovanja 2
pravoslavnih crkava u Istri- Sv. Nikole(Pula) i sv. Spiridona(Peroj), zatim o odnosu
ml. vlade prema pravosl. Doseljenicima iz grč. Pokrajina i crnogorskog obalnog
područja

- De Franceschi je dao najveći doprinos za utvrđivanje etničke strukture Pule do pojava

matičnih knjiga
- B. Benussi-Spigolature Polsane-podaci o puljskom žiteljstvu, odnose se na razdoblje
od pol. 17. st. nadalje
- Ništa nije rekao o etničkoj strukturi grada Pule iako je imao bolju građu u matičnim
knjigama
- Prema istraživanjima de Franceschija najveći prosperitet Pule pod ml. dominacijom u
prvoj pol. 15. st.
- Snažan demografski napredak-zbog imigracije u Pulu iz ostalih dijelova Istre,
Dalmacije, ml. i istarske oblasti.
- Po prezimenima može se vidjeti podrijetlo žiteljstva
- Iz Istre 32, tal. Pokr. 61., Dalm. 15, europskih zemalja 20 novih prezimena
- Doseljenje i kasnije nastavljeno- u 17. i 18. st.; održalo se i za vrijeme kriza
- br. Umrlih nadvisio broj rođenih katkada
- od 1629.-31. stopa mortaliteta 142,8, a 1630. čak 169,6 promila
- 1647. u epidemiji malarične groznice popela se na 222, 3 – te godine umrla petina
stanovnika
- bez migracija i selidba stanovnika Pule (17. i 18. st) prestalo bi postojati
- etnički sastav doseljenika važan
- imigraciju potiču: lokalne vlasti i mletački senat
- brojni službenici u kući i poslu puljski plemići ob. Marinoni, porijeklom iz Venecije
- potreba za strukama poticala samostalni dolazak u grad
- u vrijeme opasnosti od uskočkog rata, Republika je odlučila u Puli izgraditi
obrambenu utvrdu-sve je to bilo prolazno
- od 1619. dokumenti govore o namjerama izgradnje tvrđave na kopnu i revelinu na o
otoku Sv. Andrije-tom prilikom dolazili mnogi stranci
- ljeti zbog zraka u gradu ostajali samo vojnici i svećenivi
- dolazilo do stapanja vojnika sa sredinom (ženidbe), a to je bilo teško spriječiti
- i svećenički stalež bio u etničkom pogledu raznolik
- zbog siromaštva svećenici poučavali mlade klerike, ali i primalje da bi mogle krstiti
djecu u slučaju nužde
- oblik prezimena pouzdan podatak o izvornom etničkom porijeklu, a ponekad i o
provenijenciji pojedinaca ili grupa
- do kraja 15. st. talijanski etnički element zadržao premoć
- u 16. st. se etnički sastav počinje mijenjati u korist hrv.
- Pu u prošlosti okružena romanskim
- seoskim žiteljstvom
- stara istroromanska središta-Šišan, Fažana, Galežana, Vodnjan, Bale, Rovinj
- u Puli jak utjecaj talijanizacije, tome pridonosili etnički miješani brakovi

33
DVIGRADSKA PREZIMENA KAO IZVOR ZA ETNIČKU POVIJEST (1400-1750)

- Bernardo Schiavuzzi-napisao monografiju o Dvigradu

- Slavenski element se povećavao, ali nije utjecao na talijansku kulturu
- Novi doseljenici hercegovački Vlasi smjestili se u Limskoj dragi
- Od 2. pol. 16. st. kuge i ratovi dovode do depopulacije
- U to doba nova kolonizacija hrv. Etničkog elementa na području Dvigrada (dobila
pomoć od Ml. Republike)
- od pol . 16 st. do pol. 17. st. – zamjenjivanje stanovništva (staro s novim)
- nastanak novih sela : (V)Ladići, Dragozeti i Dobravci
- hrv. prezimena: Hrvatić, Vodopija, Kostović, Pjanić, Korljević
- po tome se može zaključiti da je hrv. Element bio najbrojniji na dvigradskom području
- novigradski biskup G.F. Tommasini-rekao da se stanovništvo bavi ratarstvom i
odijeva po slav. Običaju
- u listini Istarski razvod – starci ga nazivali Dvejugrad, a novi stanovnici Stari grad)
- službeno se mjesto i dalje zvalo Due Castelli- tako ga zvali crkva i javna vlast
- osim hrv., jača i talijanski etnički element-zbog unutarnjih migracija, ali i zbog
vanjskih samoinicijativnih furlansko-krnjelskih došljaka
- prezimena pokazuju etničke promjene od 15. do 18. st.(hrv. Prezimena, talijanska,
nejasnog porijekla i druga)
- ratovi u 15. i 16. st. ometali migracije, pol. 16. stoljeća i poč. 17. st. ponovno počeli, a
prekid uzrokuje uskočki rat, pa kuga
- u Dvigrad dolazili iz Pazinske knežije, a i ostali iz dijelova ml. pokrajine Istre
- dio doseljenika iz Crnogorskog primorja, Dalmacije, Like, Hrv. Primorja
- na vanjsko porijeklo pokazuju različiti atributi uz prezimena(Vitus Morlachus)
- slavenizacija nehrv. Prezimena i talijanizacija ličnih imena(ser Mariano de Ambrosio-
Ambrosich)
- u razdoblju mletačke vladavine spominju se tipična hrv. Imena
- osobna imena (imaju augmentativ) pa pokazuju veliku starinu, tl. Pripadaju
najstarijem sloju hrv. Žiteljstva u Istri: Črnko, Greblo, Jurina, Petrina, Lukina…
- porodična imena se često javljaju u dvostrukom obliku (npr. Burić u 11 oblika: Burić
Pogačar, Perošić, Kapuralić…)
- brojna prezimena nastala od nadimka : npr. Charestia-Carestich
- Ljetnica – važna knjiga, nepotpuni kodeks, bitan za etničku strukturu Dvigrada
- Također zvana i Liber Anniverariorum- iz 16. st. s minijaturom na 1. listu, opisao ga
Branko Fučić
- Nepotpun i ne daje cjelovit uvid

LABINSKI ETNIKUM

- članci o Labinu pisani na osnovi djela «De admininistrando imperio», Samuolova

djela «Itinerario per la terraferma Veneta», Farlatijeva «Illyricum sacrum»
- historiografi koji su se bavili time: Tomaso Luciani, Carlo Buttazzoni, Carlo i Camillo
de Franceschi i Bernardo Schiavuzzi
- De Franceschi smatra da je tu slav. (hrv.) doseljavanje skroz istisnulo latinska
obilježja
- Predaja Labina ml. rep. pretvorila ga u tal. Gradić
- Nikola Žic napisao čl. O labinskom pučanstvu
- Jezgra grada po njemu hrvatska, a tal. Doseljenici (do 1420.)
- Tal. Povjesničari misle da Labin u 15. st. gubi hrv. Obilježje

34
 - u Labinu i Labinštini- hrv. Jezgra bila snažna i prije velikih migracija, nova
doseljavanja samo učvršćuju hrv. Element
- prezimena: hrv. i tal.
1. gradsko područje omeđeno je s 3 kontrade : Gorica, Dolica, Kranj(formirale se od 12.
do 16. st) – Gorica se proširila na Dolicu od 15.-17.st, a u Kranju su stanovali ljudi
ispod Učke
2. oko tog područja prostirao se Burg
3. seoske kontrade: Bresci, Cemparovica, Dragozaj, Contra di Dopaz, Rabaz, Selze,
Schitazza (sva ta 3 područja predstavljaju dijelove labinske komune)
- prezimena : Dminić, Vlačić, Višković, Kobaić, Mikuljanić, Jelčić, Rahović
- prezimena u istarskom razvodu: Lupetin, Mohor, Rumenić, Scampić, Jelenić,
Dragonja, Francapan
- hrv. etnički element popunjava se došljacima iz liburnijsko-kvarnerskih općina (Kmet,
Vlastelin-prezimena, tj. Nadimci)
- poč. 17. st. tal.(krnjelski i furlanski) došljaci se povećavaju
- obrt u Labinu dobro razvijen
- obrtnici: bačvari, brijači, ugljenari, zidari…dolazili iz bližnjih ili udaljenijih
krajeva(Rijeka, Zadar, Bergamo)
- od 16. st. – postupna talijanizacija
- Sočali-uzgajivači tuđe stoke
- Zatak - naziv za iznajmljeno imanje koje sočal obrađuje sa svojom obitelji+kuća i
štala
- kalon(sočal)-u labinskim dokumentima nepoznato
- on je označavao stanovništvo Labina, tj. Osnivača labinske kolonije

PABIRCI O PUČANSTVU BARBANA I BARBANŠTINE

- vlasništvo gospodara Loredan, Lorenzo

- doseljvanja novih obitelji – kolon. Iz hrv. i juž.slavenskih krajeva čine 40, 62 %
- horografi:
- novigradski biskup G.F. Tommasini «De' comentari storiografici della Provincia dell'
Istria»
- koparski liječnik Prospero Petronio, «Meomire sacre e profume dell' Istria)
- Tommasini kaže da barbanski kaštel ima dobar položaj, može pružiti utočište ako je
potrebno, ali ljeti zbog zraka ostaje nenastanjen
- Rakalj-najbolje nastanjen
- Petornio-samo ponavlja Tommasinijeve tvrdnje, osim Raklja, ubraja i Punteru
- Gregorio Miccoli-sastavlja zemljopisni i gosp. opis kaštela Barbana(19.st.)
- Poslije srednie 17.st. kada migracije slave, u Barbanu nema većih br. Promjena
- Župan Šanto Višković i Marin Vinodolac 1516. u Veneciji pregovarali o uvjetima
predaje Barbana pod R. Sv. Marka
- 1507. (rat cara Maksimilijana i Venecije)- Barban i Rakalj došli pod mlet. vlst, brzo ih
izgubila, pa je zato došlo do događaja iz 1516.
- Ml. kolonizacija imala odjeka i na tom području (16.st.)
- prezimena Kristenić, Madošić, Lešić, Rijavac, Beloglavac, Bobošić, Grandica,
Svetinić
- barbanske kontrade: Bičići. Bratulići, Glavani, Manjadvorci, Puntera, Šaini, Špadi
- 1645. barbanski kapetan Bartolomeo Manzini sastavljao popis prezimena žiteljstva
Barbana i Raklja(obj. Luka Kirac)
- prezimena su hrv.

35
 - krajem mletačke vladavine počinje se osjećati tal. Utjecaj

HRVATSKI KOLONIZACIJSKI ETNIČKI ELEMENT PREMA ROMANSKOME :

KAŠTEL BALE

- kaštel Bale: naseljen romanskim žiteljstvom

- tu su najviše izražene posljedice (etničke promjene) kolonizacije
- tu se nasljevali iz zapadne Bosne, Hercegovine, Dalmacije, srednje Dalmacije i
Kvarnerskih otoka, sj. Primorja, iz C. Gore, Albanije, ml. posjeda na Levantu
- iz italskih, venetskih, furlanskih i karnijskih pokrajina
- oni su osnivali svoja naselja ili popunjavali napuštena sela(Rovinjsko selo, Dvigrad,
Kanfanar, Ladići, Kornići, Barat, Okreti, Burići, Marići, Maružini, Putini, Sošići,
Sorići, Golaš, Krmed, Filipana)
- ženidbenim, rodbinskim i gosp. vezama počele se vezivati za starosjedioce
- davali im zemlju na obrađivanje
- novodošle hrv. obitelji-Pavić, Bubić, Preden, Perković
- najzdravija naselja u ml. dijelu Istre: Bale, Vodnjan, Rovinj,Labin, Motovun,
Vižinada, Piran i Izola
- Balanjski teritorij obuhvaća samo Golaš i Krmed
- Na ta područja naselili se kolonisti iz Dalmacije i sočali koji su radili na posjedima
obitelji Bembo
- Od 16.-18.st. ta 2 sela i Čubani te Fumada naseljeni hrv. etničkim elementom
- Socijalni status došljaka u Bale: sluge, pastiri, kravari, govedari, koloni i sočali
- U Čubanima-veliko imanje ob. Bembo, a tu naseljavali svoje kolone i sočale
- Članovi mlet. roda Bembo prvi put se spominju u Balama u 17.st. ( u ulozi podestat, a
kasnije kao posjednici); nisu živjeli u Balama( tek od 1750. nego u Veneciji)
- Po statutu kaštela Bale civitet mogle dobiti samo one osobe koje su se obvezale da će
se trajno naseliti u Balama
- U Balama, Golašu i Krmedu, postojao sloj seljaka, posjednika velikih stada stoke i
pašnjaka koji su imali od toga veliku zaradu
- Najstarije mletačke knjige 1617. spominju hrv. obitelji : Ksilović, Zaratin, Paštrović
- Golaš, Krmed, Fumada- 17/18.st.-hrv. prezimena plus nekoliko pohrvaćenih
furlanskih prezimena
- Čubani-više tal. Furlanskih prezimena
- Mnogi hrv. seljaci imaju talijanske nadimke : Drandić=Battilovo, Klarić=Orso,
Brajković=Volpin
- U Balama se govori talijanski
- Hrv. i juž.slav. doseljenici prislili crkvenu upravu da postavljaju svećenike koji znaju
hrvatski
- U crkvi Sv. Antuna opata u Balama pronađeni glagoljski grafiti iz 16/17.st – B. Fučić
ih proučavao
- 16-/17.st. – etničke promjene
- 17. st.-tal. Prezimena, postupno hrv.
- do kraja ml. vladavine u Balama jednak broja tal. I hrv. prezimena, ali je većina hr.
Talijanizirala svoje prezime
- na seoskom području-hrv. etnički element(88% hrv. žiteljstva)
brakovi:
1. na istarski način
2. na baljanski način
3. na morlački način

36
 4. na slavenski način
- posljednja dva samo na seoskom području
- o tome pisali Pertile, Inchiostri, Salvioli, Leicht, Beuk, Calacione, Margetić
- u baljanskim maticama brakovi:
- 1. na istarski (baljanski način)
- 2. na slavenski način
- 3. na mletački način
- 4. po običajima ostalih mjesta
- 5. na osnovi međusobnog ugovora
- 6. bez oznaka o načinu sklapanja

NEOTKRIVENI SVIJET ISTARSKE SUBALTENE KULTURE (Arhivska studiranja,

teze i problemi)

- pastoralne vizitacije- bogata izvorna građa

- cilj: nadzor nad moralnom disciplinom svećenika, vjernika i žiteljstva
- pitanje da li se one mogu shvatiti kao vjerodostojne zato jer se ne zna što su svećenici
namjeravali prikazati( stvarnu sliku ili onakvu kakva bi trebala biti)
- one omogućuju približnu rekonstrukciju broja žitelja, pojedinih mjesta, upućuju na
postojanje crkvenih arhiva i matičnih knjiga
- čedomorstvo u Istri u 17.st. nije bilo rijetko
- život djeteta vrijedio malo (pogotovo jer nije mogao doprinositi, a on bio suvišan)-više
se žalilo za uginulom stokom, nego za djetetom
- vizitator u svakom mjesecu utvrditi prisutnost štriga(ozdraviteljice i iscjeliteljice-bile
popularne kod seljaka, ali i nižeg klera)

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

GRADSKE I SEOSKE STRUKTURE: USPONI, PADOVI, STAGNACIJE

- posjedi Venecije u Istri: a) gradovi

- b) urbana središta
- c)sela
- d) feudi

- na čelu gradova i urbanih središta bili su podestati koji svoju vlast protežu i na sela i
pokušavaju potčiniti glavnog predstavnika župana, tj. Merigu

GRADOVI: SJAJ TRADICIJE I BIJEDA STVARNOSTI

- istarski primorski gradovi početkom 16. st.-nazaduju

- Pula nakon kuge 1527. počinje opadati
- Kopar(metropola Istre)-najbolje napučeni grad u ml. dijelu-gubi na značenju, kao i
obilježje pomorskog grada-brodovi ne mogu pristajati u luku, a rektor Formio
povećava nezdrave močvare, živi od trg. I razmjene sa zaleđem
- Sj.zap. istarske općine-veoma siromašne(prodavale ulje, vino, sol)
- Gradskim fonticima i zalagaonicama upravljali nobili, zbog lošeg upravljanja
smanjivale se zalihe žitarice i brašna, a to je rezultiralo porastom cijena, bijeda i
oskudica

37
 - Rovinj- grad koje su zaobišle klime-uspio je u skromnom opsegu ostvariti pomorski,
ekonomski i demografski razvitak, to je grad brodovlasnika, zemljoradnika, mornara,
ribara, obrtnika i sirotinje
- U Rovinju i Poreču – sjedište Peljara-oni tu dočekivali brodove i upravljali njima do
luka u ml. laguni
- Položaj urbanih sredina u Pazinskoj knežiji razlikovao se od onih u ml. području samo
po tome što je mogućnost napretka bila manja
- Umag-siromašnije i nenapučenije središte
- Populacijska kriza-Milje, Kopar,Poreč, Pula
- Rovinj- ager slabo napučen, ali je grad prenaseljen
- Zbog zdrave klime privlači doseljenike
- Bale , Sutlovreč, Grožnjan, Oprtalj-siromašni i slabo napučeni
- Položaj Kopra u 17. st. se pogoršao-oslabila njegova povezanost sa zaleđem, ojačao je
Trst
- Krijumčarenje soli
- Kopar morao Veneciji davati desetinu soli, a ostalom količinom mogao raspolagati;
nije smio prodavati je morskim putem
- Piran- najveći proizvođač soli, morali svu sol prodavati državi,. Zbog toga dolazi do
krijumčarenja
- Gosp. jači i napučeniji bili: Rovinj, Piran, Labin i Buje
- Iz urb. Središta u kojima nije bilo moguće zarađivati dolazi do trajnog iseljavanja u
seosko područje
- U 17.st. istarski gradovi popravili se zbog kolonizacije
- 1713. Austrija željela pretvoriti Trst u središte pomorskog prometa i trgovinski centar
- 1717. Karlo VI. Dekret o slobodnoj plovidbi jadranom
- 1719. Trst i Rijeka proglašeni slobodnim lukama

ISTARSKO SELO: OD PUSTOŠI DO REVITALIZACIJE

a) Wustungprozess
- napuštena sela i pustopoljine-posljedice ruralnog egzodusa, u Istri najviše pogodilo
Pulu, - od 13. do16. st. napušteno 70 % sela
b) organizirana kolonizacije i dobjeglice
- kolonizacija dobila zakonsku osnovicu u 16. st.
- svim došljacima državna vlast besplatno davala: neobrađeno zemljište uz obvezu da ga
za 5.g. privedu kultivaciji
- 20.g. oslobađanja fiskalnih i radnih obaveza
- sve ostale troškove(uzdržavanje i smještaj) morali vratiti
- «padovanska polja» - 19-38,5 hektara, to su dobivali u južnoj i zapadnoj Istr
- dio toga neplodne površine za pašu
- proces zemljoradnje bio dug-dugo je trebalo da zemlja rodi-mnogi napuštaju to i
okreću se drugim zanimanjima, a neki se vraćaju u svoju prvobitnu domovinu
- starosjedioci pružali otpor novim doseljenicima
- Pula, Poreč, Rovinj, Umag – oružani sukobi
- Krize, migracije, demografska promjena = ruralno razbojništvo
- Dolazak novog doseljeničkog i dobjegličkog elementa, razvitak stočarstva i ratarstva,
različit položaj seljaka-uvjeti za povećanje socijalne i imovinske razlike
- Napredak sela Preseke kod Tara-1595. tu se naselilo 19 obitelji iz Dalmacije
c) Starosjedioci: zaustavljeni napredak pod teretom obveza

38
 - opadanje broja radnih ruku, nemirne političke prilike-uzrokuju pojavu iznajmljivanja
tih područja stočarima uz naplatu travarine
- mlet. vlada to nastoji spriječiti, izdaje proklamacije o zabrani herbatika
- niski urod-zbog zaostalog načina obrade zemlje
- Karatada-radna obveza posjednika volova da sa zapregom sudjeluje u prijevozu
trupaca za ml. Arsenal
- Najteži teret opterećivao najsiromašnije seljačke slojeve
- Morali plaćati poreze, crk. Desetinu i «četvrt»

ISTRSKA KNEŽIJA: GOSPODARSKI NAZADAK; FEUDALNI PRITISCI I SELJ:

OTPOR

- feudalni konglomerat nasljedne zemlje i niza malih gospoštija

- upravne, sudske, porezne i imovinske obveze
- Pazinska knežija-središnji dio feuda
- Pazinska knežija pridružila se kranjskim zemljama, ali nije došlo do spajanja s
Kranjskom
- Knežija-privatni posjede kuće austr.
- Urbari, urabarski propisi, komisijska izvješća i popisi-jedini izvor o tom razdoblju
- Govore o feudalnim pritiscima, teškom stanju donjih slojeva, o buntovnim ispadima,
otporima
- Po urbaru iz 1498. (do 1579) seljaštvo je moralo davati desetinu od žita, vina, janjadi,
a negdje i dežmu, za blagdana (sv. Juraj, sv. Mihovil, sv. Margareti, za Božić… i
posebna novčana davanja
- Marka-daća; obračunavala se po općinama
- Rabota- izvanredni nameti, regalije i teške radne obveze
- Feudalna obitelj Mosconi 1532. postala vlasnik Knežije
- Mansi-stari tip kmetskog selišta(iz doba akvil. Patrijarha) sada nestaju(raspoređeni na
kmetske obitelji prema mogućnosti obrađivanja)
- Žurnada=0,2-1 hektara
- Seljačka buna 1653.-središte joj bio Pićan
- 1578. cijena Knežije 12000 fiorina
- upravni sustav aust. nasljednih feud. Gospoštija dijelio se na : polit.-vojne, fiskalne i
sudske
- kapetan( u 16. i 17. st. biran iz plem. Obitelji s tršć.-furl. I riječko-istarskog područja) i
namjesnik(pripadnik lokalnog plemstva)=stoje na čelu Knežije
- Deželjana(općinski glavari-sudsko vijeće na čelu s pokrajinskim sucem koje je
rješavalo teške delikte)
- U drugoj polovici 16. st. reforma urbara-uprava povjerena zakupnicima, osnovan
organ nadzora-«protupisa», za financ. Pitanja
- Komun(seoska općina) imala ove organe:župan, požupan, i tzv. Stareje=zbor od 12
sudaca, starijih i iskusnijih seljaka
- Banka-zbor sudaca, općinski sudski organ, rješavao je sudske sporove, sudio u
građanskim i manjim krivičnim prijestupima
- Župan-imao ulogu u upravljanju selom, u rješvanju problema
ETNIČKI ODNOSI

- etničke prilike povezane s ekonomskom strukturom-i u ml. i u aust. dijelu uspjeli se

održati samo oni koloni koji su na ekonomskoj osnovici izgradili svoju egzistenciju
- oblik prezimena-pouzdan znak o izvornom porijeklu

39