Radoslav Lopai

II. ZAKON ZA LIKE VLAHE OD G. 1433

(1890)
Veliki dio dananje bosansko-hercegovake pokrajine pripadao je staroj dravi Hrvatskoj. Ne seui u doba narodnih hrvatskih banova i kraljeva, dok je bio narodni i dravni ivot izmedju Hrvatske i Bosne gotovo istovjetan, spominjemo, da su za vladanja ugarsko-hrvatskih kraljeva g. 1325. od Hrvatske odtrgnute upe Dumno, Hlievno i Glamo i pod imenom zapadnih strana Bosni pripojene, pa da je jo teajem etrnaestoga vieka bosanska drava zaokruena na Vrbasu i na Plivi sa nekoliko hrvatskih upa, kojim je nadjenuto ime dolnji krajevi. Ali se i poslije sterala Hrvatska do Vrbasa i preko te rieke. Jo o Petrovu g. 1380. za banovanja Petra Sudara bile su na saboru u Zagrebu zastupane upanije Dubika, Vrbaka, Sanska i Mrenska (comit. Dubica, Orbas, Zana et Meren).65 Bosansku je dravu najvie razirio i ojaio odvani kralj Tvrdko, pripojiv Bosni veliki dio Hrvatske sve do Jadranskoga mora. Drei Hrvate i Srbe u svojoj kraljevskoj vlasti, pisao se kraljem hrvatskim i srbskim. Ali poslije Tvrdka nije se vlast bosanska na sjevernoj strani Vrbasa prama Uni mogla uvrstiti, a prostrana bosanska drava opet se razbije za doba protukraljeva i priestolnih borba u Bosni. Istina, bosanskom je moi i podporom spljetski herceg Hrvoje Vuki g. 1398, bio prodro ak i u Dubiku upaniju, pa za neko doba pae i u Biu smjestio bio vojnu posadu, nu to je Hrvoja bio izveo samo kao ban i namjestnik ugarsko-hrvatskoga protukralja Ladislava Napuljskoga, koga su mnogi Hrvati priznavali zakonitim kraljem, naroito u onih priedjelih Hrvatske, to ih je bosanska i Hrvojina vojska uvala. Pa i ta zaprema bila je samo prolazna i za kratko vrieme, a nije nipoto obsezala itav prostor zemalja na Uni, to je kasnije pripadao Bosanskomu vilajetu. Okolica Bia sa gradovi Ripem i Sokolcem ostala je potedjena od Bonjaka i pristalaca kralja Ladislava, a i itava Krajina na lievoj obali Une od Krupe do
65

Neo - registr. acta, fasc. 953. br. 9. prije u hrvatskom zem. arhivu, sada u Budimpeti. (Lopai: Biha.) 31

Kladue odoli i Tvrdku i Hrvoji, pa ju tekar tursko oruje ote Hrvatskoj i bosanskomu paaluku pripoji I za turskoga vladanja vazda su priedjeli izmedju Vrbasa i Plive sa iztone strane i rieke Une na zapadnoj strani pa sve do Glamoa i Hlievna u dananjih okrujih Bihakom, Banjalukom i po neto Travnikom drani kao dielovi kraljevine Hrvatske, pa su pod imenom turske Hrvatske obiljeeni na svih zemljovidih do novijega doba. Istom poslije austrijske zapreme poelo se namitati itavu gore naznaenom prostoru ime: Krajine, koje pak ime pripada samo pravoj Krajini u blinjoj okolici Bia i priedjelom u zavoju Une na lievoj obali rieke. Na ovu Krajinu, koja je do Omerpae jo pod zloglasnim Mehmedpaom sainjavala posebni sandak za muselim-pau, a danas obsee upravne kotare Bihaki, Cazinski i Krupski u okruju Bihakom, ograniujemo svoje pripoviedanje Bihaka se krajina prostire na obje obale srednje Une izmedju Hrvatske i kotara Kljukoga i Petrovakoga. Negda je Una bila poglavita rieka Hrvatske (principalissimo ume di Croacia) i tekla je sredinom kraljevine, a sada ini medju samo na dolnjem svom teaju prema Bosni Ma da je na Uni silna bratska krv prolivena, narod iza Une nije za dugotrajne borbe toliko patio i toliko izpremiean, kao to ovamo blie prama Kupi i Korani u nekadanjoj banskoj i Karlovakoj krajini, gdje je staroga naroda po gotovo nestalo. Priedjele oko Une prama Buimu, Ostrocu i Cazinu, pa i sam Biha zauzela je turska sila jednim mahom, naroda je dodue za ratnih godina 1530 1540., pa nakon pada Krupe g. 1565. i Feradove vojne g. 1576 1578. mnogo uskoilo u kranstvo, ali veina je ipak ostala na otinskoj grudi, pokorila se turskoj vlasti i primila koran. To je bilo tim lake, to su se mnogi kmetovi, tlaeni do zla boga od svoje vlastele, bili uzrujali i naginjali turskoj vlasti samo da budu u ivotu i imetku to vie potedjeni. Po tom dakle ne ima sumnje, da su veina dananjih krajinika oko Une prasjedioci i potomci tamonjih starih kranskih Hrvata. Poneto je drugaije glede priedjela blie do korduna hrvatskoga oko Vranograa, Kladue, Trca i Izaia, oko kojih je gradova borba dulje trajala i dovrila se konanim opustoenjem tamonjih krajeva. Reeni priedjeli bili su gotovo sto godina pusti te su tekar oko polovice sedamnaestoga vieka na novo napueni muhamedovc i Vlas iz nutarnjih strana i nakon odagnanja Turaka iz Like (g. 1689.)
32

Likimi muhamedovci, od kojih ima potomaka manje ili vie po svih mjestih Bihake krajine U Hrvatskoj bilo je vazda naroda, koji se zvao Vlasima. Takove Vlahe spominje ve kralj Sigismund, darujui g. 1431. i 1435. knezom Frankopanom razna imanja oko Une, u dananjoj gornjoj Dalmaciji i u Lici. U to doba teko da su se Vlasi razlikovali od ostalih Hrvata ni vjerom ni po jeziku i narodnosti, ali je medju njimi i Hrvati i Srbi svakako razlika bila u drutvenom poloaju, po radu i zanimanju. Vlasi bili su u prvom redu obani i poljodjelci, ivui dielom razluno od Hrvata po posebnih zakonih. Ne uputajui se u dalnje razlaganje priobujemo u prilogu ove knjige66 radi upoznanja hrvatskih Vlaha dvie vrlo zanimljive hrvatske listine. Jednom, pisanom glagolski, od g. 1433. podjeljuju: knezi, vladiki, vojvoda i sudci vlaki i vsi dobri Vlasi svete krune kralestva Ugrskoga u Hrvatih sloboinu vsemu imanju svetoga Ivana crikve v Lici na gori (Velebitu), da nijedan Vlah i s nami na brat hrvatskih Vlahov ne imi reenomu imanju nijednoga zla initi. Drugom pak listinom, pisanom irilski, u Klisi kod Spljeta g. 1436. potvrdjuje Han Frankopan, Krki, Modruki, Cetinski i Kliski knez i vee, ban Dalmacije i Hrvat hrvatskim Vlahom u Dalmaciji potene i dobre i prave njih navadne zakone. Iz sauvanih pismenih spomenika ne moe se razabrati, da li je i u Bihakih stranah bilo Vlaha prije turske provale. S ove strane Une prama sadanjoj hrvatskoj medji jamano da ih nije nikad bilo. Prvi Vlasi pomaljaju se na poetku estnaestoga vieka oko Dinarskih planina i kod izvora Une oko Unca, Srba i Glamoa. Ove Vlahe jednako hvale g. 1530. ban Ivan Karlovi, Mikula Jurii i gradjani Bihaki, da su valjani i hrabri ljudi (de valore), molei generala Katzianera, da ih primi u kranstvo. Vlasi ovi, kae se, da su prije kranom tri sta jada zadavali. Ovi isti Vlasi naseljeni su kasnije u umberku, gdje im je ustupio zemalja tamonji vlastelin Ivan Kobasi.67 God. 1551. javio je general Ivan Lenkovi kralju Ferdinandu, da su Turci izveli iz nutranjosti Turske vie tisua Morlaka ili Vlaha (soviel tausent Morlagkhen oder Wallachen aus der tyeffe der Trkhen), i da ih naselie oko Srba i u Kozlovom (Kosovom) polju kod Knina.68 Po svoj su prilici u to doba sa narodom doavi kalu66 67

68

Vidi Listine br. III. i IV. U dodatku. Razni dopisi sa Katzianerom u zem. arhivu u Ljubljani, fasc. 120. Kreli B. Notitiae praeliminares str. 130. Vidi lanak o Brekovici u ovoj knjizi. Arhiv zajednikoga n. ministarstva u Beu. 33

djeri u Rmanji, gdje je bio g. 1448. i 1451. purgarski i varoki stol (sud) i stol upanije Lapake, osnovali pravoslavni manastir, koji je poslije dugo obstojao pa je nedavno obnovljen. Osvojivi Turci g. 1560. gradove Linicu, Novigrad i veliki dio Unske doline prema Bueviu i Krupi naselie tamonje krajeve narodom iz nutranje Bosne.69 Veliki zatitnici pravoslavnih Vlaha bili su nekoji bosanski pae i sandaci. Vlahom je bio jako u volju Memi beg, koji je g. 1589. postao sandakom Likim. Oni su rpimice dolazili u Liku samo s toga, da pod njegovu zapovied dodju.70 I ratobornoga Hasanpau Predojevia milovali su Vlasi, a on se podpunoma u njih uzdao, upotrebljavajui ih na svojih vojnah. Po slubenom izvjetaju zaokupie Vlasi po Hasanovoj odredbi g. 1593. nakon pada Bia krajeve oko Brekovice, Ripa, Ostrvice i u Vrloj dragi do Sokolca, mnoei se kasnije svakim danom. Ali jedva to se Vlasi po Krajini naselie, ve je mnogim izmedju njih dodijalo tursko gospodstvo. Spominje se, da su ve g. 1579. Vlasi stojei na turskoj slubi u Cazinu i Ostrocu, voljni bili reene gradove predati kranom. God. 1599. uskoi mnogo Vlaha iz Korenice i Bihakih strana u Gomirje. G. 1605. dovede general Vid Kisel Vlahe iz Ostroca u strane Ogulinske i Bosiljevake, a za ovim neto kasnije dodjoe Vlasi iz Uzorca i Turja u Karlovaku krajinu. Poev od g. 1683. nakon turskoga poraza kod Bea jako se uzvrpoljie Vlasi po itavoj Krajini, a Turci s toga uplaeni zakljuie na sastanku u Krupi, da e Vlahe od medja maknuti i nastaniti iza Une. Toga Turci, u to doba ljuto napastovani od banske i Karlovake krajine, izvesti ne mogoe, a Vlasi pod zatitom bana hrvatskoga grofa Nikole Erdeda i generala Karlovakoga grofa Ivana Josipa Herbersteina zapremie g. 1685. 1688. priedjele banske i Karlovake krajine oko Petrinje i Gline, Skrada, Vojnia, Krstinje i Budakoga. Prazna mjesa na Krajini posjedoe dielom Turci vojnici, najvema pak odagnani iz Like Turci.71 Kako je ve spomenuto, poinjali su Vlasi, boravei u zemljah Turkom podinjenih i esto na turskoj slubi, mnogo tete u Hrvatskoj. Osobito dodijae Biu Vlasi, to se bijahu nastanili oko Dinarskih pla69

70

71

Izviee generala Ivana Lenkovia od 11. svibnja g. 1560. Savremeni priepis u mojoj zbirci. Lopai R. Spomenici hrvatske Krajine I., str. 133. Martin Hartenstein javlja iz Bia: dan sich die Wallachen gewaltig ser loben und (den Memibeg) lieb haben. Lopai R.: Spomenici, knjiga I. str. 345, 346; II. str. 203, 250, 300307, 311, 347, 409. Izviee generala Herbersteina u savremenom priepisu u mojoj sbirci.

34

nina i kod izvora Une oko Unca, Srba i Glamoa (Valachi Thurcorum, qui comoraverunt in Zerb, in Unacz et in Glamoch.) Kad se ovi Vlasi iznevjerie Turkom, te stadoe na kranstvo prelaziti, jako su se tomu Biani radovali. Biani ih preporuie na Krievo g. 1530. generalu Katzianeru, molei ga, da primi Vlahe u kranstvo, jer da su valjani i hrabri ljudi (sunt homines de valore). Dralo se, da e za njimi priei u kranstvo i mnogi drugi Vlasi. Poglavica Vlaki Ladislav Stipkovi od Glamoa poao je bio glavom u Ljubljanu, da se preporui. Odmah trei dan, im Vlasi u Biha stigoe, potukoe Biani, na novo oduevljeni, pred samim gradom tursku vojsku. Mjeseca srpnja god. 1530. izletjee Biani do Knina i do Cetine, gdje je bio u isto doba prikupio kranske ete harambaa Nikola Bidojevi.72. Vlasi, to su bili naseljeni u Kladuah, pobunili su se bili ve god. 1683. odmah poslije Bekog poraza. Dvie godine kasnije (1685.) izvede iz Kladue turanjski kapetan barun Franjo Ori 120 vlakih kua i smjesti ih oko Budakoga, gdje su im i danas potomci. Kue turske i vlake bio je i onako prije toga seljenja general Karlovaki Herberstein popalio.73 Prazne zemlje posjedoe god. 1689. bjegunci iz Like i Krbave, kad su te upanije Turkom otete. Predobiv za turskoga rata g. 1695. ban hrvatski grof Adam Baan Vranograd i Todorovo, narene s vojskom i na Kladuu. Hrvati juriae grad, ali ga predobie istom onda, poto je u Kreevu poginuo poglaviti turski vodja Grahovo.74 Prologa vieka bili su gospodari Kladue bezi Beirevii, drei i nekoliko kmetova u kotaru Kladukom75

72

73

74 75

Pisma Biana u hrvatskom zemaljskom arhivu u krinji povlastica i u Ljubljanskom Rudolnu, fasc. 120. Biljeke iz zem. arhiva u Ljubljani. Lopai R.: Spomenici hrv. Krajine, knj. II. str. 257. Croatica u bekom ratnom arhivu. Hrmann: Narodne pjesme muhamedovaca u Bosni, knj. I. i II. Iz rukopisne zbirke narodnih pjesama Matice Hrvatske. Theatrum europaeum, knj. XV. str. 15. R. Lopai, Biha i Bihaka krajina. Matica hrvatska, Zagreb, 1890, str.1-4, 8-12, 69-70, 195 -196. 35

DODATAK
U Lici, god. 1433. srpnja 16. Glavari hrvatskih Vlaha ine slobodinu imanju crkve svetog Ivana u Lici na gori Velebitu. Mi Anton Tukovi i Ivan Herendi, knezi, vladiki, Paval voivoda, i sudci Vlaki, po imeni: Dian Mukovi, Jurai Rui, Matia Vlkoti i Matia Jeli, takoje pristava stola Vlakoga: Matul Rubanovi i Mikula Mulgai, i takoje Ivan Sopkovi, Milota Pravii, Luka Milunovi, Toma Aladini, Franko Danilovi, imun Bilkovi, Grgur Bekoevi i Bartol eprni, i vsi dobri Vlasi v Hrvatih: damo viditi vsim, kim se dostoi, pred kih obraz ta na list pride, da uinismo slobodinu vsemu imanju svetoga Ivana crikve v Lici na gori, naiprvo v selu elopekam i v Kozlu rogu i v Nadbrdu i drugdi, gdi e imanje svetoga Ivana crikve, a k noi pristoi, reenomu imanju i nim kmetom, ki su na nom imanji i ki napred budu, da niedan Vlah i s nami na brat Hrvackih Vlahov ne imi reenomu imanju niednoga zla uiniti, ni gajev pasti, ni it ni senoko trti, ni reenih kmetov hasan zeti, ni ukrasti, ni ni ednim zakonom zla ni kode uiniti ni ga stvoriti smite. Na koje posle svetoga Ivana crikve, kada bi na ku potribu poslani, ali bi, bili pri crikvi, da niedan Vlah meiu nami, ki su v naih opinah, nemaji nim poslom niednim zakonom zla ni kode uiniti, ni razbojem zeti, nego e imi vsaki nas pregje hranivi sprovoditi i od zla obarovati ci svetoga Ivana i naih du spasenja. I ki godi bi Vlah naih opin zlo uinil reenomu imanju v senokoah, v gajih, v iti, v tegih, ali bi ga ki ta v imanju reenomu, ki su i ki napred budu, ukral, ali ju sam uzel, ali bi poslom vie pisanim kim godi zakonom zlo ali kodu uinil, da ostaje gospodinu pedeset libar, a strani tolikoje ki zarok plaen ali neplaen. A ta list da je tvrd naprid i nae uinenje i danje, a na to dugovanje dasmo prokurature Ivana Sopkovia i Jurja Ruia, da ona mozita za dugovanje svetoga Ivana v Lici na gori govoriti i tirati, zastaviti i napridovati tako, kako su obariteli, ki su crikve vie pisane. A to uinismo ci Ivana svetoga i ci naih du spasenia po naoj dobroj voli, i na to im dasmo ta na list za veke verovanje otvoren pod naimi visuimi peati. Pod let od poroda boja 1433., miseca jula dan 16. (Priepis glagolskoga izvornika iz 17. vieka u manastiru Trsatskomu.)76
76

R. Lopai, Biha, nav. dj., str. 295 296.

36

Citirane isprave u interpretaciji Nade Klai I. Mi Antol Ivkovi i Ivan Herendi knezi vlaki. Pav(a)l voivoda i sutci vlaki po imeni Din Mukovi, Jurai Rui, Mati Vlkoti i Mati Gli takoe pristava rotna stola vlakoga Matul Pribanovi i Mikula Murgai. I takoe77 Ivan Sopkovi, Milota Kraii, Luka Milunovi, Toma Aladini, Franko Danilovi, imun Bilkovi, Grgur Bekuevi i Bartol eprni i vsi dobri Vlasi svete krune kralevstva ugarskoga v Hrvatih, damo vidjeti vsim kim se dostoi pred kih obraz ta na list pride, da uinismo slobodinu vsemu iminju svetoga Ivana crikve v Lici na Gori. naipervo selu elopekom i v Kolu rogu i v Podbrdi i indi gdi e78 iminee79 svetoga Ivana crikve a k noi pristoi80 reenomu iminju i nim kmetom, ki su na nom iminji i ki naprid budu; da niedan Vlah mei nami na brat hrvackih Vlahov, ne imii reenomu iminju niednoga zla uiniti: ni gaev, pasti, ni it, ni sinoko trti, ni reenih kmetov gusom81 vzeti, ni ukrasti, ni niednim zakonom82 zla, ni kode uiniti, ni ga stvoriti smiite. I takoe poslom83 svetoga Ivana crikve, kada bi na ku potribu poslani, ali bili pri crikvi, da niedan Vlah mei nami ki su v naih opinah ni imii84 nim85 poslom niednim zakonom zla ni kode uiniti ni razboem vzeti, nego ee imii vsaki nas preehranivi sprovoditi i ot zla barovati86 ci87 svetoga Ivana i naih du spasen. I ki godi bi Vlah naih opin ko88 zlu uinil reenomu iminju v sinokoah, v gaih, v iti, v tezih89, ali bi koga kmeta v iminji reenom ki su i ki naprid budu ukral, ali gusom vzel, ali bi poslom vie pisanim kim godi zakonom zlo ali kodu uinil, da ostae90
77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90

Takoer. Je. Imanje, posjed. Pripada. Gusa = razbojniko etovanje. Nainom. Sluga, poslanik. Ne ima. Njima. uvati. Zbog. Koje. Oranicama. Tj. da plati. 37

gospodinu91 50 libar, a strani92 tolikoe93. Ki zarok plaen, ali neplaen, a ta list daliee tvrd naprid i nae uinen ee i danee. A na to dlgovanee94 dasmo prokoratore Ivana Sopkovia i Jur Ruia da ona mozita za dlgovane svetoga Ivana crikve v Lici na gori govoriti95 i tirati, zastaviti96 i narediti se tako kako obaritel97 ki ee crikve vie pisane. A to uinism ci svetoga Ivana i ci naih du spasen po naei dobri voli. I nato im dasmo ta na list za veke verovanee otvoren pod naimi visuimi peati pod let ot poroda bo . u. j. v. (= 1433), miseca jule dan z. (= 19).98 II. Va ime oca i sina i svetoga duha amen. Mi knez Han Frankapan, krki i modruki, cetinski i kliki knez i vee, ban Dalmacije i Hrvat,99 damo vidjeti vsakomu loviku, komu se dostoji, po sem naem otvorenu listu,100 da pridoe prid nas poteni i dobri mui, bive virne i prave sluge bana Ivania Ivanovia,101 vsi dobri Vlasi:102 Viganj Dubravi, Ninoje Sankovi, Toma Roevi, Matija Vuki, Mili Ostoji, Dragi Prodani, Bla Koi, Hrelja Goleevi, Vukat Vojinovi, Ivani Grobai, Budanj Grubi, Biloslav Draevi, Jelovac Draivojevi, Radivoj Vitkovi, Bulat Kustrai, Ivan Poznanovi i ini vsi dobri Vlasi, pitajue103 i iue ot nas dobrih i potenih zakonov svojih navadnih,104 ki im su bili za njih bivega105 gospodina bana Ivania Ivanovia i za njegova oca, kneza Iva91 92 93 94 95 96 97 98

99 100 101

102 103 104 105

Gospodin = kralj. Oteenoj stranci = tj. Crkvi sv. Ivana. Isto toliko. Posao. Braniti. Zaloiti. Odvjetnik. Nada Klai, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. kolska knjiga, Zagreb, 1972, str. 278-279. Knez An Frankapan, ban Hrvatske i Dalmacije. Po ovoj naoj otvorenoj ispravi, tj. isprava koja nije bila peatom zatvorena. Ban Ivani Nelipi koji je 1434. g. na umoru ostavio svom zetu Anu Frankapanu, muu svoje keri Katarine, sve svoje posjede. Zato ban An i potvruje stare povlastice cetinskih dobrih Vlaha (plemenitih Vlaha). Dobri Vlasi ili dobri ljudi = u 15. st. vrlo esto sinonim za plemie. Traei, zahtijevajui. Svoje dobro i poteno uobiajeno pravo. Pokojnog.

38

na.106 I mi smislive se i vidive pravo i podobno iskanje i pitanje107 njih, prijasmo108 vie reene dobre mue, bive virne sluge bana Ivania, sebi za sluge i svomu ostanku,109 i uinismo im i dasmo i potvrdismo potene i dobre i prave njih navadne110 zakone, ki im su bili najpraviji i najbolji za njih bivega gospodina bana Ivania i za njegova oca kneza Ivana, i kimi su zakoni njim sluili oni i njih stariji; a ovo su oni dobri zakoni: Najpri da ni nad njimi kneza posionoga.111 S nami se zgovaraje,112 knez, ki bi im mrzak, da ga su voljni prominiti. Ki Vlah ima selo,113 da slui s unom,114 a ki nima sela, taj na konji itom i s maem, ali strilami i s maem. Ki ne ide na vojsku, a zapovi mu se, est libar plaa,115 ot togaj gre116 vojvodi Vlakomu117 deseto. Da im se ne uzme konj vojniki u podsadu118 ni za nijednu krivinu,119 a da ne vojuju ot Stipana dne do Martinja,120 a kada gredu na vojsku, dva dila vojnikov da gre, a treti dio da je napra(v)lja branom i kobilami.121 I da ni nad njimi nijedan Hrvatin vojvoda,122 ner123 jedan izmeju njih da je vojvoda nad njimi, ki njim zapovida, s naim se knezom dogovaraje.124
106

107 108 109 110 111 112 113

114 115 116 117 118 119

120

121 122 123 124

Knez Ivan Nelipi priznao je 1345. g. (vidi pogl. 145) vlast Ludovika I, zato mu je on meu ostalim povlasticama potvrdio cetinsko knetvo kao batinski posjed. Traenje. Primili smo. Potomcima. Uobiajene. Najprije da im nitko nasilno ne postavlja kneza. Neka se s nama dogovore. Selo = selite, jedinica kmetskog posjeda. To znai da oni Vlasi koji imaju selita vre drugaiju slubu od onih koji ga nemaju. Veina Vlaha bavi se stoarstvom i ne obrauje zemlju. Po svoj prilici odreeno novano davanje. Tj. onaj koji ne ide na poziv u vojsku plaa globu 6 libara. Ide. Vojvoda = glavni vojniki vlaki zapovjednik. U zalog. Krivicu. Znai da se Vlasima nije smio oduzimati konj jer su oni ili u slubu kao konjanici i od toga su ivjeli. Vlas su prema tome uspjeli osigurati pravo da ne idu u rat od Stjepanja do Martinja, tj. u doba poljskih radova. Tj. dvije treine vojnika vre vojniku slubu, a trea, ide s njima i nosi hranu. Vlasi ne doputaju da im cetinski knez postavi Hrvata za vojvodu. Nego. Vlaki vojvoda i knez (koji je takoer njihov ovjek, ali i vlastelinski inovnik) treba da zajedno surauju. 39

I da im je pitanje125 poda Vsinjem,126 a na njih pitanje da ne sida ni jedan Hrvatin,127 ner njih knez i suci njih. I da ima njih knez i suci dvakrat u godiu po Vlasih pojti,128 po vsih jedino vie reenih. I da ni meju njime oplinika zatiskom,129 ner to bi koga pravda dopitala.130 I ot vsakoga osuda131 da im se tretina ostavlja, a sucem deseto gre ot osudov, a ot naega dohotka132 knez deseto li133 ot osudov. I tko bi osuda dopal,134 da mu se uzme ovca za libru,135 a krava za est libar. I da mu se ima rok uiniti do dvadeset dan, a ako je dotle ne iskupi, da je zgiblo.136 Da ima dati vsaki stan137 o Jurjevoj(!) ovna ili ovcu, a ovna prihodnika,138 ter sir; a tko je toli ubog,139 ter sira nima, a on vrvu,140 ter podimni dukat,141 po njih zakonu sedamdeset i etiri bolane,142 tko ima kljuse i trideset brav; a tko je uboiji143 dva dukat ali144 imri,145 i jeseni o Martinjoj da imaju davati po svom zakonu ot vsakoga kljuseta dinar,

125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135

136

137 138 139 140 141 142

143 144 145

Sud, sudski stol. Poda Vsinjem = ispod sinjske utvrde, u sinjskoj varoi. Da na njihovu sudu ne bude sudac ni jedan Hrvat. Knez i suci duni su dva puta godinje obii itavo vlako naselje (po Vlasih pojti). Da ne bude oplinika zatiskom = da nitko ne bude silom opljakan. to bi kome pravda (sud) dosudila. Novana kazna, globa. Tj. od vlastelinova prihoda. Takoer. Tko bi bio osuen na novanu kaznu. Kako Vlasi imaju malo gotova novca, kazne se pretvaraju u jednaku vrijednost u stoci. Osueni dobiva rok od dvadeset dana da iskupi ovcu ili kravu; ako ih u tom roku ne iskupi, ne dobiva ih natrag. Stanovi ili katuni, vlaka stoarska naselja ili ljetna prebivalita u planinama. Janje. Siromaan. Vrva (veronensis) = sitan novac. Podimni dukat = novano davanje po dimu, poreznoj vlakoj jedinici. Cetinski Vlasi obraunavali su dukat drugaije nego to je to bilo u dalmatinskim gradovima. Dukat po njihovu raunu ima 74 bolane i plaa ga onaj tko ima najmanje kljuse i trideset brav. Siromaniji. Ovo mjesto nije jasno; vjerojatno je neto izostavljeno ili loe prepisano. Prema R. Lopaiu neka vrsta novca.

40

dalje katunari146 i dvornikov.147 A u Cetini148 da ne daju nigdir trgovine.149 I da ni ot njih obienika150 ni za jednu krivinu. I da vie reeni mui, vsi dobri katunari, ot svojih ljudi pol dohodak da sebi ustavljaju dukatov,151 kako im je bilo za njih bivega gospodina bana Ivania. I da ne more otdati152 Vlah na Vlaha sto libar, ki sam nima sto libar. I da ne more otdati najamnik153 ni lovas154 na gospodara,155 i Srblin da ne more otdati na Vlaha, ni Vlah na Srblina. I da ni meju njimi ku. a stav ovi ni svidok ni porotnik,156 ni nitkor ot njih da ni asnik; ni da je virovan mimo etire bolane.157 I da ne daju travnine na planini, ni u zimiih, ni indi, gdi nisu davali za bana Ivania,158 kada je159 je nakon sebe ostavil. I da ne dre Hrvati Vlahov mimo jednoga bravara.160 Dalje knez Vlaki i vsi vie pisani dobri mui, vsi katunari, nam prijae i zavezae se161 virom i duom svojom, da hote162 nam virno (sluiti) i naemu ostanku,163 a mi se njim obitovasmo164 i na toj prijasmo165 naom riju gospockom, da je hoemo u vsih njih vie pisanih zakonih
146 147 148 149 150 151 152

153 154 155 156

157 158

159 160 161 162 163 164 165

Katunari ili kapetani = nii vojniki vlaki zapovjednici. Dvornik = vlastelinski inovnik. U cetinskom knetvu. Trnu pristojbu od robe to je voze na prodaju. Nitko ne smije biti objeen za prijestup koji je nainio. Katunarima pripada polovica prihoda od podimnog dukata. Smisao ove odredbe vjerojatno je ovaj: ni jedan Vlah ne smije tuiti drugog Vlaha zbog stvari koja je vrednija od 100 libara ako sam nema imovine u tolikoj vrijednosti. Naime, onaj koji krivo optui upada u kaznu koju je optueni morao platiti. Plaenik. Konjuar. Plaenik ili sluga ne smije tuiti svoga gospodara. Ime nije itljivo; vjerojatno je rije o nekom Vlahu koji nije bio vjerodostojna osoba. Ne moe svjedoiti na sudu za stvar vredniju od 4 bolane. Za Vlahe je bila vrlo vana povlastica oprost od plaanja travarine (travnine). Prema tekstu ovog privilegija vidi se da su cetinski Vlasi bili doista povlateni jer nigdje nisu plaali travarinu za svoju stoku (u planinama, zimovalitima na podnoju planina). Ih. Bravar = pastir, uvar stoke. Zaklee se. Hoe. Potomcima. Obeasmo. Prihvatismo. 41

tvrditi166 i udrati viku vinim zakonom, nje i njih ostanak, dokle nam pravo i virno slue. I na to im dasmo taj na otvoren list, jere vsi ovi vie pisani dobri mui katunari svojom bratjom i svojimi katunami i svojimi opinami obitovae se i prijae i obvezae virami i duami svojimi, da nas i na ostanak oni i njih ostanak hote virno i pravo sluiti svojimi glavami i svojim blagom i svom svojom moju i ne ostaviti nas i na ostanak protiv vsakomu loviku. Pisan na Klisi,167 miseca mara168 osmi na deste dan169 va litih rojstva170 Isukrstova 1436. lito. I na vse ovoj vie reeno prijasmo im tvrdo, dalje, to bi i njih zgovorom i njih dobrom voljom bilo.171

166 167 168 169 170 171

Potvrditi. U Klisu. Oujka. Osamnaesti dan. Godine roenja. N. Klai, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. kolska knjiga, Zagreb, 1972, str. 279-303.

42