HRVATSKO IMEUSREDNJOVJEKOVNOJ SLAVONIJI

- PREMANEKOLIKOPRIMJERAU
IZVORIMAOD 13. DO 15.
Danijel UDK: 811.163.42' 373.23 (497.5 Slavonija) "12114"
Gradski muzej Vinkovci 811.163.42' 373.21 (497.5 Slavonija) "12114"
HR, 32100 Vinkovci Izvorni znanstveni rad
Trg bana Josipa 16 Primljeno: 5. 07. 2006.
danijel@muzejvk.hr 16.07.2006.
U ovom radu se na nekoliko primjera iz izvora iz razdoblja od 13. do 15. obra-
obiteljska i osobna imena kao i toponimi koji su nesumnjivo izvedeni od etnonima Hrvat i Hrvati, a
koji su u istim izvorima u srednjovjekovne Slavonije, poglavito u prostorima sred-
njovjekovne Vukovske, Poeke, te onim dijelovima Baranjske upanije koji su se
nalazili s desne strane Drave.
je, od hrvatske daleko naprednija, povijesno-topografska grana znanosti
pouzdano utvrdila kako gotovo da i nema upanije srednjovjekovnog Ugarskog Kraljevstva, u
kojoj nije postojao barem jedan toponim izveden od hrvatskog imena. Stoga prisutnost
etnonima i etnotoponima istovjetnog podrijetla jo manje treba na jugozapadnom rubu panonsko-
ugarskog prostora, odnosno u okviru srednjovjekovnog Slavonskog Kraljevstva, koje je usto i prostorno
blie izvoritu tog etnonima u zoni i zapadnih Dinarida.
Ove tvrdnje lako su provjerljive u svescima opsenog i poznatog srednjovjekovnog
Gyorjfojevog povijesno-topografskog (Gyorgy Gyorjfo, Az Arpad-kori Magyrorsag tortene-
ti joldrajza, sv. 1-4, Budapest, 1963.-1998.), odnosno u rukopisu pokojnoga
Pala Engela (1938.-2001.), pripremljenog za 5. svezak navedenog kojije usto upravo trebao
obraditi prostore onih srednjovjekovnih "junougarskih upanija ", poglavito Vukovske i Poeke, koje su
se u Slavonsko Kraljevstvo. PostOji i niz drugih uradaka medievistike
koji u ugarko-panonskom srednjovjekovnom prostoru pojavu toponima, kako onih izvedenih
od etnonima Horvat(i), tako i npr. toponima izvedenih od "vlake etnije ", odnosno Olasz(i).
Postanak nekih od tih toponima u panonskom prostoru, bar to se Horvata zasigurno je relativno
velike starosti, odnosno neki od njih se datiraju najkasnije u prijelaz iz ranog u razvijeno srednjovje-
kovlje, tj. najkasnije u razdoblje 11.-12. su neki od njih, poput onih srednjovjekovnih H(o)rvata
u prostoru dananjih Mikanovaca u Vukovarsko-srijemskoj upaniji zapisani jo u ranom 13.
Naravno, svi toponimi Horvati koji su postojali u slavonskom i ugarskom srednjovjekovnom prosto-
ru, nuno ne kako su ta naselja uvijek naseljavali Hrvati u srednjovjekovnom smislu,
moemo pretpostaviti kako su ista naselja tek osnovali i pOSjedovali ljudi je podrijetlo bilo
hrvatsko.
Stoga vrlo realno moemo razmiljati o migracijama pojedinaca ili, bolje manjih
obiteljskih skupina ili rodova iz hrvatskoga i zapadnodinarskog
prostora u panonske prostore, i to najkasnije neposredno nakon onog trenutka kada Hrvatsko Kraljevstvo
koncem ll. dolazi u posjed se kako je upravo ugarski kralj, a to vrijedi kako
za tako i za Anuvince i kasnije vladare, upravo inicira migracije tih hrvatskih
obiteljskih skupina.
Takvi primjeri migracija hrvatskih prarodova iz u srednjovjekovnu
Slavoniju zabiljeeni su u izvorima iz 13. to je najbolje, jo pede-
243
Starohrvatska prosvjeta 111/33 (2006.)
setih, pokazao znameniti hrvatski medievist Miho Barada u svojem radu ". On je ondje upravo
dokazao kako su pojedini pripadnici jedne prahrvatske seoske zajednice nastanjene u, danas
primorskom Lapcu, u Ninskoj biskupiji i upaniji, tj. u Zadra, tijekom 13. i 14. osnovali
niz novih zajednica, od Karina jo u ll. zatim u 13. u Gomiljanima
kod Buana u Lici, u Donjem Lapcu i Nebljuhu u Lici, te u i u prostoru donjeg Pounja
u Gorskoj upaniji koje se nalazilo u prostoru srednjovjekovne Slavonije.
Naravno, te migracije pojedinaca i obiteljskih zajednica u razdoblju od 12. do 14. koje uglav-
nom ostaju nezabiljeene u izvorima, daleko su od onih velikih i masovnih migracija sa
zapadnobalkanskog prostora koje u drugoj polovici 15. u osnovi uzrokovane osman-
lijskom ekspanzijom. Iste migracije junoslavenskih etniciteta, uzrokovane osmanlijskim osvajanjima,
u razdoblju od 15. do 18. u niz valova dobrano zapljusnuti panonski i peripanonski
prostor. Zapadna hrvatska polovica tih migracija na sjeveru u 16. prostor dana-
njeg Moravske i ali i prostora dananje Slovenije, Istre i zapadne obale Italije.
Posljedice tih osmanlijskih osvajanja u Europi tako danas u imaju nebrojene
kulturoloke, i druge posljedice, od kojih je svakakojedna od zanimljivijih i to
kako je u dananjih i Slovenaca prezime Horvat jedno od
Hrvati, srednjovjekovni etnotoponimi izvedeni iz etnonima Hrvat i Hrvati, srednjovje-
kovna osobna i obiteljska imena izvedena iz etnonima Hrvat i Hrvati, srednjovjekovna topografija, razvi-
jeni i kasni srednji vijek, Slavonija.
Osobna i obiteljska imena
Hrvatin i Nodulka, sinovi Tolimirovi, predijalci kaptola iz Garenice
Dvije isprave objavljeneu petoj knjizi zbornika datirane 1264. godinoml i 1265. go-
dinom
2
donose vijesti opredijalcima kaptolaNodulki iHrvatinu, sinovimaTolimirovim iz
Garenice( ... Nodulk filius Tholomeri predialis de Guerzence pro se et pro fratre suo Horvatin ... 1 ... Nodulk
et Horvatinfilii Tholomeri predialis de Guersenche ... ).
Prva od navedene dvije ispravejeisprava kaptola iz 1264. godine kojom sejavno ob-
znanjujekako su spomenutiNodulkaiHrvatin, sinovi Tolimirovi,zajednostadanjimdvorskim sudcem
Marcelom( ... cum Marcello curiali comite ... ) pred kaptolomurediligranice svojega
posjedaiposjedaspomenutogadvorskogupanaMarcela. Ispravadonosi iopisgranicaNodulkovaiHr-
vatinovaposjeda,koji na straniposjedomnekogDemetra,sinaDemina,koji senalazio
u blizini posjeda nekog Martina, na vodotoku imenaPreben, koji jevrlo vjerojatno istovjetandananjoj
Prekarijeci, desnompritoku Brljanice,kojase nalazi oddananjegsela 6-8
kilometara sjeverno od grada Kutine ( ... Prima meta incipit a parte orientali in vicinacio Demetrii filii
Deme et a vicinacinacione Martini in fiuvio Preben ... ). Zatimjegranicaokretalapremazapadu iulazila
u vodotokimenaKatinna, kojijenesumnjivoistovjetandananjoj lijevoj pritociLonje,potokuKutini, te
jedalje istim potokomuzvodno uzlazila u vodotokMalaKatinna, odnosno "MalaKutina" (nesumnjivo
odgovaradananjemgornjempritoku Kutine,Kutinici,odnosnoMaloj Kutinici/MalomKutineu),
nakojojje sazemljamanekihupanaIvanaiDemetra(.. .in quo tendes versus occidentem intrat
infiuvium Katinna et per eundem transiens tendit superius et intrat in minorem Katinnam per quem venit
ad metas terreas Johannis et Demetrii comitis .... ). Nakon sazemljamaspomenutihupanaIvanai
Demetra,opisanagranicaNodulkovaiHrvatinovaposjedailajedaljenazapadnustranu,dodolineuko-
jojjeopetdolazilana"MaluKutinu",kojomjedaljeuzlazilasjeverno,gdjeje snekomzemljom
imenaHorh, kojajemodaistovjetnasdananjimtoponimom oko 2kilometrasjeverno od sela
(.. .Abhinc per metas terreas tendit versus aquilonem et venit ad metam terream in Horh ... ).
Odatlejeopisanagranicadaljeilauplaninu(vjerojatnojuniobronci gore)teseuspinja-
lasvedonekakvehrastoveume( ... in quo tendit ad montem et venit ad metam terream, de inde ascendit
V, str. 322-323,ispravabroj 811.
V, str. 334,ispravabroj 825.
244
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
superius et venit ad arborem horost hmeta terrea circumfusam ... ). Naposljetku, granicaNodulkova iHr-
vatinovaposjedaidenakraj spomenutedolineukojoj ulaziuvodotokPreben,skojimseopiszaokruuje,
tj. zavrava,kao,tojesistimPrebenomi (.. .Inde venit ad caput vallis ubi est meta terrea, in qua
valle intrat in predictum fiuvium Preben et venit ad metam priorem et ita terminatur ... ).
NatemeljuovogopisanespornojekakoseposjedNodulkeiHorvatinanalaziouprostorusjevernood
dananjeKutine,junood goreizapadnood dananjeGarenice.
Osim toga, prema citiranoj listini kaptola iz 1264. godinejasnoje kako su Horvatin i
Nodulkabilipredijalci,tj. vazali kaptola biskupije.
To jevjerojatno biojo i njihov otac Tolimir, koji je svoj posjed i privilegij njegova uivanja,
kako to kae isprava, dobioodnekog kanonika,magistraGrgura(...magistrum Gre-
gorium concanonicum nostrum .. .).
Institucija predijaIcaje na prostoru srednjovjekovne biskupije, pa onda tako i na
onom njezinom dijelu koji se nalazio pod jurisdikcijom kaptola, kako to biljee mahom
ispraveiz 13.te poneto iz 14. bilarelativno pojava.
Predijalacje bioprimateljnekogzemljinogposjedakojijeodsvojegsenioradobivaonatraj-
nouivanje.Zauzvratsupredijalacinjegovinasljednici biliobvezninavojnuslubupodzastavomistog
darovatelja.Kakopripadnicicrkvenogstalea,uovom kanonici kaptola,svojuvojnu
dunostpremavrhovnim seniorima, tj. banu, hercegu ili kralju uglavnomnisu obavljali osobno, to su tu
dunostumjestonjihobavljaliupravonjihovipredijalci,ponikli poglavito iz redovasitnogplemstva.
Sasvimjedrugopitanjejesuli Tolimirinjegovi sinoviNodulkaiHrvatinbili"autohtoniljudi slavon-
skoga srednjovjekovnog prostora" ili kakvi "migranti", tj. pripadnici nekog od prahrvatskih
rodova, tj. rodovskihzajednicau hrvatskomsrednjovjekovnomprostorujunodo Gvozda.
Nato pitanje seeventualno odgovoriti ako se kakvevijesti, tj. poveznicesovimTo-
limirom unekimdrugim vrelima.
U prilog tezi kako Tolimir injegovi sinovi ,tj. potomci (.. filiorum Tholomerii .. Y nisu bili "autohtoni
ljudi slavonskogasrednjovjekovnogprostora",nego"migranti"izhrvatskoga prostoranajugu,
ide i dajedanTolimirov sin ili potomak, spomenuti Hrvatin,nosi ime koje u sebi nesumnjivo
sadrietnonim.
"NoduikaiHrvatin, sinoviTolimirovi", kao toje na spominjuseiu ispravi, tj.
potvrdnici kralja Bele IV. (1235.-1270.) od 10. travnja 1265. godine, koja u sebi sadri prijepis listine
kaptolaiz 1264. godine.
Trebajo kakoje zaBelinu potvrdnicu od 1 O. travnja 1265.godine na temelju
obitelji Erdodykoji se nalazio natoj ispravi daseonanalazilausastavuarhivaobitelji Erdody
u dvorcu Glogovnici kod Krievaca, naosnovi se moe kakojevelikaka obitelj Erdody
nekoliko poslije"NoduikeiHrvatina,sinovaTolimirovih"na neki steklanjihov negdanji
posjed.To se svakakodogodiloprijeosmanlijskogosvajanja godine 1552.
mi se kako negdanjemposjeduHrvatinaiNodulkeodgovarati ikasniji spomen"dolineHor-
vatvolgye"(vallis Horuathwlge) iliuprijevodu"*Hrvatovedoline".Onasenavodiuispravi
kaptola od 27. kolovoza 1380. godine, koja se vlastelinstvautvrde Brljanice(Bersthanouch)
kod Garenice,a ispravajeobjavljenau zborniku, svezak XVI., str. 116.
4
NesumnjivojedaseradioiremprostorudananjihselaVelikeiMaleBrljaniceipotokaBrljanice,koji
dolinom ta dvaselasmjetenanajunimobroncima gore, oko 8kilometara
zapadnoodGarenice,tose dobropoklapasmojomubikacijomHrvatinovaiNodulkinaposjeda
iz 1264. i 1265. godine. (Sl. 1)
filius Tolomeri nunonemora izravnogpotomka, tj .sina, seII srednjovjekovnim ispravama
filius /filiontm iristupanj srodstva,tj .srodnici,odnosnopotomstvotij ekom nekolikogeneracijapoteklood
pretka.
Naovuvijestukazaomijedr. Stanko
245
Starohrvatska prosvjeta JJI/33 (2006.)
rod Ivana Horvata iz Kamenice u distriktu upanije
Pet isprava iz sredine i druge polovice 14. objavljenih u X., XI., XIII., XlV. i xv. svesku
zbornika govorio pripadnicimamanjega roda kojijebio nastanjenuprostoru
distrikta upanije i se pripadnici u istim ispravamaredovito prepoznajuprema
njihovomobiteljskomimenu Horvat(Horuath /Horvath /Horwath /Horvat).
Prvaodtihispravajelistina kaptolaod 14.rujna 1341.godine,kojomsejavnoobznanju-
jekakojestanovitiNikola, sinIsov, distrikta, zajednosasvojimsinovimaPavlom,Jur-
jemiMartinom(... Nico/aus filius Isou nobilis de distriktu Garig vnacum Pau/o, Georgio et Martino filiis
suis ... ) zaloioza10marakaBenediktu,sinuScivilanovu, ( ... Benedictus filius
Scyvilan ... ), dio svojegaposjedau distriktu koji se nalaziouz potokKamenicu ( ... particu/as
possessionarias eorundem in predieto districtu Garig iuxta fluuium Kamenicha existens metis ...).
5
Uovoj ispravi kaojedanodsusjedazaloenogposjedanavodiseiposjedsinovaIvanazvanogHorva-
ta, koji se nalazionegdjeu blizinivodotokaKamenica( ... girando peruenit usque metasfiliorum
Joahhis Horuath dicti ibique reflectitur in/ra ad vnam paruam val/em et cadit ad fluuium Kamenicha
memoratum et sic terminatur ... )
Poloajsrednjovjekovnog poznatje,tj. onodgovaraostatcimasrednjovjekovneutvrdepoznate
danas pod nazivom grad, koji se uzdie iznad dananjeg sela na sjevernim obroncima
gore, oko 15 kilometarasjeverozapadnooddananje Garenice. Utvrda gradupravoje
isredinjemjestosrednjovjekovnog distriktakaoizajednicesitnih distrikta,
kojoj su pripadalisinoviIvanaZvanogHorvatkao iNikolaIsovisinovite BenediktScivilanov.
Oko 7 kilometara od postojijedanod izvoradesnogpritoka rijeke
potokaimljane, koji se nazivaKamenovac. U tom smislu bi idananji potokimljana, koji izvire kod
selaimljanika,aprolazipokraj manjihselaimljane,imljaniceiPotoka,bio istotoisrednjovjekovni
potokKamenica. I ne samoto negojei njezin dananji oblikimljanavrlovjerojatno potekao od onog
Scivilana jesinilipotomakBenediktgodine 1341.zazalogoddesetmarakadobiodioposjedaNikole
Isovaisinova,akojise nalazionaistoj Kamenici,tj. dananjoj imljani.
Ovumoju topografsku analizu se i kasnije isprave, o kojima dalje u tekstu biti rije-

Trebajododatikakoseu ispravi izgodine 1341. kaojunisusjedposjedaNikoleIsovanaKamenici,
aprijespomenaposjedasinovaIvanazvanogHorvat, navodi inekiposjedPetrazvanogToth= "Slaven"
( ... inde ad uiam et per ipsam versus meridiem in magno spa docirca metas Petri dicti Toth ... )
Ivan, sin ovog PetraTotha, se 1347. godine u svoje ime iu ime svogaocate u ime svojega
nekog Ivana, sina Stjepanovog, pred kaptolom i pred upanom (ujedno i ka-
telanomutvrdeVeliki Kalnik"metrom"Jakobom), sporio sa Benediktomi Bekeom Scivilanovimoko
granicanjihovihposjeda. O tome isprava kaptolaod28. lipnja 1347. godine.
6
Isprava donosi opis granica posjeda Ivana PetrovaTotha, u kojem se ostalim spominje i neki
vodotokGrobesa(fluuium Grobesa); jedanodsusjedabilajeizemlja"sinova",odnosnopotomakaIvana
Horvata( ... vsque metas filiorum Johannis Horuath dicti ... ), a opis granicaposjedaIvana Petrova Totha
zavravasposjedom "sinova",odnosnopotomakaScivilanovihskojimje napotokuKamenici
(...cadit adfluuium Kaneuicha, que est meta dictorumfiliorumfiliorum Sciuilan, et sic terminatur ... ).
Posjed"sinova",odnosnopotomakaIvanaHorvata(. .. vbi vicinatur possessionifiliorum Johannis dicti
Horvath... ) spominjeseiuispravi kaptolaod 19.svibnja1363.godine.
7
Onseovdje
navodi ukontekstu opisagranica, odnosnoposjedasusjednihposjeduzvanomKamenica,tadauvlasni-
tvuTomeiPetra,sinovaBekinih( ... Thoma et Petro filiis Beke ... ). NemasumnjekakosuovajTomaiPetar
sinovionogBekeScivilanova,poznatogizispraveiz 1347.godine,aonisu 1363.godine svojeg
posjeda,odnosnonegdanjegposjedasvojegaocaBekezvanogKamenica( ... quartam partem possessio-
nis ipsorum Canouicha vocate ... ), koji su selita, oranice, sjenokoe, ume, vinogradi, osimprava
irovineuumamakojesuinadaljeostaleu odnosnojavnojupotrebi(...videlicet sessionibus,
X,str. 636-637, isprava broj 449.
Xl,str. 374-375,ispravabroj 284.
XIII,str. 284-285, ispravabroj 209.
246
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
terris arabilibus, siluis, Jenetis, vineys, exceptis silui giandiferis, quas communi vsui ipsorum reliquie-
ssent ... ), darovalisvojoj sestriZyulki,udanoj zanekogFilipaDominikova(... item Philippo filio Dominici
pro nobili domina Zyulka, consorte sua, videlicetfilia eiusdem Beke prejati ... ).
Uopisugranicapodijeljenogposjedaizgodine 1363.spominjuse selita nekogGordaka,
StjepanaiPavla,vjerojatnoseljaka,zatimnekipotokDunajec(riuulumDunaech), doksevodotokKame-
nica(fluuium Canouicha) uispravinavodi natri mjesta.
Bit dasespomenutaZyulkaili Svi1kajojednomudavala,jersu,kakose njezina Tomai
Nikola,sinoviBakovi,ponovopreotelinjezinu kakojojonanakon
preudajevienepripada.
Otom dijelomokrnjenaisprava,odnosnonalog banaPetraZudoraizdanPoekomkaptolu
dana20. listopada 1373. godineuZagrebu,kojemse KaptolunalaedauvedeenuBenediktaGrgurova
deCerwenicha(Benedictus filius Gregorii de Cerwenicha) u kojajojjepripalapar-
nicomprotivnjezine NikoleiTome, sinovaBakovih(Nicolaus et Thomasfilii Bakaw /Bakow).8
Ispravaizgodine 1273.jedoduekrnja,paunjoj takonedostajeisamoimeoveZyulkeili SviIke,ali
moemosvelikom tvrditikakojeTomaBakaw /Bakow istovjetanonomTomiBekinomiz
1363.godine.Osimtoga, uispravije o kaoiuispravi izgodine 1363.
U argumentza se ispravaizgodine 1373. bavi istimposjedovnimsporom
kao i ona iz 1363. godine, lei i u da se petoricom svjedoka u ispravi iz godine 1373.
navode idvojicakoji su nesumnjivo istovjetni "sinovimaIvana zvanogHorvat"iz 1341., 1347. i 1363.
godine.Njih teku ispraviizgodine 1373.znamoponjihovimosobnimimenima,azapisanasu
kao Pavao iAndrija, sinovi IvanazvanogHorvatod distrikta (.. .Paulus vel Andreas, filii Johannis
dicti Horwath de distictu Garigh ... ).
Jedan od njih, Andrij-a, javljase i u pet godina ispravi, u svojstvu svjedoka.
jeonalogupodbanaiupana Petra (Petrus Chyrke) 23. rujna 1378.
godine kaptolu,9 danakontoje istinitostoptuabakakojeTomaBekin(Thomas
filiUS Beke) nasiljaIvanuzvanom odKamenice(Johannis dicti Cheze de Kaneuicha) inje-
govojeniZuilkiili Svilki(et nobilis domine Zu ilka vocate, consortis eiusdem), istogTomutrebapozvati
predbanski suduZagreb. OdmahjevidljivokakojeTomaBekinnesumnjivoistovjetanTomi Bekinom,
poznatomizispravaiz 1347., 1363. i1373.,dokjeZuilkaiz godine 1378. gotovosigurno istovjetnanje-
govoj sestriZyulkiizgodine1363.NesamotonegoseZu ilka /Zyulka /?Svilka preudalai put,
ito sadazaIvanazvanog odKamenice, to vjerojatnobiti iuzroknasiljukojeje njezin
bratToma Bekin. Njegasu Ivan ienamu Zuilka optuili kakojeokoBlagdana Blaene
DjeviceMarije, dakleMaleGospe(8. rujna),dio njihovihjobagiona,tj. seljaka,prisvojiozasebe,posje-
kaoim prisvojiozasvoju stokuikonjenjihovestogovesijenaitravnjake, pomaknuo iunitio
enjihovaposjeda, da bi u oko blagdanaPedesetnice, odnosnoDuhova(valjda
godine)doaounjihovukuriju i, "izvukavi jzkorica", istjeraoihodande,ne naavi utimdjelima
nikakvesvojekrivice( ... circaJestum natiuitatis beate virginis proxime preteritum vnam dietam milli io-
bagonis dictorum Johannis et domine pro se ipso metere et asportari aq quamplurimas arbores fructiferas
ipsorum Johannis et succidi ac quasdam metas simi/iter ipsorum Johannis et domine destrui et anchilari,
necnon quedam Jen ilia seu prata prescriptorum Johannis et anichilari, quedam vero metere et asportari
Jecisset, necnon circajestum penthecostes similiter nunc preteritum ipsam dominam interficere voluisset
ac euaginato biceello in eurima eiusdem ajJugasset eulpa sua nulla existente ... ).
Istinitostovihtvrdnjipotvrdilajeskupinaodukupnoestsvjedoka,koji su ujedno, se, svi odreda
bilimali odnosnoposjedniciu distriktu,tj. ususjedstvuposjedaTomeBekinaiIvana
ienemuZuilke( ..pro testimonio fidedignum, quo presente Lucasius filius Pauli de iuxta Kotenna
uel Dionisius filiUS Iwanchech de eandem seu Paulus filiUS Mathe de Hrusouch an Andreas dictus Horvat
de Canoueh sin Andreas filius Ladiha de Prebyn, seu Johannes filius Demetri de Lezkouch ... ). Razvidno
je,dakle, da osimspomenutogAndrijezvanogHorvatodKamenice vidimo kako prvadvojica
Pavlov i Dionis, sin (?) pridjevak de iuxta Kotenna nose prema svojem posjedu
XIV,str. 545-547,ispravabroj 424
XV, str. 401, ispravabroj 291
247
Starohrvatska prosvjeta IllI33 (2006.)
koji se nalazio negdje u blizini vodotoka Kutine, odnosno Kutinice, po prilici u blizini dananjeg sela
Kutinice, dakle u prostoru grada Kutine na jugu i na sjeveru. Pavao Matin (Paulus
filius Mathe) pridjevak de Hrusouch nesumnjivo nosi po svojem posjedu, koji odgovara dananjem selu
Rukovcu, udaljenom od oko 12 kilometara u sjeverozapadnom smjeru. Osim toga, Andrija
Ladihin zatim pridjevak de Prebyn nosi prema posjedu koji se nalazio uz onaj vodotok Preben, za
koji smo jo u prethodnom poglavlju o "Hrvatinu i Nodulci, sinovima Tolimirovim" ustvrdili kako vrlo
vjerojatno odgovara dananjem vodotoku Prekojrijeci u blizini dananjeg sela sjeverno od grada
Kutine. Jedino za Ivana Demetrova de Lezkouch ne moemo pouzdano gdje se nalazio njegov posjed
Leskovac, premda i za taj posjed moemo s velikom pretpostaviti kako se nalazio negdje u
prostoru srednjovjekovnog distrikta upanije.
Jo jedan argument snano tvrdnju kako se isprave iz 1341., 1347., 1363. i 1378. nesumnjivo
odnose na isti prostorno-posjedovni spor. Naime, sve navedene isprave na a to je utvrdio
imaju stare signature, s oznakom Acta monast. De Garig., to kao su se svojedobno na-
lazile u posjedu srednjovjekovnoga pavlinskog samostana Sv. Marije u Ovaj samostan je u sred-
njovjekovnom naselju i utvrdi egzistirao u razdoblju od 1295. godine pa sve do turskog osvajanja
1554. godine.
Kao nam se misao kako je u distriktu upanije, kako to po-
isprave od 1341. do 1378. godine, postojala brojna populacija sitnog plemstva. Jedan
rod nastanjen u ovom distriktu na svojem srednjovjekovnom posjedu Kamenici, nosio je obiteljsko ime
Horvat, izvedeno iz etnonima Hrvat. To su upravo "Ivan zvan Horvat ili *Hrvat od Kamenice",
za kojeg moemo pretpostaviti da 1341. godine nije bio na ivotu, i njegovi sinovi ili potomci koje
prema ispravama iz 1341.,1347. i 1363. godine znamo samo pod skupnim imenom "sinovi Ivana zvanog
Horvat" (jiliorum Johannis Horuath dicti / filiorum Johannis dicti Horvath), dok se u ispravama iz 1363.
i 1273. godine navode i pod vlastitim imenima ( .. .Paulus vel Andreas, filii Johannis dieti Horwath de
distictu Garigh .. '/ ... Andreas dietus Horvat de Canouch ... ) (Sl. 2)
od Dobre kod dananjeg Daruvara
Jedan ogranak hrvatskoga i bosanskoga velikakog roda kojije potekao od Hrvatina (1299.-
1305.), kneza i upana Banice, prema svojemu srednjovjekovnom posjedu Dobroj kod da-
nanjeg Daruvara, u ondanjoj upaniji u Slavoniji, javlja se u ispravama iz 14. pod
pridjevkom de Dobrakucha.
Tako isprava kaptola od 15. rujna 1360. godine navodi Grgura, sina Pavla Hrvatinova
od Dobre ( ... Gregorio filio Pauli filii ll[er]uatini de Dobrakucha ... ) u svojstvu tuitelja protiv sta-
novitih Petra zvanog Paharus de Soploncha, Jurja, sina Abrae i udovice Ladislava od Velike ( ... Petus,
dictus Paharus de Soploncha ... , ... Georgius filius Abrae ... , ...nobilis domina relicta magistri Ladizlai de
Velike... ).lo Optube Grgura Pavlova od Dobre protiv spomenutih bile su Petra Paharusa
optuuje se da je prisvojio i obrao Grgurov vinograd u Dobroj Jurja, sina Abrae, optuuje se da
je oko Blagdana sv. Ivana Krstitelja, protiv svih pravila Kraljevstva, oteo Grgurova jobagiona s
njegovim domom i odveo ga na svoj posjed Brestovicu; dok se udovicu Ladislava optuuje daje
u petnaestini Blagdana sv. Jurja ispred crkve Blaene Djevice Marije u jednog
Grgurovog jobagiona zbog nekakva duga zarobila i zarobljenog ga zatvorila u svoju tamnicu C.. .quod
magister Petrus, dietus Paharus de Soploncha, quandam vineam supradicti magistri Gregorii in tenutis
de Dobrakuch habitam sua actoritate propria pro se fecisset vindemiari; et quod Georgius filius Abrae
feria sexta proxima ante festum natiuitatis beati Johannis Baptiste nunc preteritum vnum iobagionem
supradicti magistri gregorii de Dobrakucha cum domibus suis contra regni constitudinem ad possessio-
nem suam Breztouch vocatam sua temeritate propriafecisset abduci et asportari; sciuissent eciam, quod
nobilis domina relieta magistri Ladizlai condam de Velike in qUindenis festi beati Georgii martiris nunc
preteriti cum cuidam iobago dicti magistri Gregorii pro peragendis indulgenciis versus ecclesiam beate
virginis de Zyrth properasset, ibique eundem fecisset captiuari et captiuatum in suis carceribus detineri
10 XIII, str. 53, isprava broj 39
248
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
tamdiu, donec sue placuisset voluntati ...). Kaptoljeobaviouvid iutvrdio istinitostovihoptuabaGrgura
Pavlovaod Dobre tejeotome ispravomod 15. rujna 1360. izvijestiokraljaLudovika.
Grgur,sin PavlaHrvatinovaodDobre (oo.Gregoriojilio Paulijilii H[er]uatini de Dobrakucha ... )
bio jejedan od petorice poznatih sinova Pavla Hrvatinova (1323.-1332.), upana Zemlenika u Bosni.
Spomenuti Grgurov otac Pavao, sin Hrvatinov, imaojejodvojicu Vukana, od kojegajepotekao
znameniti Hrvoje (vojvoda Donjih Krajeva, ban Hrvatske i Dalmacije, knez Splita,
tl416.) injegovrod, iVukoslava,odkojegaje poteklajednagrana
jedinojeloza Pavla Hrvatinovanosilapridjevak od Dobre premda nije sasvim po-
uzdano jeli taj posjed isrednjovjekovnuutvrdu na mjestu dananjegmalenog istoimenog sela
Dobra udaljenog oko 6 kilometara od grada Daruvara, posjedovaojospomenuti
granePavao Hrvatinov ili tek njegovi sinovi, spomenuti Grgurte njegova Vladislav,
Gojslav,NikolaiNelipac.
Grgura injegova brataVladislava, sinove PavlaHrvatinova(fidelibus suis Gregorio et Ladizlao jiliis
Pauliijilii Horuatini) poznajemojo iztri godinestarijegpismakraljaLudovikaod 14. oujka1357. go-
dineuViegradu, ukojimaih kralj naslovljava grebenskim i (nobilibus de Greben
et de Dlamuch ).11 Utompismuonih umilnonaziva"vjernimsvojima",miti ih i impovratiti sva
njihove nasljedne posjede i utvrde, kao inasljedne naslove ipravaodvrate li se oni od bosanskogbana
(tadabanTvrtkoI. 1353.- 1366.,od 1367.-1391.kralj)i vrateli seuokriljenjegovevlasti(oo.
Quia certa relacione percepimus, vos habere propositum ad nos convertendi, ideo promittimus vobis, vt si
dictum propositum vestrum ejJectui curabitis mancipare, et adjidelitatem nobis et sacre regni corone, ac
regine consorti nostre karissime exhibendam conuersi jueritis, tunc omnia castra et possessionea vestras
hereditarias et titulo iuris hereditarii ad vos pertinentes, vobis confirmabimus irreuocabiliter possiden-
das, et in vestris consernatiobimus liberatatibus consuetis a potestate et iurisdictione bani Boznensis vos
in perpetum eximendo, et sub speciali nostra regia protteccione protegendo et conseruando ... ).
Ludovikovopismo jepalonaplodnotlo,jergotovodanemasumnjekakoDobru uonda-
njoj upanijiuSlavonijiovi dobivajuodkraljaLudovikakaonagraduza
podnjegovseniorat,odnosnoza od bosanskogbana.
U dodatkudonosimoirodoslovlje odDobre

Al.Hrvatin,knez iupanBanice(1299.-1305.)
Bl.Pavao,sinHrvatinov,upanZemlenikauBosni(1323.-1332.) imaojepotomkekoji se
naju kao pripadnicigrane odDobre
o Cl.Grgur(1357.-1360.)
o C2. Vladislav(1357.)
o C3. Gojslav(1365.-1376.); suprugaJulaN (1376.)
Dl.Grgur(1376.-1378.)
02.Vladislav (1376.-1397.)
o C4. Nikola(1365.-1382.)
o C5. Nelipac,AlispanofZala,(1365.-1397.); suprugaElizabetaKasztellanfi(1418.)
Dl.IvanNeJipacdeDobrakucsa(1396.-1397.)
02.BenediktNelipacdeDobrakucsa(1396.-1442.)
El.Ivan(1416-1418 .)
Fl.Ivan(1449.-1451.)
F2. Urula(1449.)
E2. Pavao(1449.-1462.)
Fl.Ladislav(1449.-1470.)
Gl.Andrija(1469.-1470.)
G2.Ivan(1469.-1470.)
G3. Benedikt (1470.)
F2. David(1449.-1462.)
II XII,str.396-397,ispravabroj 295
12 http://genealogy.euweb.cz!balkanlbalkan13.html#PZ
249
Starohrvatska prosvjeta 1II/33 (2006.)
F3.Juraj(1449.-1451.)
F4. Nikola(1455.-1370.)
F5. Ana(1449.)
F6. Katarina(1449.)
F7. Sofija(1449.)
E3. Dominik(1449-1470.)
E4. Margareta(1418.)
E5. Doroteja(1418.)
E6. Ana(1418.)
D3.lIko(1418.)
B2. Vukan,sinHrvatinov,knezDolnjihKraja, vojvodabosanski(1357.-1379.)
o Cl.Hrvoje knezDolnjihKraja,banDalmacijeiHrvatske,knezSplita(tIV1416);
suprugaJelena
Bl.Vukoslav,sinHrvatinov,upanBanice iVrbanje(1315.-1326.)(Sl. 3)
Toponimi
Potok*Horvacka(riuum Horuachka), danasKoravec,uTuropolju
U ispravi kaptola od 12. svibnja 1346. godine kojom se kralja Ludovika o
posjedaRakitovec iPeuevec (?), spominjese ostalim ineki vodotok *Horvacka(riuum
Horuachka)Y U spomenutimposjedimaRakitovec iPeuevec(?) dioposjedovnihudjela do tadajepri-
padao nekom Nikoli Petresovom, akakojeovaj umro bezpotomaka, Ludovikjenjegov udio, u skladu
s kraljevskim pravom, trebao preuzeti, te je kaptolu naloio da utvrdi tih posjeda
(... quod idem Nicolaus filius Petres absque heredum solacio orbatus extitisset et ideo vniuerse possessi-
ones eiusdem de iure et antiqua constitudine regni ves tri, ad collacionem vestre serenitatis dignoscuntur
pertinere, et post hec scita huiusmodi veritate accessisset adfaciem quarundam porcionum dicti Nicolai
filii Petres Peousouch vocatam et in Rakitouech constitutarum ... ).
Trebajododati kako isprava,odnosno kaptolaod 12. svibnja 1346. godinesa-
driprijepisLudovikovanalogaoistrazi ovogposjedovnogpredmetaod25. studenog 1344. godine.
Ispravu kaptolaod 12.svibnja1346.godineobjaviojejo 1904.godineEmilijLaszowski
uprvomsveskusvojegadjelaPovjesni spomenici plemenite Turopolja. 14 Onjetadaneospornoza-
kakose spomenutaispravaodnosinaprostordananjegTuropolja,odnosnodajesrednjovjekovni
posjedRakitovec(Rakitouech), kojijejedanod predmetaisprave, istovjetandananjem selu Rakitovcu,
udaljenomodVelikeGoriceu smjeruoko8kilometara. Kakobismoupotpunostipotvrdili
onotojejogodine 1904.znaoLaszowski,ovdje daticjelokupanopis bivegposjedaNikole
Petresova,kakogadonosi ispravaizgodine 1346.: .. . Prima autem meta predicte possessionis Rakitouch
incipi! a parte orientali in magna silua Glosna vocato vbi aiacent mete possession is Lucachi fi;; Wlc-
hiak, et de inde per ipsum f1uuvium Glosna aliquantulum descendit et peruenit at metam Jacobi dicti
woyuoda a parte meridionali et inde exit ad quandam arborem piri cruce signatam, de inde per quendam
riuum Suhodol vocatum dec/inat versus occidentem et peruenit ad metam terream, deinde veni! ad ar-
borem cerasi cruce signatam meta terream, de inde venit ad arborem cerasi cruce signatam meta terrea
circumfusam, ab hinc ad quandam metam terream in cuuius medio quidam truncus existit, abhinc ad
arborem tuI cruce signatammeta terrea circumfusam, deinde procedit ad riuulum Wranin, quem transit
vsque siluam et inc/udi! quandam terram arabi/em, de inde procedit vsque alium riuum Wranich dictum
et per hunc intrat iterum ad riuulum Wranin et per eundem ascendit uersus aquilonem in bonospacio
et intrat in f1uuium Obdina, per quem iterum asscendit suprausque ad quendam pontem quem transit et
vadit per viam antiquam, pre quam procedendo uenit ad duas metas terreas a parte occidentali circa me-
tas Jacobi supradicti, deinde circuit et inc/udit quandam teream ad quinqu vreten vulgariter metis terreis
II XI,str. 303-305,ispravabroj 226
14 Laszovski 1904-1908.
250
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
signatam, ab hine proprocedit in riuum Horuachka dictum et uenit adparuam arborem piri meta terrea
circumfusam, deinde procedit per eundem riuum circa terras iobagionum castri et intrat in riuum Obdina
predictum, inde ascendendo in modico spacio versus meridiem uenit ad quendam truncum arboris tui,
prope quem est meta terrea, inde procedit versus orientem circa metam Stephani.filli Wlkota ad quandam
metam terream vbi de sinistra parte remanet terra eiusdem Stephani, ab hine direete procedendo intrat
in magnam siluam vbi est arbor tui eru ce signata, dinde ad arborem simi/em cruce signatam et ibi termi-
natur. Ad eandem eciam possessionem reperta est pertineri quedam terra arabi/is ad quinquemensuras
wreten vulgariter, que est inter terras .filiorum Zlobiuech Marci.filii Petina et Andree.filii Berkus, Wlk,
et Iuanko iobagionum castri de Kochan; item quedam terra arabilis Bzouieha vocata in magna si/ua
inuenta est communis, Gregorii videlieet predieli et Alekxandri.
Item prima meta possessionis Peousoueh predi ete incipit in loco qui dicitur Brodisehe, de inde, pro-
cedit versus aqui/onem et riuum Minor Struga dictum et cadit in maiorem riuum Struga vocatum, qui
dicitur Biztra circa insulam nostram et eeclesie nostre Otok uulgariter dietam, abhinc reuertitur versus
orientem per eundem riuulum Biztra Struga et proc edit in bono spacio et peruenit ad quandam rippam
jactam ad modu m josati, per quodjossatum procedit uersus meridiem et peruenit ad duas metas tereas, ab
hine ad uunum dumum spinarum vbi est meta terrea, de inde tendit per quandam vallem per dumos spina-
rum uersus meridiem et peruenit ad quandam ryppam Wrmaeha dictam, dinde procedit per metas terreas
et uenit ad arborem tui ubiest meta terrea et ibi iungitur metis Mykeeh.filii Kelemenus, deinde procedit
per metas terreas declinando aliquantulum uersus occidentem et peruenit ad arborem pomi meta terrea
circumfusam, de inde uadit per metas terreas declinando aliquantulum uersus occidentem et peruenit ad
arborem pomi meta terrea circumfusam, deinde uadit per metas terreas et peruenit ad duomos spinarum
vbi est iterum meta terrea et iungitur metis tere Hurehin Stephani.filii Lueaehii, deinde prosedit direete
uersus occidentem per quandam valliculam circa metas terreas et peruenit ad metas possessionis quam
nunc Staneeh possidet ciuis Graehensis, abhinc declinat uersus aquilonem et vadit per metas terreas
circa dumos spinarum et peruenit ad quasdam arbores nucum, inde tendit adpriorem metam ...
Prvi dio opisa granica odnosi se na posjed Rakitovec (possessio Rakitouch), za koji je odmah vidlji-
vo kako je isto to i dananje selo Rakitovec kod Mrac1ina. Naime, u dijelu posjeda Rakitovec spominje
se ostalim i riuum Wranich, to je nesumnjivo isto to i dananji potok lijevi pritok
Bune, koji u neposrednom susjedstvu sela Turopolje i Rakitovec te se,
kroz ume Kozjak i Grede, ulijeva u spomenutu Bunu, oko 4 kilometra od sela
Rakitovca. ifluuium ili riuum Obdina je isto tako dananji potok Obdina, koji kroz selo
Mrac1in, nakon kojeg prolazi sjevernom stranom sela Rakitovca, gdje upravo dijeli prostor tog sela od nje-
mu na sjeveru susjednog sela te se na posljetku oko 1,5 kilometara od sela Rakitovca
ulijeva u potok Osim toga, i zemlja onih potomaka (?): Marka, sina Petinina, Andrije
Berkusova i nekih Vuka i Ivanke, svih odreda jobagiona ("gradukmeta"), tj . slobodnjaka utvrde
(?) (terras fiUorum Zlobiuech Marci filii Petina et Andree filii Berkus, PVlk, et Iuanko iobagionum castri
de Kochan), vrlo bi lako mogla biti istovjetna irem prostoru dananjih sela Mrac1in i Naime,
mi se kako je upravo castrum Kochan isto to i dananje Osim toga, ime onog Petine kojemu je sin
Marko bio jobagion utvrde Kochan moda se do danas u imenu zaselka sela Male Kosnice koje
glasi Petina.
Zanimljivo je i spominjanje mosta na rijeci Obdini, kojim ide "stara cesta" (pontem quem transit et
vadit per viam antiquam) koja bi mogla odgovarati ostacima one stare ceste koja je od Andau-
toniae na mjestu dananjeg sela vodila do Siscije. Ista je cesta prolazila upravo onim dijelom
Turopolja koji se nalazi sjeverno, i od dananjeg sela Rakitovca. Je-
dan krak te ceste vodio je od Andautonije prema Emoni, a prolazio je kroz dananja sela Gornju Lomnicu,
Petrovinu, Okuje, Mrac1in i u Buevcu se spajao s cestom Siscia - Poetovio, je trasa bila Sisak, Sela,
Duica, Ogulinec, Buevec, Vukovina, Staro Novo (Andautonija) i dalje
prema Sjeveru.
Na osnovi svega prethodno ne ostaje nego kako se i potok *Horvatska (riuum
Horuachka) nalazio negdje u susjedstvu dananjeg sela Rakitovca. Takvog etnohidronima danas naprotiv
nema ni u bliem susjedstvu Rakitovca kao ni u irem prostoru Turopolja. u junom
susjedstvu dananjeg sela nalazi se potok imena Koravec, koji je po svemu istovjetan srednjovje-
251
Starohrvatska prosvjeta lI// 33 (2006.)
kovnom potoku *Horvatska. tovie, izvorite potoka Koravca nalazi se u sela Kravarskog, i to
podno ume i vrha nadmorske visine 243 metra, koje nosi ime Gloe. Taj vrh je od sredita Kravarskog
udaljen oko 800 metara u smjeru jugozapada i, mi se, bit u nekakvoj vezi sa spomenom ume i
vodotoka Glosna (magna si/ua Glosna / fluuvium Glosna). Oni se navode na opisa gra-
nica posjeda Rakitoviec, i to negdje na njegovoj strani, to je daleko od spomenutog
vrha Gloe. Ta se dodue dade objasniti pretpostavkom kako se samo donji tok dananjeg
potoka Koravca, a neposredno prije njegova utoka u Bunu, u srednjem vijeku nazivao Glosna. Shodno toj
pretpostavci onda treba i veliku srednjovjekovnu umu Glosnu identificirati s dananjim umama Grede i
Gornak, koje upravo okruuju sutok Koravca i Bune.
Poloaje ostalih susjeda posjeda Rakitovec, poput posjeda nekog sina (Lucachifiii
Wlchiak), zatim nekog Jakoba, zvanog Vojvoda (Jacobi dicti woyuoda), i Stjepana Vukotina (Stephanifilli
Wlkota), kao ni potoka Suhodol (riuum Suhodol) i Vranin (riuulum Wranin) danas nije
preciznije odrediti. Jedino je pretpostaviti kako je Vranin vrlo vjerojatno neki manji sje-
verni pritok ili tek dio onog potoka Treba jo da je sasvim nesporno kako su sin
jakov, Stjepan Vukotin, Jakob, zvan Vojvoda, kao i pokojni Nikola Petresov, je posjed tada preuzeo
kralj Ludovik, te jo neki koji se navode u ispravi iz godine 1346., pripadnici one zajednice koja
u kasnijim biti poznata kao Uni versitas nobilium campi Zagrebiensis, odnosno Plemenita
Turopolje.
Drugi dio opisa granica odnosi se na posjed Peuevec (?), za koj i je izvjesno da se nije nalazio
na desnoj turopoljskoj obali Save, nego na njezinoj suprotnoj strani, blioj dananjem Zagrebu. tovie,
srednjovjekovni je posjed Peousouch vrlo vjerojatno istovjetan irem prostoru dananjega
naselja, a i sela Petruevca, smjetenog na lijevoj obali Save, u susjedstvu dananjih
i itnjaka. Na taj susjedi koji su ga prema listini iz go-
dine 1346. okruivali.
To su na prvome mjestu nekakvo (Brodische), koje se nalazilo negdje na obali Save,
zatim vodotoci Mala Struga i Velika Struga, koja se jo zove i Bistra (riuum Minor Struga / maiorem riu-
um Struga vocatum, qui dicitur Biztra), su se imena do danas u imenu naselja
Struga, koje se nalazi itnjaka i sela Resnika. Ti su se potoci nalazili u blizini Otoka, posjeda Za-
biskupije i kaptola zvanog Otok (insulam nostram et ecclesie nostre Otok uulgariter dictam), za
koji je neupitno kako odgovora otprilike prostoru naselja Otok, Sv. Klara, Slobotina i
Dugave. Spominje se i nekakav potok (ryppam Wrmacha) , koji danas nije ubicira-
ti, a nakon njega posjed nekog Mikca Kelemenova (Mykechfilii Kelemenus), te zemlja (?) nekog
Stjepana (tere Hurchin Stephani filii Lucachii), za koju je izvjesno da odgovara dana-
njem selu na lijevoj obali Save, u neposrednoj blizini Ivanje rijeke. Na kraju se navodi i posjed
nekog Staneca ili Gradeca (possessionis quam nunc Stanech possidet ciuis Grachensis) ,
to je samo dodatni argument kako se posjed Peousouch nalazio u relativnoj blizini srednjovjekovnog
Zagreba. U treba jo dodati kako listina kaptola iz godine 1346. na sadri
staru signaturu samostana u Remetama (Actor. conventus Remethinensisfasc.l. No. 7. ), koji
se moda u godinama ili nakon godine 1346. domogao ne samo spomenute isprave vrlo
vjerojatno jednog iJi moda oba posjeda na koje se ona odnosi. O posjedima Peousouch i Rakitouch
zasigurno ima i kasnijih vijesti , ali to daleko izlazi iz opsega nae teme. (Sl. 4)
*H(o)rvatova zemlja (possessio Horuathtelke ) kod Paline / danas Palenika, u Krie-
upaniji
U ispravi kaptola od 19. studenog 1366. godine navodi se zemlja imena Hor[u]athtelke,
koja je tada pripadala stanovitom Petevu, sinu Ivana zvanog Fodor te njegovoj Tomi i Ivanu, kao i
Jurju i Berislavu, sinovima Nikole zvanog Literat te ostalim malodobnim sinovima spomenutog Nikole
Literata ( .. .Petu filius Johannis dicti Fodor sua, Thome ac Johannis .fratrum suorum vterinorum, item
GeorgU et Beryzlou ac aliorum puerorum Nicolai dicti Litterati, similiter .fra tris ipsorum vterini .. .).1 5
15 XIII, str. 588-589, isprava broj 418
252
D. Hrvatsko ime II srednjovjekovnoj Slavoniji ...
Naime, navedena skupina, sitnih i zastupana u osobi spomenutog Peteva
Ivanova zvanog Fodor (idem Petu sua et predietarum absencium personarum in persona viua voce .. .),
tada je pred kaptolom svojevoljno predala stanovitom Lukasu ili Luki, sinu Nikole Ivana
Berislavova ( ... Lucas filius Nicolai filii Juuan filii Beryzlay ... ) dio ili zemlje njihova
posjeda Pal zvanu Hor[u]athtelke = *H(o)rvatova zemlja ( .. .possessione eorum Palichna vocata qu-
andam particuluam possessionariam Hor[u]athtelke vocatam ... ) zajedno sa svim njezinim pripadnosti-
ma.
U ispravi je jasno kako je spomenuti Petev, u svoje ime i uz pristanak i u ime ostalih spomenu-
tih pripadnika roda, to potpuno dragovoljno, poradi mira i bratske ljubavi jer su dijelovi
posjeda Palichna Luki Nikolinu pripali prema nasljednom diobenom pravu ( ... retulit et conJessus
est, vt ipsi et eorum heredes cum eodem Lucafilio Nicolai et ipsius posteris super Jacto possessionarie di-
uisionis inter ipsos fiende in perpetue p a cis tranquiliter fratelnaliter possint permanere ... , ... pro plenaria
porcione ipsum Lucam de omnibus possessionibus ipsorum contigentem dedissent et tradidissent eidem
Lucefilio Nicolai in porcionem, heredum in heredes perpetuo et irreuocabiliter possidere, tenere pariter
et habere ... ). To nesumnjivo da je isti Luka Nikolin bio bliski skupini koje je zastu-
pao Petev, odnosno pripadao je istom rodu od koga se tada odijelio u posjedovnom smislu. Ne
samo to nego je gotovo sigurno kako svi oni zajedno pripadaju istom rodu iz kojegaje potekao
znameniti vranski prior Ivan Palina. Isti se spominje u ispravi iz godine 1366., tj. on je onaj Ivan
Ivanov, brat spomenutih Peteva (Petra) i Tome Ivanova, kao i onog Nikole Literata.
On tada vjerojatno vie nUe ivio u Palini, jer se smatra kako je 1365. godine stupio u red sv. Ivana
Jeruzalemskog (ivanovci, danas Malteki vitezovi). Upravo dijeljenje obiteljskog zemljinog posjeda u
nekoliko narataja s mnogo djece, kao to je to bio sPalinama 1366. godine, moralo je dovesti po-
jedince u teak materijalni poloaj. Tako se i Ivan, sin Ivana zvanog Fodor od Paline, ne se
sa sudbinom malog osiromaenog napustiti i krenuti putem vitekoga
ivota.
Nakon tog vremena Ivana Ivanovog od Paline nalazimo godine 1372. u Italiji pod zastavom kralja
Ludovikva u ratu s Venecijom, gdje je bio zarobljen te 1373. godine. Potom se
u Ugarsku, pa iznova odlazi u Italiju, gdje stupa u slubu Barnabe Viscontija, koji se spremano na rat s
papom. Posljednji put se u talijanskim ratovima Ivan od Paline spominje 1380. godine, kadaje zaplijenio
robu i odvezao je u Furlaniju. 1381. godine spominje se u jednoj ispravi kao prior Vrane,
a vjerojatno je tu obnosio i prije. Godine 1382. godine dobio je mandat priorske dunosti na deset
godina, ali je za njega zavrio mnogo prije. Na toj je kao feudalac uao u i oruanu
borbu protiv tadanje kraljice, odnosno kralja igmunda, u korist protukralja Karla napulj skoga
kralja. godine 1384. bio je teko kanjen. Kralj ica Marija proglasila je njega, priora Vrane, njegova
brata Tomu i njegove "njoj notorno nevjernima" i za kaznu u takvim oduzela im obi-
teljske posjede Palinu, Sivec i u upaniji, te ih dodijelila drugomu. Ivan se udruio
s bosanskim kraljem Tvrtkom i s njim ratovao protiv Turaka; borba protiv nevjernika bila je vite-
kog reda, ali su se borili i protiv kralja igmunda. Ivanovo zlodjelo bio je napad i zarobljavanje
kraljice Marije i njezine majke kod Gotjana blizu 1386. godine, zbog ga je kralj igmund
kaznio oduzimanjem imanja. Godine 1386. priorat vranski dobio je novog priora, ali se Ivan iz Paline i
1387. godine naziva "prior Vrane i ban kraljevina Slavonije, Dalmacije i Hrvatske", to mu kralj ica Marija
osporava i naziva ga "prije prior Vrane" i "onaj koji se izdaje za priora Vrane".
Ivan od Paline i dalje je sudjelovao u borbama, pa je bio teko ranjen kod Vrane 24. studenog 1389.
godine. Umro je u Vrani, ali dan njegove smrti nije poznat. U travnju godine 1392. njegovi
sinovi onog Peteva ili Petra, piu o njemu kao o "pokojnom stricu", a kralj igmund kanjava odu-
zimanjem posjeda buntovnike i Ivanove suborce jo 1394. i 1397. godine.
'6
Nakon ovog malog opirnijeg izleta o znamenitom vranskom prioru Ivanu Palini vratimo se u vre-
menski okvir diobene isprave iz 1366. godine, kao i u prostorni onog srednjovjekovnog posjeda, odnosno
sela Paline iz kojeg je potekao.
J998, str. 72-73. Vidi Budak J989. 16
253
Starohrvatska prosvjeta IlI!33 (2006.)
jeodavnoneprijeporno kakojesrednjovjekovnaPalina/ uondanjoj
koj istotoidananjeseloPaleniku Hercegovac,7-8kilometarasjevernoodGarenice,pastogai
onu posjeda zvanuHor[uJathtelke trebatraitinegdjeuprostorudananjegselaPalenika.
To iopisgranicanavedene zemljeHor[uJathtelke kojijedanprikraju isprave iz 1366.
godine,akoji glasi:
.... Mete autem diete particule possessionarie ipsam ab ailis possessionariis iuribus separantes, vt par-
tes nobis recitarunt, taliter distinguntur: prima meta incipit influuio Lypouichpataka et tendit versus aqu-
ilonem ad vnam metam terream, inde ad eandem plagam deuenit ad aliam metam terream, a qua iterum
deuenit ad metam terream; inde ad dictam plagam aquilonarem eundo cadit adfluuium Palychna ibique
terminatur...
Uopisusedaklenavode nekakvi vodotoci potoki koji, se,danas pod tim ime-
nomnepostojeuiremprostoruselaPalenika.Postojidodue kakojesrednjovjekovnivodo-
tok istotoidananjidesnipritokIlove,potokili Tomaica,kojaizvireu
susjedstvuHercegovca,prolazi i susjedstvomtogaselate njemunajugususjednog
Palenika,te sekod selaTomaicaujunomsusjedstvuPalenikaulijevauIlovu.
Svesetonemoetvrditispotpunom ubliskomsusjedstvuPalenikapostojijonekoliko
manjihpotoka,koji nakartimjerila l :100.000,17kojomsamse sluio,nisunaalostimenovani. (SI. 5)
Zemljite*Hervatina(Hervatina teleke) kod selaMalunje u blizini Jastrebarskog
Uispravi kaptolaod22. lipnja1367.godine
l8
kojaseodnosinadiobu iz
se ostalimivijestozemljituimenaHervatina(Hervatina teleke). Kaptolska
ispravasamoprenosi,odnosnojavnoobznanjujevijestospomenutojdiobi kojujetadaodobriohrvatsko-
slavonski banNikola ("ban Slavonije", ...Nicolai de Szech, totius regni Sclauonie bani ...).
Dionici, svi odredamali iz koji su tada sobompodijelilibatinskerodov-
skezemlje,bili susjednestraneIvan, PetariPavao,sinovi Grgurovi,Kus,sinLadimirov,DominikiLo-
vro,sinoviDamjanovi,iPavao,sinspomenutogDominikaDamjanovog,doksesdrugestranenavodekao
dionici ili sinRadoslavov, Pavao,sinVukojev, Berkili Bork, sinBerimerov,Jakov, sinspo-
menutogBerkaBerimerova,Dioniz,sinStjepanov,Kvirinili Kirin iLadihaili Luka,sinovi Ladislavovi,
teTomaiGrgur, sinoviPalekovi ili (. .. quandam diuisionem possessionariam inter luan, Petrum
et Paulum, filios Gregorii, Kws filium Ladomerii, Dominicum et Laurencium, filios Damiani et Paulum
filium eiusdem Dominici ab una, parte vero ab alter lwchech filium Radoslay, Paulum filium Wulkouoy,
Berkfilium Berimerii, lacoufilium eiusdem Berk, Dionisiumfilium Stephani, Kirinum et Ladiha,filios La-
dislai, Thornam et Georgiumfilios Pelek de Domagouich ... / ... Petro, lwan et Paulofiliis Gregorii, Kws
filio Ladomerii, Dominico et Laurencio filiis Damiani et Paulo filio eiusdem Dominici, alia autem dicti
lwachech filii Radozlai, Paulo filio Wlkouoy, Bork filio Berimerii, lacou filio eiusdem Berk et Dionisio
filio Stephani, Quirino et Luca fi liis Ladisiai, Thorne et Georgio filiis Palacz ...).
Navedeni od tadasu sobompodijelilitri posjeda: (Domagou-
ich), zatim posjed"SuhaMalunjaili Malunja"(u ispravisenavodi unekoliko vieili manjeiskrivljenih
oblikapoputZuhamolona /Zuhamohona /Molun te posjed (Polychie).
Utomsmislupostojeitri odjelitecjeline,odkojihseprvaodnosinapodjeluposjedaMolun, drugana
podjeluposjeda dokse izadnjacjelinabavipodjelomsamog
Mislim kakojeneprijeporno dajesrednjovjekovni posjed Molun / Zuhamolona / Zuhamohona isto
to iiraokolicadananjeg selaMalunjesmjetenogusjeverozapadnomsusjedstvuJastrebarskog.Nato
toponimi koji se navodeuopisudiobenavedenogposjeda.
opisa posjedaMalunje (Molun) navodi kako taj posjed na izlazu planinana
zapadnoj strani kod brdaZuhamohima ( ... prima meta possessionis Molun sub montibus existentis incipit
ab occidente de monte Zuhamohima ... ). Potom se na mjesta navodi potok "Suha Malunja",
danasMalunja,odnosnonjegovutokupotok (...ad metam terream circafluuium Zuhamolyna
exsistentem ... , ... circa dictum fluuium exsistentem ... , ... ad metam terream circa Zuhamolyna exsisten-
17 VelikiatlasHrvatske2002,sekcijeGarenica47,Daruvar48
18 XIV, str.62-66,ispravabroj 39
254
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
tem ... , ...per eundem fluuium Zuhamolyna .. .). Odmah je jasno kako je zemlja koja se nalazila na "izlazu",
odnosno utoku potoka Zuhamolyna isto to i prostor dananjeg sela Petrovinski Novaki, koje je prvi
sjeverozapadni susjed a u njima se upravo potok Malunja s desne strane ulijeva u potok
U nastavku opisa taj se vodotok navodi i u oblicima "Veliki Molun" i "Molun" ( .. juuii magni
Molun ... , .. .fluuium Molun .. . ) to se odgovara donjem "velikom" toku potoka Malunje. potok
Malunja izvire oko 3 kilometra juno od vrha podno obronaka Pleevice, u susjedstvu
sela Svetojanska Gorica, potom kroz prostor sela Malunje, te se kod
sela Volavje razlijeva u dva vodotoka, zapadni, koji prolazi kroz Volavje i susjedstVom sela Izi-
mje, odakle nosi novo dvostruko ime, Suha i Struga; vodotok se 2 kilometra od
sela Volavje u selu Petrovi nski Novaki ulijeva u potok
U ispravi se spominje seoce, bolje zaselak koji se nalazi sela Malunje na sjeve-
ru i Volavje na jugu. On se u ispravi spominje kao "selita (. .. sessiones Chernel .. . ) .
Negdje u prostoru dananjeg sela Svetojanska Gorica treba traiti i onaj brijeg zapisan na dva mjesta,
i to u iskrivljenom obliku Zuhamohima (na te poslije u oblicima ... Zahumolum ... , ... monte Zu--
hamolon ... , koji vrlo vjerojatno treba kao "Suha Malunja".
se na tri mjesta spominje granica s utvrdom Lipovec i njezinim jobagionima ( ... metam ioba-
gionum eastri Lipouez ... , .. . metas eas tri Lipouez, . .. metas eastri Lipouez ... ). Ostatci srednjovjekovne
utvrde Lipovac ili Lipovec (prvi je oblik u literaturi mnogo nalaze se na 589 metra visokom brijegu
Samoborske gore, koji se nalazi podno, odnosno jugozapadno od vrha Otrca (nadmorske visine 752
metra), a udaljen je od grada Samobora u jugozapadnom smjeru oko 9 kilometara. 19 U planinskoj dolini
podno ove utvrde nalaze se dva omanja sela, Veliki i Mali Lipovec. Tim selima su prvi juni susjedi,
ljeni oko 4 kilometra, upravo prostori dananjih sela SvetojanskeOorice i Pleivice, smjetenih na junim
obroncima Pleivice.
U zavrnom dijelu opisa diobe posjeda Molun navodi se i "velika cesta" i hospicij, odnosno
samostan u Jastrebarskom ( ... magnam viam versus oriente per mediam viliam usque metas hospitum de
lasztrebarzka..., ...exparte magne vie de lasztrabarska eundo versus Modrusam ... ). Radi se nesumnjivo o
spomenima hospicija ili samostana dominikanaca za koje se zna da su u Jastrebarskom bili prisutni do 16.
te o spomenu kraljevske ceste koja je iz Zagreba preko Jastrebarskog i Dubovca kod dananjeg
Karlovca vodila prema Modruu, odnosno Modrukoj upaniji i dalje u Hrvatsku. Iako dominikanaca u
Jastrebarskom nema od 16. mjesto gdje se nekad bio njihov samostan i danas je samostan, ali
sada u vlasnitvu cistercita.
Zavrni dio opisa podjele posjeda Molun navodi kao susjeda istom posjedu i posjed (Poliehe).
Diobom posjeda (Poliehie / Poliehia) upravo se bavi dio isprave. se kako ovakvog
toponima danas nema u zapadnom dijelu Jastrebarskog, odnosno prigorja. i njemu
je odrediti priblian poloaj na osnovi toponima koji se navode u opisu njegove diobe. To su
nekakav vodotok ili potok (?) (jluuium Vzinieh), koji se navodi na dva mjesta u ispravi, potom
vodotok ili potok Svibno (fuuium Zuibno), naveden na dva mjesta, te nekakva mlaka ili bara Tr-
stena (mlakam Torsztiena). Potok i bara Trstena se danas ne postoje pod tim imenima
u prostoru sjeverozapadno od sela ali je zato srednjovjekovni potok Svibno nesumnjivo isto
to i dananji neveliki Svibanj, koji dolinom koja se nalazi jugozapadno od sela Volavje,
od sela Gornja potom prolazi u vrlo bliskom zapadnom susjedstvu sela Izimje,
prolazi kroz selo te se oko jedan kilometar od ovog sela, a oko 1,5 kilometara jugozapadno
od sela ulijeva u isti onaj zapadni odvirak potoka Malunje, koji od sela Izirnje nosi dvostruko
ime Struga / Suha.
Poloaj potoka Svibanj tako i poloaj srednjovjekovnog, danas g posjeda koji
treba traiti u irem sjeverozapadnom susjedstvu odnosno jugozapadnom susjedstvu sela
Volavje, dakle otprilike u irem prostoru dananjeg sela Izimje.
i posljednji dio isprave iz 1367. godine odnosi se na diobu posjeda (Domagouieh). U
ovom dijelu navodi se na dva mjesta vodotok "Volavlja", tj. dananji potok (.. .influuio Volaulia
in via magna prope portum, siue pontem ... , .. j/.uui Volaulia infeeius dietam viliam Domagovieh. .. ). Iz ovih
19 Nodilo 2003, str. 239-246
255
Starohrvatska prosvjeta lll/33 (2006.)
zapisa vidljivo je kako se termin fluuium Volauha prostorno odnosi samo na donji tok juno
od sela Volavlje, dakle upravo u prostoru sela i njemu na sjeveru prema Volavju susjednog
sela Petrovinski Novaki, gdje se i nalazilo most preko kojeg je kraljevska cesta prelazila
To navodim iz razloga to se u nastavku opisa diobe posjeda navodi na tri mjesta i vodotok
"Suha Volavia" ( ... circa Zuhavolaulya ... , .. fluuii Zuhauolaulya ... , .. fluuii predicti Zuhauolaulya ... ), to se
prostorno, se, podudara samo s gornjim tokom sjeverno od sela Volavie. Potok
izvire oko 7 kilometara od Volavja, a u blizini vrha odnosno oko l. 5 kilo-
metar od njega, te prije sela Volavja kroz prostore sela i Petrovina.
Na kraju opisa diobe navodi se i vodotok "Suha Malunja" (.. fluui Zuhamolyna ... ), za koji
smo prethodno utvrdili kako je istovjetan onom donjem dijelu potoka Malunja, koji se kod sela Petro-
vinski Novaki, u prvom sjeverozapadnom susjedstvu ulijeva u potok
Ova opsena topografska analiza diobe iz 1367. godine bila je po-
trebna iz razloga kako bi se utvrdio dananji prostorni okvir onog zemljita Hervatina koja se u istoj
diobenoj ispravi navodi.
Zemljite Hervatina se zajedno s nekim selom imena "Vadejva-Sela" navodi tek u zavrnom dijelu
isprave. Ondje se napominje kako "sinovi Grgurovi" od i njihovi srodnici i sudionici, za
razliku od posjeda Malunje, nisu diobom stekli pravo na diobene udjele spomenutog "Vadejva-Sela"
gdje i nisu imali stanite, te diobene udjele zemljita Hervatina, to je sve utvrdio gospodin kraU
( ... De possessionibus autem dictorumfiliorum Gregorii etfratrum suorum scilicet in Moluna, ubi nunc
residenciam habuerunt Vadeyvasela, quam dominus rex eisdem contulisset et in Hervatina teleke habitis,
nulla dictarum parcium diuisionem requirere posset et valeret a predictis filiss Gregorii et fratribus suis
prenotatis .. .).
Iz ovog zapisa nije vidljivo gdje se nalazilo zemljite Hervatina, pa ako se i nije nalazilo u blizini
dananjih sela Malunje i svakako ga treba traiti negdje u irem prostoru zapadnog dijela
laskanskog prigorja, gdje su se nalazile i ostale batinske zemUe
Diobena isprava kaptola od 22. lipnja 1367. godine se u prijepisu istog Kapto-
la iz 1432. godine, a poslije su je 1572. kralj i car Maksimilijan,
1629. kralj i car Ferdinand II., i kraU i car Leopold I. 1671. godine. (Sl. 6)
"*H(o)rvatovo brdo" (Horvathege) kod u "cisdravskoj Baranji"
Srednjovjekovni, danas toponim Horvathege, koji bi prema sadanjem pravopisu
trebalo pisati kao Horvathegye, a u hrvatskom prijevodu glasio bi "H(o)rvatovo brdo", navodi se kod
dananjeg sela Donja (u zapadnom susjedstvu Naica) u listini Bosanskog kaptola u
od 30. prosinca l379. godine. Ova isprava nije objavljena ni u XVI. svesku
zbornika, a koliko je poznato nije ju objavio ni bilo tko drugi, ni u Hrvatskoj ni u Isprava se
danas u dravnom arhivu (MOA) pod arhivskom oznakom DL. 6652.20 Vijest o ovom
toponimu, koji se nalazio negdje kod u dijelu ondanje Baranjske upanije koji se prostirao s
desne strane Drave, donosi u neto iskrivljenom obliku, Horvachege, i 1. Bosendorfer, ali mu spomen
stavlja u l379. godinu.
2l
Poloaj mu treba traiti negdje na obroncima Krndije juno od sela Donja

*H(o)rvati(novci) (Horuaty / Horwathi / Horwaty) kod Poege
Isparava Bosanskog kaptola u od 3. l338. godine kako je pred istim Kaptolom
stanoviti Nikola, sin Aladarov (Nicolausfilius Aladary) metru Dominiku, sinu Stjepana zvanog Cimba
(...magister Dominicus filius Stephani dicti Cymba ... ) za iznos od 60 maraka prodao svoj po-
sjed *H(o)rvate sa svim njegovim pravima, prihodima i pripadnostima, koji se nalazio u blizini
Aladarova posjeda Orljavica u Poekoj upaniji ( ... quandam possessiomem suam empticiam Horwarthi
20 Na obavijesti o ovoj ispravi zahvaljujem dr. S.
21 Bosendorfer 1910, str. 111
256
- - - --- - - - - - - . _ --- - ---
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
/
\
uocatam in comitatll de Posga exislemtam circanem Sllam Oriauieha !Iocala adiacentem, quam licet po-
ssessionem Horwathi pre/allls aladar pater suuss pro sexaginta marcis comparasel, cum omnibus vlili/a-
tibus, usibus el pertinenciis ,.,)."
Spominjanje posjeda Orljavice kao susjednog posjedu H(o )rvati, upravo je presudno za
nje priblinog poloaja ovog srednjovjekovnog, danas posjeda i sela Poeke upanije. Naime,
srednjovjekovni posjed Orljavica zasigurno se nalazio na rijeci Orljavi u Poetini ; tovie, do
20. postojalo je i isto imeno selo Poetine, koje je u istom razdoblju promijenilo ime u dana-
nje Kuzmica. Kako je dananja Kuzmica, a nekadanja Orljavica selo smjeteno uz desnu obalu potoka
Orljave, oko 7 kilometara od grada Poege, tako i *H( o )rvate u Poetini prema logici
stvari treba traiti negdje u njezi nom, najvjerojatnije, susjedstvu.
Biisendorfer, neke izvore iz 1324. i 136 I. godine u kojima se spominje srednjovje-
kovni posjed *H(o)rvati u Poekoj upaniji (Horuaty, Horwary possessio) ovaj srednjovjekovni posjed
smjeta, Csankija,23 jugozapadno od dananje Nove Gradike." Istu Csankyjevu
ubikaciju *H(o)rvata u Poeke upanije preuzima i I. Mauran u svoj oj povrnoj to-
pografiji Popisa sandaka Poega iz 1579. godine, kada komentira poloaj sela Hrvat zapisanog tada u
spomenutom osmanlijskom popisu u sastavu Poeke nahije.'s i sama kako je selo Hrvat u
Popisu Poekog sandaka iz 1579. godine zapisano u okviru Poeke nahije govori u prilog tome kako se
ono nikako nije moglo nalaziti jugozapadno od dananje Nove Gradike, nego u relativnoj blizini kasabe
Poega, kojoj je tada i pripadalo.
Selo Hrvat u sastavu Poeke nahije zapisano je godine 1579. sela za koje je evi-
dentno da je isto to i dananje selo u dijelu Poetine, u prvom susjed-
stvu Vetova prema Kutjevu i sela Vrbanovci. poloaja Vrbanovaca neto je tee, jer
su oni danas iz toponimije Poetine, ali se za nj ih zna kako su u srednjem vijeku pripadali
ku tj opatiji, a i u Popisu sandaka uz njih se navodi i izgon Opa!." Vrlo vjerojatno im poloaj
treba traiti negdje uz potok Vrbova, po kojem su najvjerojatnije i dobili ime. Taj potok upravo i izvire
u prostoru sela i nakon toga konstantno u junom smjeru, pokraj sela Tominovac,
umanovci, Granje, Sesvete i Gradac, te se juno od Gradca Ulijeva u Londu.
selo Vrbanovce treba dodue traiti samo u gornjem toku potoka Vrbova, otprilike do sela
Sesvete. Prethodno opisani prostor uz potok Vrbovu od sela do sela Sesvete upravo se i nalazi u
irem susjedstvu sela Kuzmice, odnosno nekadanje Orljavi ce. Dodue, to je i nadalje
prostorno preiroko poloaja srednjovjekovnog sela *H(o)rvati u Poekoj upaniji.
Stoga treba vidjeti nalazili se negdje u ovom prostoru kakav suvremeni toponim koji bi bio istovjetan
tim m *H(o)rvatima. On u tom prostoru doi sta i postoji. To je toponim, odnosno naziv za zemljite
imena Kratelji, koje se nalazi u prvom sjevernom susjedstvu (oko 2 kilometra) sela Cerovac, u prvom
zapadnom susjedstvu sela Tominovac oko 2 kilometra), a od sela udaljen je u junom
smjeru oko 5 kilometara. Od sela Kuzmice, tj. nekadanje Orljavice Kratelji su udaljeni oko 7 kilometara
u smjeru.
Prije nego da je suvremeni toponim Kratelji u sredinjem dijelu
polovice Poeke kotline nita drugo negoli iskrivljeni oblik imena nekadanjeg srednjovjekovnog sela
'H(o )rvati Poeke upanije, trebat prokomentirati jo jednu vijest iz spomenutog Popisa sandaka
Poega iz 1579. godine.
Radi se naime o selu Hrvatinovcima, zapisanom u istom Popisu u sastavu nahije
2
' Oni su
tada zapisani sela Sopoti (Sesveti)29 i sela Gornja i Donja Duboka.'o U njima je tada bilo ukupno
22 X, str. 372, isprava broj 276
n Cs.nki 1890- 1897, str. 410
" B6sendorfer 1910, str. 139
25 I Mauran I Sran 200 [, Selo Hrvat , str. 45
26 / Mauran I Sran 200 1, Selo str. 45
21 / Mauran I Sran 200 l, Selo

str. 45
2S I Mauran / Sran, 200 l., Sejo Hrvatinovci, str. 81 .
'" I Mauran I Sran 200 l , Selo Sesveti (Sopoti), sIT. 80
JO I Mauran I Sran 2001, Selo Gornja i Dolnja Duboka, str. 81
--- - -- .----------
- - -- - - - - - --- _ ._ - - -
257
--- ---
Starohrvatska prosvjeta Jl1133 (2006.) - - - - ----- - - - --- -
9 od kajih su u 7 ivjeli muslimani, a u dvije martalokag statusa. Kaka su sela
Sopati ili Sesveti moda ista to i ono dananje selo Sesvete, a sela Gornja i Donja Dubaka nesumnjivo su
isto ta i dananje selo Duboka na krajnjem sjevera dijelu Poeke kotime u bhzlDl sela
(Dubaka se nalazi ako. 4 kilametra sjeverna od astaje kako
nahije zbog prostorne logike ne mogu biti isto to i selo HrvatI, zapisano u sastavu Pozeske
nahije. No nekalika podataka sadranih u Popisu sandaka Poega iz f 579. godine govore u pnlog
tezi kako je selo Hrvat Poeke nahije i selo Hrvatinovci nahije ipak jedna te isto mjesto.
Prije svega, to je kako se u Kut j nahiji odmah prije sela Sopall (SesvelI) navodI selo
Gornji i Donji za koje je r. Mauran ovaj put, mi se, ispravno kako Je
vrlo vjerojatno istovjetno dananjem selu Cerovcu u se prvom sjevernom SUSjedstvu I nalaZI onaJ to-
ponim Kratelji. Naime, u sastavu sela Garnji i Donji zapisane su tada i mezre, odnosno
pustoseline Vrbova i Zavrje, od kojih je ova prva zasigurno u nekakvaj prostarnoj vezi s onim potokom
Vrbova, a moda i s onim, danas selom Vrbanovcima, koji su u sastavu Poeke nahije zapisani
odmah nakon sela Hrvat.
Osim toga, za selo Hrvat U sastavu Poeke nahije U Popisu ... nema nikakva navoda broja
ili imena nego se u sastavu istog sela navode samo mezra, odnosno pustoseli ne Inomedci,
potom mezra titak sa zemljom Ka1inak, kao to se navodi i to da je sela Hrvat s mezram ldamenci bio.
(<<vajno lena) nekog Marka, zapovjednika ade, odobae zapavjednik kojemu npr. da-
nas adgavara rang zapavjednika vada), a isti mu je pripao. temeljem nekakve sudske odluke. U selu
Hrvat nalazio se i nekag Mustafe Hi zrovog, s dijelom Kaje koji je umro. Odabaa Marka
je bio. zapavjednik u sastavu pasa d e poeke utvrde, dakje su onaj Mustafa Hizrov i onaj
Kajo bili kasabe Poega te su staga sama njihava imanja, tj. zapisani kao. pri-
padnosti nahije Poeke naruje. kod zapisa vezanag uz selo Hrvatinovce u sastavu
nahije nesumnjiva je kako j e anih njegovih 9 stanovnika, ti. (7 muslimanskih i 2
ska) nesumnjivo nastanjeno u samom selu.
Stoga je vrlo vjerojatno kaka je selo Hrvat Poeke nahije isto to i selo Hrvatinovci nahije,
aji su neki njegavi dijelovi u imovinskam smislu, kao. to sam rekao prethadna, dijelom pripadaJ i
vlasnicima koji su ivjeli u Poegi, a dijelom onim muslimanskim i seljacima koji su
bili nastanjeni u samom selu kajeje administrativno pripadala Kut j nahiji. Selo HrvatIHrvatinovci
se stoga godine 1579. nalazilo na granici Poeke i nahije. Kako se dananji topo-
nim Kratelji u sjevernom susjedstvu sela Cerovca nalazi otprilike na sredini udalj enosti dananj e
Poege i Kutjeva, ne ostaje doli kao je isti toponim vrlo izgledan kandidat za s
onim, selom *H(o)rvatima I Hrvat I Hrvatinovcima iz 1338. i 1579. godine. (Sl. 7)
Selo *H(o)rvat(s)ka (Horwathka) kod dananje Koprivne u dijelu
posjedima obitelji (K6r6gy) godine 1469. spaminje se i pasjed imena Horvatka
(Horwathka) za koji se smatra da se nalazio u blizini dananjeg sela Koprivna u
dijelu Pasjed Horwathka zasigurno se nalazio kod dananje Koprivne, jer se u Popisu san-
dka Poega iz 1579. godine u sastavu nahije navodi sleo Koprivna, kojemu je tada pripadala
mezra, adnosna pustoselina Hrvatska.
3l
Selo *H(o)rvat / Horwath kod Erduta
U isprave datirane godinama 1478., 1480. i 1480.11481. navodi se posjed Vukovskoj upaniji
imena Horvat (Horwath). J4 Neosporno je kako se on nalazio u blizini dananjeg Erduta, jer se tako npr.
JI / Mauran / Sran 2001, Selo Gornji i Dalnji str. 80
" Engel 1963- 1998, Sir. 86: Horvalka 1469: v. Horwathka (DI. 32 365) K6r6gy Utrtozeka (1469) . Kaporna es Vojdafalva
kozot! emlitik. - Ugy latszik Koprivna korlil fekudl. (Cs. ll . 318; Heller: Ver. 73).
J3 / Mauran I Sran 2001, str. 268
" Engel 1963- 1998, str. 85: Horvat 1478: insula .. . in opposilo p-is Horwath (DI. 18051); 1480/480: ex opposito p-is
Horwath intra ... m-s op-i Zond ... in Horwath (Dl. 18313); 1480/480: ad flumen Danubii intra m-s Horwath (DI. 18
258
- - --- - -- - - D. Hrvatsko ime u srednjovjekovno} Slavoniji ...
u Popisu sandaka Poega iz 1579. godine u Erdutskoj nahij i mezrama, odnosno pustoselinama
kasabe Erduta navodi i mezra, odnosno pustoselina Hrvat, koja mu je istovjetna. 35
Srednjovjekovni posjed *H(o)rvati u Vukovskoj upaniji u prostoru dananjih Mikanovaca u
Vukovarsko-srijemskoj upaniji
Povoljan prometni poloaj prostora dananj ih Mikanovaca bio ja i u prolosti. Na to
i .ostatci dvaju krakova rimske ceste vidljivih u umama koje prostor Stari Mikanovci,
sjeverozapadnog kraka u umi Cerik i jugozapadnog u umi Muko ostrvo, te nalaz jednoga rimskog
groba na trasi iste ceste u prostoru Starih Mikanovaca i ume Cerik. 36 Isti nalazi indiciraju kako
je u prostoru dananjih Starih Mikanovaca vjerojatno postojala postaja .. .mansio, mutatio ili stalio ... na
kriitu dvaju sporednih rimskih prometnih pravaca: onoga koji je spajao Certissu (trbinci kod
i Cibale, te onoga koji je od glavnog rimskog prometnog pravca u Podravini, Certissu, preko
Mikanovaca, Andrijevaca i Broda (Marsonije) ili preko Kostroman - Sv. Dionizija kod amca (,,?Castrum
Romanum ") prelazio Savu te se spajao na glavni rimski posavski cestovni pravac Siscia (Sisak) - Sirmium
(Mitrovica) i dalje preko njega dolinom rijeke Bosne ulazio u ondanju provinciju Ilirik, tj. Dalmaciju.
Moda je ovim pravcem negdje u drugoj polovici ll. na prostor Slavonije stigao s juga
novi etnik. U je on antropometrijskim mjerenjima populacije ukopane na groblju bje-
lobrdskog horizonta," a u prostoru Mikanovaca zabiljeen je etnonimom te ujedno i toponimom 'Hrvati.
Prvi put je taj etnotoponim zabi ljeen u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. (1235.-1270.) iz 1238.
godine. Isprava je to kojom kralj Bela dariva viteki red ivanovaca, tj. hospitaJaca (Grdo militiae Sancti
Joannis Baptiste hospitalis Hierosoymitani; Grdo fratrum hospitaliorum Hierosoloymitanorum) nizom
posjeda u Ugarskoj i Slavoniji, kojima i sa ...desetjutara zemlje Croac ('Horvati / 'Hrvati f *Hrva-
tovac), ... izuzete ovom darovnicom od nadlenosti upanijske utvrde Walko (Vukovar), a koja se nepreki-
nuto nas/avija na zemlju njihovog (misli se ivanovaca) doma, koja se zove Magna Villa ... ('Velika Vas /
'Veliko Selo) ... nomine Croac a castro de Walkoyexemtam, quae est conntiguae lerrae eiusidem domus.
que vocatur Magna villa, cum silva pertinente ad ipsam ... "
est godina isprava istoimenog kralja iz godine 1244., kojom se opisuju granice Bosanske,
0. biskupije, kao jednog od susjeda Biskupije na potoku Joavi, navodi
posjed .. .predium nom ine Urvali eorundem cruciferorum ...
l9
Ovdje je etnonim puno jasniji, a se kako je posjed Horvati tada u rukama ivanovaca, vjero-
jatno kao posljedica tatarskog pustoenja iz godine 1242. je kako je stanovnitvo, koje je naselju
dalo ime i koje je jo 1238. godine imalo izdvojen drutveni poloaj , jer su bili izravni podanici upanij-
ske utvrde u Vukovaru, dakle iobagones cos tri, tada potisnuto u poloaj prema ivanovcima.
To stanovnitvo godine 1242. nije u potpunosti nestalo jer bi se u protivnom izgubilo i ime naselja, to se
naprotiv nije dogodilo. Naime, srednjovjekovne isprave iz 14. i 15. (1387. ,'" 1395
41
i 1478. godi-
ne) pokazuju kako se posjed Horuathy I Horwati I Horvaty prostirao na irem prostoru nego to je danas
Stari Mikanovci, tj. je i prostor dananje manji zapadni i jugozapadni
dio dananje Ivankovo na istoku, prostor naselja na zapadu te dio prostora naselja Vrbica
na Sjeveru.
350); 1480/48 1: p. Horwath (DI. 18 438).
Atiteli prepostsage (1478), Erd6d tartozeka, 1480-ban 13 j obbaggyal. Az 6budai apacak eifoglaitak egy howi tartoz6
szigetet, ameiyaDuna tiIls6 part jim, Bacs m.-ben fekudt (1480). - 1550 k. Hrvat puszta az erdodi mihijeben, Erdod utim
ossze (Tapu defteri 1000, p. 17: tllfVat). Sontlival szemben. a Duna mellett fekudl. (Cs. ll. 3 17; Heller: Ver. 73.)
" 1Mauran 1Sran 200 I, str. 277
,. Topografija 1999-2005.
" laus 2000, str. 273 -284
38 IV, str. 48-49, isprava broj 44
" IV. str. 236-239, isprava broj 208
.. PISBiS I, str. 61-66, isprava broj 37
" PISBi S I, str. 128-130, isprava broj 96
259
- - --- --- --- _ .- - -_._ - -- - ---
Starohrvatska pros vjeta III!33 (2006.)
Potpuni opseg posjeda Horvati ,tj. njegovih 8 naselja donosi isprava iz 1395. godine: na j"e
mjestunavedenosredinjemjestoposjedaHoruathy, zatim nekakavZeulews Zeule-vas (?),mozdadanas-
njiSoljak, od StarihMikanovaca, nacesti premaStrizivojniili zemljite Sala,Jugozapadno
od Starih Mikanovaca u blizini peradarske farme ili moda najvjerojatnije toponim Seht,e oko 1400
metarajunoodsreditadananjih potomOstrigouch (*Ostrigovci ,kojezbognepostojanja
suvremenogtoponima nije identificirati premda ihse smjetau prostorjunood
dananjih Pethowch (predium Peczkocz 1478.)='Petkovci zemljite
nood Vogicnh (Vogyncz, 1478. ;Vogynchy 149l.;Wagynczy 1508.1 1509.) = dananji
BalasJalua alio nomine Peskowcz (Pazakowcz 1478.) ; Blaevci, drugog imena Peskovci = zemljite
Paskovac Starih MikanovacaiumeCerik;46 PetrusJalua (Petrosyncz, 1478.)=zemljite Petra-
incijugozapadnood premaRetkovcima
47
ili zemljitePetruevci, oko l kilometarzapadnood
sreditadananjeVrbice; Zentmiclos = *Sv. Nikol a, dananji Stari Mikanovci, odnosno toponim Selite
u prvom sjeverozapadnom susj edstvu dananjih Starih Mikanovaca;4s i GuresJalua (predium Gywrincz
1478.)= dananji zapadnoodStarih Mikanovaca.
49
Samo ime Mikanovaca, kaojednog od naselj aposjedaHorvati ,izvedenojedakle izposvetenekakve
crkve.Gdje seona nalazila tejeli bilaupnacrkvaili samofiiijainacrkva, odnosnokapelanijedo
sada Znasesamo kakojeuHorvatima 1478.godine postojalazidana crkvakamenog tornja,
tada ruevna.'oTojevjeroj atno bila upnacrkvaHorvata,upe koju spominjupapinski de-
setine 1332.-1335. godine. Ukupno sutadapapinski u ovoj upi uestsvojih pohoda
1332. i 1335. godine skupili 11 8 "banskih denara"." Ovaj podatak svrstava upu u tadanjim
42 Isto.
<J 1989, str. 15; Engel 1963- 1998, str. 249 koji ga sa dananjim toponimom, odnosno
zemljitemVinjak, koj eseotprilikenalazi na dananjihstarih Mikanovacai Vionyak
(SzoIOs) 1395:v. seu p. Zeulews(Dl. 8028, reg.: Zs. l. 3826); 1478: pred.Vynnyak (Dl. 18145)- Vodjinci esNovi
Mikanovci koriil fekiidt.(Cs.lI.362,355Sz6116s;Heller-Nehring 215).
" Engel 1963-1998, str. 154:Osztrigonc 1395:v.seu p.Oztrigoneh (Dl. 8028, reg.: Zs.I. 3826) - Vodjincies Novi
Mikanovcikoriil fekiidt. (Cs. Il .339;Heller-Nebring 133).
" 1989,isto;Engel1963-1998,str. 163 :Peckove1395: v.seup. Pethkowch[ii: Pechkowch](Dl.8028,reg.: Zs.
I. 3826); 1478: pred.Peczkocz(Dl. 18145)- 1570 k. Peckovcipuszta az ivankov6i nahijeben,Rodivina [aluhoz
tartozik (McGowan467: Ma talinhn.Vodjinei meilenDNy-ra. 1910. terk.: polj e.(Cs. ll.
292;Heller-Nehring 138, 140.)(A kord"stRozsd (ekvesedontiel.).
" Engel 1963- 1998,str. 251: Vogyine(i,Vagyinci) 1395: v. seu p. Voginch (Dl. 8028, reg.: Zs. L3826); 1478: p. Vo-
gynez(Dl. 18 145); 149 l: v. Vogynehy(Draskovich lt. 66-13,Df. 233 472); J508/509: p.Wagynczy(Zaylt. C-I-32,
Df. 2658I4)- J550-70k. Vodjineefalu azivankov6i Polana f61ddel (Tapudeft eri 1000,p.142:
MeGowan468: Ma kzs.Vinkovcit61 Ny-ra. H. Vodjinci. (Cs. ll.363; Heller-Nehring 198.)
., Engel 1963- 1998,str. 162: Paszakovel. (Paszkovei, Balazsfalva) 1387/38 8: p. Pazkoch(Dl. 7309, XVII. 89,
reg.: Zs. I. 217); 1395:v. seup. Balasfaluaal. nom. Pezkowch(Dl. 8028,reg.:Zs. I. 3826); 1478: p.Pazakowcz(Dl.
18 145); 149J: v. Pazkowczy (Draskovich lt. 66-13, Df. 233 472); 1508/509: p. Pazakowez(Zay lt. C- I-32, Df265
814). - 1565-ben P..kovce puszt.a gorjani nahijeben (Tapu defteri 351, p. 358: diger).(Cs. 11. 341
Paszkolez;Heller-Nehring J37.) koriiJ fekhetett.
48 1989,isto.
Engel 1963-1998, str. J67: Petrosovc l. (Petrosinc, Petrusfalva) 1395: v. seu p. Petrusfalua (Dl. 8028, reg. :Zs. I. 3826):
1478: p. Petrosyncz(DI. J8 145): 1491: v.Pethrosewcz(Draskovich lt. 66-J3,Df. 233 472); J508/509: p. Petrosowcz(Zay
lt.C-I-32,Df. 265 814); 1525:port.p-naria Petrosyncz(Zaylt . A-I-87h,Df. 285 358); 1526:totales p-es ... Pethrosyncz
(Zaylt. G-2-J,Df. 265 889).
- 1550-70 k. Petrainci puszta az ivankov6i nahij eben, Retkovci nepe mliveli (Tapu defteri 1000, p. 144:
McGowan 473: Vodjinci es Retkovci kozottfekudt. (Cs. ll. 343;Heller-Nehring 141 ).
" Engel1963-1998,str.155: Szenlmiklos1395:v.seup.Zenthmic10s(Dl. 8028,reg.: Zs. I. 3826)- VodjinciesNovi
Mikanovcikoriil fekiidt. (Cs. JI. 353;Heller-Nehring214).
" Engel 1963-1998, str. 58: Gyiirine(Gytirefalva) 1395: v.seup. Ourefalua(Dl. 8028,reg. :Zs.I. 3826); 1478: pred.
Gywrincz(Dl. J8 145); 1508/509: p. Gywryncz (Zay lt. C-I-32,Df. 265 814)- Vodjincies Novi Mikanovci kortil
fekiidt. (Cs.JJ. 313 Gyorefalva;Heller-Nehring64).
SI Ovaj podatak sadranje, drugim brojnim ostalim vrijednim podatcima vezanim za kasnosrednjovjekovnu povijest
Slavonij ei Srijema,II ispravistolnobi ogradskogkaptolaod24.studenog 1478.godine.Kakotoobj anjava 200l,str.
109, nj amjeJobGorjanski (t148 1. ), poslj ednji muki potomakpalatinskegrane roda Gorjanskih, predaoznatan dio
svojih posjedaNikoli SzecsijuGornjo!endavskorn,a u ime HeleneGorjanske,Nikoline bake kojaje
260
--------
----- --- - - D. Hrvatsko ime 1{ srednjovjekovnoj Slavoniji ...
Horvatima U skupinu upa srednje porezne jakosti, a na temelju usporedbe s iznosima poreza u
Isto vnJeme u drugIm okolnim upama (npr. u Sv. [liji , na mjestu dananjib Vinkovaca), mogu se izvoditi
I demografske procj ene stanovnitva. Prema ovoj analogiji moemo pretpostaviti kako crkvena upa u
HorvatJma, kOJOJ Je vrlo vjerojatno pripadalo svih 8 spomenutih sela posjeda Horvati, u deset-
14. nij e mogla brojati vie od 250-300 dua.
Nije sigurno je li upska crkva u Horvatima nosila posvetu sv. Nikoli , kako je glasio naslovnik
crkve ili kapel e po kojem su srednjovjekovni Mikanovci dobili ime.
u Novima Mikanovcima i danas postoji stara crkva sv. Bartola, uz koju
je i mjesno groblje. Pod imenom sv. Bartola ona se spominj e tek godine 1660. u izvjetaj u Petra Nikoli-
koji je kao biskupski vizitator biskupa Petra tada granice
biskupije u Slavoniji. U njegovom se izvjetaj u za nju veli: .. .ln parochia Verbicze in paga Michanovczy
integra lapidea ecclesia sub titulo Barthalamea apostoli, et suni tria Ioca ubi celebraiur, parva vestigia
ml/rorum ib;, ;gnoranlur namine propria ... " [z ovog zapisa vidljivo je kako su osim Sv. Bartola u tada-
njoj upi, koj oj su pripadali i Mikanovci , postojala jo tri mj esta u kamenim ruevinama gdj e
se nekad odravalo bogosluj e. Jedno od tih mjesta vrlo vjerojatno bila je i crkva ili kapela sv. Nikole,
po kojoj su Mikanovci dobili ime. Gdje se ona nalazila, je utvrditi, kao to je i za
druga dva, u izvjetaju iz 1660. godine, spomenuta mjesta ruevnih crkava.
Sv. Bartol je prema stilskim osobinama mijeanih apsidaini za-
vretak s kontraforima sa zapadne strane i okrugli zvonik u obliku obrambene kul e sa zapadne
strane). Upravo zbog takvih osobina neki nastanak crkve sv. Bartola u Novim Mikanovcima stavljaju u
sredinu i drugu polovicu 13. a njezinu gradnju pripisuju redu ivanovaea, koji je posjedom Hor-
vati vladao tijekom 13. Osim toga, arheoloka istraivanja provedena unutar crkve nisu za sada
potvrdila da se ispod nje nalazila jo starija ili crkva.
53
Pouzdano se moe da je crkva sv. Bartola, tj . nj ezin kosi toranj koji u najviem dij elu postaje
osmerostran, i u funkciji straarnice kojom se nadzire okolica u krugu od desetak kilome-
tara. Poloaj sv. Bartola upravo je izvrstan, j er se nal azi na brijegu, tj. na posljednjoj padini
uzvisine koja se izdie iznad prostrane ravnice koja se otvara s june strane te uzvisine.
Kosina tornja nije nastala zbog s\ijeganja terena, nego vjeroj atno iz razloga njegove brze gradnje, to
samo indicira kako je crkva sv. Bartola nastala vrlo brzo nakon tatarskog pustoenja Ugarsko-Hrvatskog
Kraljevstva 1242. godine, pa bi stoga njezini graditelji bili ivanovci. osob ine su do-
gradnje crkve koncem 13. ili 14. kada posjedom Horvati vie nisu vladali ivanovci,
obitelj Bancsa te je ona moda u tom vremenu, od postala upna crkva na
posjedu Horvati.
Tomu u prilog toga ide i kako se u neposrednoj blizini Sv. Bartola, u njivama podno crkve, lj.
oko samog groblja uz ovu crkvu, ali vie na jugozapadnu stranu, na povrini nalaze
srednjovjekovna keramika i novac, to nesumnjivo na postojanje srednjovjekovnog naselja i nje-
mu upskog groblja u neposrednoj blizini. Sloga su crkva sv. Bartola u Novim
i njoj oblinji prostor nai zgledniji kandidat za smj etaj srednjovjekovnog naselja 'Hrvati. Stovi-
e, oko Sv. Bartola se osim srednjovjekovnih artefakata nalazi i rimska keramika, pa i srednjovjekovne
'Hrvate trebati svrstati u red onih srednjovjekovnih naselj a nastalih na istim pozicijama na kojima je, ili
u njihovoj neposrednoj bli zini, i tijekom antike postojalo naselje ili kakva villa rusclica. Treba jo dodati
bila sestra lobova djeda Nikole U. GOJjanskog. Tsprava je zapravo svojevrsan inventar nepokretnih dobara obitelji Gorjan-
skih. Sadri sveukupno 50 izvornih stranica, a se u dravnom arhivu pod inventarnim brojem DI. 18145.
Naalost, do danas nije II cij elosti objavlj en ni od a ni od hrvatske historiografije iako je isprava neizmjerno
vrijedna kao izvor za ekonomsku, demografsku i crkvenu povijest te povijesnu topografiju Slavonije i Srijema II kasnom
srednj em vij eku. Podatci iz ove isprave sadrani su II obliku kratki h zapi sa II opsenom radu medievista
Csankij a (Csanki 18901 897). Njegove je zapise uglavnom manjevi e dosljedno koristo 1910, koj im sam se i
ja koristio.
52 Engel 1963,1998, str. 85: 1332- 7IPp. Reg: Blas. sac. de Hurnasy, sac. de Hurach;, Hencellinus de Hudwarcy, Fab. de
Wduari (I) , - Chomali, -Arroad(Val. Il l. 245, 270, 280, 288, 299, 3 14), 1332: 28 banalis, 13331: 30 banali s, l 333 !!: IS
banalis, 13341: 10 banalis, 133411: 20 banali s, 1335 11 : 15 banalis; kao i Bosendorfer 191 0, str. 199
" Szabo 1966-1967, str. 342
261
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - ----- - --,, - - -
Starohrvatskaprosvjeta IlIIH (2006.)
kakonekiautoripoput. samosreditesrednjovjekovnogposjeda*Hrvatismjetajuupravooko
crkvesv. Bartola.
Drugiautori, poputVladimiraGossa, spekulirajuo moebitnom ranijem J?ostanku. crkve sv: Bartola.
Goss takonatemeljuanalogija snekim crkvama uSvedskoJ,Poljskoj IEngle-
skoj vrijeme gradnje crkve sv. Bartola stavljau prvupolovicuili sredinu 13. anjezin nastanak
vezujeuzkolonizaciju"Sasa",odnosnoNijemacauUgarskomKraljevstvu." Osobnoml senjegovateza
prenapregnutomjeruprostorusrednjovjekovneVukovske upanijenema dOkaza, ni
snih ni toponimijskih, neke brojnije kolonizacije"Sasa". Iznimku od ovogpraVila blJedmo
upanijskogsreditauVukovu,te primjeridoseljavanjapripadnikafeudalneelite
podrijetla,vezaniuzkraljevskadarivanjeposjedauVukovskoj upaniji.
E. mislikakojeispravompapeGrguraXI., izdaneuAvignonu 16. 1376. godinena ime
tadanjeg bana Ivana Horvata, na mjestu dananje Vrbice, osnovan samostan
kojemujetadapripalacrkva sv. Bartola. U ispravije, samo o tome daje IvanuHorvatu
doputenoda nasvojemposjedu ..feudoproprio...naseli franjevceporadi borbeprotivi zmatikaipata-
rena. Prema samostan uVrbicispominjese1379. i 1390.godine,aegzistiraojenavodno
1376. i1533. godine." Te tvrdnjetrebauzeti S velikom rezervom,jerse ..feudoproprio... nuno
nemoraodnositi na 'Horvate; to bi mogao bitibilo koji drugi od brojnih posjeda kojejeobitelj Horvat
imalane samouYukovskoj iu Poekoj te upaniji.
Crkva sv. Bartola obnovljenaje 1731. godine, za biskupovanja "bosanskog", odnosno
biskupaPetra odLaka(1716.-1749.),o ikameninatpis
56
iznadvrata sjunestrane
crkve, tejesve do godine 1810. bila i upnacrkva.
Drugi, sredite srednjovjekovnih Horvata smjetaju na svakako najpoznatiji
arheoloki lokalitet, gradinu,vieslojni prapovijesni lokalitettelltipa),koji se nalazi u samom
sredituStarihMikanovaca. PovodtakvomnjihovomsmjetanjubiojeMarsiglijevcrte gradine
iz godine 1726.,nakojemjevidljivtlocrttemelja objekta.Taj objektneki suvrlovjerojat-
no pogreno interpretirali kao ostatke fortifikacija srednjovjekovnogafeudalnog uHorvatima,
jerMarsiglijeva konstrukcijasadranau komentarucrtea,kojaulatinskomjezikuglasi ...inquo
turzicula lignea..." ne u hrvatskomprijevodunitadrugo negoli ... ukojem(je) turcikula= turska
kuladrvena... nepostojinijedansrednjovjekovniizvorkoji bi u*Hrvatimaspominjaoikakvu
utvrdu (castrum, castellum). Dodue, nije kakojevelikaka obitelj Horvat-B<incsa, kojim su
Horvatibili sredinjiinajvanijiposjediukojemsuvrlovjerojatnostalnoboravili,gradilakakve,barem
drvenefortikacije, za osiguranjesvojeg dvorato su ga ondje imali.
Zatitnaarheolokaistraivanjaprovedenagodine 1980. na gradini barza sada,nisu
potvrdilasrednjovjekovneartefakte,ali suzatoiznjedrilavrijedneprapovijesnearheolokenalaze.
ovomizostanku,. iznositvrdnjeo nalascimarimskogaikasnijegarheolokog
materijalana gradini iuStarimMikanovcima."
Bilokakobilo,posjedHorvateje,vjerojatnozakupomodivanovaca,krajem 13. steklaugled-
naugarskavelikaka obitelj Bancsa,kojajeimedobilapo mjestu Bancsau Prvipoznati Bancsa,
kojijenosiopridjevAranyasdeHorvati, biojestanovitiToma." Od sada ovi B<incsetijekom
$4 1999,str. 333-335.UtemeljimaSv.Bartola su proirenja koja seipak ne mogu interpretirati
kao ostatci nekestarije
" Goss2003.
" 2000,str. 135, 140
s7 Aedem hane diva Barth%meo sacram Petnts Bachich de Lach, episcopus bosnensis /erventissimi zeli pro domo el salufe o o
ximi, in perenne divini cultus munimen restauravU anno, quo Benedictus XlI. Pont. Ma. necessitate Jatorum adactus obiit in
pace perpe/ua requvil. 1731.,preuzeto izSzabo 1966-1967) str.343
55 Objavljenojeto sve II MarsiglijevudjeluDanu.bio Pannonico Mysictls, Amsterdam 1726,apotpuni zapiso gradini
II ovom djelu glasi: .in MikanoJtzi pago Sclavoniae ... , monticulum ab adjecente paga Sclavoniae, ita dicta, denominatus oo
ad 30. passus oltitudine sua affugens, manufoctus absque dubi denaminatus ad 30. passus o!titudinem sua affugens,
factus absque dubio, cujus summitatem circumcirca vallum ambil, diame/ro passuum 140. Reductum aulem, in quo turzicula
lignea, proeferita saecula exstructum esse constat ... , Preuzetopreko: Szabo 1966-1967, str. 342
" 1989,str.63-65
262
-- ._ - - - - ..- -
-- - - - - -- -- - - - - - - - - -
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji. ..
14. nositi nas.lov de Horvati, prema svojem prvom i posjedu, od mnogobrojnih,
u tadanj oJ VukovskoJ upaniji.
Horvate, kao i sve ostale mnogobrojne posjede u Vukovskoj upaniji isti su, formalnopravno jo 1387.,
a stvarno najkasnije 1394. godin e, izgubili zbog uloge koju su 1386. i 1394. godine imali
protudvorskom pokretu lige ugarskih i hrvatskih velikaa protiv kraljica Elizabete i Marije te poslije
Zigmunda Luksemburkog (1387.-1437.). njihovih posjeda, pa i sami Horvati , pripali su njiho-
vim glavnim protivnicima, Nikoli II. (* 1367. -tI433.) i Ivanu (*1371.-t 1429.) Gorjanskom. Pala-
tinska grana Gotjanskih drat Horvate sve do smrti njihovog posljednjeg Nikolina unuka Joba
(tJ 48J. ), nakon je posjed preao u ruke banske grane tog roda. Pretposlj ednji poznati predosman-
lijski spomen posjeda i naselja Horwathy see u godinu 1506., kada mu je posjednik bio Lovro Banffy
Gorjanski (tI526.).
Posjed Lovre Banffyja Horwath spominje se i u listini (izvjetaju) izdanoj 20. lipnja 1521. u Sv. Iliji (Vin-
kovcima) od strane dvoji ce vukovskih podupana Jutj a Banffyja od Talovca i Emerika Szekelyja od RUcsa
Radi se o istrazi ovih podupana u povodu optuaba vicepalatina Ivana od Getyea, tadanjeg vla-
snika vlastelinstva, kako je Lovrin oficijal Ivan koji je stanovao na Lovrinu posjedu Horwath.
silom oteo konja jobagionu Marku, koji je ivio na vicepalatinovu posjedu Ivankovu (1wanka).'"
Lovrin sin Ladislav (t 1528.) vj erojatno j e posjednik u Horvatima, a kako je on bio i poslj ednji
muki potomak banske grane Gorjanskih, Horvati su kao i ostali posjedi morali u
ruke neke druge obitelji. za posljednjih 9 godina prije osvajanja sredinje i
zapadne Slavonije od strane Osmanlija 1537. godine se kako nema vijesti o posjednicima Horvata.
61
je da sredinje mj esto koje je posjedu dalo ime, to osmanlij sko osvajanje nije ni
doivjelo. Ono se u popisu Poekog sandaka iz 1579. godine navodi kao mezra ili pustoselina u
relativno Mikanovaca, koji su tada imali 36 Ovo je i posljednja vijest o naselju
znakovita imena Hrvati. stanovnitvo koje je naselju negdje u ll. ili najkasnije 12. sto-
dalo ime, nij e nestalo, ono je tijekom osmanlijskog razdoblja opstalo u Mikanovcima te je
vjerojatno u nekoliko navrata novim migrantima s juga, na to imena i prezimena nekih
stanovnika u spomenutom osmanlij skom popisu iz 1579. godi ne"
U velikom protuosmanlijskom ratu (1683.-1699.), kada su veliki prostori Ugarsko-Hrvat-
skog Kraljevstva, Mikanovci nisu imali znatnij e gubitke stanovni tva jer su prema prvom postosmanlij-
skom popisu iz godine 1702. imali 31 dakle samo 4 manje nego 1579. godine. Isti popis iz 1702.
godine navodi osim stare crkve sv. Bartola i to kako je: ... u staro vrime ovdena je bilo misto taborsko
kod sela od zemlje ugradjeno anac (Mikanovaczky Sanacz). od kojega temelji do sada se
nahode ...
63
Podatak se nesumnjivo odnosi na gradinu II Starim Mikanovcima, koju je 24 godine kasnije
spomenuti Marsigli nacrtao i opisao s vidljivim ostatcima drvene arhitekture.
'" 1983 . str. 102
" 2004, str. 59
" Engel 1963-1998, str. 85, II svojoj o Horvatima, pored izvora spomenutih u mojem tekstu, navodi jo neke
srednjovjekovne izvore u kojima se Horvat i neizravno ili izravno spominju: Horvati 1238/377: t-m ad 10 ar. nomine
Croat!, a castro de Walkoy exemtam, que est contigua t-e eiusdem domus ... Magna Villa, cum silva pertinente ad
ipsam (Dl. 106 180! , F. IYII. 108); 1244/375: pr. Urvati ... erueiferorum IV. 238); 1332- 7/Pp. Reg: Bl as.
sac. de Hurnasy, sac. de Hurachi, Heneellinus de Hudwarey. Fab. de Wduari (1). - Cboruati . - AIroad (Vat. VI . 245,
270,280.288.299,3 14); 1348: mg. Pet. f. Pauli de Horwaty (DMV 59, Df. 2 18 555, Xl. 449); 1351: mg. Pet.
f. Pauli f-i Thorne di eti Aranyas de Horwati pro universitate nob-um C-us de Walkow (DI. 4221 , A. V. 517, XlI.
37); 1355/357: mg. Petr. f. Paul i de Horuaty (DL 41 310, A. Vl. 263, 265, xn. 272, 274); 1387/388: p. Horwaty
(DL 7309, XV II . 89, reg.: Zs. l. 217); 1395/395: Jo. a-diac . .... Nic. et Lad. f-i St-i f-i Petri de Horuathy (DL
8028, reg.: Zs. I. 3775); 1395: v. seu p. Horuathy (DI. 8028, reg.: reg.: Zs. l. 3826); 1408: p-es Horwaty et Nogfalu
cum earum pert. (Zay lt. C-I-5, Df. 265 78 1. F. Xl4 . 672, vo. Zs. II. 6221 ); 1413/421 : in Horuaty (DI. 87 956, reg.:
Zs. IV. 1068); 1432: curia in Horuathy (H. VII. 452-4); 1455: ad ... Horwathy (Dl. 33 806); 1478: p. Horwathy (DJ.
18 145); 1491: v. Horwathy cum tributa (Draskovich lt. 66-13, Df. 233 472); 1506/ 507: p. Horwathy (Zay lt. C- I-29.
Df. 265 809); 1508/509: p. Hervathy, ... tribo in prescriptis p-bus ... Horwathy (Zay lt. C-I-32, Df. 265 814); 1521 :
Jo. offi ciali s ... Laur-i Banffy de Gara in p-e sua Horwath eonstitutus (Zay lt. C-I-34, Df. 265 816).
" I Mauran I 200 l . str. 156- 157
263
Starohrvats!w prosvjeta /lI/33 (2006.) _--- - - - - - --- - - -'- - - - - -
Sve to navelo je dio autora da na gradini trae samo sredite posjedaHorvati, tj. feudalnu
utvrduidvor(. .. curia in Horuathy. .. 1432.)64 hospitalacatenjihovihnasljednika,velikakihobiteljiBan-
csa-Horvati
Postoji i prema kojoj bi poloaj sreditasrednjovjekovnihHorvatatrebalo traiti na
nekojdrugoj lokaciji.Jednaodnjihjeitoponimamac,kojisenalazinazapadnomkrajudananjeVrbice,
tj. od njezinogsreditajeudaljensamo800metara. OdsreditaStarihMikanovacaovaj amacudaljenje
2-2,5kilometrapremasjeveru.Trebajododati kakoni poloajVrbiceuprolostinijebionadananjemu
mjestu, 1-1,5 kilometara gdje isadapostojitoponim"StaraVrbica".
RodoslovljeobiteljiBanesa-Horvat:
AI.Toma "Aranyas" de Horvati ; oko 1280.-1300.
BI. Pavao Horvat
CI.PetarHorvat(1348.-1355.); 1351.godinezastupnikvukovskogplemstvanasaboruplemstva
keupanije.
D1. Ivan ("Ivani") Horvat (1376.-t 1394.) ban te vukovski, srijemski i bodroki upan
(1376.-1386.); protukralj Ladislav Napulj skiproglasio ga 1391. godine svojimglavnim namjesnikom u
Ugarskoj iHrvatskoj ;zarobljen kod Dobora u Usori ukolovozu 1394.godine; ipogubljenu Pe-
istegodine
El.?Pavao( 1377.)65
E2. ?Juraj (1377.)
D2 Pavao Horvat (?l370.
60
-?tJ394.), biskup (1379.-1386.), od 1384. godine idejni pred-
vodnik lige ugarskihihrvatskih velikaa protiv kraljicaMarij e iElizabetete poslijeZigmunda Luksem-
burkog; zarobljenubitci kod Doborau Usori 1394. godine; iste godine na u Budimujedini od
tridesetijednogoptuenog"ustanika";zbogsvojeg stalea izbjegao pogubljenje,alimu se
odtadaupovijesnimizvorimagubi svaki trag; smatrasekakojepotajnoumoren u
D3.Ladislav HorvatCt 1387.); poginuo uborbamakoje su seu ljeto 1387. godine vodile saZigmun-
dovimpristaama uBaranskoj,Vukovskoj, te Srijemskoj upaniji

DAO- Dravni arhivOsijek
GMVk- Gradskimuzej Vinkovci
GOMHVk- Godinjak OgrankaMaticehrvatske Vinkovci
HBL- Hrvatski biografski leksikon
OA- OpusculaArchaelogica
PISBiS- r. Mauran,Povijesni izvori Slavonije, Baranje i Srijema, Sv.L, 1390.-1409., Osijek,2002.
'" Szabo 1966-1967,str. 342
'" Bo,endorfer1910,str. 199
66 XV, str. 289. U popisusvjedoka, a nakon ugarskog palatinaNikole I. Gorjanskogi hrvatskog bana
Nikole navodese"metri" ... Pauli el Georgii,jiliorum quondam /oannis de Macho ..
264
D. HnJatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ...
- ---- - -.- --- - - -- - -
LITERATURA
2001
S. Potonuli svijet, Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju, Slavonski Brod
2001.
2003
S. Srednjovjekovno Ivankovo i njegovi gospodari, MonografijaIvankovo,Vinkovci2003.
2004
S. Srednjovjekovna naselja na mjestu Vinkovaca, urukopi su,2004.
1995
l. v. Der Adel von Kroatien und Slavonien, faksimilpretisakiz 1899.godine, Zagreb 1995.
Bosendorfer 1910
J. Bosendorfer, Crtice iz slavonske povijesti, S osobitim obzirom na prolost upanija:
Poeke, Cisdravske Baranjske, Vukovske i Srijemske te Kr. i Slobo Grada Osijeka u srednjem
i novom vijeku, Osijek 1910.
Budak 1989
N. Budak,Ivan od Paline, prior vranski, vitez sv. Ivana, HistOlijskizbornik,Zagreb 1989,god. XLI!
(I)
Csanki 1890-1897
D. Csanki,Magyarorszag tortenelmifoldrajza: a Hunyadiak koraban, VII., Valk6varmegye,Budapest
1890-1897.
1998
L. Svetite Majke Boje i izPaline, Kaj 31 (1998), 69-78
Engel 1963-1998
P.Engel ,Rukopis o Vukovskoj upaniji za 5. svezak povijesno-topograjskog Ugarske po-
znatogkao: GyorgyGyorffy,Az Arpad-kori Magyrorsag tortened foldrajza, sv. 1-4,Budapest1963-998.
1989
. Feud Hrvati i druge crtice za povijest Mikanovaca, Vinkovci 1989.
2000
E. Kratki povijesni pregled biskupija i Srijemske, Osijek 1944., pretisak,
Osijek2000.
http://genealogy.euweb.czlhung.html
Goss2003
V. P. Goss,Crkva sv. Bartola u Mikanovcima-romanika Save i Drave i europska kultura, Peri-
stil,XLVI,Zagreb2003.
Goldstein 1996
I.Goldstein,Kronologija, Hrvatska-Europa-Svijet, Zagreb 1996.
265
Starohrvatska prosvjeta IlI!33 (2006.)
2001
F. / I. Mauran / S. Sran, Popis sandaka Poega 1579. godine, DA Osijek, Osijek 2001.
Horvat 2000
R. Horvat, Srijem, Naselja i stanovnitvo, pretisak, Slavonski Brod 2000.
Hrvatski bibliografski leksikon 1983-2005
Hrvatski biograftki leksikon, 1-6. , Zagreb 1983-2005.
Hrvatska enciklopedija 1999-2004
Hrvatska enciklopedija, 1-6, Zagreb 1999-2004.
1983
N. Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, Vukovar 1983.
1975
V. Povijest Hrvata, J-V, Zagreb 1975.
1999
M. Rezullati sustavnih i zatitnih arheolokih iskopavanja Arheolokog odjela
Gradskog muzeja Vinkovci za 1997. i 1998. godinu, GOMHVk 16., Vinkovci 1999, 333-335
Laszovski 1904-1908
E. Laszovski, Povjesni spomenici plem. Turopolja polje" zvane / Monu-
menta historica nob. communitalis Turopolje olim "Campus Zagrabiensis " dictae, Codex Turopoljensis,
L-IV., Zagreb 1904-1908.
Mauran 1988
L Mauran, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, JAZU, Osijek 1988,74-75
Mauran 2002
J. Mauran, Povijesni izvori Slavonije, Baranje i Srijema, Sv. l, 1390-1409, Osijek 2002.
Nodilo 2003
B. Nodilo, Ruevine zamkova na samoborskom i gorju, 55 (2003) 4, 239-
246
1940
S. Vukovska upa, U razvitku svoga naselja od XIII. do XVl!. I. dio, Zagreb 1940.

D. Srednjovjekovni toponim Horvati kod Mikanovaca II svjetlu kraniometrijskih analiza
srednjovjekovnih nalazita sredinje Europe, GOMHVk 19, Vinkovci 2002,125-148
2003
D. zajednice razvijenog i kasnog srednjeg vijeka na podrugu,
GOMHVk 20, Vinkovci 2003, 111-136
Rationes collectorum 1887
Raliones collectorum pontificiorum in Hungaria 1281.-1375., (Monumenta vaticana historiam regni
hungariae illustrantia), series 1. , tomus J. , Budapest 1887.
266
. _ - ---
_ _______ __ _ D. Hrvatsko imeusrednjovjekovnojSlavoniji...
1986
D. Sakralna arhitekturauSlavoniji, Zagreb 1986.
1905- 1 934
T. CodexDiploma/icus... I zbornikKraljevineHrvatske, Dal-
macijeiSlavonije,Svesci!ll.-Xv., JAZU,Zagreb 1905 -1934.
Szabo 1966- 1 967
Szabo, Spomeniciprolosti u Srijemu; Mikanovci, Ledinci, Babska i Lipovac, GOMHVk 5,Vin-
kovci, 1966-67.
laus2000
M.laus,KraniometrijskaanalizasrednjovjekovnihnalazitasredinjeEurope:NovidokaziO ekspan-
zijihrvatskihpopulacijatijekom 10. do 13. OA22,Zagreb2000, 273-284
Topografija 1999-2005
Topografija nalaza i nalazita bive Vinkovci, interna dokumentacija, neobjavljeno, GMVk,
1999-2006.
VelikiatlasHrvatske2002
Veliki atlas Hrvatske, umjerilu l : 100000,Mozaikkniga,Zagreb2002.
267
Starohrvatska prosvjeta !fl133 (2006.)
Summary
Croatian Names in Medieval Slavonia- according to Examples in Diplomatic Sources from the
13th to the 15th Century
Key words: Croats, medieval ethnotoponyms, medieval personal and family names, medieval topo-
graphy, High and Late Middle Ages, S/avonia.
The subject of this work,.via a few examples from diplomatic sources of the period of the 13th to 15th
centuries, are family and personal names as well as toponyms which are without doubt derived from the
ethnonyms Hrvat and Hrvati and which have been "caught" in the area of medieval Slavonia especially in
the areas of the medieval counties of Vukovar, Poega, Krievci, and those parts of Baranje county which
were located on the right bank of the Drava.
The Hungarian branch of historical topography within medieval knowledge, which is much more ad-
vanced than the Croatian, has already confirmed with a reasonable degree of confidence, that there is
almost no county of the medieval Kingdom of Hungary in which there did not exist at least one similar
toponym derived from a Croatian ethnic name. Therefore the presence of ethnonyms and ethnotoponyms
of the same origin should be less strange on the southwestern edge of the area of Pannonia and Hungary,
or in the framework of the Kingdom of Slavonia which is also geographically closer to the original source
of that ethnonym in the area of the eastern Adriatic and western Dinarics.
These assertions are easily verifiable in the volumes of the extensive Hungarian medieval famous
Gyorffy historical topographical handbook (Gyorgy Gyorffy, Az Arpad-kori Magyrorsag t6rteneti jo/-
drajza, vols. 1- 4, Budapest, 1963-1998), or in the handwritings of the late Hungarian historian Pal Engel
(1938- 2001), prepared for the 5th volume of the above handbook and which should have also addressed
the areas of those "south Hungarian counties" especially Vukovar and Poega which were also considered
part of the Kingdom of Slavonia. There also exists a range of other works of Hungarian rnedievali sts who
address the appearance of toponyms in the "Hungaro-Slavonian" medieval area both derived from the
ethnonyms of H6rvat(i) as well as toponyms derived from "Vlach ethnicities" or Olasz(i).
The origin of some of these toponyms in the area of Pannonia, at least as far as the name Horvat is
concerned, is certainly of relatively great age, or some of them seem to date at the latest from the transition
from the early to the high Middle Ages, that is at the latest from the period of the 11 th and l 2th centuries
because some of them such as these medieval H(6)rvats in the area of today's Mikanovci in Vukovar-
Srijem county were registered as far back as the early l3th century.
Of course all these Horvat toponyms which existed in the areas of medieval Slav,mia and Hungary do
not necessarily mean that those settlements were always inhabited by ethnic Cro ats in the medieval sense
but we can suppose that those same settlements were at least founded and settled by people of Croatian
ethnic origin.
Therefore we can very really imagine migrations of individuals or better said "warrior-noble" family
groups or clans from the Croatian heartlands of the eastern Adriatic and west Dinarics to Pannonia and
that at the latest immediately after the moment when the Kingdom of Croatia came into the possession
of the at the end of the Ilth century. It seems that the Hungarian king himself, and this is as
valid for the Anuvinci and later rulers as for the initiated the migration of these Croatian
"warrior-noble" family groups.
Such exampJes of the migration of Croatian noble ancestors from the heartlands to medieval Slavonia
were noted in diplomatic sources from as early as the 13th century, which was best shown back in the
early 1950s by Croatian medieval ist Miho Barada in his work There he showed how individual
members of one old Croatian rural community which originated in the Lapac, now disappeared, on the
coast in the diocese and county of Nin, that is in the hinterland of Zadar during the J3th and 14th centuries
founded a series of new noble communities starting with Karin in the II th century and then in the 13th
century in Gomiljani near Buan in Lika, in Donji Lapac and Nebljuh also in Lika and then finally in the
area of lower Pounj in the county of Gorje which was already located in medieval Slavoni a.
268
_ _ D. Hrvals/w ime II srednjovjekovnoj Slavoniji ...
Of course these migrations of individuals and family communities in the period from the 12th to the
14th century and which mainly remain unnoted in diplomatic sources are far from those great massive
migrations from the "western Balkans" which began in the second half of the 15th century caused by
Ottoman expansion. The same migrations of "Yugoslav ethnicities" caused by the Ottoman conquests
would crash in the period from the 15th to the 18th century in a series oftime waves onto Pannonia and
the sU1Toundings areas. The western Croatian half of these migrations in the north had by the 16thcentury
reached the area of today's Moravia and Slovakia but also the area of modem-day Slovenia,
Istria and the west coast of Italy.
These Ottoman conquests in southeast Europe had numerous cultural, ethnic, political and other con-
sequences which are still felt today and of which certainly one of the more interesting facts is that the
surname Horvat is one of the most common among the Hungarians and Slovenes of today.
Translation: Nicholas Philip Saywell
269
Starohrvatska prosvjeta /lI/JJ (2006.)
SI. l . Detalj topografske karte mjerila 1 : 100000 (Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb. 2002., Garenica 47)
koji prikazuje prostor od dananje KUline i jugozapadno od Garenice, odnosno iru okolicu dananjih
sela Male i Velike Bdljanice, u blizini kajih se u 13. nalazio posjed predija/aco Hrvatina i
Naduike, sinova Tolimirovih: 1. prostor sela Velike i Male Brljanice te potoka Brljanice; 2. potok Preka rijeka
(fil/vio Preben / j1l1vium Preben. 1264.); 3. potok Kutinec kraj sela Krajike Kutinice; 4. potok Mali Klltinec kraj sela
Kutinice; 5. potok Kutini ca hTa} sela (minorem Katinnam, 1265.)
270
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji ..
Sl. 2. Detalj topografSke karle mjerila I : 100.000 (Veliki alias Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., Garenica 47),
koji prikazuje prostor sjeverno od dananjeg sela u kojem se nalazio srednjovjekovni posjed Kamenica
"sinova Ivana zvanog Horvat ": l . dananje selo 2. poloaj srednjovjekovnog danas toponim
grad / grad; 3. izvor Kamellovac; 4. selo Rukovac (Hrt/sot/ch, J378.); 5. gornji tok potoka imljane, koji je vrlo
vjerojatno istovjetan srednjovjekovnoj Kamenici,' 6. selo irn!jana; 7. selo imI janica; 8. donji tok potoka ;m!jane; 9.
selo imjanik u sjevernom susjedstvu izvire potok imljana
271
Starohrvatska prosvjeta 11// 33 (2006.)
SI. 3. Detalj topografske karte mjerila 1 : 100.000 (Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., 49) kaji
prikazuje bliu okolicu dananjeg sela Dobra od Dal1lVQ1'a i od J. dananje selo
Dobra 2. toponim Gradina - srednjovjekovna utvrda Dobra
272
_ _________ .. _ _ ___ .____ _ D. PETKOVIC, Hrvatsko ime II srednjovjekovnoj Slavoniji ...
SI. 4. Detalj topografske karle mjerila l : 100.000 (Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., Velika Gorica
44) koji prikazuje dio od Velike Gorice: 1. selo Rakitovec; 2. selo 3. potok Obdina; 4.
potok 5. donji tok potoka Koravca pri njegovu u Bunu,' 6. gornji tok potoka Koravca II blizini
njegova izvora kod Kravarskog; 7. vrh Gloe kod Kravarskog
273
Starohrvatska prosvjeta Ill/J3 (2006.)
Sl. 5. Detalj topografSke karte mjerila l : 100.000 (Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., Garenica 47/
DanIvar 48) kaji prikazuje bliu okolicu dananjeg sela Palcinika, odnosno srednjovjekovne Paline / a U n e
274
--- - - - - ---- - --- ---
D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji...
- - _ .._ - - - -
SI. 6. Detalj topografske karte mjerila 1: 100.000 (Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., Jastrebarsko
42) koji prikazuje zapadni dio jaskanskog prigorja: 1. dananje selo 2. dananje selo Malunje; 3. gornji
tok potoka Malunjo; 4. donji tok potoka Malunja; 5. dananje selo Volavje; 6. dananje selo 7. donji tokovi
p%ka i Struga (Suha)
275
Starohrvatska prosvjeta Illl33 (2006.)
Sl. 7. Detalj topografske karte mjerila 1 : 100.000 (Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., Pleternica 42)
koji prikazuje dio Poeke kotline: l. toponim - zemljite Kratelji u sjevernom susjedstvu sela Cerovca, koje vrlo
vjerojatno odgovara *H(o)rvotima srednjovjekovne Poeke upanije; 2. dananje selo Kuzmica, odnosno
nekadasrifa Orljavica; 3. selo kraj Vetova; 4. dananje selo Sesvete; 5. gornji tok potoka Vrbova; 6. donji tok
pataka Vrbova
276
D. Hrvatsko ime II srednjovjekovnoj Slavoniji ..
SI. 8. Priblian proslar srednjovjekovnog posjeda ' Hrvali na suvremenoj topografskoj karli mjerila 1:25000 (Slari
Mikanovci 376-3-1): l. - poloaji *HrvQta (a - gradina u sreditu starih Mikanovaca, b - prostor oko
srednjovjekovne crkve Sv. Bartola u Novim Mikanovcima, e - toponim amac najugozapadnom rubu dananje Vrbice);
2. toponim / zemljite Paskovac sjeverno od dananjih starih Mikanovaca BalasJalua alio namine Peskowcz (1395.)
Passakavez (1477.178); 3. Stari Mikanovci *Sv. Nikola, Zen tmielos (1395.); 4. GuresJalua (1395),
Gywrincz (1477.178); 5. Vagine" (1395), Vagyinez (1477.178); 6. toponim / zemljite Pe!ruevci kraj
dananje Vrbice - ? PetmsJalua (1395), Petrosyncz (1477.178); 7. loponim Seiile juno Zeulews
(1395), 8. toponim Stara Vrbica - ? poloaj srednjovjekovne Vrbice
277
Starohrvatska prosvjeta 111133 (2006)
... ' ,' . '
8({DOvIIfA
FOROvO
,
'HR.KAb
l'
porOK
o'
,

,
,
J
,
,
HADI lJ/[f
5l04 VXO V
ZALOG
W(A/U
I

/

/

'o
/
tr[1KOV(/
DUB/MiliCA
0-
Oo
POPOI/(I
g
{ji/ANICl SADANJIH
KATASTARSKIH
'--._O:.:: O';j _ .. _O___.. I
\ o
Sl. 90 Posjed Hrvati prema o
Sl. ID. Pogled na gradinu u St. Mikanovcima sju.ne strane
278
---
______ _ _ ___ D. Hrvatsko ime tl srednjovjekovnoj Slavoniji ...
Aggerantiquus
ln
MIKANOFTZI
paga
Sclavaniae
Fig. VII
A

I
I
I



101
100 -1-----
I
I
PROFILUMAggerisinsectioneA
50 200
SI. II. MarsiglUev l/ocrt gradine iz 1726. godine
279
Starohrvatska prosvjeta JIlI33 (2006.)
r
"I
"
SJ. l2. Crte opeka iz rimskoga groba 1963. godine na Paskovcu
Sl. 13. Crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima
I
280
_ _ D. Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji..
i

JUO
f \
,
--
.'
ro)
,
D

n__ ,I[ J
Sl. 14. Crte crkve sv. Bartola II Novim Mikanovcima - pogled sjuga
I
I
i
I
ITl
l______J
Sl. 15. Tlocrt crkve sv. Bartola u Novim Mikanovcima
281