151

Vinicije B. Lupis
Prilog poznavanju gotikog zlatarstva u Dubrovniku
UDK: 739.1.04 (497.3 Dubrovnik) 13
247.3 (497.3 Dubrovnik) 13
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 1. 9. 2008.
Prihvaeno: 3. 9. 2008.
Autor nastavlja svoja istraivanja dubrovakoga Prvostolnog monika. Svakako najznaajniji gotiki monik u
Prvostolnom moniku je monik ruke sv. Marije Magdalene. Realistiki je oblikovan i pripadao je samostanu sv.
Klare. S prednje je strane ureen reljefnim likom sv. Marije Magdalene u kasnogotikoj nii, a povrinu rukava
ovog bogato pozlaenog brahijalija prekriva :8 medaljona u tri reda s prikazima. zmaja, sv. Petra, lava, nepoznatog
sveca, orla, svetice s kriem, arhanela, baziliska, nepoznatog sveca, orla, nepoznatog sveca, baziliska, nepoznatog
sveca, grifona, nepoznatog sveca, jednoroga i nepoznatog sveca.
Svakako, jedan od najzanimljivijih primjeraka iz dubrovakog Monika je monik ruke sv. Antuna Opata (XXXI.),
s prikazom sokolarenja, a muki i enski lik na ovom moniku povezani su ljubavnim simbolizmom, iznimno
popularnim, pod nazivom caccia damore, koji svoju literarnu podlogu ima u Boccacciovoj ^infale fiesolano. Trei
razmatrani monik je brahijalij (XXXIX.) svete bokokotorske brae Petilovrijenaca, izraen od iskucanoga, gravi-
ranoga i pozlaenoga srebra. Opisane monike moemo pripisati hipotetskom Majstoru II. fantastinog bestijarija,
koji je u punom smislu bio pripadnik europske gotike, s bogatim likovnim ansamblom motiva sloene srednjovje-
kovne likovne imaginacije. Razmatrana skupina monika veinom potjee iz crkve sv. Klare. ^epoznati dubrovaki
zlatar raspolagao je najsloenijim ikonografskim programom, uz sloeni fantastini ivotinjski svijet i figuralne
prikaze sofisticiranoga dvorskog ivota i lova na sokolove.
Kljune rijei: sv. Marija Magdalena, monik, ruka, noga, bestijarij
Vinicije B. Lupis
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Podruni centar Dubrovnik
HR, :o ooo Zagreb
Maruliev trg :
vinicije.lupis,pilar.hr
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
152
U ,iuo, od prijanjih rasprava ustvrdili smo inje-
nicu da je XIV. stoljee najznaajnije u razvoju dubro-
vakog zlatarstva te ujedno i vrhunac dubrovakoga
sakralnog zlatarstva, gdje se isprepleu razliiti zlatar-
ski utjecaji. Tada se prvi put hipotetski definirao li-
kovni opus nekoliko dubrovakih zlatara XIV. stoljea,
koje smo, zbog lakeg snalaenja u brojnim umjetni-
nama dubrovake riznice, nazvali hipotetskim imeni-
ma. Tada smo ustvrdili i postojanje opusa hipotetsko-
ga dubrovakog majstora koji je djelovao oko sredine
XIV. stoljea, a nazvali smo ga Majstorom fantastinog
bestijarija. Razluili su se Majstor I. i Majstor II. Maj-
storu II. fantastinog bestijarija pripisani su sljedei
monici iz dubrovakog Prvostolnog monika: VII.,
XXV., XXXIX., CLXII. i CLXVI. te monik iz domi-
nikanskog samostana.
:
Majstor I. i Majstor II. fanta-
stinog bestijarija, koji su djelovali u prvoj etvrtini
i oko sredine XIV. stoljea, te poetkom druge polo-
vice XIV. stoljea, raspolagali su najsloenijim ikono-
grafskim programom, uz fantastini ivotinjski svijet
i figuralne prikaze sofisticiranoga dvorskog ivota i
lova na sokolove. Monik ruke sv. Marije Magdalene
(XXV.), pripisan Majstoru II. fantastinog bestijarija,
vrhunac je sauvanoga dubrovakog zlatarstva i vrhu-
nac zlatarstva u hrvatskim zemljama svojeg vremena,
a blizak je heraldikom bestijariju i umjetnosti obrade
kovina dvorske sfragistike, kojoj je Dubrovnik bio ve-
liko i znaajno sredite.
:
(Sl. :, :)
Monik ruke sv. Marije Magdalene (XXV.) brahi-
jalij je s realistiki oblikovanom akom u dugoj ruka-
vici (,,,: 8,, cm). Pripadao je samostanu sv. Klare.
S prednje je strane ureen reljefnim likom sv. Marije
Magdalene u gotikoj nii. Svetiin lik, okruen viti-
cama vinove loze izvedenim iznimno kvalitetno teh-
nikom na proboj, najkvalitetniji je figuralni prikaz
dubrovakoga gotikog zlatarstva openito. Meki na-
bori svetiina plata, plastinost lika, uravnoteenost
pokreta i blaga S-forma odaju vrhunskog umjetnika u
obradi plemenitih kovina. Jednom rukom svetica pri-
drava plat, a drugom dri posudu s pomasti u spo-
men na in pomazanja Isusovih nogu.
,
Ispod svetiina
lika u viticama akantovih listova nalaze se etiri fanta-
stina lika (zmajevi). Povrina monika prekrivena je
s tri niza po est esterolisnih medaljona izmeu kojih
su etverolisni ornamenti.
etverolisni ornament primijenjen je na cijelom
nizu dubrovakih monika, a po kakvoi najblii mu
1 Lupis 2006, str. 187-190; Lupis 2006, str. 187.
2 Lupis 2006, str. 190.
3 Giorgi 2007, str. 432; Lanzi 2007, str. 49.
Sl. 1. Monik ruke sv. Marije Magdalene (XXV.) iz Monika dubrovake prvostolni-
ce, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 2. Detalj monika ruke sv. Marije Magdalene (XXV.) iz Monika dubrovake
prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
153
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
je uzbibani etverolisni ornament unutar mree koja
prekriva rukavice brahijalija desne ruke sv. Vlaha
(VII.). Oploje rukava ovog monika prekriveno je
iznimno kvalitetnim gotikim florealnim ornamen-
tom u kvadratinoj mrei. Na dnu monika nalazi se
eliptini medaljon sa stiliziranim akantovim listom i
natpisom: +nvzzo ur. s. nizsivs+. Elegantni gotiki
monik desne ruke sv. Vlaha raen je tehnikom isku-
cavanja po kvalitetnoj tanci. I ovaj je monik poput
monika ruke sv. Marije Magdalene pripadao samo-
stanu sv. Klare, a isti umjetnik izradio je i monik u
dominikanskom samostanu.

U prvom nizu medaljona monika ruke sv. Marije

Magdalene (XXV.) nalazi se harpija,
,
fantastino bie
s ljudskom glavom, muki svetaki lik, grifon,
o
muki
svetaki lik, bik i enski svetaki lik s krunom na glavi.
(Sl. ,, , ,, o)
U sredinjem nizu nalaze se: arhaneo, harpija,
evanelist, heraldiki orao s krunom (podsjea na
4 Lupis 2003, str. 173.
3 Rebold Benton 1992, str. 37.
6 Grifon iskucan po istoj matrici nalazi se na moniku
Nevine djeice (LXXXIX.).
Sl. 3. Detalj monika ruke sv. Marije Magdalene (XXV.) iz Monika dubrovake
prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 5. Detalj monika ruke sv. Marije Magdalene (XXV.) iz Monika dubrovake
prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 4. Detalj monika ruke sv. Marije Magdalene (XXV.) iz Monika dubrovake
prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
154
carskog orla igmunda Luksemburkog), svetaki
lik i fantastini lik s ljudskom glavom, lavljim apa-
ma i orlovim krilima. U posljednjem nizu nalaze se:
fantastino bie slino zmaju, evanelist, prikaz lava,
,

evanelist, orao i svetica s kriem. Zapravo, dubrova-
ki je zlatar prikazao etiri simbola evanelista, etiri
lika evanelista, pet likova fantastinih ivotinja, jed-
nog heraldikog orla, dva muka i dva enska svetaka
lika. Na dnu brahijalija je srebrna ploica s natpisom:
+mzvs mzvizr mzcuzirzr+. Naalost, donji je
medaljon izgubljen i zamijenila ga je ravna ploica sa
igom sv. Vlaha i igom dubrovakog zlatara Pava Pe-
cera (PP), koji je :,,. obavio popravak monika prije
ukidanja samostana sv. Klare.
8
Prijenos umjetnina iz
samostana sv. Klare u dubrovaku prvostolnicu zbio
se ,:. listopada :8oo. godine.

Svakako, jedan od najzanimljivijih primjeraka iz

dubrovakog Prvostolnog monika je monik ruke
sv. Antuna Opata (XXXI.). (Sl. ,) Radi se o realistino
oblikovanoj ruci (8,, ,, cm), izraenoj prema oti-
sku ljudske ruke, blago skvrenih prstiju, zbog udara-
ca koji su mogli nastati :oo,.; oko zapea je ureena
irokom vrpcom izvedenom u tehnici na proboj u
obliku vitica vinove lozice, iznimne kakvoe, koja se
pojavljuje na veem broju monika u dubrovakoj ri-
znici. Kovinska vrpca istog biljnog motiva smjetena
je vertikalno, na prednjoj strani dokoljenice, a unutar
jedne vitice nalazi se otvor za moi. Na dnu moni-
ka iskucan je lik anela u visokom reljefu, a uokolo
medaljona tee natpis na punciranoj vrpci koji glasi:
+vriiqvir. sz1vs. z1oivs. (Sl. 8) U donjoj zoni
monika su etiri arkade s biljnim viticama. Ispod
lukova arkada izvedenih u tehnici na proboj smje-
teni su likovi: sv. Antun Opat s praiem, zvonom
u ruci i tapom T - oblika, ikonografskim simbolom
tog profilaktikog sveca; slijedi zatim lik djevojke s
gotikom frizurom u dugoj haljini s kaleom u jednoj
ruci i druge uzdignute ruke, te lik sokolara u dugoj
tunici, sa sokolom u jednoj ruci i druge uzdignute
kojom upuuje sokola u lov. (Sl. , :o, ::, ::) Trei lik
je mukarac u dugoj tunici ruku upravljenih prema
djevojci sa sedam zvijezda uokolo glave, koja moda
simbolizira zavretak stvaranja i predstavlja simboli-
ni lik prvog Adama. Na ovom je moniku prikazan
zanimljiv i rijedak prikaz sokolarenja, osobito omilje-
nog lova u starom Dubrovniku; u povijesti Dubrova-
7 Lav iskucan po istoj matrici nalazi se na moniku sv.
Antolina iz Auvergne (LXVI.).
8 Lenti 1987, str. 374.
9 Arhiv dubrovake biskupije, ser. 33, XXIII - 1, str. 234.
Sl. 6. Detalj monika s heraldikim simbolom lava ruke sv. Marije Magdalene (XXV.)
iz Monika dubrovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto:
Z. Alajbeg)
Sl. 7. Monik ruke sv. Antuna Opata (XXXI.) iz Monika dubrovake prvostolnice,
Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
155
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
Sl. 8. Detalj s reljefom arhanela s monika ruke sv. Antuna Opata (XXXI.) iz Monika dubrovake prvostolnice,
Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 10. Detalj s mukim likom s monika sv. Antuna Opata (XXXI.) iz Monika dub-
rovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 9. Detalj s likom sv. Antuna Opata s monika sv. Antuna Opata (XXXI.) iz Mo-
nika dubrovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alaj-
beg)
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
156
U prikazu sokolarenja, zapravo, muki i enski lik
na ovom su moniku povezani ljubavnim simboliz-
mom, iznimno popularnim, koji je poznat pod na-
zivom caccia damore, a svoju literarnu podlogu ima
u Boccacciovoj ^infale fiesolano.
:
Na mladenkinoj
krinji koja se uva u Victoria & Alberth Museum u
Londonu, koja potjee iz razdoblja oko godine :,,o.,
nalazimo prikaz sokolarenja i drva ivota vrta ui-
vanja, s mukarcem i enom. (Sl. :o) Nicola i Giova-
nni Pisano na fontani u Perugi prikazali su mjesec
svibanj kao ljubavni par konjanika u lovu sa sokolom.
(Sl. :,) U trecentu se caccia damore vezuje uz fran-
cuski dvorski utjecaj koji se irio trubadurskim pje-
smama. Ta likovna tema bila je veoma rairena pa se
tako u bostonskom Museum of Fine Arts uva goffa-
nuccio s prikazom lova jagdszenen iz XIV. stoljea, a u
Louvreu alica s prikazom lova Giovannija di Paola.
Na krinjici iz Sv. Ursule u Klnu (Sl. :) prikazan je
ljubavni par, sokolar i dama, i lov na zeca. Dubrovaki
prikaz dame uzdignutih ruku s kaleom u jednoj ruci
likovno je najblii prikazima sa krinjice iz XIV. st. u
privatnoj kolekciji. (Sl. :,)
Znaajno je spomenuti da se u Hrvatskoj nalazi
jo jedan primjerak prikaza lova koji potjee iz istoga
kulturnog kruga. Radi se o krinjicama monicima sv.
14 Seidel 1994, str. 38; Watson 1979, str. 137; Muscetta, Ri-
valta 1968, str. 1214.
ke Republike uz sokolarenje je vezan i obiaj darivanja
napuljskoga potkralja tijekom nekoliko stoljea.
:o
U
srednjem vijeku sokol se katkada prikazivao kako ko-
mada zeeve, koji su simbol bluda, pa bi sokol u tom
sluaju simbolizirao pobjedu nad seksualnom eljom,
odnosno nad napasti kojoj je sv. Antun Opat bio izlo-
en u pustinji Natronu. Sokolar dri u ruci pticu koju
je uhvatio sokol, prekinuvi ulogu posrednika izmeu
neba i zemlje.
::
Alegorijski lik djevojke s pet zvijezda
iznad glave svjedoi o rafiniranom gotikom likov-
nom jeziku Dubrovnika tog vremena. Djevojka je
prikazana u dugoj gotikoj haljini i kose upletene oko
uiju, po francuskoj modi prve etvrtine XIV. stoljea.
::

Moda se radi o simbolu prve Eve i istonoga grijeha
ispod stabla svijeta. Kranstvo je taj simbol proirilo
na kri, nainjen od drva stabla spoznaje dobra i zla.
Bizantska liturgija i dandanas, na dan slavljena Sve-
tog kria opjevava drvo ivota zasaeno na Krinome
putu, stablo na kojemu Kralj stoljeima radi na nae-
mu spasenju, stablo koje se, izlazei iz dubine zemlje, i
posveuje sve do granica svemira. Velika originalnost
judeokranstva sastoji se u transfiguraciji povijesti u
teofaniju i sublimirani simboliki rjenik simbola.
:,

10 Miti 1978, str. 113-133.
11 Chevalier, Gheerbrant, 2007, str. 677.
12 Racinet 1989, 140-141; Tortora, Eubank 1999, str. 146.
13 Eliade 2006, str. 198-200.
Sl. 11. Detalj sa enskim likom s monika sv. Antuna Opata (XXXI.) iz Monika dub-
rovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 12. Detalj sa sokolarom s monika sv. Antuna Opata (XXXI.) iz Monika dubro-
vake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
157
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
je likovni predloak nabavljen u razvijenijem europ-
skom sreditu. Treba ih povezati s temom Liebesjagd
ili caccia amorosa.
Prikaz lova na zeca najljepe objanjavaju stihovi
iz XIV. stoljea:
Asela i sv. Marcele iz upne crkve u Ninu, nastalima
krajem XIV. stoljea, koji su ukraeni srebrnim vrpca-
ma sa tancanim prizorima lova, a vrpce iz unutra-
njosti monika danas su posebno izloene. Te vrpce
su ve dulje vrijeme pobuivale pozornost znanstve-
nika, a bilo je oito da su importirani rad, odnosno da
Sl. 15. krinja s motivom caccia amorosa, privatna kolekcija, Italija
Sl. 16. krinja, London, Victoria and Albert Museum
Sl. 13. Nicola i Giovanni Pisano, Alegorija mjeseca svibnja s Fontane Maggiore u
Perugi
Sl. 14. Ljubavni par, Minnkstchen, Kln, St. Ursula
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
158
Nel bosco senza foglie
cacciando una perdice molto stanca,
saltomminanzi una lepre bianca.
La sua bella vagheza
lasciar mi fece la caccia primiera
e sguir laltra con la mia levriera.
Voltandosi pi volte
usc de cani e fug in una tana
e l fu presa temorosa e sana.
In braccio la ricolsi e la bacai:
caccia pi dolce gia mai non cacciai.
:,
U posljednje vrijeme povjesniar umjetnosti Emil
Hilje ova dva monika povezuje s Francescom Anto-
nijem de Sextisom iz Milana, autorom uvene krinje
sv. imuna to ju je dala izraditi hrvatsko-ugarska kra-
ljica Elizabeta.
:o
Zadarski kolega ispravno je upozorio
na injenicu da je zlatar Francesco, kao nadareni poje-
13 Seidel 1994, str. 39.
16 Hilje 1999, str. 47-36; Petricioli 1969, str. 347-330; Grgi
1972, str. 167-169; Domijan 1983, str. 28-29.
Sl. 18. Brahijalij (XXXIX.) svete bokokotorske brae Petilovrijenaca iz Monika dub-
rovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
dinac u zlatarski razvijenoj, ali umjetniki provincijal-
noj sredini, ostvario vrlo kvalitetna djela, dajui prinos
onome to bismo mogli nazvati zadarskom kolom.
:,

Isto moemo rei i za dubrovakog zlatara koji je vie
nego oito bio nadaren, unijevi dah europske dvorske
gotike i simbolike u sakralno zlatarstvo dubrovakoga
kulturnog kruga. Svakako, dubrovaki zlatar bio je ve-
oma dobro upuen u likovni jezik rafinirane dvorske
gotike i likovnih predloaka caccia damore (Sl.:o).
Ivo Lenti je ovaj monik, kao i monik sv. Marije
Magdalene bez argumentacije datirao u XV. stoljee.
:8

Modni detalji, meutim, kao i tehnika izradbe te li-
kovne paralele govore suprotno. U Moniku kotorske
prvostolnice sv. Tripuna uva se pod rednim brojem
XXXIII. monik ruke nepoznatog sveca iz druge po-
lovice XIV. stoljea. Na dnu brahijalija nalazi se okru-
gli medaljon s iskucanim likom mukarca koji sjedi i u
ruci dri sokola.
:
Figuralni motiv sokolara smjeten je
u stiliziranom fitomorfnom krajobrazu. Istom nepo-
znatom dubrovakom zlataru treba pripisati monike
toraksa sv. Stjepana (CXXIX.), sv. Augustina (LXI.) i
sv. Zenobija (CLXIV.), pa i vei broj monika ruku i
nogu.
Svakako, namee se injenica velike slinosti isku-
canih mukih likova i alegorijskoga prikaza ene du-
brovakog monika s morfologijom likova sa krinje
sv. imuna u Zadru (Sl. :), koju je zlatar Francesco
Antonijem de Sextis iz Milana u razdoblju od :,,,. do
:,8o. izradio za naruiteljicu hrvatsko-ugarsku kralji-
cu Elizabetu Anuvinku.
:o
Dananji stupanj istrae-
nosti dubrovakog zlatarstva nije jo uvijek dostatan
za cjelovitiji sintetski prikaz prebogate zlatarske ak-
tivnosti XIV. stoljea. Predstoji nam jo dug put in-
ventarizacije, revalorizacije postojeih umjetnina, kao
i dug put arhivskih istraivanja koji e nam pokazati
brojnost neko postojeih arhivskih istraivanja.
Trei razmatrani monik je brahijalij (XXXIX.)
svete bokokotorske brae Petilovrijenaca (o:,, :o.o
cm), izraen od iskucanoga, graviranoga i pozlae-
noga srebra.(Sl. :8) Svinuta podlaktica ureena je oko
zgloba pojasom biljnih vitica i zmajskih likova izve-
denih na proboj. Fantastini bestijarij s reljefima
zmajeva oito je raen prema likovnim predlocima
koji su kolali Europom. Formom veoma bliski su pun-
cirani zmajski likovi na mitri sv. Luja s oltarne pale
17 Hilje 1999, str. 31.
18 Lenti 1987, str. 373.
19 Lupis 2001, str. 47-32.
20 Jaki, Tomi 2004, str. 97-120. Autori donose svu stariju
literaturu.
159
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
Sl. 19. Franjo iz Milana, krinja sv. imuna: Ulazak Ludovika u Zadar, detalj kralja s pratnjom, sv. imun u Zadru
(preuzeto iz I. Petricioli, krinja sv. imuna u Zadru, Zagreb 1990).
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
160
Sl. 21. Detalj sa svetakim likom brahijalija (XXXIX.) svete bokokotorske brae Petilovrijenaca iz Monika dubrovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st.
(foto: Z. Alajbeg)
Sl. 20. Nepoznati zlatar, krinjica sv. Ansela, prikaz lova, Nin upna crkva (fotograja preuzeta iz monograje Sjaj zadarskih riznica, str. 230, Zagreb 1990.).
161
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
strane ruke je niz pozlaenih kuglica, modni detalj
koji se esto nalazi u srednjovjekovnim grobovima.
:,

Na bazi monika je natpis: +nvz. uisivvio.sz1ov.
mzv.vr1vi.izvvr1ii.zuvr+. Ruka je zanimljiv rad
domae dubrovake radionice, sa zahtjevnim figural-
nim motivom. Poput svih ostalih monika i ovaj je bio
pogreno datiran u XV. stoljee.
:
U posljednje vrije-
me ipak ga se datira u etrnaesto stoljee te povezuje
s gradnjom crkve svete bokokotorske brae, Andrije,
Lovrijenca i Petra, lokalnih svetaca koji se tuju samo
u Dubrovniku i Kotoru.
:,
(Sl. :,)
Prije spominjani drugi monik ruke sv. Vla-
ha (VII.) pripadao je samostanu sv. Klare i poslije
je pridruen onome u Moniku prvostolnice. (Sl.
DAD), Rukopisna ostavtina (dalje RO) don Nika Gji-
vanovia (dalje NG), CCCXIV/13: (...) matricola con
tavole di argento gurate matricola con statuette e pi-
astre di argento (...); DAD, RO, NG, CCCIV/11: (...)
dello volume membrariceno statuto della confraternita
religiosa dei beccari di S. Niccol di Ragusa dellanno
1378, legato in legno foderato di pelle, fregiata di argenti
indorati lesterno lege del santo Vescovo di Mira (...).
23 Jelovina 1976, T. LVII, 8; Juri 1992, str. 273.
24 Lenti 1987, str. 376.
23 Belamari 2001, str. 346.
Simonea Martinija Sv. Luj i kralj Robert Anuvinac iz
napuljskoga Museo di Capodimonte.
::
Srednju oko-
mitu ukrasnu prugu rese dva iskucana kasnogotika
kvadriloba u kojima je po jedan dopojasni svetaki
lik. Izmeu dva kvadriloba je ovalni kvadrilob, okru-
en elegantnim viticama akanta i ira izvedenima na
proboj. Na vrhu nadlaktice na glatkoj pozadini je vi-
soka gotika nia u kojoj je reljefni lik sveca s knjigom
i aureolom oko glave. (Sl. ::, ::) Nia je uokvirena bo-
gatom biljnom dekoracijom. Aureola sveca izvedena
je u obliku svinute vitice, sukladno izvedbi punciranih
aureola na onodobnim poliptisima. Istovjetna aureo-
la nalazi se na okovu matrikule sv. Nikole s Prijekog,
iznimno vrijednom primjeru opremanja knjiga oko-
vima od plemenitih kovina, iz godine :,,8., s antro-
pofornim likovima, nadomjetajui nam dijelom spo-
znaju o brojnim srednjovjekovnim umjetninama od
plemenitih kovina kojima je Dubrovnik obilovao. Sve-
taki lik s brahijalija sv. Petilovrijenaca i lik sv. Nikole
mogu se likovno pripisati istom dubrovakom zlataru
i datirati u posljednju etvrtinu XIV. st.
::
S vanjske
21 Polzer 2003, str. 39., slika 8.
22 Lupis 2003 C, 34-33; Dravni arhiv Dubrovnik (dalje
Sl. 22. Detalj brahijalija s motivom zmaja (XXXIX.) svete bokokotorske brae Petilovrijenaca iz Monika dubrovake prvostolnice, Majstor fantastinog bestijarija II, 14. st.
(foto: Z. Alajbeg)
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
162
:,) Trei, izgubljeni, prispio je u Dubrovnik :,., u
vrijeme nadbiskupa Jakova II. iz Recanatija, kao dar
morejskog despota Tome Paleologa dubrovakom
graaninu Jurju Radovanoviu Chresmanu. Na tom
izgubljenom moniku nalazio se natpis koji je glasio:
1omzso vziroioco ursvo1z uri vriovorso uo-
z1o z ciovcio vzuovzovicn civi vzccsro :,:.
:o

Ovaj sauvani monik desne ruke sv. Vlaha spominje
se prvi put godine :::. u samostanu sv. Klare, gdje se
u samostanskoj crkvi nalazio i sveev oltar. Sauvani
gotiki monik izradio je isti zlatar, hipotetski nazvan
Majstorom II. fantastinog bestijarija. Oploje rukava
prekriveno je iznimno kvalitetnim gotikim floreal-
nim ornamentom u kvadratinoj mrei i okomitom
vrpcom vitiastog ornamenta vinove lozice. Na dnu
monika nalazi se eliptini medaljon sa stiliziranim
akantovim listom i natpisom: +nvzzio ur. s. niz-
sivs+. Elegantni gotiki monik desne ruke sv. Vlaha
raen je tehnikom iskucavanja po kvalitetnoj tanci.
Ni ovaj monik nema tablicu s natpisom, dakle potvr-
uje da se nije izvorno nalazio u prvostolnoj riznici,
ve ima urezan rimski broj inventara iz XIX. stoljea.
Istoj skupini monika pripada ve spomenuti monik
ruke iz dominikanskoga samostana s istovjetnom vi-
rovitom rozetom unutar etvorine. Na okomitoj isku-
canoj vrpci nalaze se dva reljefa zmajskih glava, en-
ski lik duge kose i dva muka lika s prepoznatljivim
gotikim kapama svog vremena. Na ovom moniku
nalazio se zlatni prsten s poetka XV. stoljea s plavim
safirom i glavom grifona, izraen u tehnici niello.
:,

Hipotetski Majstor II. fantastinog bestijarija u
punom je smislu umjetnik koji pripada europskoj go-
tici, s bogatim likovnim ansamblom motiva sloene
srednjovjekovne likovne imaginacije. Ova skupina
monika veinom je iz crkve sv. Klare i sv. Stjepana na
Pustijerni. Nepoznati dubrovaki zlatar raspolagao je
najsloenijim ikonografskim programom, uz sloeni
fantastini ivotinjski svijet i figuralne prikaze sofisti-
ciranoga dvorskog ivota i lova na sokolove.
26 Lupis 2007, str. 333-364.
27 Lupis 2003, str. 173. Autor donosi i svu stariju literaturu
koja spominje ovaj monik.
Sl. 17. Monik ruke sv. Vlaha (VII.) iz Monika dubrovake prvostolnice, Majstor
fantastinog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 23. Detalj sa svetakim likom u gotikoj nii brahijalija (XXXIX.) svete bokoko-
torske brae Petilovrijenaca iz Monika dubrovake prvostolnice, Majstor fantasti-
nog bestijarija II, 14. st. (foto: Z. Alajbeg)
163
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
Lupis :
V. B. Lupis, ^ikola Paskov Papac, dubrovaki zlatar iz prve
polovice XIV. stoljea, Radovi Instituta za povijest umjetno-
sti, :,, Zagreb :, ,-o
Lupis ioo:
V. B. Lupis, Marin De Gosti darovatelj dvaju monika ko-
torskoj prvostolnici tijekom prve polovine :. stoljea, Radovi
Instituta za povijesti umjetnosti, :,, Zagreb :oo:, ,-,:
Lupis ioo
V. B. Lupis, Doktorska disertacija Monik dubrovake prvo-
stolnice, Zadar :oo,.
Lupis ioo{
V. B. Lupis, Prilog poznavanju utjecaja toskanskog zlatarstva
na dubrovako zlatarstvo XIV. stoljea, Dubrovnik, , Du-
brovnik :oo, -,
Lupis ioo A
V. B. Lupis, Historijat istraivanja i novi prilozi poznavanju
najstarijeg sloja Monika dubrovake prvostolnice, Starohr-
vatska prosvjeta, III, ,:, Split :oo,, ::-:8
Lupis ioo B
V. B. Lupis, Dubrovnik i Poljska, o kulturnim i politikim ve-
zama hrvatskog juga i Poljske, Zagreb :oo,, :,-:
Lupis ioo C
V. B. Lupis, ^ove spoznaje o starijem dubrovakom zlatar-
stvu, Peristil, 8, Zagreb :oo,, ,,-
Lupis iooo
V. B. Lupis, O dubrovakim monicima sv. Vlaha iz XIV. sto-
ljea i vrlikom pojasu, Starohrvatska prosvjeta, III, ,,, Split
:ooo, :8,-:::
Lupis ioo,
V. B. Lupis, O kasnobizantskim zlatarskim likovnim utjecajima u
Dubrovniku, Starohrvatska prosvjeta, III, ,, Split :oo,, ,,,-,,,
Miti :,8
I. Miti, Ptice za lov poklon Dubrovake Republike vladaru
^apulja, Anali Historijskog odjela Centra za znanstveni rad
JAZU u Dubrovniku, XIV/XV, Dubrovnik :,8, ::,-:,,
Muscetta, Rivalta :o8
P. Muscetta, P. Rivalta, Poesia del Duecento e del Trecento,
Turin :o8, ::.
Petricioli :o
I. Petricioli, Osvrt na ninske graevine i umjetnike spome-
nike srednjeg i novog vijeka, Radovi Instituta JAZU u Zadru,
sv. :o-:,, Zadar :o, ,,-,,o
LITERATURA
Belamari ioo:
J. Belamari, ::8. Bras-reliquiaire (bras droit) de saint Pierre,
saint Laurent et saint Andre, LEurope des Anjou aventure des
princes Angevins du XIIIe au XVe sicle, Paris :oo:, ,o
Chevalier, Gheerbrant, ioo,
J. Chevalier, A. Gheerbrant, Rjenik simbola, mitovi, snovi,
obiaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi, Zagreb :oo,, o,,
Domijan :8
M. Domijan, Riznica upne crkve u ^inu, Zadar :8,, :8-:
Eliade iooo
M. Eliade, Slike i simboli. Eseji o magijsko-religijskom simbo-
lizmu, Zagreb :ooo, :8-:oo
Fiskovi :{
C. Fiskovi, Dubrovaki zlatari od XIII. do XVII. st., Starohr-
vatska prosvjeta, III, :, Split :, :,
Giorgi ioo,
R. Giorgi, Santi giorno per giorno tra arte e fede, Milano
:oo,, ,:
Grgi :,i
M. Grgi, Zlato i srebro Zadra i ^ina, Zagreb :,:, :o,-:o
Hilje :
E. Hilje, Prilog o zlataru Francescu iz Milana, Radovi Institu-
ta za povijest umjetnosti, :,, Zagreb :, ,-,o
Jaki/Tomi, ioo{
N. Jaki i R. Tomi, Zlatarstvo, umjetnika batina Zadarske
nadbiskupije, Zadar :oo, ,-::o
Jelovina :,o
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole na podruju izmeu ri-
jeke Zrmanje i Cetine, Split :,o, T. LVII, 8.
Juri :i
R. Juri, Srednjovjekovni nakit u Katelima, Zbornik Katel
Suurac od prapovijesti do XX stoljea, Split ::, :,,
Lanzi ioo,
F. e G. Lanzi, Come riconoscere i Santi e i Patroni nellarte e
nelle immagini popolari, Milano :oo,,
Lenti :8,
I. Lenti, Zlatarstvo, Katalog izlobe Zlatno doba Dubrovni-
ka, Zagreb :8,, ,,,-,,o
Lupis :o
V. B. Lupis, Prilog poznavanju dubrovakog zlatarstva XIV.
stoljea, Peristil, ,, Zagreb :o, :,-,
Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 35/2008.
164
Polzer ioo
J. Polzer, A question of method. quantitative aspects of art
historical analysis in the classifications of early trecento itali-
an painting based on ornamental practice, Mitteilungen des
Kunsthistorischen Institutes in Florenz Max-Planck Insti-
tut, sv. XLIX./:/:, Firenze :oo,, ,, slika 8
Racinet :8
A. Racinet, The Historical Encyclopedia of Costume, Hong
Kong :8, :o-::
Rebold Benton :i
J. Rebold Benton, The Medieval Menagerie, Animals in the
Art of the Middle Ages, New York ::, :-:o
Seidel :{
M. von Seidel, Hochzeitikonographie im trecento, Mitteilun-
gen des Kunsthistorischen Institutes in Florenz, XXXVIII/:,
Firenze :, :-,
Skurla :8o8
S. Skurla, Monik stolne crkve dubrovake, izvjee o drvu sv.
Kria, pelenici Isukarstovoj i ostalijem moima posveenijem
ivotom i smrti naega Spasitelja, Dubrovnik :8o8.
Stjepevi :8
I. Stjepevi, Katedrala sv. Tripuna u Kotoru, Split :,8, :
P. G. Tortora/K. Eubank, Survey of Historic Costume a
History of Vestern Dress, New York :, :o
Watson :,
P. F. Watson, The Garden of Love in Tuscan art of the Early
Renaissance, Philadelphia/London :,, :,,
165
Prilog poznavanju gotikog zlatarstvu u Dubrovniku Vinicije B. Lupis
A Contribution to Knowledge of gothic Goldsmithing in Dubrovnik
Key words: St. Mary Magdalene, reliquary, hand, foot, bestiary
Tui .U1uov co1iUis his research into the Rel-
iquary of the cathedral in Dubrovnik. Certainly the
most important Gothic exponent in the Reliquary is
the reliquary bearing the hand of St. Mary Magdalene.
It is realistically formed and it belonged to the Con-
vent of St. Clare. It is decorated in front with a relief
image of St. Mary Magdalene in a Late Gothic niche.
The surface of the sleeve of this richly gilded brachial
is covered with :8 medallions in three rows bearing
portrayals of: a dragon, St. Peter, a lion, an unidenti-
fied saint, an eagle, the saint with a cross, an archangel,
a basilisk, an unidentified saint, a griffin, an unidenti-
fied saint, a unicorn and an unidentified saint.
Certainly one of the most interesting items from
the Dubrovnik Reliquary is the reliquary for the hand
of St. Anthony the Abbot (XXXI), bearing images of
falconry, while the image of a man and woman on this
reliquary are associated with amorous symbolism,
exceptionally popular under the designation caccia
damore, which has its literary foundation in Boccac-
cios ^infale fiesolano. The third reliquary examined
is the brachial (XXXIX) of canonized Petilovrijenci
brothers of Boka Kotorska, made of embossed, en-
graved and gilded silver. These reliquaries can be at-
tributed to the hypothetical Master of the :
nd
fantastic
bestiary, who was in the fullest sense an artist that be-
longed to the international Gothic, with a rich artistic
ensemble of motifs reflecting the complex medieval
artistic imagination. Most of this group of reliquar-
ies have their origins in the Church of St. Clare. An
unknown goldsmith of Dubrovnik had at his disposal
the most complex iconography, with a fantastic ar-
ray of animals and figural portrayals of sophisticated
courtly life and falconry.