1) Odrednice i poetak ranog srednjeg vijeka u Europi.

Za poetak ranog srednjeg vijeka uzima se 476. g. kada je palo ZRC. Glavne odrednice ranog
srednjeg vijeka u Europi su propadanje zapadno-rimske civilizacije pred seobom naroda ili
dolaskom tzv. barbara: Gota, Franaka, Slavena, Avara, Huna itd. i openito propadanje starog
rimskog carstva i uzdizanje novih drava i kraljevstava i diljem Europe. Dolazi do mijeanja
naroda i irenja kranstva te dolazi do stvaranja termina Europa.

2) Izvori i literatura za hrv. pov. ranog srednjeg vijeka

- Historia Salonitana - Toma Arhiakon, 13.st
- De Administrando Imperio - Konstantin VII. Porfirogenet, 10 st. Pisano grkim
jezikom
- Ljetopis popa Dukljanina 13.st.
- O kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije - Josip Luci (Johannes Lucius) 1666.g.
- Unutarnje stanje Hrvatske prije 11. st - Franjo Raki 1884 1893.
- Povijest Hrvatske - Tadija Smiiklas, 1882.g
- serija Diplomatiki zbornik - Tadija Smiiklas
- Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara - Ferdo ii
- Povijest Hrvata - Vjekoslav Klai
- Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku - Nada Klai

- Raki je postavio temelje istraivanju ranoga srednjega vijeka objavljivanjem zbirke

izvora poznate pod skraenim nazivom Documenta

3) to je hrvatski rani srednji vijek

Hrvatski rani srednji vijek je duga epoha oblikovanja hrvatskoga drutvenoga prostora, to se
protee od doseljenja Hrvata na ove prostore do kraja 11. st.. najvanije obiljeje ranog
srednjeg vijek u Hrvatskoj je vladavina dinastije Trpimirovia te doba hrvatskih knezoova i
kraljeva. U tom razdoblju dogaa se sveukupno formiranje hrvatske drave i naroda kao
cjeline te tako prelazi u sljedeu etapu razvijenoga srednjega vijeka

4) Periodizacija ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj

1) razdoblje kasnoantiko: za vrijeme vladavine Dioklecijana i Konstantina , krajem 3. i
poetkom 4.st dolazi do reformi, intezivne graevinske djelatnosti, stvaranju preteno
kolonatskih odnosa u poljoprivredi i pokrtavanju; zatim opa kriza od polovine 6.st
Slaveni, a zatim i Hrvati doselivi se nisu sami prouzrokovali krizu, nego su je ve zatekli
2) razdoblje nakon 800.god, angaman Franaka i Bizanta, gospodarski napredak, izlazak iz
zalea na more, jaanje dravne organizacije, ujedinjavanje plemena u jedan entitet Hrvata
do kraja Tomislavove vladavine
3) razdoblje od Tomislavovih nasljednika pa do vladavine Petra Kreimira IV. Hrvatska si
nije mogla priutiti velike izdatke za poveanu gradnju crkvi i drugih objekata tako da dolazi
do stagnacije; malo zapisa u kamenu i u kronikama, smanjena vojna mo

5) Podrijetlo imena Hrvat i pradomovina

3 TEORIJE:
Slavenska teorija - Franjo Raki, filolozi, Konstantin VII. Porfirogenet
Gotska teorija Toma Arhiakon, pop Dukljanin
Perzijsko podrijetlo HARAHVATIA Tarajske ploice u Iranu
Avarski graniari Ovo miljenje zastupaju Pohl i Kronsteiner po kojem Hrvati nisu bili
etniki definirana etnika skupina nego su bili ratnici u slubi Avarskoga Kaganata
 6) Hrvatski prostori u ranom srednjem vijeku
Prostor ranosrednjovjekovne Hrvatske dijelio se na Slavoniju, Dalmaciju i Hrvatsku pri emu
je Dalmacija predstavljala uzak priobalni pojas uz istoni Jadran, Hrvatska se prostirala u
zaleu prema sjeveru i zapadu, a Slavonija je obuhvaala prostor od Kupe i Save na sjever sve
do Drave. Kako je sredinja vlast u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj samo u iznimnim
prilikama bila jaka, a u pravilu isuvie slaba da se nametne na udaljenijim podrujima, tu je
do izraaja dolazio partikularizam te se on ponajprije oitovao nja ove tri zempljopisne
cjeline. Po Ljetopisu popa Dukljanina ove tri zemlje zvale su se Bijela Hrvatska dok su se
june zemlje kao to su Paganija, Travunija, Zahumlje i Duklja zvale Crvena Hrvatska Kada
su Hrvati prvi put doli na ove prostore zatekli su autohtono romanizirano stanovnitvo
ponajvie u dalmatinskim gradovima, dok su kontinentalni gradovi kao Siscia ili Mursa bili
veinom razrueni

7)Fizika obilleja prostora Hrvatske

Kada su doli, hrvatsi su zatekli rimske ruevine Sirmium, Mursa, Siscia itd. Naselili su se
zapadno od Murse, gdje je niknuo srednjocjekovni Osijek. Naseljavali su podruja gdje je
mogu ivot:poljodjelstvo, ribolov itd. na takvim graniarskim podrujima su se dobro snali.
U Bosni su nailina brda, kamen i planine. U tim vremenima bio je aktualan problem gladi i
bolesti. Ljudima je blo teko doi do divljai, a prijetila im je i malarija.

8)Seoba Slavena i Hrvata u novu domovinu

Slaveni su se poeli seliti iz pradomovine (Poljska, Bjelorusija, Ukrajina) prema jugu; tu su
postali susjedi Bizantu
tridesete godine 6.st-kontinuirano spominjanje Slavena u izvorima
prvotno su upadali, a Bizant se borio/ratovao protiv njih, nakon to je zbaen Maurikije, a
postavljen Foka, Slaveni se naseljavaju bez problema
pravci kretanja: jug, jugozapad ili zapad od Sirmija prema Saloni; prema Istri
od unutranjosti prema obali, prelazei Dravu i Savu postupna slavizacija na nekropolama
odnos Slaveni Avari: Slaveni bijahu u avarskoj vojsci, ali mogue je i da je dolo do sukoba
(bizan.pjesnik, 7.st Georgije Pisida: opsada Carigrada 626.)
Slaveni su ili i na istok preko Dunava kod Beograda, dolinama rijeka Vardara, Marice,
Morave prema Solunu, Drau i Carigradu
OPENITO: na Z preko Slovenije i Istre prema Italiji (ravenski egzarh Kalinik pie papi
Grguru I.? ; Pavao akon izvjetava o avarskim i slavenskim pljakama Istre)
na I, JI prema Carigradu
na J prema Jadranu: budui da tu nema bogatih gradova (izuzev Salone, Narone) ne pljakaju
nego mirno naseljavaju te prostore
Seoba Hrvata: dolaze nekoliko godina ili desetljea nakon Hrvata
DAI Hrvati pod vodstvom Klukasa, Lobela, Kosenica, Hrvata, Tuge i Buge krenue s one
strane Bagibarije (Bavarske), gdje su sada Bijeli Hrvati
HS sedam ili osam plemena
origo gentis
glava 29: pozvao ih je car Heraklije, vodio ih je arhont Porga
Hrvati su prvotno zauzeli/naselili znatno vei prostor od onoga na kojem je prevladalo
hrvatsko ime i na kojem je nastala hrvatska ranosrednjovjekovna drava: boravili su npr. u
Bavarskoj i Sloveniji, a to nam potvruje niz toponima u Slovakoj, Makedoniji, Albaniji,
podruju Mikene i na Kreti (hrvatsko ime zauzelo/nalo se na raznim udaljenim prostorima)
Crvena Hrvatska:LJPD prostor Duklje (dananja Crna Gora)
ProtohrvatiHrvati: kontinuitet povijesti, imena, naseljavanja na istom ili slinom prostoru
ali vjj ne i etniki kontinuitet!
 9)Reakcija autohtonog stanovnitva i bizantske vlasti na dolazak Hrvata
Starija historiografija nije dvojila o tome da su Slaveni preplavili Dalmaciju, kao uostalom i
itav europski jugoistok, a da su se starosjedioci zadrali samo u malim enklavama na
obalnoj crti u gradovima i na otocima, a u zaleu u stoarskim zajednicama u zabitnim
planinskim krajevima. Arheoloki nalazi iz Zagorja ukazuju kako su romanske zajednice
sauvale svpj nain ivota i kransku vjeru uz utvrena mjesta na uzvisinama ili u piljama
refugialnog karaktera. Od gradskih naselja Panonije samo su se neka odrala u rudimentarnim
oblicima. Kada je rije o rimskoj Dalmaciji jasno nam je kako starosjedioci izvan obalnih
gradova nisu bili samo stoari, nego da su ouvali privredne strukture svojih zemljinih
posjeda, to znai da je socijalno raslojavanje preivjelo krize prethodnih stoljea.

10)7. i 8. st. kontinuitet i diskontinuitet ivota hrvatskim prostorima

Doba kada se kasna antika pretvara u rani srednji vijek u Hrvatskoj
omjer: romansko/ilirskoslavensko/hrvatsko : u kolikoj mjeri tko sudjeluje u stvaranju nove
dravne organizacije, materijalne kulture, kulture u uem smislu?
Belgijski historiar Henri Pirenne- antika je prestala nastankom islama (antika-mediteranska
kultura: prostor cijelog Sredozemlja; nastankom islama taj se prostor dijeli i zato prestaje
antika -> prekid sredozemne trgovine ->prekid komunikacija)
primjenivi na Hrvatsku: dolaskom Slavena/Hrvata poinje ruilaka aktivnost kojom se
unitavaju preostale tekovine antike
ipak postoji kulturno-etniki i topiki kontinuitet (Krk, Osor, Rab, Zadar, Trogir, Koror)
i kulturno-etniki k. (Split i Dubrovnik)
openiti kontinuitet izrazitiji je na jadr.otocima nego na obali, vie na obali nego u blioj
unutranjosti, slabiji je to je obala dalje ipak, jai u Panoniji nego na podruju Dinarida
kontinuitet crkava
moe se smatrati da je pad Salone (614.) konani kraj kasne antike u Dalmaciji
Salona- malo izvora o "padu" (arheolokih uope nema, literarni: HS, DAI, Dujam Hrankovi
Opis otoka Braa)
je li Salona uope pala? U prii Tome Arhiakona vidljivi su su biblijski uzori npr.pad
Sodome -> grad je morao pasti (odnos krivica-patnja) jer su stanovnici bili greni
u DAI dva puta se spominje pad grada- u padu grada Konstantin VII. i Toma A. traili su
nain kako objasniti prekid nekadanjeg blagostanja za vrijeme antike sadanjom
civilizacijskom situacijom
grad je vjj naputen: jer je bio prevelik pa se nije mogao efikasno braniti, nije bilo vode,
stanovnitvo nije moglo proizvoditi hranu, kao najvei grad bio je najpogodniji za pljakake
napade, opa nesigurnost i prekinute veze sa zaleem -> gubljenje na administrativnoj i
ekonomskoj vanosti
631. "Heraklijev novi"-> zato bi netko pohranio novi u grad koji je opustoen?
Misija opata Martina 642.-odnose se relikvije(iz Splita, ali vjj iz Salone) -> odnoenjem
relikvija iz grada grad definitivno prestaje postojati (posjedovanje relikvija-presti)
Nin, Narona, Nezakcij

11)Hrvatska izmeu Bizanta i Franake od prve pol. 9. st.

Nakon doseljenja u Dalmaciju, Hrvati su bili pod formalnim bizantskim vrhovnitvom kao
federati carstva. U tom odnosu nije bilo bitnih promjena sve do franako-bizantskog rata na
samom poetku 9. st. Poslanstvo na elu sa zadarskim biskupom Donatom i vojvodom
Pavlom predalo je poetkom 806. Dalmaciju Francima, pa je pokrajina, a da se izrijekom nije
spomenula, iste godine podvrgnuta vlasti Karlova sina Pipina, kojemu je dodijeljena uprava
nad Italijom. Bizantski je protunapad vratio pod vlast istonog carstva dalmatinske gradove i
otoke, to je potvreno mirom u Aachenu 812. g. Time je dotad barem teoretski jedinstvena
Dalmacija podijeljena na dva dijela: bizantski i franaki. S raspadom Furlanske markgrofovije
dolazi zasigurno do slabljena utjecaja Franaka na Dalmaciju. Istovremeno, dalmatinski
gradovi izmiu kontroli Bizanta, te nestaje potrebe dalmatinsko-liburnskih knezova za jaim
osloncem na Franke. U takvim okolnostima zapoinje proces osamostaljivanja provincije na
ije elo dolazi domaa, gentilna dinastija. To je vrijeme kada se napokon javlja ime Hrvata,
nositelja moi gentilne dinastije. Potpunu je afirmaciju hrvatska vlast stekla u vrijeme
Trpimira. Iako je i dalje priznavao suverenitet kralja Italije, Trpimir je na suvremenike
ostavljao dojam potpuno samostalnog vladara. Najbolje se to vidi iz njegovih titula, zabilje-
enih u izvorima razliita podrijetla. Iz naslova rex, domnus i dux moe se zakljuiti da je
njegov poloaj bio kraljevski, jer analogni primjeri sa Zapada potvruju da su kraljevi ovisni
o Francima nosili iste titule. Do prekida s Francima ipak je moralo doi upravo u vrijeme
Branimira, ako ni zbog ega drugoga, a onda zbog toga to se carstvo 888., nakon smrti Karla
Debelog, definitivno raspalo. Stjecanjem potpune politike neovisnosti, proirivanjem vlasti
hrvatskih kraljeva na sjever i ujedinjenjem crkvene provincije okonani su integracijski
procesi zapoeti u prethodnim desetljeima. S druge strane, vezivanje hrvatskih vladara uz
Bizant tijekom ratova s Bugarima dovest e Hrvatsku u tjenju vezu s Carigradom, to e
simbolino kulminirati krunidbom Stjepana I Drislava krunom dobivenom iz Bizanta.
Vladavina Ivana I i Bazilija II bit e razdoblje obnovljenog bizantskog utjecaja u Hrvatskoj.

12)Formiranje Hrvatske njezin opseg i upanije

Na podruju izmeu Drave i Jadranskog mora, doseljeni Slaveni su se organizirali u nekoliko
manjih dravnih zajednica sklavinija. Sklavinija Hrvatska se pruala od Labina do Cetine.
Ona se ponekad naziva i Primorska Hrvatska. Zapadno od njezinih granica, u dananjoj Istri,
nije nastala nikakva sklavinija. Juno od Cetine, do Neretve se protezala Neretvanska
kneevina / Paganija (pogano, nekransko stanovnitvo). Jo junije su se nalazile Travunija
i Humsko knetvo. U gornjem porjeju Bosne je nastala sklavinija Bosna, a izmeu Save i
Drave, sa sjeditem u Sisku je nastala Donja Panonija (kasnije Slavonija). Na elu sklavinija
je bio knez. Sklavnije su bile podijeljene na manje jedinice zvane upanije, na ijem je elu
bio upan.

13)Buna Ljudevita Posavskog

U jesen 818.g. poslanici Ljudevita Posavskog alili su se pred franakim carem Ludovikom I.
Pobonim na postupke furlanskoga markgrofa Kadolaha jer je on esto sa svojom vojskom
silazio u donju panoniju zbog pljake. Kako car nije nita poduzeo Ljudevit je podigao bunu
819.g, Ljudevitu su se u savez pridruili Kranjci, Timoani i Karantanci, uz to je dobio
podrku gradekoga patrijarha Fortunata koji mu alje zidare kako bi ojaao svoje utvrde
pinajprije Sisak Nakon Ljudevitova poraza u Karantaniji Ljudevit je porazio kneza Bornu
(vrsti franaki saveznik zbog straha od Bizanta) u bitci na Kupi u blizini Siska gdje je Borna
jedva izvukao ivu glavu. Nakon Ljudevitovog neuspjelog prodora u Hrvatsku Borna
odustaje od daljnih napada 820.g. tada Franci alju tri nove vojske na Ljudevita te vraaju
Karantaniju pod svoju vlast i tjeraju Ljudevita na povlaenje u Sisak pred ijim su utvrenjem
i movara Franci ostali nemoni. 822.g. Kadolahov nasljednik Balderik kree sa novom
vojskom na Sisak koji je osvojen a Ljudevit bjei Srbima koji su drali dio rimske Dalmacije
izvan dosega franake vlasti. Ljudevit ubija srpskog kneza i neuspjeno pokuava obnoviti
pregovore sa franakim carem. 823.g. vraa se u Hrvatsku kod Borninog roaka Ljudemisla
koji ga na prijevaru ubija

14)Grad sredite zbivanja i jaanje Venecije poetkom 9.st.

Grad je u to vrijeme bio sredite zbivanja primarno zato to je tamo ivjelo romanizirano
autohtono stanovnitvo koje je njegovalo stare antike tradicije i kulturu, tamo je djelovalo
kranstvo bila je organizirana trgovina, bila je prisutna umjetnost arhitektura neto to do
tada nije bilo prisutno u slavenskoj barbarskoj kulturi.
U to vrijeme razvila se Venecija iji je dud bio podloan bizantskom caru. Glavni razlog
bogaenja i jaanja Venecije lei primarno u njezinom geografskom poloaju jer je ona
povezivala Konstantinopol i istok openito sa zapadnom Europom. Venecija se obogatila na
trgovini ekskluzivnom i luksuznom robom sa istoka jer je sva ta roba dalazila u njenu luku

15)Knez Mislav i nasljednici Hrvatska sve vie jaa u prvoj pol. 9.st.
Knez Mislav (835.-845.g.) je prvi dokumentirani hrvatski vladar kojega spominje Ivan akon
u mirovnom ugovoru s Mleanima tonije sa mletakim dudem Petrom Tradenikom.koji je
htio napasti hrvatsko primorje ali se predomislio i sklopio mir sa knezom Mislavom. Mislav je
organizirao hrvatsku vojsku i na moru i na kopnu ime je uvelike pridonio jaanju hrvatske
kneevine. Dodatni plus jaanju hrvatske kneevine bila borba Bizanta i Franake na
hrvatskom teritoriju koji su zbog toga donosili velike koliine kovanog novca na ove prostore
to je uvelike pridonjelo razvoju hrvatske ekonomije. Kneza Mislava nasljeuje knez Trpimir

16)Predromanska umjetnost posebnost hrvatskog ranosrednjovjekovlja

Nakon dolaska na nova podruja Hrvati su ubrzo preuzeli antiku kulturu i umjetnost.
Najsauvaniji spomenici hrvatske predromanike su crkve iz toga razdoblja graene od grubo
lomljenoga kamena povezanih debelim slojem buke izvana, one su uglavnom uzdune
jednobrodne ili trobrodne.
- crkva sv. Donata u Zadru
- crkva sv. Trojice u Splitu
- crkva sv. Kria u Ninu
- crkva sv. Petra u Omiu
Jedini ostaci starohrvatskog slikarstva iz tpog vremena su oltarne pregrade i prozori ukraeni
prozirnim vrpastim ornamentom

17)Pokrtavanje Hrvata i njegovo znaenje

Postoje dvije teorije o pokrtenju Hrvata. Prema jednoj Hrvati su bili pokrteni u 7. ili 8. st., a
kranstvo su prihvatili od sveenika koji su djelovali iz dalmatinskih gradova. Prema drugom
miljenju Hrvate su pokrstili franaki sveenici u 9.st. Prema Tomi Arhiakonu sa
pokrtavanjem Hrvata poeo je Ivan Ravenjanin koji je upuen u Split da bi ponovno
organizirao salonitansku biskupiju i tom prilikom poeo je vestoljetni proces pokrtavanja
Hrvata. Razdoblje intenzivnog pokrtavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne
samo elita nego i itava zajednica zapoelo je nakon franakog osvajanja Liburnije i
Dalmacije pod patronatom Karla Velikog. U korist franake teze isticalo se irenje franakih
kultova u Hrvatskoj jer je broj zapadnih svetaca doista velik: Asel, Krevan, Ambrozije,
Marta, Marcel, Martin itd. Znaenje toga to su Hrvati primili kranstvo od strane franakih
sveenika dakle sa zapada znai da se jo jednom potvruje teza da hrvatski narod pripada
zapadno-katolikom europskom kulturnom krugu.

18)Funkcija, poloaj i titula hrvatskog vladara

Kada govorimo o funkciji poloaju i tituli hrvatskog vladara moramo znati da je u to vrijeme
bilo kneeva i kraljeva te su njihove ovlasti varirale. Na primjerima Borne i Ljudevita
Posavskog vidimo da su prvi hrvatski kneevi bili vazali Franake ili Bizanta i da su vladari
iznad njih imali utjecaja na njihove vladarske odluke. Dalje imamo primjer kneza Zdeslava
koji je bio bizantski tienik i dopustio je bizantsko zaposjedanje Dalmacije i osnivanje
bizantske teme u tom podruju. Trpimir je od strane franaka zvan dux croatorum, a franci
su titulu dux davali onim vladarima koji nisu bili ovisni o nikome, takoer je tako bilo i sa
Branimirom i Mislavom. Sa kasnijom pojavom kraljeva Tomislava i njegovih nasljednika
moemo rei da su hrvatski vladari uivali veliku vladasrku neovisnost.
 19)Procvat hrvatske drave za vrijeme Trpimira i Domagoja
Knez Trpimir (845-864.g.) je od kneza Mislava naslijedio snanu dravu sa dobro
organiziranom i uvjebanom vojskom. Vrijeme trpimirove vladavine doba je najvreg
oblikovanja i poetnoga osamostaljivanja Hrvatske. Trpimirova Hrvatska stee dovoljno
snage da povede samostalnu politiku. Vladajui na razmei bizantskoga i franakoga svijeta
imao je snage da se sukobljava sa obje strane. O Trpimirovoj samostalnosti najbolje govori to
se optueni heretik benediktinac Gottschalk sklonio upravo kod njega to je navelo Trpimira
da darovnicom izgradi benediktinski samostan u Riinicama. U darovnici je najstariji spomen
hrvatskog imena. Trpimirova vojska se takoer pokazala uspjenom protiv Bugara i njihovog
vara Mihajla Borisa koji je 852.g. krenuo u osvajanje Hrvatske vjerovatno iz Slavonije koja je
tada bila pod njegovom vlau. Nakon bugarskoga poraza dvojica su vladara izmjenila darove
u znak mira i prijateljstva. Trpimir je na taj nain uvrstio i utvrdio kopnene granice hrvatske
drave. Trpimira nasljeuje Domagoj koji nije bio iz njegova roda dok legitimni Trpimirov
legitimni nasljednik sin Zdeslav nasljednik bjei u Carigrad.
Domagoj (864-876.g.) se posebice istaknuo u borbama protiv Arapa koji 866.g. uputili
brodovlje u osvajanje gornje Dalmacije. Kada je 870.g. bizantski car Bazilije I. napustio
saveznitvo sa Franakim carem Ludovikom u osvajanju utvenoga arapskoga grada Barija,
Ludovik se za pomo obratio Domagoju koji je sa svojim brodovljem osvojio grad u veljai
871.g. Nakon toga ga papa Ivan VIII. asti titulom slavnog kneza. U Domagojevom
odsutsvu bizantski car Bazilije I. aljke svog admirala u pljaku na istonojadransku obalu i
tom prilikom Bizant iri svoju vlast na Neretljane. Mleani Domagoja nazivaju najgorim
knezom Slavena zbog brojnih gusarskih pohoda koje poduzeo protiv njih. Domagoj je
takoer ratovao i protiv Franaka i tako dodatno oslabio franaki utjecaj u Hrvatskoj.

20)Osnivanje bizantske teme Dalmacije

Smrt kneza Domagoja dala je priliku lozi Trpimirovia da se vrati na prijestolje, ali u liku
Trpimirova sina Zdeslava koji je bio bizantski kandidat i vjerni sluga bizantskohga cara
Bazilija I. Zdeslav se vratio u Hrvatsku 878. bizantim brodovljem. Time je Bazilijeva politika
na ist. Jadranu dospjela do vrhunca, Posljednje sredite protubizantskoga otpora bilo je
skreno, a obala i zalee nali su se pod vlau Bizanta. Bazilijevom je uspjehu u Hrvatskoj
prethodilo sreivanje prilika Dalmaciji. Ta je pokrajina do dolaska Bazilijeve flote 867.g. bila
zanemarena od bizantskih careva, a pojedini su gradovi vodili samostalnu politiku. Bazilije je
odluio Dalmaciju pretvoriti u vrsto organiziranu temu, proirivi tako tematski sustav s juga
Jadrana na njegov gotovo krajnji sjever. Bazilijeva Dalmacija okupljala je sljedee: otoke
Osor, Krk, Rab, gradove Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor. S objedinjenom vojnom i civilnom
upravom u rukama zadarskog stratega, Bizant je osigurao svoju nazonost na vratima
Hrvatske za sljedea dva stoljea. Tema Dalmacija bila je sredstvo kojim e bizantski carevi
pridobivati za sebe hrvatske vladare , ali i mletake dudeve kada se za to bude ukazivala
potreba.

21)Hrvatska u punom sjaju za vrijeme kneza Branimira (879-892.g.)

Protiv kneza Zdeslava izbila je pobuna i on je ubijen, ali bizantski car nije previe mario za
ubosjtvo svog tienika vjerovatno jer je bio zaokpljen borbama u Siriji i junoj Italiji. Na
vlast je doao knez Branimir koji je trebao saveznika. Od franakoga valdara Krala Debelog
nije mogao puno oekivati jer je on bio slab vladar, zato je svog svaznika odluio pronai u
papi. Tako je Branimir iskoristio povratak papinog izaslanika sveenika Ivana iz bugarske da
bi sa papom jo vie uvrstio svoje veze. Na blagdan Uzaaa 879.g. papa je blagoslovio
hrvatskog valdar i njegov narod ime je prema onodobnom shvaanju da nad Branimirom
nema vrhovnog gospodara osim sv. Petra. I smatra se da je to prvo meunarodno priznanje
hrvatske drave u povijesti.Branimir je uspjenim ratovima protiv Mleana i Bizanta prisilio
Mleane i gradove tematske Dalmacije da mu plaaju danak.
 22)Hrvatska za vrijeme Tomislava
Tomislav se smatra prvim hrvatskim kraljem iako je njegova krunidba upitna. Pop Dukljanin
pie da je njegova krunidba bila na Duvanjskom polju kod dananjeg Tomislavgrada 925.g.
Glavni povijesni argument tezi da je Tomislav bio kralj lei tome to mu se papa obraa sa
titulom rex. Tomislav je prvi vladar koji je ujedinio sve Hrvatske zemlje te se njegov
teritorij raprostirao od Uke do Drine i od Drave do Jadrana te je vladao dravom od 1.5 mil.
stan. Uspjeno je odbijao napade Maara i Bugara. Bizantski kroniar biljei da je Tomislav
porazio Maare negdje u brdima gdje jaka maarska konjica nije mogla doi do izraaja. U
10. st. Bugarski car Simeon odluio je pokoriti itav Balkan pa je tako nakon pobjede nad
Srbima krenuo i na Hrvatsku. Njegov vojskovoa Alogobotur vjerovatno je krenuo u smjeru
Imotske upanije gdje su Hrvatska i Srbija graniile i tamo doivio teak poraz, ratovanje se
nije nastavilo, ali je formalni mir sklopljen tek 927.g. nakon smrti Simeona.

23)Integracija hrvatskog prostora u 10.st.

Najbolji dokaz integracije hrvatskog prostora, tj. Sjedninjenje Hrvatske i Dalmaije je tenja
papinstva i sveenstva u hrvatskoj za obnovom salonitanske crkvene pokrajineu njezinom
nekadanjem opsegu koji je obuhvaao dalmatinska i hrvatska podruja. Splitska nadbiskupija
obnovljena 925.g. na splitskom crkvenom saboru gdje je bio prisutan i Tomislav. Tomislav je
bio bizantski saveznik i kao takav u bizantskom shvaanju samo jo jedan carski podanik,
tako je Bizant dao kralju Tomislavu titulu konzula u Dalmaciji i na taj nain Tomislav je
ujednio Hrvatske zemlje i tako proirio svoju vlast i na dalmatinske gradove.

24)Hrvatska za vrijeme Trpimira II. I kriza

Vojna i politika snaga Hrvatske odrala se i u vrijeme Tomislavova nasljednika Trpimira II.
Kada je sklopljen mir s Bugarima. Nakon njega slijede dva vladara o kojima se ne zna gotovo
nita. Od Kreimira I. sauvano je tek ime, dok se za Miroslava zna da je ubijen u pobuni koju
je digao ban Pribina koji je vladao Likom, Gackom i Krbavom (prvi poimence poznati ban s
kojim poinje niz monih banova koji e do kraja dinastije imati ulogu suvladara). Pribina na
prijestolje postavlja Miroslavova brata Mihajla Kreimira II. Ovaj graanski rat koji je
zapoeo ban Pribina poniti je dio uspjeha postignutih od Branimira do Trpimira II. koji su
doveli hrvatsku dravu do statusa sile na Balkanu. Mihajlo Kreimir II. uspio je smiriti
situaciju u dravi nakon graanskog rata. O stabilnosti situacije za njegove vladavine govori
njegovo darivanje posjeda u Diklu samostanu sv. Krevana. Taj in govori o dobrim odnosima
hrvatskoga vladara i dalmatinske metropole, ali i da je Kreimir II. raspolagao sa nekadanjim
zadarskim javnim agerom, dakle da se u odnosu na Bizant nalazio u istom poloaju kao i
Tomislav.

25)Hrvatska, Srbija i Bosna od polovice 10.st.

Hrvatsku je pogodio graanski rat i kratko vrijeme (izmedu tridesetih i ezdesetih godina
desetog stoljea) vei dio Bosne prigrabila je obnovljena i trenutacno snana srpska
kneevina, koja je priznavala vrhovnu vlast Bizantskog Carstva. Car Porfirogenet spominje u
spisu De administrando imperio oko 950. god., da je horion Bosona odnosno kraj ili
zemljica Bosna pripadao Srbiji (dravi kneza aslava) sa dva grada: Kotor (Kotorac kod
Sarajeva) i Desnik. Tada se Bosna prvi put spominje u povjesnim izvorima, a sam naziv
Bosna je predslavenskog tj. ilirskog porijekla. Car je pisao svoje djelo upravo u ono vrijeme,
kad je Bugarska za cara Petra oslabila i kad je u Hrvatskoj vladala anarhija zbog bune bana
Pribunje i ubojstva kralja Miroslava 949. Ve oko 960. hrvatski kralj Mihajlo Kreimir II.
ponovno zauzima cijelu Bosnu, kako biljei pop Dukljanin
 26)Robovi i poloaj ena, kraljica Jelena
Robovi ili kako su se stvarno zvali servi se u izvorima javljaju na tri podruja:
dubrovakom, splitskom i zadarskom. Oko Splita veina se serva spominje na hrvatskom tlu,
ali redovito na posjedima splitske Crkve. Supetarski kartular pokazuje kako Petar Crni
pretvara slobodne seljake u serve za potrebe jednog crkvenog imanja. Servi su veinom bili
kuni sluge i pomonici bogatih pojedinaca, dok se robove kao obraivae zemlje spominje
iskljuivo na zemljinim posjedima gradova, ili pak na bivem ageru naputene Salone.

Poloaj ene u ranom srednjem vijeku bio je u svakom sluaju bolji nego to e biti kasnije u
razvijenom srednjem vijeku. ene su mogle posjedovati zemlju i darivati zemlju, pa tako
imamo zapis da banova ena Jelenica daruje zemlju Crkvi. Zapisi kau da su sa mukarcima
na hodoae ile i njihove ene i keri to dodatno govori o poloaju ene u to vrijeme.
Kraljica Jelena Slavna bila je ena hrvastkoga kralja Stjepana I. Drislava i bila je vrlo
oboavana meu narodom i zapisi kau da je meu narodom nastupila ogromna alost nakon
njene smrti. Takoer njenom darovnicom izgraena je grobnica hrvatskih vladara.

27)Demografsko stanje, obitelj i djeca u ranome srednjem vijeku

Demografska situacija je nepotpuna i puna indirektnih podataka. Dopusteno je pretpostaviti
kako je ranosrednjovjekovnim Hrvatima idealna obitelj bila ona koja ih je, po narodnoj
predaji,predvodila u vrijeme seobe.. Visok mortalitet djece ili rana smrt supruznika,pogotovo
zena, iscrpljene visektratnim porodima. Po nekim istrazivanjima s kasnoantickih izvora
dokazano je da zene zive krace. kraci zivotni vijek i izrazito velika smrtnost do 32. godine
zivota vjerojatno u neposrednoj ili barem posrednoj vezi s velikim brojem poroda.
Nemogucnost odrzavanja obitelji,pogotovo na hrv podrucjima.U brak se stupalo u pravilu vrlo
rano,u Europi u prosjeku djevojke do 16.,a momci do 18. godine zivota,dakle cak i prije
dosezanja spolne zrelosti,te nisu imali materijalne osnove da zasnuju obitelj. Demografski rast
je usporio i prilican broj crkvenih osoba. Nedostaju i podatci o vladarima i njihovoj djeci..
Muskarci su kao robovi bili pozeljniji zbog vece radne snage. Najvise su muskarci stradali u
ratovima ili borbama,ili brodolomima,ili bolest(epidemija). Moze se pretpostaviti kako na
nekim grobljima dio dojencadi nije bio sahranjivan,jer su se ponegdje drzali obicaja da se oni
koji su umrli nekrsteni ne pokapaju na krscanskim grobljima.Mortalitet djece vrlo visok (oko
44%). Srednji vijek opcenito nema interese za razvoj i odgoj djeteta,glavna funkcija obitelji je
gospodarska,a ne osjecajna. Manje od 10% populacije je dozivilo dob od 50 godina. U
hrvatskoj je prosjecni zivotni vijek bio 30 godina. Visok natalitet i visok mortalitet su
obiljezja srednjeg vijeka.

28)Drislav i oporavak krajem 10.st.

Procesu kroatizacije pridonosi i rodbinsko povezivanje dalmatinskog patricijata i hrvatske
vladarske kuce. Jelenin i Kresimirov sin bio je Drislav.Smatra se da vlada od kraja sezdesetih
godina 10. stoljeca gotovo do kraja tisucljeca,ali da godinu 1000. nije dozivio. Hrvatska
dozivljava uspon i prevladala krizu. Razloge stabilizacije stanja valja traziti,izmedu ostalog i
u uspostavljanju prisnih odnosa sa susjednom bizantskom Dalmacijom,dokaz je jelenin natpis
te drzislavov natpis pronaden na kapitulu kod Knina. od vremena Branimira i Muncimira,ovo
su prvi datirani kameni natpisi na hrv prostoru. Stjepan drzislav je dux magnus, a njegov
sin,suvladar i nasljednik svetoslav dux. Podjela titula i razdioba vlasti vrlo je bliska
bizantskim obicajima.Drzislavov natpis mogao biti isklesan i prije smrti njegove majke
Jelene. Njegovi nasljednici nazivani kraljevima Dalmacije i Hrvatske. Primahu naime
znakove kraljevske casti od konstantinopolskih careva i nazivani su njihovim eparsima ili
patricijima. Bazilije II. mogao je imenovati namjesnika Dalmacije,misleci pri tome na
teritorije izvan bizanstke teme, pridodajuci pocasnu titulu patricija. Drzislav nije bio okrunjen.
Tijekom 11. stoljeca krenulo je hrv. drustvo u novo razdoblje napredka. Do kraja 11. stoljeca u
hrvatskoj je znacajno porastao broj stanovnika,posebice na priobalnim prostorima.Pojavljuju
se prvi znaci feudalizma,u gradovima je krenila nova faza gospodarskog razvoja.
 29)Ekspanzija Venecije i Drislavovi nasljednici po 11.st.
Sve znacajniji cimbenik zbivanja u hrvatskoj od druge polovine 10. stoljeca postaje Venecija,
nije se dogodilo slucajno ni neocekivano. U 10. i 11. stoljecu venecija se afirmirala kao glavni
posrednik u trgovini izmedu europskog istoka i zapada. Sto dijelom zahvaljuje trgovackim
ugovorom s Bizantom 992. Stoga Mlecani nastoje prosiriti i ucvrstiti vlast na istocnoj obali
jadrana. Istarski markgrof smatrao da se mlecani s nepravom uplecu u istarske prilike, stoga
pocinje napadati mletacke posjede u istri i sprecavati da se skupljeni porez odnese u veneciju.
Duzd Petar II. Kandijan zabranio je svaku trgovinu izmedu Venecije i Istre. Nema novih
pokusaja pokoravanja,a istrani se obvezali da ce stititi mletacke interese i Mlecane osobno.
Ugovor vise odgovara mlecanima- slobodna trgovina.Nove i znatno uspjesnije faze mletackog
angazmana na istocnoj obali jadrana, 972. godine njemacki car Oton II. poklanja Veneciji
istarski grad Izolu, a vec 976./7. godine venecija sklapa novi ugovor s Koprom koji
predstavlja pocetak sustavne ekspanzije.Hrvatska se nalazila u sredistu mletackih interesa i
presezanja. Drzislava je u hrvatskoj naslijedio njegov najstariji sin i suvladar za zivota
-Svetoslav koji je dobio i nadimak Suronja. Planuo je sukob koji je prerastao u gradanski rat
izmedu Svetoslava i njegove brace Kresimira i Gojslava,zbog nejasnih nacela
nasljedivanja.Uz Svetoslava je bio njegov ban Barda,a potom su im prisli i neretvani, a uz
njihove protivnike pristali su dalmatinski gradovi. kako su ovi drugi bili slabiji,obratili su se
za pomoc dudu Petru Orseolu. Rat pobjedili Kresimir i Gojslav, a krizu pokusavaju iskoristiti
Mlecani.Pokusavaju zavladati citavom istocnojadranskom obalom. Mletacka vojska 998. ili
1000. godine pod vodstvom Petra II. Orseola nakanila bizanstske gradove na dalmatinskoj
obali osvojiti kako bi ih islobodili pritiska Hrvata, slavena.Carigrad zvao mlecane zbog sve
jaceg utjecaja hrvatske nad bizantskim gradovima. Mletacka je vlast trajala vrlo kratko,zato
sto se zasnivala na autoritetu duda i snazi njegova oruzja. Hrvatska pocinje iskazivati
agresivnost prema susjednim bizantskim teritorijem.

30)Hrvatska istiskuje Bizant u 11.st.

Privremeno se stisava mletacka ambicija na prostore dalmacije. Mocni bizantski car bazilije
II. djelotvorno je ostvarivao planove o sirenju bizantske domene prema zapadu. Pobjedio
Samuila u bitci na Belaici 1014. godine, podvlastio drzavu makedonskih slavena. Car zauzeo
citavu Bugarsku,Rasku,Bosnu i citavu Dalmaciju i primorske krajeve sve do granica donje
Dalmacije. Nije krenuo na hrvatsku zato sto se najvjerojatnije nagodio s hrvatima, mir za
danak. Hrvati su mislili da je car daleko i da im nista ne moze,pa su Hrvati zaprijetili
bizantskoj dalmaciji. Na poslijetku ce Hrvati biti uspjesni. Bizantska vlast od 6. do 12.
stoljeca u dalmaciji je bila teoretska, znaci nije bilo dobre kontrole i nazocnosti. U 11. stoljecu
hrvatski pritisak kulminirao,zato sto je vojna sila bizanta oslabljena.Gradovi i otoci su bili
medusobno slabo povezani i prepusteni sami sebi. od 9. stoljeca bizantska dalmacija i
hrvatsko zalede sve vise stapaju u jedinstveno etnicko i kulturno podrucje,zbog toga se otpor
prema hrvatima sve vise smanjuje. Sve vise jaca patricijat koji se htio osloboditi od cara i biti
samostalna drzava. Lokacija Biograd je za Hrvate prirodan izlaz na more iz zaleda koje su
nastanili jos tijekom doseobe. Bizant prepustio Biograd,zato sto su i dalje drzali Zadar.
Postepen i polagan proces odbacivanja bizantskog vrhovnistva je bio iznimno spor. Od 1069.
godine odredena suverena prava nad dalmacijom imali su hrvatski kraljevi,iako se i dalje
virtualno smatralo da je taj teritorij pod zastavom carstva. Hrvati nakon smrti Bazilija 1025. i
odlaska Oreola iz Venecije, polagano skupljaju snage da konacno zauzmu Dalmaciju.
 31)Maarski utjecaj u Hrvatskoj po. 11.st.
Madari su od otprilike dvadesetih tridesetih godina 10. stoljeca pa u slijedecih 100 godina bili
potpuno odsutni iz zbivanja u blizini jadranske obale. Nakon razdoblja provala po citavoj
Europi Madari su se u prvoj polovini 10. stoljeca primirili, nakon poraza na Ljeskom polju
955. godine. Nomadi su se privikli na sjedilacki zivot i prihvatili krunu sv. Stjepana
1000.godine. Novi madarski angazman na hrv prostorima nastupa pocetkom 11.stoljeca,kada
se na ugarskom dvoru sklonio Svetoslav,zajedno sa svojim sinom Stjepanom. Ugarski kralj
Andrija napao damlmatince i neke od njih prisilio da mu se pokore. Andria je napao hrvate u
jadranskom zaledu.Ugri su Hrvatima pomogli te tako ojacali trgovacke putove i veze. Interesi
madara za prostore juzno od sredista njihove drzave je bio trajan. Madarska se vlast ustalila
na najistocnijem dijelu danasnjeg hrvatskog teritorija u slavoniji. Arpadovici su osiguravali
Svetoslavu Suronji ili njegovom sinu vlast. Jedinica se zvala banat ili dukat slavonski i
konacno ce se u drugoj polovini 11. stoljeca sjediniti s prijadranskom hrvatskom. Tridesetih je
godina Kresimira III. naslijedio sin stjepan I. Pritisak na Dalmaciju se i dalje se povecavao, a
Hrvatska se i dalje povezuje s drzavama srednje evrope,javlja se i kao vojnicki faktor. Hrvati
na panonskom podrucju bili realna snaga.

32)Modernizacija Hrvatske - poetak feudalizacije

Umjesto jake kraljevske vlasti, moc postupno prelazi u ruke pojedinih zupanskih porodica.
Zupani pomogli Petru Kresimiru IV. kada je bio optuzen da je ubio brata Gojslava.
Feudalizacija drustva na europskom zapadu zamjenjivala je rodbinske odnose feudalnim
-vazalitetom i seniorstvom,te se i hrv drustvo pocelo feudalizirat.U 12. i 13. stoljecu se
pojavljuju brojne i mocne feudalne porodice koje su izmedu ostalog podijelile citav teritorij
hrvatske. Hrv zupani vec od 11. stoljeca povecavaju svoju zemlju tako da ju dobivaju od
kralja. Posjedi su se mogli prosiriti i kupnjom. Feudalni se sloj stvarao kao sloj posjednika
velikih pospodarstava: njihovo srediste bio je curtis - dvorac na dobru, srediste cijelog
gospodarstva. O obveznim davanjima sto su servi imali,malo se zna. Seljaci nisu isli na
tlaku,ali pod prijetnjom visoke kazne od 400 maraka dobrog srebra nisu smjeli napustati selo.
Temelj socijalne strukture hrvatske drzave su seljacke zadruge, velike porodice,organizirane
po patrijarhalnom tipu.Nakon 1000. godine, rada se evropski grad kao srediste gospodarstva i
trgovine, U drugoj polovici 11. stoljeca intenzivno se razvijaju hrvatski gradovi. Bitni su
ibenik, Biograd, Knin i Nin.U 11 stoljecu vecina beneditinskih samostana su bila sredista
moci i kulture, pa se osnivaju u gradovima ili u njihovoj neposrednoj blizini.

33)Pokret za reformu crkve i Hrvata od druge pol. 11.st.

Jaca pokret za reformu crkve,prvi zapoceli redovnici opatije Cluny u Francuskoj.U to je
vrijeme crkva u citavoj Europi bila samo jedna od institucija feudalnog drustva, puna poroka.
Clunyevci kazu da se svecenici ne mogu zakonski ozeniti, a kupnju crkvenih casti proglasise
simonijom. Clunyjevsko ucenje znatno jaca nakon 1000. godine. Cluny postaje glasovit po
moralnoj cistoci, pripovjedackom zaru i politickoj agiraciji. Imali su vise od 300 samostana
diljem evrope. Carigradski patrijarhat ,izazvao je novu krizu u odnosima s papom,namecuci u
diskusijama stoljecima sporna pitanja, o rimskom postu subotom, o celibatu. na kraju je papa
ekskomunicirao patrijarhat, koji mu je uzvratio istom mjerom. 1054.-> raskol crkve. Biskup
je bio jedna od najznacajnijih osoba u ranosrednjovjekovnom dalmatinskom gradu. U
Dalmaciji i Hrvatkoj postojao je tihi otpor reformnim nastojanjima crkve, te se posto poto
ustrajavalo u starim obicajima. Svecenici ne smiju imati dugu bradu ili dugu kosu. Crkva je
bila protiv Slavena,tj. glagoljasa, bili su izopceni ako nisu znali latinski.Zabranjen brak s
rodacima do 4. koljena. Inzistira se na postivanje sakramenta braka.Dalmatinski i Hrvatski
krajevi jos jednom nakon splitskih sabora 925. i 928. godine,uspjeli sacuvati vrlo specifican
polozaj unutar rimske crkve.
 34)Vrhunac hrvatskog srednjovjekovlja za Petra Kreimira IV. I Dmitra
Zvonimira
Petar i Zvonimir obdaruju crkvu s vrlo mnogo zemlje. Upitna vjerodostojnost dokumenata, ali
su opet bitni zato sto vecinom sadrze vjerodostojne podatke.Mee su smatrane cuvaricama
posjeda i stovane kao neosvkrnjive. Bile su obilazene kao svake promjene u vlasnistvu, a
takav se cin zvao deambulatio. Unutrasnji sadrzaj velikog broja isprava (koji govori o
drustvenom ustrojstvu,na primjer i te kako upotrevljive. Nemoguce je da postojao tako vjest
falsifikator koji bi sve te podatke uspio dosljedno rekonstruirati. Cini se da pri ocjeni
vjerodostojnosti dokumenata hrvatskog ranosrednjovjekovlja valja uvazavati svu specificnost
prilika u kojima su oni pisani.

35)Trgovina, novac i zemlja

Pristalice reformnog pokreta u velikoj su vecini preuzeli biskupske polozaje u Dalmaciji i
Hrvatskoj. Nametanje krscanskog morala, povezivanje sa susjednim zemljama i krajevima, na
duzi rok moralo se sve povoljno odraziti i na hrv drustvo. Za drugu polovinu 11. stoljeca je
ostalo brojnih zapisa o prodaji i darivanju zemljista. Vecina darovnica odnosi se na zemlje
koje se nalaze izvan teritorija agera dalmatinskih gradova a i daruju se crkvama koje se nalaze
u gradovima. U tom je razdoblju novoobogaceni pojedinci i novostvoreni samostani utrkivali
da priskrbe sto vise zemljisnih posjeda.11. stoljece je zlatno doba hrvatskog redovnistva.
Hrvatski vladari grade samostane ili ih obasiplju kraljevskim povlasticama i zemljama..
Bogatstvo se u ranosrednjovjekovnim stoljecima ponajvise stvaralo na zemlji tako da su
eksloatacija, prodaja i darivanje obradivih povrsina nedvojbeno bitan dogadaj unutar jednoga
gospodarstva. No nedvojbeno najbolji pokazatelj razvoja ranosrednjovjekovnog europskog,
ali i hrvatskog gospodarstva jest spominjanje i upotreba zlata i zlatnog novca. Hrvatska u
ranom srednjem vijeku stoljecima intenzivno komunicirala s bizanskim svijetom, gdje zlatni
novac nije bio zaboravljen, bizanska je nomizma bila pravi dolar srednjega vijeka. Hrvatsko
gospodarstvo nije trpilo dramaticne prilagodbe na uporabu zlatnog novca. Novac je znao biti
u funkciji obola(tj. ritualno stavljanje u pokojnikov grob), sto znaci da u Hrv nije bio samo
znak ekonomske vrijednosti. Obracunski novac postaje zlato. Za kupovinu zemlje ili za
robove naknada se cesto isplacivala u robi ili stoci,placanja vecih iznosa obavljala se u zlatu.

36)Uloga Crkve i pojava romanike u Hrvatskoj

Crkve dobivaju posebne povlastice-darovanje nekretnina crkvi - crkve na taj nain stvaraju
ogromne posjede u Istri (Puljtina i Poretina) crkve posjeduju markgrofovije (posjedi:
Motovun, Roar, Nigrinjan, Tar, Pazin, Rovinj, Dvigrad, Bale)
- opadanjem moi vladara u 11.st jo se vie uvruje mo Crkve
Hrvatska prati Z Europu: i ovdje se otvara niz novih benediktinskih (m i ) samostana
sv.Petra u Supetarskoj Dragi na Rabu, sv.Petra u Selu kod St-a, sv.Apolinara, kod
Kopra, sv.Petra kod Klobuca, sv.Petra na Pagu
sam.: sv.Tome u Biogradu na moru, sv.Benedikta u St-u, sv.Duje u Trogiru, sv.Marije i
sv.Platona u Zadru
oko 40 na jadranskoj obali; za vrijeme Petra Kreimira IV. 17 znaajnih samostana
pismo: beneventana i karolina
stvaranje novih biskupija (Zagrebaka, ...)
predromanika/romanika: nositelj crkva (budui da nema jakih sredina koje mogu financirati
izgradnju tek se od 12.st obnavljaju i grade katedrale u gradovima: Senj, Krk, Rab, Zadar,
Trogir, Du, Zg, St)
gradnja opatija tip benediktinske bazilike, trobrodna sa stupovima, 3 polukrune
apside
-> ovaj se tip opatije rairio po cijeloj jadranskoj obali
sagraene: sv. Ivan, sv.Toma (Biograd), sv.Bartolomej (Knin), sv.Petra i Mojsije (Solin)
pojava skulpture na fasadi: uvoenje ljudskog lika i figuralne kompozicije u likovnu umj.
Primjer > dvije ploe oltarne pregrade, crkva sv.Nediljice, Zadar
zvonik crkve sv.Marije (Zadar) 1105.god: izgraen povodom dolaska Kolomana: na
simbolian nain oznaava poetak romanike i kraj hrv. ranosrednjovjekovlja

37)irenje na moru i kopnu za vrijeme Petra Kreimira IV.

Unuk Kreimira III. i mletakog duda Petra II.Orseola
sin Stjepana I. i Hicele :: postaje kralj oko 1058.
- utjelovljuje openiti (umjetniki, gospodarski) razvoj toga doba
stabilna vlast
isprava sv.Petra (Supetarska Draga) 1059. - Croatiae Dalmatieque regnum
1062. "proirilo se nae kraljevstvo na kopnu i na moru", nostro dalmatico mari
Petar Kreimir IV. temelji mo na ljudskom (djedovi i otac vladar/i) i boanskom pravu
"na kopnu" bizantska Dalmacija, Panonija i dijelovi Bosne
1074. normanski vojvoda Amiko "zarobio hrvatskog kralja", vjj Petra Kreimira IV.
Njega je za kralja priznavala i splitska nadbiskupija

38)Svijest o vlastitoj prolosti Dmitar Zvonimir i kruna

Dmitar Zvonimir Trpimirovi, enidbenim vezama povezuje se sa Arpadoviima (eni se
Jelenom, kerju Bele I., sestrom Gejze i Ladislava), spominje se 1070. kao ban
Ivan Goriki tvrdi da su mu Ugri prepustili "dio Slavonije" to se vjj odnosi na podruje SZ
Hrvatske: kraj oko Varadina, Zagreba, porijeje Kupe, vlast see vjj i do Srijema
uz pomo Arpadovia proirio svoju vlast na Kvarner do mora (Marka Dalmatinska)

svijest o vlastitoj prolosti: 1062. - Petar Kreimir IV. Daruje posjed Diklo samostanu sv.
Krevana pritom se poziva na na pradjeda Kreimira starijeg, njegovog sina Drislava,
Svetoslava i brau Kreimira i Gojslava, te na Stjepana koji je bio otac Petra Kreimira IV.
Zvonimir se poziva na "svoje praoce"
Zvonimirov nasljednik Stjepan II. Se poziva na "kraljevsko prijestolje svojih otaca, djedova i
pradjedova"
Trpimir se u svojoj darovnici 852. poziva na Mislava
Muncimir se 895. spominje Trpimira

kruna Dmitra Zvonimira: okrunjen u crkvi sv.Petra i Mojsija (Solin) u listopadu 1074. ili
1075.god
poslanik pape Grgura VII. Gebizon; Zvonimir dobiva ezlo, krunu i zastavu, postaje papin
vazal, obeaje mu vjernost (fidelitas), daruje mu samostan sv.Grgura u Vrani i 200 bizantskih
zlatnika godinje
meunarodno priznanje Hrvatske
miran, stabilan ivot u Hrvatskoj, blagostanje
oltarna pregrada u crkvi sv.Martina u Zlatnim vratima u Splitu spominje papu Grgura
jedini kameni kartular koji izraava potovanje nekom ranosrednjovjekovnom papi
crkvenoslavenska liturgija i popovi glagoljai rehabilitirani, ponovno uspostavljena ninska
biskupija, Baanska ploa
Zvonimir imao sina Radovana koji je umro prije njega

39)Kultura u Hrvatskoj: glazba, pismenost, znanost i mjere

razliite dunosti i titule na hrvatskom dvoru: posteljnik, vinotoa/peharnik, vratar,
sokolar, psar, vrtlar, titonoa, konjuar
neki od naziva slavenskog podrijetla: ded/djed major domus ef protokola
satnik od sto centurion odrava red i mir
gradik od grad zapovijednik grada
podupan
pismenost: hrvatski se jezik pojavljuje u tekstovima; glagoljica
spomenici: Plominski natip, Valunska ploa, Krki natpis, Grdoselski ulomak, Senjski
ulomak, Baanska ploa
Kloev glagolja 14 stranica, staroslavenske homilije, u 15.st. vlasnici Frankopani
glazba: kodeksi, misali, antifonari, sakramentari
opatica Cika: za samostan sv.Marije (Zadar) kupila 2 himnarija i matutinal
evanelistari obogaeni notnim zapisima (neumama)
laude (pohvalni napjevi) se pjevaju vladarima: Kolomanu, njegovom sinu Stjenu, banu
Kledinu
gregorijansko pjevanje, gregorijanski napjevi
Adam Parianin: na molbu splitkog nadbiskupa Lovre obrauje "Muke" muenika Dujme i
Anastazija
znanje: u pradomovini Hrvati su malo znali o prirodi i svijetu oko sebe, to se mijenja
dolaskom na ove prostore
Crkva ui da je Bog u sreditu svega
825.osnovano uilite u edadu (edadski evanelistar) posjetili su ga neki lanovi
hrvatske vladarske obitelji
samostani arita intelektualnog rada i obrazovanja
mjere: drugaije nego danas
vreteno i konopac za povrinu
lakat(65cm) za mjerenje tkanine
korak(75cm) za duinu
modij (8,72 L ) za itarice
galeti za tekuinu (1 galet 32 bocioline odn.boce)

brojevi imaju simboliku vrijednost

rano prihvaanje datacije

40)Zvonimirova smrt, bezvlae

8.listopada 1087. Zvonimir potvruje prava samostanu sv.Marije, 8.rujna 1089. nasljednik
Stjepan II. ga zove "nedavno preminulim"

teorije o nasilnoj smrti: LJPD, Zvonimira ubie "nevirni Hrvati" jer ih je pozvao u papino ime
u kriarski rat
Ivo Goldstein tvrdi da Zvonimir nije umro nasilnom smru. Naime, mogue je da ak i
desetljee nakon Zvonimirove smrti i smrti Petra Svaia dolazi do zabune tako da se
pogibija Petra Svaia u narodnoj svijesti preobrazila u nasilnu smrt/ubojstvo Dmitra
Zvonimira. Legenda o Zvonimirovu ubojstvu i prokletstvu navodno je nastala u 15.stoljeu.
Osim toga, u legendama je veoma est motiv ubojstva kralja koji su zapisivai preuzeli, a
motiv se logino uklopio u cijelu situaciju.

Zvonimir nije ostavio mukih nasljednika, tako da nakon njegove smrti na prijestolje dolazi
Stjepan II., neak Petra Kreimira IV. On je umro 1090./1. i ini se da nije vladao cijelim
prostorom Zvonimirove drave, nego samo priobalnim dijelo i zaleem. Ipak, odravao je
cijelu dvorsku svitu koja je postojala u vrijeme Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira.

Nakon smrti Stjepana II. hrvatski se velikai ne mogu sloiti tko treba naslijediti
prijestolje
izvori o tom vremenu su proturjeni: oni ugarski neprestano naglaavaju da se Arpadovii
legalno naslijedili vlast, a oni hrvatsko govore o osvajanju.
 41)Dolazak nove dinastije Arpadovia
Ladislav odmah po smrti Stjepana II. dolazi u Hrvatsku u kojoj vlada anarhija plemii se ne
mogu dogovoriti dolazi do alpes ferreae: eljezne planine, Gvozda? (izvor: Toma A.), ali
ide i dalje. Za kralja postavlja neaka Almoa, ali se uskoro mora vratiti u Ugarsku jer je tamo
provalilo pleme Kumana. Almoa se vjj odmah poslije njega povlai
vrhunac anarhije u Hrvatskoj
izabran neki kralj Petar neki smatraju da je ovaj Petar i Petar Svai ista osoba
taj Petar vjj je bio izabra od narodne skuptine, a da je imao neke potpore, svjedoi i to to je
stolovao u Kninu (prema maarskom kroniaru imanu de Kezi)
Bizant car Aleksije Komnen alje Gotfrida Melfijskog, do kraja godine dalmatinski gradovi
i otoci priznaju bizantsku vlast

42)Osnivanje zagrebake biskupije i kriari u Hrvatskoj

Arpadovii nita vie ne ele prepustiti sluaju osnivaju Zagrebaku biskupiju 1094. (eki
redovnik Duh postaje zagrebaki biskup) i podvrgavaju je Ostrogonu i neto kasnije kaloko-
bakoj nadbidkupiji umjesto Splitu pripajaju joj Poeku kotlinu
U duhu borbe za investituru: Ladislav je sam osnovao zagrebaku biskupiju i postavio
biskupa, meutim, papa ne reagira : mogue zbog slabe crkvene organizacije u Slavoniji gdje
je veina stanovnitva kranska

Ladislav umire 1095., a nasljeuje ga neak Koloman (brat nesuenog kralja :D Almoe)
Koloman odmah stupa u kontakt s papom Urbanom II., koji mu odgovara da sa
zadovoljstvom prima povratak Maarske u krilo katolike crkve :: Koloman moe raunati na
papu u planiranju i konanom zauzimanju Hrvatske

Kriari: voeni Petrom Pustinjakom tijekom svibnja,poetkom lipnja prolaze kroz Maarsku
kriari inae vole suraivati s lokalnim vlastima, npr. grof Rajmund IV.Tuluski doavi u
Skadar daje dukljnskom kralju Bodini darove kako bi vojska mogla slobodno putovati i
uzimati to joj treba

mogue je da su kriari prolazili za vrijeme najvee anarhije, tako da su stekli nepovoljan

dojam o Hrvatskoj: narod je divlji, naviknut na grabe i umorstva, zemlja nenastanjena i
neobraena, puna movara, gusta magla..

43) Pacta Conventa i identitet Hrvatske u Europi u okviru nove drave

1102. Koloman je poao u Hrvatsku. Te iste godine potpisana je i Pacta conventa ugovora
izmeu Kolomana i hrvatskih plemia ("od 12 hrvatskih plemena") u kojemu im on
priznaje njihova dotadanja prava (izvor: Qualiter)
Pacta conventa poznata je od vremena Ivana Luia
maarski su hisoriografi u 19.st tvrdili da je zapravo rije o falsifikatu te su nas jo u 12.st
podjarmili
dolazak Arpadovia u Hrvatsku ima svoju poprilino dugu pretpovijest
1102. Koloman u Biogradu na moru kruni se Zvonimirovom krunom
Hrvatska nije izgubila svoj legimitet, niti je dolazak Arpadovia katastrofalan kraj hrvatske
drave kako se to prikazuje u LjPD i kod Tome Arhiakona
Hrvatska i Ugarska su funkcionirale kao neka vrsta personalne unije povezivala ih je
jedino osoba vladara, dok je sve ostalo vie manje ostalo iste
vano je napomenuti i da vlast Arpadovia na poetku uope nije bila toliko snana imali su
neko podruje utjecaja, i to uglavnom u krajevima izmeu Gvozda i Drave, dok je vlas preko
Gvozda bila vie teoretska, de iure, a manje de facto

ugovor o prijateljstvu izmeu Kolomana i mletakog duda Vitala Michiellija: dijele se

interesne zone izmeu Ugarske i Venecije: Veneciji Dalmacija, Kolomanu Hrvatska