OBLICI NARODNOG IVOTA

PLEMENSKA I SEOSKA SAMOUPRAVA

UREENJE PLEMENA U CRNOG GORI I HERCEGOVINI
-Geografski uvjeti uvjetuju nastanak, razvoj i propast plemena (nomadskih i polunomadskih). Nepristupaan
teren sprjeava uvrivanje strane vlasti. Na ovom se prostoru istiu podruja Dinare i pindske oblasti.
-imamo dakle 2 sustava. Nomade i polunomade. Polunomadi su za nas bitniji. Oni samo zimi sele stoku, a
obitelj ostaje u katunskim naseljima pod planinama. Sve je zajedniko vlasnitvo osim kue okunice i neto
malo zemlje batine.
-Komunice=skupno vlasnitvo. One su bitnije za polunomadsku zajdenicu, zato to im je povrina vea i
plodnije su od batina. Komunice oteavaju akumulaciu kapitala i drutvenu diferencijaciju u planinama
Hercegovine i Crne Gore.
-Bratstvo (krvna zajednica) bila je nosilac patrijarhalnog drutva. Oni iz planine dolaze u upe (sjedilaki
nain ivota u nizini) i osnivaju prv plemena.
-kakljivo pitanje je prodaja posjeda. Ako neki muki lan eli prodati svoj dio zemlje, ostali muki lanovi
se moraju usuglasiti.
-vjerski obredi vezani su za kult predaka.
-samoupravljanje mjesnim zajednicama.
-ustanove savjeta starjeina(sve starjeine bratstava se okupe) i seoskih zborova (starjeine dadu neto na
izglasavanje puku). Dakle, starjeine su nosioci samoupravnog ivota.
-teritorijalno-upravni karakter: svako pleme ima svoj ogranieni teritorij na kojem ivi i radi i kojim
upravlja.
.proces stapanja bratstva u pleme prati spajanje vjerskih kultova.
-turci nisu mogli prodrti do takvih plemena u crnogorskim brdima, pa su ona ostala autonomna.
-demokratska organizacija. Svi su jednaki, a starjeine su jednakiji. Oni samo organiziraju.
-plemenska skuptina ili zbor-vojna demokracija. Svi smiju prisustvovat na zboru. Tu se odreuje
gospodarski ivot i biraju se plemenski glavari i sl.unutarnja i vanjska politika i sudska vlast
-vijee plemenskih glavara- izvrna vlast
-etovanje-pljakaka privreda to najvie smetalo osmanlijama.
- kod nas: kuna zadruga. Isto vezani krvlju. Djedovi, sinovi, unuci. Obiajno pravo. Za vrijeme rata bila je i
privredna i vojna snaga. Jedni ratuju,, drugi ostaju radit na zemlji.
SELO I NJEGOVO UREENJE
-Suprotnost gradu, tee se ivi.
-privredna, kultura, samoupravna i teritorijalna jedinica.
NARODNA KULTURA
PATRIJARHALNA KULTURA JUGOSLAVENSKIH NARODA
-zadrana do 19.st.
-dolaskom turaka osvjeena
-ima slavenske i prabalkanske korijene!
- za turaka je slaba seoska kultura, osobito kranska. I infrastruktura je krna, sela su mala, crkvice su
krivene po umama.
- razvijenija je bila duhovna kultura.-likovna umjetnost i narodna knjievnostostala iva do 19. st kad se iz
E. zemalja ve davno povukla! Najrazvijenija je narodna pjesma. Postoje muke(humoristine) i
enske(traave).
-anegdote- vrsta narodnih pjesama,
-lirske narodne pjesme
-epske pjesme
-najvie ima narodnih pjesama o kosovskoj bitci, jer ona simbolizira pad pod turke, i aljenje za davnim
vremenima mira.
-uskoke pjesme (senjanin ivo)

Ratovi i ustanci 1683. 1699., seoba Srba, ore Brankovi

Ratovanje 1683. 1690.
- posljednji prodor Turaka u Srednju Europu 1683., pod vodstvom velikog vezira Kara-Mustafe napali su sj.
Ugarsku i pokuali osvojiti Be
> hasb. Dvor tada bio zaokupljen Lujem XIV. Na zap. Granicama Njemake te svojim velikaima
> Be - 2mj odbijali turke, dok joj nisu pomogli austrijska i poljska vojska (Jan Sobjeski)
= zajedniki napali Turke i pobijedili 12. Rujna 1683.
- car Leopold ponudio mir, ali veliki vezir to odbio, pa su krani ih nastavili progonit, a
istovremeno su vodili pregovore s Mlet. R. Na emu je radio i papa
> u oujku 1684. Sklopljena Sveta liga u koju su stupili car, Poljska i Mlet.R.
- kad su uli o porazu Turaka stanovnici sj. Dalmacije istupili i to s obje strane granice
> listopad 1683. Zapoele borbe i protjerivanje Turaka s podruja sj.Dalmacije
- u prvo vrijeme Mleani protiv toga, jer su vjerovali da e u ovom ratu ostati neutraln
> u toku studenoga oslobodili ustanci sj. Dalmaciju osim Knina i Sinja
- tek u proljee 1684. Poslije sklapanja Sv.lige, Mleani poeli pomagati ustanike u Dalmaciji
> tu se istaknuli Stojan Jankovi, pa Bajo Nikoli-Pivljanin (kao hajduci)
>> ti hajduki odredi 1684. Provalili su u zap. Dio Bosanskog paaluka
- poto je Venecija pristupila Sv.ligi, nastojala je i pogranina plemena Crne Gore i Brda uvui u borbu
protiv Turaka
> u poetku se nisu odazivali, a onda su im Turci zaprijetili
- me Turcima aktivan skadarski paa koji je u veljai 1685. Napao Patrovie, da bi
tako prodro
do Boke Kotorske (mlet.teritorij) no neuspjeh, pa se povukao
- opet ih taj paa napao i prodro u Katunsku nahiju, njima pomogli Mleani iz Kotora koji poslali
Baju Pivljanina, al paa ga potukao ispred Cetinja, a Bajo poginuo
> Turci tako prodrli i prisilili Crnogorce na pokornost
- u to vrijeme vodile se borbe izmeu turske i austrijske vojske u Ugarskoj
> Turci polagano uzmicali, i napustili nekoliko jakih utvrenja u pograninim oblastim i na Dunavu
- 1684. Izbio ustanak u Slavoniji, na elu Luka Ibraimovi, na jesen graniarska vojska iz Hrvatske
zauzela Viroviticu (vano tur.uporite u Slavoniji)
- 1685. Austrijska vojska zauzela itavu gornju Ugarsku, a hrv. Odredi i slavonski ustanici prodrli do
Osijeka
> 1686. Zauzeli Peuh, Segedin i Budim
- borbe se nastavile i na granici Hrvatske (na Uni i oko Osijeka)
> 1686. Zauzeta Kostajnica
- uspjesi Austrijanaca utjecali na dranje Srba u Ugarskoj, koji se diu na nekoliko mjesta
- 1686. Mleani u Dalmaciji aktiviniji, i uz pomo domaih odreda uspjeli osvojiti Sinj, to utjecalo i na
osvajanje Hercegovine 1687.
- u Ugarskoj 1687. Aust. Vojska teko porazila turke kod Harsanya, a iste godine osvojila Osijek, Vukovar i
akovo
- Austrija i Venecija nastojale da ve u toku prvih godina osvoje to vie turskog teritorija
- u nekim oblastima (ju.Uga, Bosni i Srbiji) sami ustajali na oruje, naruito 1689. Kada su aust. Odredi
poeli prodirati u unutranjost Srbije

- Crnogorci uspostavili uu suradnju s Mleanima, koji su u svibnju 1688. Na zboru u Gradcu zbacili s vlasti
turskog sultana, pa je u jesen dolo do uspostavljanja mlet. Guvernera i vojnike posade u Cetinju
- Turci morali prebaciti svoje trupa na sjever protiv Austrijanaca, koji su u ljeti 1689. Iz Beograda poduzeli
pohod u pravcu juga
> nakon pobjede nad Turcima kod Nia, Austrijanci potkraj rujna zauzeli tvravu
- do estokih borbi dolo 1689. Kada su Turci pokuali osvojiti Poegu, ali pred samim gradom napao ih je
L. Ibriimovi 12. Oujka i spasio grad
- iste godine, aust. Vojska uz pomo domaih odreda upala u Liku i Krbavu i zauzela ih
Karpoev ustanak
- 1689. U sj.-ist. Makedoniji narod se digao na ustanak, na elu ustanika Karpo (harambaa hajduke
druine), istovremeno je izbila buna i u Morihovskoj nahiji
> tim ustankom oslobodili su Krivu Palanku, Kratovo i Kumanovo
- car Leopold podijelio Karpou naslov kneza da ga zadri na svojoj strani
> kad je aust.vojska prodirala na jug, Karpo se uvrstio u Kumanovu i pripremao
obranu
- austrijanci zapalili Skoplje, i prodrli do tipa i Velesa, koji su isto spalili
> kada su se Turci sredili uputili su se u Makedoniju
- jednom vojskom upravljao Halil-paa i ila dolinom Vardara osvojili tip i Veles
- drugom vojskom upravljao veliki vezir Mustafa-paa uprili osvojili Krivu Palanku
- nakon toga zauzeli Tetovo, zatim napali Kaanik (osvojen u sijenju 1690.), nakon ovih osm. uspjeha
dolo do sloma aust. Snaga na podruju itave Srbije
- austrijski planovi se sruili jer su u isto vrijeme vodili rat protiv Francuske
- narod pobjegao iz svojih krajeva (Prizrena) i doao potkraj oujka pred Beograd i tu im se 6. Travnja 1690.
Obratio car Leopold da im se pridrue u borbi protiv Turaka, te su se oni odazvali, ali nisu uspjeli nita
postii i na kraju su se morali predati 18. Rujna 1690.
- Turci osvojili Smederevo, te krenuli prema Beogradu kojeg su zauzeli 28. Listopada 1690.
ore Brankovi
- erdeljski Srbin
- za vrijeme rata suraivao s Austrijancima
- kada je velika turska vojska polazila na Be, car je rauna da e pomou ora utjecat na Srbe da istupe
protiv Turaka
> kao njegov poslanik ore je doao na carski dvor u lipnju 1688., tu se radilo na
uvrivanju
veza izmeu Vlake i cara
- car nije putao ora na slobodu, nego je za njegovu zamjenu postavio kao vojvodu Jovana
Monasterlija iz Komorana
> da bi privolio Srbe car je obnovio svoju diplomu, kojom je Brankoviu, kao potomku starih
srp.vladara, podijelio naslov grofa
>> protiv Brankovievih pretenzije istupio je patrijarh Arsenije III., car ga u tome
podrao i u
kolovozu 1691. Priznao za svjetovnog poglavicu Srba, to je za beki dvor
znailo manju opasnost
- Brankovi bio u stalnoj vezi s narodnim starjeinama, ali tek poslije smrti njegovi prijedlozi i polit.
koncepcije vrili su jak utjecaj na Srbe u Austriji, jer je on prvi formulirao njihove osnovne zahtjeve u borbi
za postizanje polit. autonomije i za ouvanje vjerske slobode
- na kasnije generacije utjecao je preko Slaveno-serbskih hronika

Karlovaki mir
- u proljee 1691. Austrijanci sakupili vojsku u blizini Osijeka u namjeri da se suprostave Turcima, koji su
se poslije pada Beograda, namjeravali prebaciti u Srijem
- do sukoba 2 velike neprijateljske vojske dolo je 19. Kolovoza kod Slankamena u Srijemu, u toj bici Turci
su doivjeli poraz, umro i veliki vezir Mustafa uprili
- tu je konano osloboena itava Slavonija
- svi su mislili, a poglavito Srbi, da e poslije ove pobjede, aust. Vojska napasti Beograd i prenijeti rat u
Srbiju, ali zapovjednik Ljudevit Badenski odustane od toga jer nije imao dovoljno snage za ofenzivu
- godine 1692. Pojaan je pritisak na Mleane, pa su ih Turci napali u Crnoj Gori i prodrli do Cetinja, tu im
je mlet.posada pruila otpor, ali ga nije uspjela odrati predala se
> turci zapalili cetinjski manastir i opljakali Cetinje, pa se povukli
- akcije Mleana i hajduka u Hercegovini ponovno su oivjele 1694., oekivali su se mirovni pregovori s
Turskom pa su Mleani eljeli da budu u to povoljnijem poloaju prije zavretka rata
> zato htjeli osvojiti dublji pojas oko Dubrovnika, i to im uspjelo u lipnju 1694. Osvojili
Gabelu, u kolovozu Trebinje i Popovo polje
- 1695. Na prijestolje doao ratoborni Mustafa II., odma preao Beograd i Turci osvojili Titel i potukli aust.
Generala Veteranija kod Lugoa 21. Rujna
- 1697. Znaajna po velikoj aust. Pobjedi kod Sente (11. Rujna), austrijance predvodio princ Eugen Savojski
koji je unitio tursku vojsku
- nakon ovog uspjeha Eugen pripremio napad na centralnu Bosnu
> iz Osijeka krene 6. Listopada i prijee Savu kod Broda, i zauzme Doboj i Maglaj (16. i 17.
Listopada) i brzo prodre do Sarajeva, kojeg je opljakao i popalio
- i na kraju sve ovo zavrilo beznaajno
- tada su se vodili pregovori za sklapanje mira s Francuskom
> austrijski saveznici (Nizozemska, Engleska i panjolska) potpisali mirovni ugovor 20. Rujna, a
carevi predstavnici 30. Listopada 1697.
- odma poslije toga Nizozemska i Engleska posredovale izmeu cara i Turske za
sklapanje mira
>>> mirovni pregovori zapoeli u Karlovcima u studenom 1698.
- ugovor s Austrijom potpisan je 26. Sijenja, a s Venecijom 7. Veljae 1699.
> svatko e zadrati ono to je u asu potpisivanja ugovora drao
Austrija dobila itavu Ugarsku osim Banata, Slavoniju i Srijem do linije povuene od ua Tise do
ua Bosuta, a granica Bosanskog paaluka ila dananjom granicom Bosne
Mlet. R. zadrala Peloponez, a u Dalmaciji neke posjede
- naputeni od svojih saveznika Austrijanaca, morali su se povui iz itave
Hercegovine, zadrali samo Hercegnovi i uski pojas Boke Kotorske
Dubrovnik izvukao se iz krila Mleana jer se okolo republike pruao turski teritorij
AUSTRIJSKO TURSKI RATOVI U PRVOJ POLOVINI 18. STOLJEA
Ratovanje 1716. 1718., Poarevaki mir
- u studenom 1710. Izbio rat izmeu Turske i Rusije, Petar Veliki pozvao Crnogorce i Hercegovce da im se
pridrue, a to je izazvalo ustanak u ovim zemljama
- Mleani nastojali da se itava oblast smiri, jer su bili susjedi, a slian ovakav stav imali su i Dubrovani

> oni uspjeli pomoi Turcima tako to su sprijeili da ustanak u Hercegovini zahvati
razmjere, a poloaj ustanika u C. Gori znatno oteali

ire

- poslije ruskog neuspjeha na rijeci Prutu, car bio prisiljen da u srpnju 1711. Potpie nepovoljan mir, ali
Crnogorci su se nastavili boriti i idue godine, zbog ega su ih Turci napadali
> kako nisu prestajali, Turci su u rujnu 1714. Poduzeli kazneni pohod protiv njih sa
snagama
veim nego ikada ranije
- u Carigradu smatrali da je sada najpovoljniji trenutak da se napadne i Venecija i tako da vrate Peloponez i
dijelove Dalmacije koji su izgubljeni Karlovakim mirom
> Turci mislili da Mletaki susjedi (Austrija i Rusija) nee umijeati u rat
- Turska objavila rat 10. Prosinca 1714., a kao povod navela je odbijanje Mleana da izrue crnogorske
izbjeglice, kao i neke incidente na moru
> u toku 1715. Vojne su operacije vodile se u Grkoj i Dalmaciji, jer su Turci nastojali da osvoje to
su ranije izgubili
- od poetka 1715. Venecija pokuavala da u borbu uvue Austriju i Poljsku, pozivajui se na saveznitvo iz
ranijeg rata
> Austrija iscrpljena, ali su bili svjesni ta e se dogoditi ako padne Mlet.R.
> krajem 1715. Turska i Austrija vrile su pripreme za rat, dok su Nizozemska i Engleska htjele da se
izbjegne rat na jugoist. Europe zbog trgovine
- Turska je isto pokuavala da zadri Austriju od intervencije, ali nije uspjela
- u travnju 1716. Obnovile su Austrija i Venecija savez, zatim je u lipnju izbio AUSTRO-TURSKI RAT
> pod zapovjednitvom Eugena Savojskog pola je aust. Vojska u susret Turcima, koje je vodio veliki vezir
Domad Ali-paa
> istovremeno su aust. Odredi provalili u Bosni i zauzeli Gradiku
- u velikoj bici kod Petrovaradina 5. Kolovoza 1716. Bila je poraena gl. turska vojska, pa aust. Napadnu
Banat, bila su im potrebna gotovo 2 mjeseca, dok su opkolili Temivar i prisilili na predaju i tako zauzeli
posljednju tvravu na teritoriju Ugarske
- istovremeno ratovali na Uni i pokuali zauzeti Novi i Biha, dok su u sj. Bosni osvojili Dobor, Brko i
Bijeljinu
> druga vojska pod vodstvom Ivana Drakovia, banskog namjesnika Hrvatske, zauzela je tada Jasenovac,
Dubicu i Kostajnicu
- austrijanci pokuali da osvoje i abac, ali nisu uspjeli
- Mleani postigli veliki uspjeh u kolovozu kada su oslobodili Krf to je bila posljedica pribliavanja
papinskih, pa, toskanskih i enovljanskih ratnih brodova
- bili aktivni i u okolici Dubrovnika, te osvojili Trebinje i Popovo polje
- u proljee 1717. Austrijanci su spremali napad na Beograd
> glavnina vojske okupljala se oko Paneva, te u 2 polovici lipnja opkolila Beograd
- s juga se poetkom kolovoza primicala gl. turska vojska pod zapovjednitvom velikog vezira Halil-pae
> Savojski doekao vojsku koja je ila u pomo Beogradu, i u krvavoj bici potkao ju
16.
Kolovoza
- glavnina aust. Vojske bila je nespremna za vee operacije u turskoj pozadini i nije se usudila
progoniti neprijatelja duboko u unutranjost Balkana

- poslije pada Beograda ostala su jo 2 jaka turska uporita abac i Zvornik

> abac su Turci predali odmah nakon pada Beograda, a Zvornik se odrao do 1718.
- 1717. Oivjele su akcije i na Jadranskom primorju
- Crnogorci se sporazumjeli s Venecijom o ureenju svojih meusobnih odnosa i
posve
pristupili Mleanima i aktivno ih pomagali
> u travnju odbili Turke iz Hercegovine, i zatim u listopadu zajedniki napali Bar, bez uspjeha
- u Dalmaciji Mleani pomagani od domaih boraca, osvojili Imotski, te su prodrli i do Mostara koji
su spalili
- austrijanci odmah nakon osvojenja Beograda prihvatili prijedlog o sklapanju mira, na to je pristao i njihov
mletakih saveznik
> obje drave pristale na prekid neprijateljstva zbog dogaaja na Sredozemlju, u Italiji
(pa pokuala popravit svoj poloaj i da usred mira oduzme drugima neke oblasti)
- zato je u kolovozu 1717. Za vrijeme pada Beograda i borbi u sj. Srbiji, poslala
ekspedicionalni korpus u Sardiniju, koji je zauzeo veliki otok
- oni zapravo htjeli potisnuti Hasburgovce s talijanskog poluotoka i vraanje pa ranije oblasti
> protiv pa istupile Austrija, Engleska i dr. Zemlje, ali austrijanci nisu mogli intervenir
= zato beki dvor prihvatio prijedloge Turaka i posredovanje Engleske da sklopi mir
- razgovori poeli u rujnu 1717., a slubeni pregovori se vodili od 5. Lipnja do 12. Srpnja 1718. I to u
atorima ispred Poarevca
> svaka zaraena strana zadrala ono to je osvojila, odreene su granice izmeu
Turske,
Austrije i Venecije
>> mirovni ugovor sveano potpisan 21. Lipnja na istom mjestu Poarevaki mir
Austrija postala odluujua sila u rijeavanju Istonog pitanja
Mlet. R. izgubila Moreju, a u Dalmaciji granice pomaknula od vrhova Dinare i zadrla
Imotski
- u Poarevcu Austrija postigla jo jedan veliki uspjeh, 27. Srpnja sklopila s Turskom prvi trgovinski
ugovor, ovim ugovorom Turska doputala austrijskim trgovcima slobodan uvoz sve robe, osim oruja i
municije, a za zatitu svojih podanika Austrija je stekla pravo da postavlja svoje konzule na veim trg.
Mjestima
Potiskivanje Austrije s Balkana, Beogradski mir 1739.
- dolo do sukoba oko poljskog prijestolja 1733. 1735., u toku rata aust. Vojske su na raznim bojitima
doivjele neuspjehe, i protivnici joj preoteli Siciliju, Napuljsku Kraljevinu i manji dio Lombardije, a
prepustili joj Parmu, Piacenzu i Toscanu
- istovremeno se Rusija spremala u rat, protiv Turske, koju je napala u jesen 1735. im je prestao rat za
poljsko naslijee, na kraju tog rata zadrali samo Azov
- im je izbio rusko-turski rat, Austrija u tekom poloaju, jer je bila iscrpljena i nastojala da izbjegne svoju
obavezu prema Rusiji iz 1726. Da joj pomogne protiv Turaka, no na kraju se spremila za rat mislila bolje
napasti Tursku svom snagom i okoristiti se osvajanjima
> prije ulaska u rat 2 saveznike sile (AUS i MLEANI) utvrdile su operacioni plan 6. Kolovoza 1736. Koje
dijelove Turske Austrija namjerava zauzeti, a ona se obvezala da e osloboditi Bosnu, Albaniju, Vlaku i
Moldaviju
- istovremeno austrijanci poveli tajne pregovore s predstavnicima balkanskih krana s namjerom da ih
uvuku u borbu protiv Turaka

> vodili pregovore s srp.patrijarhom Arsenijem IV. akabentom, sa skopskim nadbisku

Mihajlom Sumom i ohridskim arhiepiskopom Joasafom
= pregovori nisu doveli do nekih rezultata (s zadnjom dvojicom), al s Arsenijem su se sastali
predstavnici srpske crkvene i svjetovne poglavice i svoje zakljuke dostavili
aust.zapovjedniku
Beograda 8. Oujka 1737.
> obvezali se udarit na Turke, im se pojave carske vojske
- Turci se spremali na obranu jer su znali za pripreme Austrijanaca
> na poziv bosanskog pae sastali su se predstavnici Bosne u Travniku potkraj svibnja 1737. I donijeli
odluku da se spremaju za borbu, iako su im iz Carigrada rekli da ostanu na miru
- car Karlo VI. Uputio je 15. Lipnja proglas kranima Turske da ih poziva na ustanak i obeava slobodu
vjere i zatitu, i posebne povlastice onima koji se budu borili
>> slubena objava rata predana je Turcima u Niu 14. Srpnja,ali na nekim pograninim tokama borbe su
zapoele ranije
- aust.odredi iz Like na 3 mjesta upali u Bosnu, iz Zvornika u Lenicu no svugdje poraz
- u Srbiji glavnina vojske prodirala dolinom Morave i pred Ni stigla 23. Srpnja, a ve se 28. Srpnja posada
tvrave predala, istog dana srp. Odredi zauzeli Novi Pazar, a iduih dana Pirot i put za Sofiju
- na bosanskom bojitu dolo do promjena, a samim time i u Srbiji
> glavnina aust. Vojske protiv Bosne naila je na jak otpor i nije mogla osvojiti Banja Luku
= kada je stigao bosanski vezir Ali-paa Heimoglu s gl.snagama udario na aust. I 4.8. ih potukao,
aust. Prisiljeni da se povuku preko Save i ostave zap. Bosnu
- vijest o pobjedi pred Banja Lukom pojaala je otpor Turaka na ostalim bojitima
> otada na aust. I srp. Odrede udaraju jae po Srbiji
- prisilili austrijance da 24. Kolovoza napuste Novi Pazar, a s njima se povukli i srp.
Staniom Markoviem i A. Rakoviem

Odredi pod

- austrijanci su osvojili Uice 2. Listopada u kome su ostavili svoju posadu, a iz itave jugozap. Srbije
odredi se povukli u abac
- Turci su u jesen napadali u 2 pravca
> oni iz Bosne krstarili po zap. Srbiji, i kod Valjeva potukli austrijancce 12. Listopada
> istovremeno napadali u pravcu Nita, koji se predao bez borbe, a jo osvojili ono to su nedavno
izgubili
- austrijanci se nisu snali i nisu se pripremili, borbe se vodile na raznim bojitima u Bosni, a u Srbiji su
zapoele tek u ljeti
- vodile su se dosta neodluno
- Turci izbacili austrijance iz gotovo svih oblasti juno od Save i Dunava
> u kolovozu Turci osvojili Smederevo, Mehadiju i Oravu, a polovinom rujna opustoi okolicu
Beograda
- u toku 1738. Vodili se poluslubeni razgovori o sklapanju mira posredstvom Francuske, ali do konkretnih
zakljuaka nije dolo, jer su obje strane postavljale neprihvatljive zahtjeve
> Turci traili itavu Bosnu i Srbiju, a austrijanci htjeli zadrati Beograd i neto teritorij ju od Save i
Dunava
- nedaleko Beograda, kod Grocke, dolo je do odlune bitke izmeu aust. I Turaka 23. Srpnja 1739. U kojoj
su potpuno potueni, i odmah zatim poeli mirovni pregovori

>>> mir sklopljen u Beogradu 1. Rujna 1739. I po njemu austrijanci sve izgubili to su stekli na
Poarevakom miru u Srbiji, Vlakoj i Bosni (osim Furjana), a Beograd potpuno evakuirali tek 7. Srpnja
1740.
SEOBE I ETNIKE PROMJENE U JUGOSLAVENSKIM POKRAJINAMA OD 15. DO POETKA
19. STOLJEA
- Te promjene djeluju na njeihovo raseljavanje i naseljavanje koji su nastali pod privrednim i drutvenim
utjecajem
Politiki uzroci seoba
- raznovrsni
- zavise od ljudske volje i odnosa snaga na Balkanskom poluotoku za vrijeme Turaka
- ovi se uzroci mogu pratiti kroz kretanje stanovnitva u naim zemljama za vrijeme turske vlasti
- poinju djelovati dolaskom Turaka na Balk.poluotok u 2pol 14. Stoljea
- Turci donjeli nemilosrdan nain ratovanja, a to uzrokuje etnika seljenja naroda od 14. Do 17. Stoljea
> poslije poraza na Marici 1371. I na Kosovu 1389. Etniko i polit. sredite se srp. Naroda se pomie prema
sjeveru prema Moravi, Savi i Dunavu
- tako da Morava postaje sredite srp. Naroda + stara Raka
- ali to se nije zaustavilo pa u 15. Do 16. St naseljavaju ju Ugarsku (Vojvodinu)
- u 14. I 15.st. nastaju etnike promjene u Makedoniji
- Turci u njene ju oblasti uz lijevu obalu Vardara naseljavaju iz Male Azije Juruke i
Turkmenska nomadska plemena

dr.

- zemlje izmeu Kosova polja i Vrandukog klanaca na rijeci Bosni poteene ratnih pustoenja Turaka jer
su postepeno prele pod tursku vlast
> ostali dio Bosne, Bosanska Krajina, pustoen je od Turaka sve do Sisakog rata 1593.
- u 16. St opustoen najvei dio oblasti izmeu rijeke Bosne i Kupe, zatim Drave i Jadr.mora
- Turska mogla ponovno iskoristiti osvojene, ali opustoene jugoslav. Zemlje ako ih ponovno naseli i to
radila u 15. I 16. St.
>> osim politikih, na raseljavanje i naseljavanje utjeu jo i drutveni faktori poput buna, nemira, hajduija
i uskokih akcija (Senj)
- val seoba u naim zemljama u epohi turskog nadiranja iao u pravcu JUGA prema SJEVERU, od velikog
Bekog rata 1683. 1699. Ide suprotno, od SJEVERA prema JUGU
- jednako tako na to djeluje i odlazak Turaka
- isto tako i Austrija je provodila u 18. St smiljenu politiku kolonizacije zemalja koje je osvojila od Turaka
- zemlje od 15. Do 19. St. Nisu opustoene samo ratovima ve i bolestima, naruito kugom (obino u
naseljenim ratarskim predjelima i to kod muslimana)
VOJVODINA I SRBI U UGARSKOJ
a) kolonizacija i privredni razvitak Vojvodine
1. Seoba naroda u Ugarsku
-preokret u ratu kad su Turci pobjedili kod Kaanika 1699 ubrzo zauzeli Pritinu, AU vojska se povlai
preko Novog Pazara
-izbjegli mnogi s patrijarhom Arsenijem preko Studenice prema Beogradu
-pogoravanje situacije Leopold I pokuava pokrenuti krane obeanjima

-visoka srpska hijerarhija zatraila autonoma prava nadala se da e vriti utjecaj nad svjetovnim
poslovima
-borba oko poloaja Srba u Ugarskoj dobiva svoj izraz u pitanju privilegija
-od strane gradskog stanovnitva i narodnih masa, djelomice zbog Brankovievog prijedloga o obnavljanju
srpske drave: zahtjevi za autonomijom zahtjeva se vojnika organizacija ouvati od pokmeivanja i
srpske narodne mase
-Leopold I 6.4.1690. uputio proglas tipanima i Srbima da ustanju na oruje obeao priznavanje starih
povlastica i slobodu vjere, izbor vojvode, oprost od danka i tereta
-ugledni srbi i narodne starjeine + izbjeglice 18.6. 1690. U Beogradu zbor jenopoljski vladika Isaija
akovi e ii u Be i trait e cara autonomiju
-zabrinut zbog tekog poloaja na ratitu i loih financija Leopold I 21.8.1690. prihvatio: patrijarhu priznata
vlast nad itavim narodom, a i u onim zemljama na Balkanu koje HM moe osvojiti
-Turci zauzeli Ni i Smedarevo izbjeglice trk u Ugarsku pao beograd
-bjeg u Baranju i Baku, dosta srba u baranji, veina na prostoru do budima, sentandreje, komaroma
-seobom 1690 znatno se povealo srpsko stanovnitvo u ugarskoj
2. Borbe za privilegije
-ugarski plemii protiv srpskih povlastica: in carskog apsolutizma
trae da srbi budu kmetovi
-iako je zatitna diploma 11.2.1690- uzimala srbe pod carsku vlast, plemstvo i upanijske vlasti nisu
prestali optereivati srbe
-lo srpski poloaj borba za proirenje privilegija internirani gorf ore Brankovi poticao narodne
prvake da zahtjevaju od cara privilegije u duhu Aprilskog proglasa
-prilikom svoje prve posjete caru leopoldu, namjeriose na njega Isaija akovi predoio mu dokaze o
svom despotskom dostojanstvu te ga pridobo na svoju stranu. Isaija se zauzeo za njegovo putanje na
slobodu
-dok je brankovi u zatvoru mjenja ga podvojvoda ugledni Komaromac Jovan Monasterlije
-nova opasnost od turaka koji su provalili u Srijem, a uprili izgubio kod Slankamena gdje se istaknula
srpska milicija pod Monasterlijem te ubrzala nove privilegije
-novi privilegiji 20.8. 1691. pod upravom svojih starjeina uivaju povlastice ranije dobivene od vladara
-ojaan patrijarh vri i svjetovne dunosti popravljen poloaj hijerarhije, seljacima i dalje loe
-plan: Ratni savjet predloio da se srbi okupe na june predjele Ugarske-provoenje 1698.
-podvojvoda Jovan Manasterhije pod zapovjednitvom carskog generala Stathrenbera
-patrijarh uznemiren, a u sporazumu s Manasterhijem saziva narodni zbor u Baji 1694.--> od cara mole
Vlakudvor poizio ali ipak poputa
-turci 1694 napali Titel i Beej
-patrijarh se tui: leopold I izdaje nove privilegije 4.3. 1695 potvruje sve od ranije i dekrete Matijaa
Korvina i Vladislava II
-karlovaka mitropolija 1699 izdvojila se od peke ali ju i dalje smatra maticom
-bitka kod Sente 1699( srbi opravdali oekivanja) mir u Srijemskim Karlovcima: porta preko save ima
samo Banat i JI Srijem
3. Promjene u ekonomskom, drutvenom i plitikom poloaju Srba poslije karlovakog mira
-ne mogu nazad Srbi u Srbiju
-stvorena Potisko-pomorka vojna krajna 1702/03- srbi ratrkani ostvarena neka samouprava
-privilegij u Tabanu 1696. : sami upravljaju opinom i biraju odbornike
-srpsko plemstvo: povoljan poloaj
-1703. Rakoczyjev ustanak- dvor susretljiv prema srbima jer odbili ustanak
-Josip I-potvruje povlastice
-1706. Umire Arsenije 1708. Prvi srpski narodno-crkveni samor u Kruendolu: za arhepiskopa
izabrali Isaiju akovia, a kasnije Sofranija Pougorianina, Vientija Popovia, Mojsija Popovia i
Vientija Jovanovia

-mitropolit Vientije Popovi moli Karla VI da potvrdi povlastice potvrene 1713.

nakon izbijanja AU-turskog rata opet potvruje povlastice 1715
-srbi nemaju politiku samoupravu u ugarskojsabor najvaniji temelj autonomije srba u ugarskoj
4. Organiziranje upanija i Vojne krajne
-opada znaenje upanija
-poslije osloboenja Ugarske od Turske, ponovno upanije
-1696- kaloki biskup gorf Pavle Szechrnyi prvi veliki upan Bake upanije
-1724. Ukinuta Bodroka upanija i pripojena Bakojoe srbe razoruati 1699 pobune
-upanijske vlasti nemaju ovlasti u krajni
-krajinici podjeljenji u 4 grupe:
oni koji slue aktivno u miliciji
Straari u unutranjosti kao ardaklijeprotiv hajduka
Islueni vojnici = emeriti
Posebna grupa egzempta = izuzetni, nesposobni za vojnu vjebu, bili pod provincijskom jurisdikcijom
-krajinici dobivali zemlju vojno leno bez podavanja, emeritska zemlja poslije smrti ide dravi
5. Rakoczy i Srbi
-Rakoczy 1703. borba protiv apsolutizma, na strani seljaka
-srbi oko 1700 dobro organizirani vojnicidobro e doi Rakoczyju
-svi ele srbe na svoju stranu mito povlasticama i novcem
Rakoczy im nudi slobodu, Bercseny ( najutjecajnija linost poslije Rakoczyja) nudi im despodsko
dostojanstvo
-Karlo VI pregovra sa srbimadobio 5000 vojnikaposlao ih rakoczyju da se dogovore, glasnike
ubiliveina srba prelazi na carevu stranu
-mir 1711. Velika bjeda u Vojvodini, Bakoj i Baranji: selja spaljena, kue razorene, stoka odvedena, narod
izginuo
-poarevakim mirom 1711 Banat osloboen, a do 1779 pod Dvorskom komorom kao Temivarski banat
-Tamiki banat pod vojnom i komorskom upravom, upravlja grof Marcy
6. Veliki posjed. Commissio neoacquistica
-dvor osloboene djelove smatrao svojima
-1688. Izrauje se gruntovni popis nemogunost dokazivanja vlasnitva, dvor dijeli svojim ljudima
-posjedi Zrinskih, Frankopana, Rakozczyjakonfiscirani
-monge stare porodice izumrle ili izgubile povelje ( Czobor jedini mogao dokazati svoje pravom, ostale
posjede zadrala komora, slino u srijemu i baranji)
Odescalchi (papin roak) : iloko vlastelinstvo, vukovarsko vlastelinstvo : gorf Kufstein, pa Eltz, zemunsko
vlastelinstvo: grof Schonborn, mitrovako: grof Colloreido
Baranja: najvee vlastelinstvo peujskog biskupa
-beljsko vlastelinstvo: Savojski, baranjsko: Batthyany ( hrvatski ban tad)
-posjede stekli i general Buttler ( ne THE buttler) i njegov nasljednik Latinovi
-baka je uglavnom komorina, banat do 1780 komorin
7. Stanje poljoprivrede. Agrarni odnosi
Vojvodina tvrda, stepska zemlja, pustara ili movara ( Alibunarska movara)
Stanovnici: gotovo svi Srbi, Hrvati i Rumunji preteno nomadsko stoarstvo, zemljoradnom se
bave za vlastite potrebe; zemunice
Seljaci koji sklapaju slobodne ugovore s vlastelinima kontraktualisti
Kontribucija za uzdravanje stalne, stajae vojske
Vojvodina, 1720. - slabo nastanjena, zloupotreba seljaka pokuaj naseljavanja stanovnitva

sluaj Kohlunta: upravnik zemunskog vlastelinstva naplaivao dvostruku desetinu, slao pandure
u selo, vrio egzekucije
nije povoljnije ni u vojnim krajevima i upanijamaplaaju kontribuciju ua izdravanje vojne krajne
stalne borbe zbog zemljita i pustara izmeu milicije i paorije( to su kao starosjedioci, zapravo
civilno stanovnitvo)
poslije 1724. i nemira ublaavaju se tereti graniara: ukida se podvoz, otkup rabote u novcu i
smanjenje koliine drva
Mercy osniva u Banatu miliciju radi osiguranja kolonista od hajduije buna 1727. u Dunavskoj
krajni
vjerski pritisak protiv protestanata i pravoslavaca
Beki dvor hoe uniju (jaanje dvorskog apsolutizma) najenerginiji biskup Matija Radonai

8. Unaprijeenje poljoprivrede i kolonizacije

Vojvodina,18 st. Uzdigla se i uznapredovala
uzgajanje: lana, konoplje, indiga, dudovih stabala, rie,
osim Srba i Bunjevaca, Dvor naseljava i Nijemce( 1717/18) kulturniji, viniji racionalnoj
zemljoradnji
sprijeavaju iseljavanja
uskoro stiu i panjolci, Talijani i Francuzi ponjemaili se
njemaki gradovi: Bela Crkva
naseljavanje Slovaka, Rusina, Maara prvi koji je naseljavao Slovake u Bakoj je futoki vlatelin
arnojevi
1740.- osnovano selo Baki Petrovac, Slovaci u Banatu tek od patenta o toleranciji 1781 ( protestanti
se do tad nisu primali)
9. Seljaki pokreti
kurucki pokreti po.18. st. kmetovi, hajduci i plemstvo VS. dvora nakon 1711. Dvor i
plemstvo VS. seljaka
hajduk u sredini izmeu seljaka/kmeta i borca/ustanika
hajduije bilo svugdje, Subotica se brani od njih
divani noni ilegalni sastanci hajduka
raseljavanje nekih sela: Bukinovi, Karavukovo
seljaci se bune stalno kao i svi ostali
30-ih cijela Baka, a uskoro i Banat zahvaeni revolucionarnim vrenjem
najpoznatiji pokret 1735. sudjeluje Pera Jovanovi Segedinovac pokret protiv vlastele i samog
sistema
seljaka borba u vjersko-nacionalnom obliku
kler nje ba jasan u pokretima; za kog su oni??- malo jednima, malo drugima
kmetovi se tue na vlastelu i njihove inovnike, na eksplotaciju vojvode od Modene - Harruckerna
1738.-1739 - banatski patiri ustali jer ih se htjelo pokmetit
jaka hajduija 40ih godina
kuruki pokret ima antinjemake oblike
kod Pere Segedinca u pokretu najvie Maara, pa Slovaka pa tek onda Srba
10. Slavonski urbar i nova Srijemska krajna
urbar samo u Slavoniji, zbog otpora vlastele i turskog rata nikad nije ni stupio na snagu, ali je bio
povoljniji od urbara Marije Terezije
na razgranienje provincija utjecao i seljaki pokret 30-40ih godina
neki teritoriji podjeljeni na upanije, neki izdvojeni iz vojne krajne
Petrovaradinski amac dodjeljen Bakoj upaniji

u Slavoniji tri upanije: jedna od njih Srijemska s vlastelinstvima: Nutar, Vukovar, Ilok, Neradin,
Rumu, Zemun
tu se organizira i Petrovaradinski regiment
11.Suzivanje autonomnih prava srpskog naroda
seljacima sve gore grozni nameti: bjee sa zemlje
ponestalo radne snage car prijeti kmetovima 1720.
zbog takvog ekonomskog razvitka i suradnje dvora i plemstva ugarski sabor proglasio Srbe
kmetovima ugarske gospode zak.l. 27/1723.god
pogorava se poloaj graniara i podlonika komori teke obveze
velika podavanja crkvi i sveenicima koja su se namnoila preseljenjem u Ugarsku
mnogo kaluera uiva manastirska dobra
teret narodne borbe pada na graanstvo uvia potrebu da se ouva sloga i narodno jedinstvo
sabor odbio zahtjev da se Srbi u Srbiji budu izdvojeni u posebnu Beogradsku mitropoliju od Srba u
Karlovakoj mitropoliji
Viencije Petrovi umire 1726. narodni sabor bira Mojsija Petrovia
zbog rata sa Turcima (1736-1739) Srbi sa Arsenijem IV akabente odlaze u Ugarsku pitanje
povlastica nije rijeeno za karla VI
Marija T.ukinula Potisko-pomoriku vojnu krajnu ( 1741.), razvojaenje krajine ipak nije
provedeno
odluka o ukidanju krajine ogorila srbe neredi
1743. Marija Terezija potvruje povlastice Srba (potrebni su joj za vojne pohode)
na saboru 1744. trae da Srbi budu priznati za ravnopravne graane, ele dva ministra na dvoru koji
e branit srpske interese Marija Terezija to odbacuje (sada joj je potrebnije ugarsko plemstvo)
1745. stvorila Dvorsku komoru1747. pretvorena u Ilirsku dvorsku deputaciju
12. Ukidanje potisko-pomerike krajne
25 godina Marija sazivala sabore i odobravala njihov rad na tetu Srba nije htjela da ju uoi ratova
Srbi napuste
milicija prua otpor u Subotici ( godinama se vodi borba oko vraanja grada upaniji)
protiv ujedinjenja krajine i mitropolit no ipak izvrena 1751.
1751. carica podarila privilegij kraju od Martonoa preko Sente i Beaja do Kovilja u tajerskoj
pretvoren u privilegirani potiski komorski distrikt
mislilo se premjestiti dunavske flotile iz Komaroma u ajkaku, da se ajkama upotrijebi srpski
element( to god ovo znailo)
prva eta osnovana u Kupinovu ve 1474.
na savjet Bartensteina za ajkae uzeti Srbi
od krajinika reformiranje Pomorke krajne osnovana 1746/47 zemaljska pokrajinska milicija, a
kasnije zemaljski bataljon 1751-55
osnovane i plajake ete u planinskim predjelima da sprijee hajduiju u predjelima ravnica 1764
predana u vojnoj upravi radi osnovanja vojnih pokrajni du granice
mitropolit Pavle Nenadovi pokuao smiriti narod
pojavila se ideja seobe u Rusiju: zauzimali se za to ruski poslanik u Beu grof Bestuev i Rajko
Preradovi, Jovan evi i Jovan Horvat
Novi Sad kupio slobodu 1746. za 8000 forinti
najrazvijeniji gradovi Budim i Temivar bili su izvan vojvoanskog teritorija
KULTURA U PRVOJ POLOVICI 18.STOLJEA

po.18.st. narod ivi u zemunicama i kolibama, bavi se polunomadskim stoarstvom i hajduijom,

vjeruju u vjetice i vampire,jedino su popovi pismeni
bogatai crkvi oporuno ostavljaju legat
osnovne kole obrazuju pobone ljude, a srednje sveenike, Arsenije III Crnojevi je zagovarao
otvaranje kola u crkvenu korist, a Dvor je htio da te ljude stavi u slubu drave i vojske, uio se
njemaki jezik i matematika, itanje, pisanje crkveno pjevanje itd
Mojsije Petrovi i Vientije Jovanovi za osnivanje srednjih kola, bogoslovije u Karlovcima, kola
se osniva 1726.
Vojvodina - prva katolika kola (1747. u Subotici) na maarskom jeziku za hrvatsku djecu
ore Brankovi: Hronike-prva srpska historija
Jerotej Raanin-prvi srpski putopis : Puteetvije k gradu Jerusalimu
Lazar Baranovi: Me duhovni - protukatoliko djelo
slikarstvo: crkveno, ikonografsko

JAANJE SRPSKOG GRAANSTAVA I NJEGOVE POLITIKE IDEJE

Banat je tek 1779. predan Ugarskoj, imao 3 upanije: Terentalsku, Tamiku, i Kraovskoseverinsku. Skupljali su se porezi: ratni porez, kontribucija,upanijski i domai porez domestiku, i
deperditu tj. razliku izmeu stvarnih i limitiranih cijena namirnica za vojsku.
1790. osniva se autonomna srpska pokrajina u Banatu
1751. osnovan Pitijski distrikt u Bakoj, u isto vrijeme se poelo s osnivanjem ajkake oblasti
izmeu Tise i Dunava, prvi zapovjednik je bio Stanisavljevi
Subotica 1779. postaje slobodni kraljevski grad s plemikim pravom na 12 pustara, Temivar
takoer postaje S.K.G. s ujedinjenim srpskim i njemakim magistratom
postojala su ukupno 4 S.K.G: Subotica, Temivar, Novi Sad i Sombor, 1789., Bekerek dobio
odreene privilegije.
POLITIKA DVORA I BORBA OKO AGRARNOG PITANJA
1768. Josip II. proputovao Banat daje Mariji Tereziji savjete koji utjeu na neke kasnije reforme
-Josip II. shvaa kako je kmetstvo nerentabilno
politike broure koje se zauzimaju za urbarijalne reforme; Kolar: O porijeklu vlasti u Ugarskoj
govori protiv povlastica stalea oni zabranjuju njegovo djelo na sabru (1764.)
NOVA NASELJAVANJA
naseljavaju se pustare Nijemcima i u manjoj mjeri Maarima umjesto onih koji ne ele postati
kmetovi
privatna vlastela je kolonizirala Maare, Slovake, Rusine sklapajui ugovore s kolonistima za
urbaniziranje pustara,no oni su esto birali pt unutranje migracije te su se naseljavali u Novom Sadu
kao beari, nosai, laari, koijai, nadniari.
u Banatu su se naseljavali Nijemci i Srbi, nakon Josipova rata s Turcima i Maari i Rumunji. Tome
su se protivili rumunjski hajduci koji su potom preseljeni u bekereki distrikt
BITNA STVAR U SVEMU OVOME: VLASNIK BANATA JE BEKA BANKA
URBARIJALNO PITANJE
1756. urbarijalni zakon za Slavoniju,stupio na snagu 1762.,odnosio se i na Srijemsku upaniju =
minimum kmetskih zemljita i maksimum tereta
Srijemske regulative = devetina i runa tlaka od 25 dana a stajali su pred gospodskom stolicom
(vlastelinski sudovi)
1772. stupaju urbari na snagu za sve (Baku, Baranju, kasnije Banat)

Josip II. ukidanje kmetstva nakon seljakog ustanka u Erdelju, porez ne moe iznositi vie od
30% ukupnog uroda reforme ne prolaze, nego su odmah ukinute

PRIJELAZ NA KAPITALISTIKI SISTEM, PRVOBITNA AKUMULACIJA

pretvaranje feudalnih posjeda u kapitalistike
Radi se na udomaivanju stranih kultura: dudov svilac ,ria,biljake za boje
Grof Nako u Banatu otvara strunu poljoprivrednu kolu
Kapitalizam se u Vojvodini razvija u proizvodnji sirovina, poljoprivredi, umarstvu i rudarstvu.
Veleposjednici nisu dali da se njihove pustare naseljavaju, kmetovi nisu imali nikakva prava tako da
sva zemlja i prihod od nje pripada samo vlasniku
MERKANTILNA POLITIKA
kapitalizam u Vojvodini; prvo u poljoprivredi, a onda u industrijskoj proizvodnji
iz Banata se izvozilo 5000 kvintala vune na godinu, biljke za bojenje tekstila u Austriju i eku
RAZVOJ RUDARSTVA I INDUSTRIJE
u banatskim planinama vadi se eljezo i bakar
salitra kod Palia
Palanka - svila
Veerova - (granica Banata i Vlake) manufaktura stakla, u Alibunaru plantaa salitre. U junom i
srednjem Banatu, u Bekereku, Vrcu i Panevu bila je razvijene industrija svile, u Panevu postoje
i pekare rakije i pivovare
OBRT,TRGOVINA I PROMET
obrt glavni oblik preraivake industrije
osnivaju se kalfi = cehovi (Vode tarifne projekte u Novom Sadu)
gl. izvozna roba - poljop.proizvodi U prvoj pol. 18.st. to su stoka i stoarski proizvodi a potom i
zemljoradniki proizvodi:duhan. itarice i industrijsko bilje.
najvie trgovaca je bilo Srba, Grka, Albanaca, Makedonaca i Cincara?! Narod sve nosae robe zove
grci
udruuju se za vee pothvate npr. Kupnja brodova
imali su svoja trgovaka drutva da bi dobili neke povlastice
Monopol trgovine od Erdelja do Jadrana imalo je Banatsko trgovako drutvo (luke: Rijeka, Senj,
Trst)
Temivarsko trgovako drutvo ponovno osnovano 1759-1760
znaajni putovi: Temivar Budim, Zemun Budim
trgovina se vodila rijekama, kanalima i morskim lukama, glavne rijeke Dunav i Sava
najvei rad na vodenim putovima je prokopavanje Franzova kanala koji je povezivao Dunav s
Tisom u Bakoj pribliivi Vojvodinu zapadnoj Europi uinivi je itnicom Europe (1793-1802)
STRUKTURA GRAANSKOG DRUTVA
Meu Srbima i Hrvatima postojalo je magnatskih posjednika npr arnojevii, ali ipak veina su
bili Maari i Nijemci i Talijani dosta Hrvata i Srba meu sitnim plemstvom (i kler spada u
vlastelu)
nositelji kapitala su veleposjednici, zajmodavci i zajmoprimci

magnati nositelji industrijskog i poljoprivrednog kapitala

u selu se pojavljuje sloj urbarijalaca-sesionalica, veina njih ima 1/8 ili 2/8 selita zemlje
tehnoloki najnapredniji seljaci su Nijemci.
najznaajnija pojava bezzemljai koji se stalno bore za zemlju u povlatenim distriktima za
pravnu diobu zemlje, u tome vode Srbi u Kikindskom , i Srbi i Maari u Potiskom distriktu
etrdesetih godina poinje borba za ograniavanjem mitropolitske vlasti najprije u Budimskom
saboru graanstvo se bori za sudjelovanje u crkvenoj jurisdikciji i kontroli nad crkvenim
imanjima
UKIDANJE PRIVILEGIJA
borba Srba za autonomiju u Ugarskoj
provodei svoje centaristike planove dvor je iskoristio stanje u srpskoj crkvi da bi ukinuo privilegije
i uredio stalan sistem za upravljanje srpskim crkvenimi narodnim poslovima. (stanje je bilo takvo da
je narod dizao tube protiv popova, oni su imali najvie zemlje, izmiljali su blagdane da mogu kupit
pare itd)

Narodu se nije svialo to to je bio ukinut velik broj srpskih i ruskih svetaca
dolazi do prepravljanja regulamenta 1777, tad se ukidaju neki obiaji pri pogrebu pa se narod jo
vie buni
1776. donesen kolski ustav, kole oduzete iz ruku sveenika i dane u dravne ruke
TEMIVARSKI SABOR 1790
Temivarski sabor zasjeda od 21.8. do 29.10.1790
Leopold II je sazvao taj sabor. Htio je jedan narod iskoristiti protiv drugog, pa je sazvao ugarski i
srpski sabor da zasjedaju u Temivaru 1790.
srpski kler je traio prisustvovanje na ugarskom saboru. Prisutni su bili: erdeljski i bukovanski
vladika, carski generali, 25 srpskih plemia i 25 predstavnika graanstava
Na saboru su se formirale 2 skupine: jedna s plemstvom i druga s generalima na elu. Plemstvo je
bilo povezano s ugarskim saborom,a generali s dvorom i njegovim predstavnikom na saboru
maralom Schmiedfeldom koji se zalagao za autonomni teritorij u Banatu. Na elu plemstva je bio
Sava Teklija, on je bio za to da Srbi postanu ravnopravni lanovi Ugarske nisu dobili Banat, ni
ravnopravnost
ostale toke dnevog reda su: traili su ogranienje prava pravoslavnog visokog klera i smanjenje
njihovih prihoda u korist nieg sveenstva i narodne prosvjete, da se desetina upotrebljava za kole,
da srbi mogu stei pustare i imati pravo vlasnitva, da se plaaju vee kamate za dravne zajmove
zahtjevi su djelomino ispunjeni
glavni zahtjev sabora: dodjeljivanje autonomnog teritorija nije provedeno
munkako vlastelinstvo dano grofu Schnbornu, umjesto tog vlastelinsta martonko-graditanska
oblast na bakoj strani Tise postala Krunsko vlastelinstvo
KULTURNE PRILIKE POSLIJE 1764.
stvaranje ideje nacija
osnivaju se nove kole u Vojvodini, najprije u Banatu, kole prolaze kroz novi sistem donesen
novi kolski zakon Ratio educationis
osnovne kole se dijele u trivijalne, glavne i normalne
bilo je malo gimnazija u Vojvodini
udbenici su se tiskali u Maloj Vlakoj i Rusiji
prvi srpski asopis Slaveno-serbskij magazin 1768. u Mlecima = Zaharija Stefanovi Orfelin
Marija Terezija uvodi obvezno osnovno kolovanje

Dositej Obradovi, najznaajniji srpski pisac 18.st. = predstavnik filozofije racionalizma i

prosvjeenosti, djela: ivot i prikljuenija, Sovjeti zdravago razuma i Basne. (zagovarao narodni
jezik u knjievnosti, a crkvenoslavenski samo u crkvi)
prevladava novo slikarstvo u stilu baroka, pojavljuje se rokoko stil
CRNA GORA U BORBI ZA NEZAVISNOST
Poetak osloboenja Crne Gore
Crnogorci poinju postupno osloboenje od turske vlasti u 18. st., a tada se u Crnoj Gori formiraju i
plemena
sukob krsta i polumjeseca
plemena: Bjelopavlii, Rovci, Gornja i Donja Moraa, Vasojevii, Bratonoii, Kaui
Kui-najbrojnije i najborbenije brdsko pleme- u toku te borbe dolazi do ideje ujedinjenja Crne Gore i
Brda, a poto se Crna Gora prva oslobodila turske vlasti preuzela je na sebe osloboenje brdskih
plemena
u tom osloboenju sudjelovala i neka albanska plemena (Kastrati, Klimenti, Hoti)
Crna Gora se u ovom razdoblju rasprostire na malom podruju (Poarevakim mirom 1718. etiri
crnogorske opine su pripale Mletakoj Republici) > obuhvaala je 5 nahija: Katunsku (jedina bila
stvarno slobodna), Pjeivaku, Rijeku, Ljeansku, Crmniku
porastao broj stanovnika u Crnoj Gori (tijekom 18.st nestaju poturice = islamizirani krani)
prvi vladika (crkveni poglavar Cetinjske mitropolije u Crnoj Gori) iz kue Petrovi : Danilo
Petrovi izabran 1697., posvetio ga Arsenije III. Crnojevi (titula vladike bila je nasljedna, a njihov
izbor potvrivali su peki patrijarsi)
Crnogorci poeli odbijati plaanje haraa Turcima - Turci odluili zbog toga raseliti Crnogorce
1706. Turci napali Crnu Goru, ali posredovanjem albanskih junaka ostali su poteeni morali
obeati da e plaati hara (nisu ispunili, i nastavljaju borbu za osloboenje)
kada je 1710. izbio rat izmeu Turaka i Rusije, Rusi pozvali Crnogorce u pomo (vladika Danilo i
Miloradovi voe pokreta za pomo Rusiji) Dubrovani i Mleani ih blokiraju Turci ih
kanjavaju zbog pomaganja Rusiji i organiziraju kaznenu ekspediciju 1712. s Ahmed-paom na
elu prodire u Crnu Goru, a voe pokreta s vojskom se povlae u Hercegovinu (uglavnom Turci
nisu nita znaajno postigli, Crnogorci su nastavili po svom!)
1714. Numan-paa uprili ponovno napada Crnu Goru: sve spaljuje i pljaka ali ni ovaj put
nisu uspjeli uloviti Danila i Vukotu Vukainovia (to je bio isto neki voa manje vojske)
Danilo pobjegao u Rusiju; puno Crnogoraca odlazi u Veneciju tu dolazi do mletako-turskog
rata 1714.
Venecija eli nagovoriti i Crnu Goru i brdska plemena da im se pridrue u ratu, ali nita od toga
Danilo se vraa iz Rusije te poinje pregovore s Austrijom to se Mleanima nije svidjelo pa su
htjeli otrovati vladiku Danila - na kraju crnogorska delegacija odlazi u Veneciju i trai od njih
protektorat nad Crnom Gorom (ali da zadre samoupravu i vjersku samostalnost)
rat je zavrio 1718. Poarevakim mirom (protektorat time vie nije vrijedio ve je Crna Gora
priznata kao turska pokrajina (porastao ugled cetinjskih vladika njihovo sredite bio je manastir
Stanjevii)
2) Formiranje plemena u Crnoj Gori
Crnogorci esto odlaze u etovanja protiv Turaka (iznenadne napade u kojima im sve opljakaju)
plemenska organizacija najpotpunije se razvila u Katunskoj nahiji
u 18. st. opada broj kneina i knezova - to dovodi do okupljanja bratstava plemena imala
zajedniko vlasnitvo i privatni posjed, nisu se osnivala na krvnom srodstvu i zato je proces stapanja
u plemena bio usporen i otean lanovi plemena imali odreene dunosti i prava (neizvravanje
obaveza oduzimanje imovine i krvna osveta, treba razlikovati osvetu, u kojoj je najee
stradavala imovina i krvnu osvetu-ene izuzete iz krvne osvete) mirenje je vrio kmetski sud
Crkva je u Crnoj Gori bila nosilac ideje dravnosti!

3) Oslonac na Rusiju
nakon smrti vladike Danila nasljeuje ga njegov neak Sava 1719. godine (posvetio ga Mojsije
Rajovi) time se vladianska funkcija odrala unutar obitelji Petrovi - dovrili osloboenje Crne
Gore i organizirali dravnu vlast
vladika Sava: podrao mletaki utjecaj u Crnoj Gori zbog toga je morao odstupiti i prepustiti
mjesto svom roaku Vasiliju Petroviu
Venecija imala neprijateljski stav prema crnogorskom osloboenju i suradnji s Rusijom i Austrijom
u novom ratu Austrije i Rusije s Turskom (1736-1739) Crnogorci su isprva ostali po strani, dok
su se sva brdska plemena digla u pomo Austriji i Rusiji Crnogorci se ukljuuju u rat 1737.
u Crnoj Gori tada: sukob izmeu vladike Save i patrijarha Arsenija IV. patrijarh Atanasije
posvetio Vasilija za vladiku 1750. htio uspostaviti veze s Rusijom gdje je i otputovao te se ondje
zadrao 2 godine ( uspostavio veze s mnogobrojnim ruskim linostima, trai protektorat Rusije nad
Crnom Gorom) - napisao djelo Istorija erne Gore 1754. izdano u Moskvi
po povratku u Crnu Goru Vasilije organizirao akciju protiv Turaka i Mleana-neuspjela: Turci napali
Crnu Goru 1756., no Crnogorci uspjeli odbiti napad > potpisano primirje u Nikiu 1757.
(Crnogorci se obvezali da e plaati hara i da nee etovati po turskom podruju)
Vasilije po drugi puta odlazi u Rusiju trait protektorat i novanu pomo > Rusi poslali izaslanika
Pukova u Crnu Goru da ih izvijesti o stanju tamo - uglavnom Vasilije je onda i po 3. put otiao u
Rusiju jer nije bio zadovoljan postignutim, ali je tamo i umro! (Vladika je takoer za ivota stvorio
plan o ujedinjenju svih srpskih oblasti i stvaranju srpskog carstva, ali to se naravno nije dogodilo)
u 18. stoljeu vladike imaju glavnu ulogu u politikom ivotu Crne Gore
1766. Cetinjska mitropolija postaje samostalna
4) Organiziranje prve vlasti
u 18. st. u Crnoj Gori rasprostranjen kult Rusije > epan Mali doao na vlast u Crnoj Gori 1767.
(predstavljao se kao ruski car Petar III.)
u to vrijeme vladika je bio Sava Petrovi dolazi do sukoba izmeu vladike i epana! epan
pobijedio i zatvorio vladiku - uspostavio red i mir meu plemenima (njegov uspjeh poivao na
uvjerenju da je upravo on ruski car) svi se pobunili protiv njega: i ruska carica Katarina i Mleani i
Turci Turci napali Crnu Goru no tada je izbio rusko-turski rat 1768.
1772. u Crnu Goru dolazi Savi Barjanovi u slubi ruskog dvora da formira ondje oruane organe
vlasti: epan priznat vrhovnim poglavarom C.G. ali je stvarnu vlast imao jedan Crnogorac
5) Od epana Malog do bitke na Krusima
nakon smrti epana najvanija linost u C.G. je bio guvernadur Jovan Radonji: elio uspostaviti
veze s Austrijom
1785. skadarski paa napao Crnu Goru i opustoio ju (spalio cetinjski manastir): nitko ne eli pomoi
Crnogorcima: tek kada je izbio novi austro-turski rat (1787-1792) beki dvor je obratio panju na
Crnogorce da ih pridobije u ratu na svoju stranu
Rusija je tada prepustila Crnu Goru utjecaju Austrije - rat je zavrio mirom u Svitovu 1791. te je
Crnogorcima tim mirom dana amnestija (za to vrijeme u C.G. bio vladika Petar Petrovi) nakon
sklapanje mira Turci svejedno opet napadaju Crnu Goru - skadarski paa je napao 1796. - poraen u
bitci na Martiniima 11.6.1796.
odluujua bitka vodila se 22.9.1796. na Krusima gdje su Crnogorci opet odnijeli pobjedu
6) Jaanje glavarskog sloja
opi crnogorski zbor: donosio najvanije odluke o unutranjim i vanjskim pitanjima
sastavljen i opi crnogorski sud
plemenska demokratska vlast prelazi u oligarhijsku (zbog toga to funkcije postaju nasljedne)
vlast glavara zasnivala se na obiajnom pravu, oni aktivno sudjeluju u trgovini s Turcima i Mlecima
radi odravanja drutvenih odnosa (kao trgovaka sredita razvijaju se Rijeka i Virpazar)
guvernadur = opecrnogorski glavar koji je formalno upravljao Crnom Gorom (njegova funkcija je

bila predstavnika i vojna) lanovi Radonjia postaju guvernaduri, a Vukotii serdari (serdar =
plemenski starjeina i titula za plemenske voe u Crnoj Gori) tu dolazi do duparnitva izmeu
guvrnadura i vladika!
ujedinjenje Crne Gore i Boke proglaeno je 29. listopada 1813. godine u Dobroti, kod
Kotora.
JUGOSLAVENSKI NARODI POD TURSKOM VLAU U VRIJEME KRIZE O.C-a
1.Pojava anarhije u Turskoj
Nakon Karlovakog mira 1699. sve vie uoljivi znaci opadanja
- sve krize su posljedica unutranjih procesa.
-zastarile manufakture i nieg novog nema
-strani trgovci po lukama i gradovima (grci- fanarioti)
-vanjska trgovina s Francuskom, Engleskom i Nizozemskom
-korupcija...
1730.- janjiarsku bunu poveo je Patrona Halil i Ahmed III (1703.-1730) je zbaen, neko vrijeme janjiari
vladali, a zatim je na vlast postavljen Mahmud I (1730.-1754.)
-jaaju ajani, kapetanineki imali vlastitu vojsku, vodili politiku nezavisnu od centralne vlasti
2.Porezni i feudalni pritisak, veliki teret za narod
-kupe poreze i u miru i u ratu, osim za hasove poveani mirnodopski porezi i ratni
-porast tlake, nasilje.
-nestaju krani spahije, svi krani =raja hajduija
-opstali samo vojnuci konjuari
-ponovo ukinita peka patrijarija u 18.st.
3.Prevladavanje Rusije u borbi protiv Turske
-slabi turska vojska-janjiari nedisciplinirani, zastarjela oprema i nain ratovanja..
-takva slabost OC-a potie neke drave da ponu s politikom osvajanja i podjele Turske, dok Z sile
pokuavaju odrati OC
-pitanje opstanka Turske i oslobaanja balkanskih naroda-postaje osnovno pitanje eur. diplomacije
-Tuska 1711. poraava Ruse na Prutu (petar veliki), 1715. dobiva nazad Moreju
1718.- mirom u Poarevcu Austrija dobila Banat i Malu Vlaku,S Srbiju uski pojas u BiH J od Save i
Dunava
1736.- Tursko- ruski rat, u koji ulazi i austrija
1739.- mir u Beogradu. Austrija gubi sve dobiveno u Poarevcu
-najvie se okoristila Franc, jer je dobila pravo zatite katolika u Turskoj 1740.
- sukobi s Perzijom 1743.-46.
-Baron de Tot (i drugi strani struanjci)-pokuo reformirat tursku vojsku
-za Murata III (1757.-1574.) uvedene reforme u vojscu, otvarane vojne kole
-za vrijeme Katarine II (1762.-1796.) Rusija htjela osvojiti dijelove Turske oslanjajui se na pravoslavno st
-1768. Turska zbog Poljske zapoela rat s Rusijom
- Engleska + Rusija porazile osmansku flotu u zaljevu eme
-1774.- miru Kuuk Kajnardiji: Krimu priznata nezavisnost, Turska se obvezala u slubenim aktima
ruskom vladara oslovljavati carem, Rusija se odrekla Besarabije, Vlake i Moldavije, Turci se obvezali tititi
pravoslavnu vjeru, a ruski poslanici dobili pravo podnoenja molbi u korist pravoslavne crkve
-Dakija i Grko carstvo su 2 kr drave koje je Katarina predloila i Josipu II da se stvore pod ruskim
protektoratom i ruskim vladarima
-1783. Rusija pripaja Krim
-1787. izbija novi rat
-1791.- mir u Svitovu.- izmeu austrije i turske (uspostavljeno stanje prije rata)
Mir u Jaiju: turska i rusija (potvren Kuuk, Krim
- Autrija otpada, a Rusija ostaje sila!
MAKEDONIJA U 18. ST.

Drutveno ekonomske promjene

- kraj 17 i poetak 18 stoljea je donio krupne promjene

- u sjevernom dijelu Makedonije koji je bio izloen stranim razaranjima i pustoenjima za vrijeme Austroturskog rata i Karpoeva ustanka, stanovnitvo se u znatnoj mjeri prorijedilo
- velik broj ljudi koji su sudjelovali u ustanku se prikljuio austrijskim etama i napustio svoje domove te se
povukao na sjever sa Srbima pod Arsenijem III
- iscrpljivanje financija u tim ratovima, gubitak golemih plodnih teritorija a samim time i gubitak poreznih
obveznika i prihoda prisilili su centralnu tursku vlast da poduzmu neke financijske mjere kako bi popunile
svoju blagajnu
- dolazi do pretvaranje jednogodinjih zakupa na zemljinim posjedima u doivotne
- udareni su veliki nameti duhanskoj proizvodnji koja se poela razvijati
- izvrene su promjene u vezi s odreivanjem visine i naina kupljenja dizije ( danak za kuu ) odsada se
plaalo po glavi
- takoer, danak avariz se umjesto svake pete godine poeo skupljati svake godine, a danak sursat bedeli,
koji se ranije plaao u naturi sada se poeo plaati u novcu
- glavne privredne grane Makedonije bile su zemljoradnja i stoarstvo, ponajvie je gajenje ita i dalje
inilo osnovu zemljoradnike proizvodnje i hrane stanovnitva
- od ostalih kultura veliku ulogu je imala proizvodnja pamuka, penice, rie, ita te duhana
- dolazi do znaajne promjene u timarskom sistemu zbog nastajanja i jaeg djelovanja robno-novane
privrede u Makedoniji
- timari su se poeli prodavati za novac, to je stvaralo pravo rasulo i anarhiju u dotadanjem timarskom
sistemu dolazi do poveanja broja krupnih zemljoposjednika iftluka s novom vrstom vlasnika
iftluk sahibija
- dolazi i do promjena u stoarstvu; juruci, poznati kao stoari i vojnici poeli su se intenzivnije baviti
preraivanjem vune u abu, to se toliko razvilo da su razvili su i izvoz
- meu trgovcima stokom nastao tanak sloj najbogatijih ljudi u Makedoniji
- vuna, kozja dlaka, sirova koa pa ak i usoljeno meso postali vrlo traeni proizvodi za izvoz
- vrlo su oskudni podaci o obrtu, no svakako su bili brojni posebno oni vezani za stoarstvo
- vjerojatno je da su se obrtnici iste struke udruivali u posebne organizacije, kojima se u okviru esnafske
organizacije davalo pravo da rjeavaju svoje sporove, reguliraju obrtnu proizvodnju, biraju svoje staleke
organe...
- Rudarstvo nazaduje, svi poznati rudnici su i dalje radili ali je proizvodnja u njima prilino pala
- Kao vano trgovako sredite uzdigao se vlaki grad Moskopolje koji je odravao veze s Austrijom i
Venecijom
-odravani panauri ( godinjih sajmova ) na kojima se roba europskih trgovaca mijenjala za makedonske
sirovine
- Solun je postao najvanije trgovako sredite
- Kao najznatnija posljedica ovog procesa stvaranja i razvitka robno-novane privrede bilo je novo
pregrupiranje klasnih snaga na selu, poveana je razlika izmeu seljaka s jedne strane i veleposjednika,
stoara, trgovaca, lihvara s druge
- Ta osnovna klasna podjela poela se vremenom podudarati s vjerskom podjelom ( raja = nemuslimansko
stanovnitvo )
Ukidanje autokefalnosti ohridske arhiepiskopije
- 1767
- ohridski su arhiepiskopi i episkopi poeli kupovati svoja mjesta to je dovodilo do estih promjena na
crkvenim poloajima
- esto su zlorabili svoje poloaje, bila esta pojava da vjernicima poveaju namete kako bi oni vratili
svoje dugove
- sudjelovanje u protuturskim pokretima visokog klera arhiepiskopije i pohlepa carigradskih patrijarha za
novim prihodima i za proirenjem svojih crkvenih teritorija stvorili su uvjete za ukidanje najprije
nezavisnosti Peke patrijarije, a nepunih est mjeseci nakon toga i Ohridske arhiepiskopije i za njihovo
podreivanje Carigradskoj patrijariji
- posljednji ohridski arhiepiskop bio je Arsenije, po porijeklu Makedonac; on je pritisnut financijskim
tekoama podnio ostavku i tim inom je bilo izvreno prikljuenje Ohridske arhiepiskopije Carigradskoj
patrijariji

- carigradska patrijarija je nakon toga poela sve vie iriti grki jezik i grku knjigu u Makedoniji
-reorganiziran je teritorij Ohridske arhiepiskopije prikljuivi je Prespanskoj i promijenivi joj ime u
Prespansko-lihnidsku
Dalje raspadanje timarskog sistema i masovno bjeanje seljaka u gradove
- godinu dana nakon ukudanja Ohridske arhiepiskopije zapoeo je poznati Rusko-turski rat (1768 1774),
za vrijeme kojeg je do izraaja dola rasklimanost turskog timarsko-spahijskog sistema
- poziv ruske carice Katarine II kranima na ustanak, u Makedoniji nije naao odjeka
- ova pustoenja po Makedoniji bila su pojaana meusobnim borbama izmeu krupnih turskih feudalaca (
obitelj abanderoglu, Mahmud Buatlija, Ali-paa Tepeleni)
- ratovi Turske s Austrijom i Rusijom 1787 1792 dali su maha novim pljakaima, tzv. krdalijama:
oni su napadali nezatiena sela i gradove pljakajui bez razlike krane i muslimane
Kulturni ivot u Makedoniji od 15 do 18 st
- manastiri su bili jedina kulturna sredita, u njima se nastavila knjievna tradicija temeljena na
prepisivanju, prevoenju i umnoavanju liturgijskih, filozofskih i crkvenih spisa
- vrlo vano kulturno sredite iz je grad Kratovo, inae poznat kao rudarsko sredite Makedonije
- raireni zbornici propovijedi osjeaju se crte suvremenog narodnog makedonskog jezika
- manastirski pomenici u njima su se upisivala imena i vrste poklona svih posjetitelja manastira
- tampanje knjiga nije bilo razvijeno
- korak naprijed su uinili monarsi koji su u tzv. elijskim kolama pouavali gradske ake osnovama
pismenosti, bili su pretee gradskih kola
- poela je prodirati i grka kola koju su pomagali grki metropoliti i episkopi, te vlaki trgovci, bile su
rairenije
BOSANSKI PAALUK U 18.st.
1)Poslije Karlovakog mira
- nakon Karlovakog mira Bosanski ejalet sastojao se od 5 sandaka: Bosne, Hercegovine, Bihaa, Zvornika
i Klisa > odmah nakon toga ukinut je Bihaki sandak i pripojen Bosanskom
-Sarajevo bilo kadiluk vieg stupnja > zvan mulaluk (sastojao se od 5 nahija: Sarajevo, Prozor, Fojnica,
Neretva i Visoko)
-masovno iseljavanje, pogotovo katolikog stanovnitva > osobito poznata seoba katolika 1697. iz sredinje
i sjeverne Bosne u Slavoniju
-u Bosnu se useljava masovno i muslimansko stanovnitvo > naseljavaju se u pogranine utvrde
- 1703. bosanski vezir prebacio svoje sjedite iz Sarajeva u Travnik (1. koji je stolovao u Travniku bio je
vezir Eli Ibrahim-paa) Travnik pretvoren od kasabe (gradi, mjestace) u eher (grad!)
-osnovani novi muteselimluci (mjesta kojima su upravljali muteselimi/vezirovi povjerenici-obavljali
upravno-administrativne poslove ) u: Mostaru, Foi, Nevesinju i Gacku
-nakon Karlovakog mira Turska je bila u defenzivi, a Bosna se kao najzapadnija turska provincija nala
izloena napadima Mleana i Austrije > zbog toga se od 1700. du granice diu ardaci, obnavljaju se i
utvruju gradovi
2) Vojno ureenje
-obranu zemlje sainjavali su vojnici po kapetanijama, spahije i janjiari (osnovano 28 kapetanija, a potkraj
18.st. bilo je ih je ukupno 38)
-u svakoj kapetaniji bila je jedna kula (svi vojnici bili plaeni, a njihove slube bile su nasljedne)
*palanka = drvena utvrda radi zatite putnika na cestama Osmanskog Carstva
-vojskom u kapetaniji zapovijedao babeg
-vojniki redovi dijelili su se na manje jedinice- demate (na elu aga), a demati na ode (odobaa na elu) i
buljuke (buljukbaa na elu)
> SPAHIJE: -posjedi spahija dijelili su se na 4 live (koje su nosile imena sandaka), a one su se dijelile na
nahije
> JANJIARI: -bili rasporeeni u varoima (glavni logor bio im je Sarajevo)
-zapovjednik im je bio janjiaz-zabit u narodu zvan janjiarski aga
-u manjim mjestima janjiarski zapovjednici zvali su se serdari
-grad Vranduku sluio kao zatvor
3)Autonomne povlastice bosanskih gradova

-rudarska sredita imala povlastice (njihovo stanovnitvo osloboeno poreza i rabote; imali i izvanredne
doprinose > dunost nezla/ prisjelice: pravo slubenih osoba da im stanovnitvo besplatno osigurava
prijevoz, hranu
*musafir = gost
*muafnama = oprosna povelja
-postaje vana uloga ajana (funkcionar lokalne uprave u 18. st. u Osmanskom Carstvu biran obino iz
istaknutih begovskih porodica)
>Sarajevo-postalo sredite pravoslavnog mitropolita
4) Od Poarevakog do Beogradskog mira
-Turci poinju rat s Perzijom pa i Bosna die svoju vojsku > sklopljen mir 3.10.1727. Bosna izgubila puno
vojnika, opet se pojavila kuga
-Hekim Oglu Ali-paa postavljen za namjesnika
>1735. zaratili Turci s Rusijom, Bosna im opet pomae sa svojom vojskom
> i u austro-turskom ratu 1737. Bosna je dio bojita: Ali-paa nanio teak poraz austrijskoj vojsci kod Banja
Luke 4.8.1737. > Mirom u Beogradu Austrija izgubila sve to je osvojila Poarevakim osim grada Furjana
5) Bune i anarhija
-zbog oslabljene porte janjiari, spahije i kapetani uvruju svoj poloaj
-veziri poinju tlaiti siromane > pada ugled bosanskih vezira > nameu se novi porezi > izbijaju pobune!
> 1747. podigli bunu muslimanski seljaci tuzlanskog kantona zbog povienog taksita i kuluka
-dolo do bune i u selima oko Tenja >>vezir protjeran iz Bosne> bunama na kraj stao Mehmed-Paa
Kukavica> kasnije je postavljen za vezira
> 1777. buna u Ostoakoj kapetaniji
*kefilema / efilema: preventivna mjera Turaka za odravanje reda meu stanovnitvom
6) Dubiki rat (1788-1791)
-1788. Austrija navijestila rat Turskoj (dobro se pripremila, poslala uhode tamo da izvijeste Austriju o
stanju..)
(uglavnom ti opisi Bosne i karte tih uhoda dobri su izvori za povijest Bosne u 18. st.)
-Austrija Bosni dala 2 proklamacije: pravoslavcima da e imati ista prava kao pravoslavci u Austriji, a
muslimanima da e imati ista prava kao i stanovnici ostalih vjera
-glavna borba Austrije s Bosnom vodila se oko Dubice: prvo doivjeli neuspjeh, ali kad je zapovjednitvo
nad austrijskom vojskom preuzeo Laudon zauzeli su Dubicu, Gradiku, Bosanski Novi i Cetin
> po zavretku rata sklopljen mir u Svitovu 1791.
7) Privredne i prometne prilike
-poljoprivreda u opadanju (najrazvijenija Posavina) > proirila se sadnja kukuruza
*ehaja = cehmajstor
*kalfabaa = inspektor rada u esnafu
*ustabaa = najbolji majstor u esnafu
*jigit = egzekutivni organ u esnafu
*au = kurir ehaje i londe (vijee)
*karaula = ardak
>>ukinue esnafa 1851.
> roba se prevozila konjima i kolima cestama (najbolje ceste Stambolska dada i cesta Sarajevo-Travnik)
*aka (aspra) (zapamtite ovo trebat e i vam i za Baltu tko ga jo nije poloio) > najnia novana jedinica,
srebrna
8) Kulturne prilike
-Petar Butrovi i Franjo Graci > prvi kolovani lijenici u Bosni
-Margiti (djelo Stipanua 1701.) i Divkovi-najpopularniji pisci
SRBIJA U 18.st.
1) Srbija pod austrijskom vlau (1718.-1739-)
-na poetku 18. stoljea na granicama Srbije vlada mir > izbija novi rat izmeu Austrije i Turske 1716.1718. (Ovaj rat je poeo tako iznenada da Austrija, budui da je do 1714. Bila zauzeta Ratom za panjolsko
naslijee, nije imala vremena da radi na spremanju ustanka i buna na Balkanu, kako je to inila u Bekom
ratu.)
> Po zavretku rata, Poarevakim mirom, Austrija je dobila cijelu sjevernu Srbiju.

-austrijski slubeni dokumenti toga doba ovu oblast nazivaju Srbijom, austrijski se car naziva kraljem, a
upravnik ove oblasti guvernerom Srbije. (Tako je stara Srbija Brankovia i Lazarevia od 1718. Ponovno
dobila svoje staro ime i nije se vie zvala samo Smederevski sandak.)
-Srbija je bila izdvojena kao apsolutum dominium vel peculum regium (osvojena zemlja kojom neposredno
upravlja car)
> jedan dio Srbije, pripojen je banatu, Temivarsom > ostatak Srbije organiziran je kao posebna Beogradska
administracija. (Neke oblasti dobivaju poseban poloaj s veom ingerencijom Dvorske komore, a u nekima
se po ugledu na staru austrijsku Vojnu Krajinu u Hrvatskoj na novim granicama Turskog Carstva organizira
slina vojna upravna organizacija.)
-civilna uprava u Srbiji dijelila se na okruge (na elu provizori), a spominje se oko 15 okruga > ti okruzi
uglavnom su obuhvaali stare turske nahije > okruzi su se dijelili na kneine, a kneine na sela.
>>openito, austrijska uprava u Srbiji 1718-1739. patila je od slabe organizacije, neefikasnosti i
korumpiranog inovnitva - Princ Aleksandar Wurttemberki, predsjednik Adminisracije, bio je uven
vojnik, ljubimac Eugena Savojskog, ali slab upravitelj, samovoljan i rasipan.
-za vrijeme austrijske vlasti u Srbiji javlja se jedna samoupravna ustanova znaajna za daljnji razvitak
zemlje, a to je kneinska samouprava
> tridesetih godina Austrija se spremila da nastavi svoje prodiranje na Balkan preko Srbije > Austrija 1736.
sklopila savez s Rusijom i zapoela rat 1737. >teila je osvajanju Bosne i Hercegovine i prodiranju na
Balkan iz sjeverne Srbije.
>austrijska vojska drala Beograd i oblast oko njega, no ni tu se nije dugo zadrala jer je poraena kod
Grocke 27.7.1738. godine. >>godinu kasnije sklopljen je Mir u Begradu kojim je Austrija Srbiju ponovno
prepustila Turskoj. - 1740. austrijska je vojska tako napustila Beograd i povukla se preko Save i Dunava.
2) Ukidanje peke patrijarije
-nakon smrti patrijarha Kalnika I. naslijedili su ga Atanasije I. i Mojsije Rajovi
-Karlovaka mitropolija bila autonomna!
> patrijarh postaje Janiij III., postavlja ga sultan-daje ostavku > Peka patrijarija slabi, potpada pod utjecaj
Carigradske
-posljednji srpski peki patrijarh-Vasilije Jovanovi-Brki > nasljednik Kalinik II. >ostavio peku
patrijariju u nasljedstvo carigradskom patrijarhu Samuilu
> sultan Mustafa III. Fermanom je 11.9.1766. ukinuo Peku patrijariju, 6 mjeseci nakon toga ukinuta i
Ohridska
3) Srbija pod turskom vlau
> kada su Turci ponovno zauzeli Srbiju Carigrad je odluio smiriti situaciju izbjegavajui koritenje nasilja
kao to je to za njih bilo uobiajeno.
-Srbija je u drugoj polovici 18.st. postala vana tranzitna oblast za trgovinu i promet izmeu Srednje Europe
i Balkana > Beograd i Zemun bili su glavna storvarita robe . (U Srbiji je porastao i promet dobara s
austrijskim zemljama)
> poljoprivreda: zbog naglog rasta broja stanovnitva rasla i ratarska proizvodnja >> veinom su se sadile
itarice kao to su penica, jeam, ra, proso i kukuruz. >> od industrijskog bilja proizvodila se konoplja i
lan, a srpska zemlja poinje se prekrivati i vonjacima zbog ega je Srbija ve u to doba bila poznata po
dobroj ljivovici i vinu.
-zbog opasnosti od novog rata s Austrijom Osmanlije su po preuzimanju Srbije pod svoju vlast obnovili
tvrave i opskrbili ih ratnom opremom.
> Turci ponovno uvode i timarski sistem i itluenje protiv kojega su se bunili spahije
> poveana i kolonizacija > utvrene su i 3 glavne kolonistike struje: dinarska, kosovko-metohijska i
moravsko-vardarska.
-Kneinske samouprave: srbijansko selo bilo zatvorena, vrsto povezana, drutvena samoupravna jedinica
koja je odluivala o sudbini svojih lanova, a prema turskoj vlasti uvijek postupala slono i jedinstveno.> na
elu su bili oborknezovi (nisu imali spahijske timare ni posebne povlastice). >> njihove batine nisu bile
osloboene dravnih nameta ili feudalne rente od ega su bili osloboeni nahijski i seoski knezovi.
-Kneinske skuptine: zadatak kneinskih skuptina je da biraju i odrjeuju dunosti oborkneza, skupljaju
poreze, vode brigu o putovima i crkvama - njihov rad nadzirale su turske vlasti i to uz pomo muselima iz
nahija.

3) Novi austro-turski rat

> u drugoj polovici 18.st. na granicama Srbije je vladao mir jer je Austrijom tada vladala Marija Terezija
koja je bila zauzeta drugim ratovima. No nedugo zatim nakon njezine smrti dolazi do novoga rata!
> Austrija je htjela na prepad osvojiti pogranine gradove i u prvom redu Beograd i to prije samog poetka
rata, te su se u tu svrhu povezali sa pristaama unutar Srbije, no pokuaj i nije uspio zbog nevremena koje je
unitilo austrijske lae koje su prevozile vojsku.
> rat u Srbiji izazvao je velika previranja i pokrete masa >> Srbi su poetak tursko-austrijskog rata shvatili
kao prvi korak ka svom osloboenju. - Srbi su tako trebali pomo pristii austrijskoj vojsci, ali su prvi
mjeseci rata vie bili nalik narodnim bunama srbijanskog naroda nego ratu izmeu dvije velike sile. Voa
tog srbijanskog pokreta bio je Koa Anelkovi (pridruio mu se i brat Petar)-potisnuli Turke prema
Jagodini
--kada se turska vojska poela probijati kod Nia pobunjeni narod u dolini Morave povukao se >> uskoro je
i Koin pokret poeo slabiti zbog nedostatka hrane i municije, a sve to doprinijelo je konanom raspadu
pokreta koji je poraen 7.9.1788. kod Brzaske na Dunavu. (sam Koa tom prilikom bio je uhien i prema
turskim izvorima objeen i njemu u ast u Srbiji se Austro-turski rat nazvao Koina Krajina. )
> Austrijskoj vojsci pridruio se Mihaljevi, sa svojim frajkorom*, kojemu je pomagao beki episkop Jovan
Jovanovi, dok su se ostali srbijanski vojnici s mitropolitom Mojsijem Putnikom drali su se po strani.
> zapovjednitvo nad vojskom u Srbiji tada je preuzeo maral Laudon te je poeo energinije voditi rat >>
preao je s vojskom preko Save i Dunava i opsjeo Beograd koji je pao u ruke Austrijanaca 7.10.1789. > to
je bio vrhunac austrijskih uspjeha u ovome ratu.
> ubrzo nakon toga zaotrili su se odnosi s Pruskom te je to sprijeilo Laudona da dublje prodre na Balkan
preko Srbije > on se umjesto toga morao uputiti na sjever gdje je Pruska poslala svoje vojnike.
-1790. dolo je do austro-pruskog sporazuma u Reichenbachu po kojem je Austrija pristala da sklopi s
Turskom mir na osnovi stanja prije rata >> nakon sporazuma austrijska vojska povlai se iz Srbije, a ujesen
1790. Turci ponovno zauzimaju najvei dio zemlje >> zatim je dolo i do pregovor a za mir izmeu Austrije
i Turske - Mir je potpisan 4.8.1791. u Svitovu, a njime se Austrija obvezala da e vratiti Turskoj
cijelu Srbiju.
> na vlasti je tada bio Selim III. koji je fermanom iz 1791. zabranio janjiarima povratak u Srbiju i ukinuo
itluenje, a sljedeim fermanima je izgradio u Srbiji sistem kneinskih i nahijskih samouprava. >> isprkos
tome janjiari su prisilili Selima na poputanje i vratile se u Beograd to je znailo ukidanje svih njegovih
reformi i ponovno uvoenje itlukog sistema. Tako su se u Beogradskom paaluku nale dvije
neprijateljske strane; janjiari i seljatvo , a njihovi sukobi biti e uzrok revolucije 1804.
*frajkor-dobrovoljaki odred Srba u Habsburkoj Monarhiji namijenjen za borbu protiv Osmanskog
Carstva (u graninim podrujima Save i Dunava)