Turski feudalizam i sredinja turska vlast

- Pae su se sve vie osamostaljivali

- vojska je bila neposluna, a posebno Janjicri koji su bili temelj turskog
uspjeha
- nasilje i korupcija ugroavaju dravu - osvojeni narodi sve se vie bune
- nema osvajanja - nema plijena
- turski feudalizam se nalazio u raspadanju
- gospodarstvo Turske ne moe pratit Europu - ni gospodarski ni tehniki ni
vojniki
- vrijeme agresije je prolo, ali nastupa vrijeme regresije
- veliko Osmansko cartvo slabi - posebno iznutra i zato e ga slikovito nazivati
bolesnik na Bosporu
- Istono Pitanje - kao termin se javlja 1821. god.
- u grko protuturskom ratu - pod njim se podrazumijeva pitanje opstanka
cartva u
19.st
- mnoge europske drave(Rusija, Engleska, Francuska, Srbija, Grka, Crna Gora,
Bugarska, Rumunjska) zainteresirane su za teritorije Turske
- zapravo se to pitanje postavlja od 14. st. kada su Turci prvi put upali na
europsko tlo - tad su sruili tisuljetno Bizantsko carstvo
- od tada pa do 17. st. Osmanlije su u agresiji, a porazom pod Beom poinje
slabljenje - sve do konanog raspada 1918. god.
- prekretnica, a ujedno i najvei poraz je Be
- to pitanje postaje meunarodni problem
- Turska je kod Bea doivjela najvei vojniki i teritorijalni gubitak, gubitak je
mogao biti i vei da Luj 14. nije napao Habsburgovce u dolini Rajne
- Habsburgovci su tada bili i njemaki carevi
- Istono pitanje je postalo narodni problem kada su se poele mijeati zemlje
koje
ne granie sa Turskom (Francuska, Velika Britanija)
- te zemlje su pomagale Turskoj u strahu od Rusije
- bojale su se da Rusija ne izae u Sredozemlje i pobuni pravoslavne narode na
Balkanu
- Josip 2. je protiv Turaka digao najveu vosjku, zauzeo je Beograd i doao do
Bukureta
- zavrilo je neuspjehom - Pruska je zaprjetila Austriji
- Josip 2. je umro, a Austrija je sklopila mir s Turskom (Svitovo - 1791. god.)
- tim mirom ispravljene su hrvatske granice u Pounju (oko rijeke Une)
- 1792. god. Rusija napada Trusku - Istono pitanje je postalo pitanje europske
ravnotee
- im bi Austrija ili Rusija napale Tursku umijeale bi se velike europske sile
- zato Hrvatska nikada nije dobila svoje teritorije (Tursku Hrvatsku - prostor
izmeu
Une i Vrbasa)

Bosna i Hercegovina u 18. st.

- nakon mira u Srijemskim Karlovcima (1699. god.) Tirsko carstvo je u stalnom
opadanju

- poeli su porazi u ratovima protiv Rusije, Mleana i Perzijanaca

- poeli su unutranji nemiri kranskog stanovnitva - "raja" - stado, stoka,
krdo
- nakon velikog rata za odloboenje Turci su moral napustiti Slavoniju, Liku,
Krbavu,
Srije i Baku
- sele se na jug - Bosna, Hercegovina, Sanak i Makedoniju
- s Turcima se povlai i islamizirano stanovnitvo koje u naim krajevima ivi
oko
150 god.
- Sava i Dunav su postale vjerske i etnike granice
- hrvatski gradovi Osijek, Vukovar, Poega, Knin ostali su bez stanovnitva
- Eugen Savojski je doao sa vojskom u sredinju Bosnu - do Sarajeva
- ogci su stanovnitvo iz Bosne
- tim preseljavanjem pomaknute su turske grabice i granice islama prema
istoku i
jugu
- poelo se rjeavati Istono pitanje
- u Bosni i Hercegovini ostali su ivjeti brojni krani i pravoslavci
- nakon karlovkog mira bosanski paaluk se djelio na 5 manjih upravnih
jedinica sanaci
- na elu sanaka nalazi se vezir - boravi u Sarajevu, a od 1703. god. boravi u
Travniku
- Bosna i Hercegovina je u 18. st. najudaljenija pokrajina turskog arstva u
Europi - tu
Turci brane carstvo od Austrije i Venecije
- Turci organiziraju kapetanije i grade utvrene gradove i ardake (straarnice)
- tu doseljavaju najpouzdanije muslimansko stanovnitvo
- to granino podruje postaje vojna krajina
- ulogu uvanja granice preuzelo je islamizirano plemstvo
- turski sustav i dalje slabi
- javlja se iftljuenje - ifija je uzeo zemlju u zakup od Spahija, s vremenom
se
poeo ponaati kao vlasnik i ubirati poreze
- dolo je do dvostrukog oporezivanja
- dolazi do buna i nemira stanovnitva
- kada su se feudalci sami obranili od Austrije ojaala je samosvijest da mogu
postojati bez oslonca na centralnu vlast
- Bosna i Hercegovina se poela osamostavljivati
- visoka vlastela (Begovi) uvaju svoje ranie privilegije i odupiru se reformama
iz
Carigrada
- do pada Bosne 1463. god. pod tursku vlast nije bilo pravoslavlja - bila je samo
bosanska i katolika crkva
- brojni pripadnici bosanske crkve su preli na islam zbog privilegija
- Franjevci dolaze u 13. st. - organizirali su osnovne kole, gimnazije
- irili su vjersku pouku i hrvatsku svijest

Hrvatska u 18.st/prilike u Habsburkoj monarhiji

- car Karlo VI. (1711.-1740.) je za ivota nastojao svojoj keri Mariji Tereziji
osigurati carsku i kraljevsku titulu
- Marija Terezija je nosila titulu kralja - carsku titulu nije mogla nasljediti
- zato je njezin suprug Franjo nosio titulu cara Svetog Rimskog Carstva
(njemaki
car)
- iako je Marija Terezija imala samo kraljevsku titulu ona je u svojoj vladavini
pokazala se kao jedan od najsposobnijih Habrsburkih vladara
- kada je dola na prijestolje, naslijedila je veliku i nejedinstvrnu zemlju, susrela
se s
mnogim..
- naslijedila je gospodarski i drutveno nesreenu dravu
- zato je razdoblje njene vladavine ispunjeno naporima da se provedu upravne,
gospodarske i drutvene reforme
- taj nain vladanja i sustav tih reformi poznat je pod nazivom terezijanizam
- kada je umro Karlo VI. dravu je ostavio u neredu i rasulu
- drava se tada dijelila na austrijski i na ugarsko-hrvatski dio
- u austrijskom dijelu car je donosio zakone
- Hrvatska i Ugarska imale su svoj posebni parlament koji je zasjedao u Pounu
(Bratislava)
- Hrvatska je takoer imala svoj posebni sabor
- u dravi je postojalo dvojstvo ili dualizam
- vladari su to nastojali ukinuti, a kada nisu mogli ukinuti nastojali su sabor to
rjee
sazivati
- Habsburgovci kako bi tako veliku dravu drali na okupu, morali su imati
veliku
vojsku - velika vojska je zahtjevala mnogo novca
- zato su Habsburgovci provodili merkantilistiku politiku (ureivali su poreze,
unaprijeivali trgovinu, otvarali banke, gradili manufakture)
- najvei problem Karla VI. kao vladara je bio u tome to nije imao mukog
nasljednika
- prema tadanjim zakonima dravu bi kao batinu podjelili europski vladarski
roaci
- tu su sada habsburgovcima pomogli Hrvati
- Hrvati su tada pokazali da nisu samo zemlja unutar monarhije nego da imaju i
status kraljevina koja ima odreena povijesna prava
- tako je zagrebaki biskup vrio funkciju basnkog namjesnika i predloio je
hrvatskom saboru da se pravo nasljea primjeni i na ensku lozu
Habsburgovaca
- sabor je 1712. god. izjavio da e priznati ensku lozu koja e vladati
austrijskim
vodama
- Karlo je prihvatio 1713. god. i izdao je Zakon o nasljeivanju ili Pragmatiku
sankciju
- ugarsko-hrvvatski sabor je tek 1723. god. prihvatio pragmatiku sankciju
- zemlje unutar monarhije prihvatile su zakon dok susjedne zemlje to nisu
prihvatile

Poeci ugarsko-hrvatskog sukoba

- kada je oslabila turska opasnost u Ugarskoj se javila ideja o stvaranju
jedinstvene
drave, tj. o podreivanju Hrvatske
- zato je parlament u Pounu ve 1708. god. donio zakljuak da ugarski i
hrvatski
sabori moraju biti u suglasju
- hrvatski zastupnici u Pounskom parlamentu su se usprotivili tome, ali i
hrvatsko
plemstvo i sveenstvo
- 1712. god. su zakljuili da nee vie slati svoje zastupnike u parlament u
Poun
- kada je iste godine donesena pragmatika sankcija, Maari su morali popustiti
- u sankciji se kae da je veza izmeu Ugarske i Hrvatske samo linost kralja i
zato su
Maari prihvatili zakljuak sabora da zakoni ne moraju biti u suglasju
- hrvatska pragmatika sankcija je jedan od najvanijih dokumenata u pravnoj
povijesti Hrvatske
- ona potvruje da je Hrvatska imala poloaj kraljevine to su morali uvaavati i
u
Beu i u Peti

Vladavina Marije Terezije (1740.-1780.)

- kada je Marija Terezija 1740. god. dola na prijestolje Fridrich II. (pruski vladar)
napao je monarhiju
- uskoro monarhiju napadaju Bavarci i Francuzi (Luj XV.) - tako je poeo jo
jedan od
nasljednih ratova u 18.st
- to je bio sukob izmeu Austrije, Pruske i Bavarske (3 njemake drave u ratu
za
vlast u njemakom carstvu)
- reforme Marije Terezije zahvatile su 3 glavna podruja : uprava, porezni sustav
i
vojska
- uvode se nova upravna tijela u dravi
- mijenja se porezni sustav
- podupire se poljoprivredna proizvodnja, manufakture i trgovina
- mijenja se kazneno pravo
- ukinuti su progoni i muenja
- reorganizirana je vojska - trebalo je osigurati vojnu premo monarhije nad
ostalim
dravama, tako je prvi puta u povijesti uvedeno obvezno sluenje vojske (vojni
rok)
- nastoji se uvesti obvezno osnovno kolovanje
- ratovalo se u svim njemakim dravicama ali i u ekoj, Nizozemskoj,
Francuskoj i
Italiji

- u ratovima su se ponovno istaknuli Hrvati

- Hrvati su imali iskustva u ratovima s Turcima i tada su smatrani ponajboljim
vojnicima u Europi
- tako je hrvatsko - slavonski vlastelin Franjo Trenk ustrojio posebnu vojsku
- to su uglavnom bili ljudi s njegovih imanja, ali je bilo i slavonskih hajduka
- njegovi vojnici su ratovali u Austriji, Italiji pa sve do eke, Nizozemske i
sjeverne
Francuske
- dio njegove vojske inili su unovaeni seljaci nakon bune u Slavoniji
- ti seljaci su se bunili protiv vojnih zapovjednika, slubenika, vlastele
- porodica Trenk je pruskog porijekla
- Franjo se rodio u Italiji u Calabriji gdje je njegov otac tada bio u austrijskoj
slubi
- kasnije je preao u Slavoniju i od beke komore kupio imanja Pakrac,
Brestovac i
Veternicu
- Trenkovi panduri nisu bili svi jednako obueni
- glavno obiljelje njihove nonje bilo je tursko
- kako bi njegova vojska izgledala jo vie turski, on je uveo "tursku bandu" koja
je
bila sastavljena od 12 glazbenika (frulai i bubnjari)
- njihov osnovni smisao je bio zaplaiti neprijatelja
- sa svojim junakim djelina Trenk je stekao mnoge neprijatelje
- zato ga je na kraju Marija Terezija stavila pred sud
- sud ga je osudio na tamnicu gdje je i umro 1741. god.

Unutranje ureenje kraljevine Hrvatske

- Trojedna Kraljevina : Hrvatska, Dalmacija i Slavonija imala je prema
povijesnom
pravu status Kraljevstva i svoja posebna prava - municipalna prava (lat. jura
municipalia)
- to su sljedea prava - hrvatski ban koji se nalazio na elu drave ima status
podkralja
- bio je vrhovni kapetan banske krajine, on saziva i predsjedava hrvatskim
saborom,
saboru prisee prisegu tom prigodom u ruci dri simbole vlasti, i to u desnoj
ezlo
(simbol uprave i sudske vlasti), a u lijevoj ruci dri zastavu (vrhovna vojna
vlast)
- imenovao je svog podbana koji je bio upan dviju sredinjih
upanija(zagrebaka i
krievaka)
- kako austrijski vladari dolazili u Hrvatsku porastao je ugled hrvatskog bana zato
to je on obavljao poslove Bea/kralja
- sabor obavlja sve poslove za Hrvatsku bez uplitanja Ugarske, a sve ostale
dunosnike birao je sabor (npr. podbana - banovca, biljenika, kapetana koji
zamjenjuje bana u vojnim poslovima, blagajnika koji odreuje dravni
proraun)

- od 1608. god. biraju svoje nuncije (zastupnike za sabor u Pounu)

- urbar - dokument kojim su propisane feudalne obveze izmeu kmetova i
vlastele

Dalmacija i Istra u 18. st.

- pod vlau Venecije
- na elu uprave nalazi se providur - imenovan na 3 godine
- imao je neogranienu vlast
- vladao je uz pomo knezova koji se nalaze na elu okruja
- okruja se dijele na opine - vlast u opinama imaju plemii i graani
- uz kneza postoje suci
- svako selo ima bratovtinu - na elu glavar
- selo se brine o obrani, a stanovnici slue u mletakoj vojsci - uvaju selo od
upada
Turaka
- izvoz je morao ii u Veneciju - tamo se i kupovalo
- Venecija ne brine o prometnoj povezanosti niti o kulturi i prosvjeti
- kulturni rad najvie ire katoliki seenici
- do 18. st. Venecija ima vlast na obali i otocima
- kopneni dio Dalmacije bio je pod vlau Turaka
- mirom u Srijemskim Karlovima 1699. god. Venecija je proirila vlast na
podruje
Knina, Sinja i Drnia
- mirom u Poarevcu 1718. god. Venecija se proirila na podruje Imotskog
- vlast se protee od Velebita, Zrmanje, Dinare pa sve do Neretve i Boke
Kotorske
- stanovnitvo su uglavnom Hrvati, a u gradovima na obali ima Talijana, a u
zaleu
ima pravoslavaca
- oni si doli kao osvajai (pravoslavci) - pomogli Turcima u osvajanju
- to su ustvari Turski i Balkanski koji su se nazivali Morlaci
- oni su potomci starosjedilakog stanovnitva na Balkanu - stoari koji su ovdje
doli u 16. st.
- u 19. st. pod utjecajem Srpske drave i pravoslavne crkve oni su se srbizirali
(postali su Srbi)
- vlast Venecije u Dalmaciji prestala je sa raspadom Venecije (1797. god.)
- Dalmacija je ula u sustav Habsburke Monarhije

Dalmacija
- nakon mira u Srijemskim Karlovcima Dubravani su se odluili vratiti pod vlast
ugarsko - hrvatskih vladara
- raunali su na pobjedu kranske vojske - tako bi postali glavna luka svoga
zalea
- mirom u Srijemskim Karlovcima Dubravani su sprijeili opkoljavanje grada od
Venecije???

????
- time su Dubrovani ???
- nakon zemljopisnih otkria Dubrovani su plovili i trgovali do Amerike i Indije
- u 18. st. imali su 85 konzulata u svijetu
- glavni nosilac gospodarskog napretka u Dubrovniku tada je bilo graanstvo
- 1667. god. dolazi do velikog potresa - vlastela slabi

Istra
- poetkom 17. st. Istra je poprite sukoba izmeu Venecije i Habsburke
monarhije
- ratovi, bolesti (kuga), prorijedili su stanovnitvo Istre
- polovinom 17. st. u Istru se doselio novi val Hrvata koji su bjeali od Turaka
- to stanovnitvo naselilo je kopnene dijelove Istre
- obalni pojas i gradovi uz obalu su pod vlau Venecije
- u 18. st. vodili su se ratovi, u Istri je bilo mirno - to je pogodovalo razvoju
gospodarstva
- uspjesi Habsburgovaca u ratu protiv Turaka i slabljenje Venecije pridonijeli su
jaanju monarhije u Istri
- Austrija je preko Trsta, Pule, Rijeke i Bakra izala na more i postala je
pomorska
drava
- raspadom Venecije Istra je dola pod vlast Habsburgovaca

Kultura Hrvatske u 18. st.

- u 18. st. u Hrvatskoj nije bilo velikih sredita
- krajevi koji su najdulje bili pod turskom vlau bili su najzaostaliji
- sredite Hrvata postupno se premijetalo od juga prema sjeveru da bi na kraju
zavrilo u Zagrebu
- krajem 16. st. na hrvatsku kulturu znaajno je utjecala protureformacija
(katolika
obnova)
- pisci toga vremena nastoje napraviti jedinstveni knjievni jezik i pravopis zbog
potrebe irenja katolianstva
- prosvjetiteljstvo je zahvatilo iroke slojeve naroda - zato se tiskaju knjige,
kalendari, udbenici, rijenici, gramatike
- u to vrijeme djeluje Dubrovanin Ruer Bokovi
- graditeljstvo u 17. st. je u znaku obrane
- u 18. st. podiu se utvrde, vojarne (Bjelovar, Osijek, SB, Nova Gradika)
- najpoznatije barokne graevine djela su talijanskih graditelja - katedrala u
Dubrovniku i crkva Sv. Vlaha
- u seoskom graditeljstvu razlikujemo tri tipa gradnje
1. u sjevernim ravniaraskim krajevima - seljaci grade kue i gospodarske
zgrade
od drveta i zemlje (blata), a krovovi su bili od slame
2. u Gorskom kotaru i Lici temelji su bili od kamena a gornji dio od drveta

3. u krkim krajevima suhozidi

- najpoznatiji kipar 18. st. iz inozemstva napravio je mramorne oltare u
Zagrebakoj
katedrali i Krievcima - Francesco Robba
- u sjevernoj Hrvatkoj radi vie slikara iz Austrije i Slovenije (Ivan Ranger), a od
domaih imena najpoznatiji je Bernandin Bobi

Gospodarska obnova i naseljavanje Hrvatske

- u toku tursko - vlake najezde Hrvatska je izgubila 3/4 svoga teritorija i isto
toliko
stanovnitva
- Turci i Vlasi odvodili su stanovnitvo gotovo bez traga
- preivjelo stanovnitvo selilo se prema sjeveru ili zapadu, pa ak i inozemstvo
- npr. ubii su prvo dolesili u Zrin na banovini a otud su zavrili u akovcu
- takav put prele su mnoge druge porodice : Drakovii, Vraniani, Kukuljevii,
Karlovii
- kada su nai krajevi osloboeni od Turaka ostalo je malo starog domaeg
stanovnitva - zato je trebalo naseliti te krajeve
- za vrijeme sa vojskom dolaze okci u Slavoniju
- u toku 17. st. se selilo s juga u Podunavlje, to je bilo stanovnitvo iz
dalmatinskog
zalea (primorja i Gorskog Kotara) koji su zavrili u Bakoj i junoj Ugarskoj
kao
Bunjevci
- uz Hrvate doseljavaju i stranci - njemaki asnici iz vojne krajine koji su od te
vojne
uprave dobili cijeli posjede (npr. Eltz u Vukovaru, porodica Trenk u Slavoniji)
- u toku 200 godina tj. ratova, zemlja je zarasla u korov ume i panjake
- ljudi su se uglavnom bavili stoarstvom
- kada je prestala turska opasnost ponovno su se poeli baviti zemljoradnjom
- u Hrvatskoj se osjetio fiziokratski pokret - teorija da je "bogatstvo u zemlji"
- suvremenije se poinju obraivati vonjaci
- uvode se nove kulture koje su dole iz drugih kontinenata (krumpir, kukuruz,
duhan)
- ti stalni ratovi uzrokovali su glad
- esto dolazi do nerodnih godina
- te kulture sa zapada dolaze iz Njemake
- seljake su prvo silom tjerali na uzgoj krumpira i kukuruza
- ve u 18. st. glad nestaje - krumpir postaje hrana siromanih slojeva
- urbari su do 18. st. bili privatnopravni spisi, a od Marije Terezije postali javni
spisi
- oni su u Hrvatskoj prisutni sve do ukidanja kmetstva (1848. god.)
- Hrvatska je bila prometno interesantna za ostale europske zemlje, no slaba je
povezanost izmeu mora i sjevera Hrvatske
- zato je poela izgradnja ceste od Karlovca do mora - nazvana po njenom
zaetniku
kralju Karlu (Karolina)
- to je bila glavna rijeno cestovna veza od Podunavlja do Jadranskog mora
- iz Panonije se ito najee dovozilo Savom do Siska pa do mora cestom
- tada se najvie izvozilo ito, ali i lan, koa

- najvie se uvoze sol, moraka riba i kolonijalna obrtnika roba

- dovrenjem Karoline promet prema moru ide bre, grade se prve manufakture
uz
ceste (pilane, eljezare, eerane)
- dolazi do zaetka brodogradnje u Rijeci, Puli, Kraljevici, Senju
- uz ceste se razvijaju nove manufakture (kovaki, kolarski, uarski, pekaraki)
- prvu ratnu luku nedaleko Bakra dao je sagraditi kralj Karlo 1720. god. i dao joj
latinski naziv Portus Regius (kraljevska luka)
- do kraja 18. st. Hrvatska je gospodarski napredovala i to zbog razvoja
trgovine,
cesta, luka i brodogradnje

Postanak graanskog drutva u Europi

Francuska revolucija 1789. god.
- Francuska je u 18. st. preteno poljoprivredna zemlja
- manifaktura i trgovina se poinju razvijati - razvijenije nego u ostalim
europskim
zemljama (Francuska zaostaje za Engleskom - ranije provodi industrijsku
revoluciju)
- daljnji razvoj drutva sprjeava postojanje kraljevske apsolutistike vlasti
(feudalni
sustav sprjeava daljnji napredak)
- na elu drave nalazi se kralj - Luj 16. (1764. - 1792. god.)
- vlada pomou ministara koje je sam postavio - neogranieno raspolaga
dravnom
blagajnom
- upravnu i sudsku vlast vre inovnici - na svoja mjesta dolaze kupovinom ili
nasljeem
- bili su korumpirani
- ivi se bez jedinstvenih zakona, mjera i poreza
- centralni organi djelovali su bez meusobne povezanosti
- postojanje feudalnog sustava sa velikim brojem posjeda bili su smetnja
razvoju
trgovine (mitnice) - posljedica je bila poskupljenje robe
- Francuska ima oko 25 miliona stanovnika
- prema svom feudalnom poloaju stanovnici su podjeljeni na 3 stalea :
1. sveenstvo - ne plaaju poreze (privilegirani)
- dijeli se na visoko i nie
2. plemstvo - privilegirani
- dijeli se na visoko i provincijsko (ive na svojim posjedima)
3. stale : graanstvo, seljatvo i radnici
- 2% privilegirani, 98% - 90% radnici, 8 % radnici i graani

Saziv dravnih stalea i poetak revolucije

- raskoan ivot dvora dovodi do financijske krize - dravna blagajna je ostala
bez
novca
- financijska situacija se stalno pogorava
- pokuaj financijskih reformi zavrili su neuspjehom

- kralju nije nita preostalo nego sazvati dravne stalee da mu odobre nove
poreze
- u svibnju 1789. god. sastali su se dravni stalei u Versailles-u
- kralj trai da se glasa po staleima
- predstavnici 3. stalea trae da svaki zastupnik u skuptini ima jedan glas tako bi
izbjegli nadglasavanje
- u lipnju predstavnici 3. stalea su se proglasili narodnom skuptinom
- izjavili su da jedini njima pripada pravo tumaenja volje naroda
- kralj je priznao te promjene, ali je poeo okupljati vojsku da slomi otpor
graanstva
- narod Pariza je pratio to se dogaa u Versailles-u - provalili su u skladita i
naoruali su se, te su sruili zatvor Bastille (simbol kraljevskog apsolutizma)
- poetak revolucije 14.07.1789. slavi se kao narodni praznik (ruenje Bastille)
- narodna skuptina se u srpnju proglasila Ustavotvornom skuptinom i
proglasila je
ukidanje osnovnih ustanova feudalnog drutva, jednakost svih pred zakonom i
ukidanje poreznih povlastica
- seljaci nisu mogli postati vlasnici zemlje jer su se morali otkupiti - novca nisu
imali
- skuptina je izglasila "Deklaraciju o pravima graana i ovjeka"
- unato ogranienosti deklaracija je pridonjela ruenju feudalnih odnosa u
Francuskoj