1. Stogodinji hrvatsko-turski rat (1493.-1593.

)
1463.g. propast Bosanskog Kraljevstva, a 1482. Hercegovine
-neredovita turska vojska sastavljena veinom od turskih Vlaha pljaka i pali i po istonim
dijelovima Kraljevine Hrvatske -> najprije neredovita vojska sve pretvara u pusto i tek se
onda javlja redovita carska vojska
-DEFTERI najstariji sauvani popisi Bosanskog sandaka koji nam govore o turskoj
kolonizaciji srednjovjekovnih balkanskih Vlaha u Bosnu -> Vlah uiva poloaj slobodnog
seljaka i obavlja vojnu slubu
-Turci razaraju hrvatska sela, a Hrvatska im na razmeu 15. i 16. stoljea postaje najkrae
prohodite za pljakake provale u Kranjsku, Goricu i Istru
1.1. Zapisi suvremenika o turskom pustoenju poetkom Stogodinjeg rata
1477.g. Elegija o pustoenju ibenskog polja, Juraj igori; prvi javni poziv za pomo
hrvatskom selu
-Marko Maruli Molitva suprotiva Turkom govori o turskom pustoenju hrvatskih sela
-nadbiskup Bernardin Zane uputio je javni poziv za pomo hrvatskom seoskom puku,
bio je prisiljen ''svui crkvenu odjeu, primiti se oruja i poletjeti na gradska vrata''
1493.g. poetak Stogodinjeg rata propau hrvatskog plemstva na Krbavskom polju
bosanski paa Jakub potukao je hrvatsku vojsku, a hrvatski je ban Mirko Derenin zavrio
kao turski rob (narod je Krbavsko polje prozvao Krvavo polje)
-glagoljaki sveenik Martinac opisuje stanje hrvatskoga naroda nakon bitke na
Krbavskom polju ''tuga kakve nije bilo od vremena Gota i Atile''
-humanisti, feudalci, prelati trae pomo europskog Zapada
1494. Hrvatski sabor okupio se u Bihau i zatraio pomo pape Aleksandra VI. u
poslanici se istie kako je Hrvatska najodanija europska zemlja koja je ''od Turaka ognjem
i maem opustoena''
-velikai preko Tome Nigera poruuju da e se nagoditi s Turcima i pustiti ih prema
zapadu ako ne dobiju pomo isto stajalite zastupa i modruki biskup imun Koii
Benja na 6. sjednici Lateranskog koncila u Rimu 1513.
1522.g. Bernardin Frankapan poziva u pomo sabor njemakih zemalja u Nurnbergu
-Ferdinand Habsburki Hrvate naziva ''kranski viteki narod'' te ''Zwingermauer'' tj.
kranska tvrava i tako nastaje izraz antemurale christianitatis
- opisuje zloine koje Turci ine
1.2. Zanimanje Habsburgovaca za krunu kraljevina Hrvatske, Ugarske i eke
-Habsburgovci ele svoj utjecaj prebaciti na Hrvatsko Kraljevstvo, Ugarsku i eku
-1463.g. Fridrik III. sklapa ugovor o nasljeivanju s Matijaem Korvinom ako Matija
umre bez nasljednika, naslijedit e ga Fridrik III. ili njegov sin Maksimilijan
-Matija umire bez nasljednika, ali Maari i dio Hrvata za kralja biraju Vladislava II.
Jagelovia iz litavsko-poljske dinastije
-1491.g. ugovor u Pounu izmeu Vladislava i Maksimilijana kruna ugarskohrvatskog kralja pripast e Habsburgovcima ako Vladislav umre bez zakonitog sina
1505.g. Ugarski sabor maarsko plemstvo donosi odluku da na ugarsko prijestolje ne
moe doi nijedan strani vladar ako Vladislav umre bez mukog nasljednika
1506.g. tajni ugovor u Wiener Neustadtu izmeu Maksimilijana i Vladislava
Maksimilijanov unuk Ferdinand oenit e Anu (ki Vladislava II.), a Ferdinandova sestra
Marija udat e se za budueg Vladislavova sina kojeg je on oekivao; ugovor je obnovljen

1515.g. i posluio je Ferdinandu kao legitimistiki put za stjecanje prijestolja triju

kraljevina: eke, Ugarske i Hrvatske
-1516.g. Vladislava II. naslijedio je Ludovik II. koji je poginuo na Mohakom polju
1526. ugasila se loza Jagelovia
-Hrvatska slui kao tit alpskim nasljednim zemljama Habsburgovaca, a napadi turske
vojske polaze iz Bosanskoga i Hercegovakog sandaka
-strategijski cilj turske agresije bio je Knin koji je bio klju junim vratima Hrvatskog
Kraljevstva + geopolitiko i prometno znaenje, biskupsko i upanijsko sjedite
1522.g. osvojen je Knin; Turci su kasnije ustrojili sjedite najzapadnijeg sandaka OC
1527. Obrovac na Zrmanji osvojen
-uoi bitke na Mohakom polju zauzimaju istonu Slavoniju sve do Os i akova
1526.g. pad Iloka i Osijeka
-most u Os i veliko rijeno pristanite postaju najvitalnije prohodite turske vojske iz
Rumelijskoga i Bosanskog paaluka u ratovima za Srednju Europu
1699.g. mir u Srijemskim Karlovcima ponovno osloboenje Slavonije, Os i Maarske
1.3. Hrvati trae savez s Ferdinandom Habsburkim odluke Cetinskog sabora
-Ferdinand pomae Hrvatima novcem, vojskom i orujem prije dolaska na prijestolje
-velikai na elu s Krstom Frankapanom zahtijevaju na saboru u Krievcima 1526. da se
Kraljevina Hrvatska odcijepi od Ludovika, tj. od Kraljevine Ugarske i potrai si drugog
vladara (Ferdinand)
-neki su velikai za Mletaku Republiku; Venecija nastoji pokrenuti protuturski savez te
podupire Vladislava II. dajui mu novanu pomo
-posljedice Mohake bitke: smrt Ludovika II. koji nije ostavio zakonitog potomka,
izumire dinastija Jagelovi, ispranjena su tri prijestolja: hrvatsko, eko i ugarsko, OC
postaje jedna od najveih europskih sila
- Ivan Zapolja domai kandidat u Hrvatskoj i Ugarskoj; Ferdinand Habsburki poziva se
na ugovore o nasljedstvu od 1491., 1506. i 1515.g.
-23.11.1526.g. esi biraju Ferdinanda za kralja; ugarsko plemstvo ne simpatizira stranog
kandidata te na saboru u Stolnom Biogradu biraju Ivana Zapolju za kralja Ugarske
NARODNJACI pristae Ivana Zapolje; DVORSKA STRANKA pristae bekog dvora
-Ferdinandovi izaslanici Nikola Jurii i Ivan Pichler dolaze na prvi sabor poslije
Mohake bitke
-Cetinski sabor Ferdinand i njegova ena Ana imaju pravo na hrvatsku krunu; kraj nae
SV povijesti
-1.1.1527.g. hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda za kralja
-sadraj rasprava s toga sabora sauvan je u diplomatskom spisu, tzv. Adresi
-Cetinski sabor oznaava poetak obrambene konsolidacije iz koje e niknuti Vojna
krajina koja e svojim bedemom napokon zaustaviti tursku agresiju prema sredinjoj
Europi
1.4. Rascjep u redovima plemstva. Rat izmeu Ferdinanda i Ivana Zapolje
-sabor u Dubravi slavonsko plemstvo s Krstom Frankapanom bira drugog kralja Ivana
Zapolju
-izbori u Cetingradu i u Dubravi dvije su koncepcije u obrani Hrvatskog Kraljevstva:
zapadna i panonska
-Cetingrad i Dubrava donose graanski rat koji traje do 1530.g.

-1538.g. nagodba izmeu Ferdinanda i Zapolje; Hrvatska gubi cijelu sredinju Slavoniju
s Poegom (1536.), a padom Klisa (1537.) i junu Hrvatsku
-poetkom 1538.g. Turci u sredinjoj Slavoniji osnivaju novu vojnoupravnu jedinicu koju
su nazvali Poeki sandak
1559. Pakraki sandak
-''TURSKA HRVATSKA'' prostor od Vrbasa do Une za vrijeme turskog upravljanja
Bosnom
1.5. Pokuaji osloboenja Slavonije i Srijema (1537.)
1537.g. Sabor u Krievcima koji opim ustankom poziva sav narod na spas Slavonije
-cilj je Podravinom stii do Osijeka, oistiti Slavoniju od Turaka i preko Srijema stii do
Zemuna (najistonija toka Hrvatskoga Kraljevstva)
-1537.g. skupljena je golema vojska od Hrvata, Slovenaca, eha, Maara i Austrijanaca
na ijem je elu bio general Ivan Katzianer
-imun Erddy brine se o komori, tj. o prehrani vojske
-bitka kod Gorjana teak poraz vojske generala Kacijanera od zajednike vojske iz
Smederevskoga i Bosanskog sandaka; njezino povlaenje pretvorilo se u sramotan bijeg
-cjelokupnu vojsku vode vojskovoe: Julije Hardeck (Austrija), Ivan Ungnad (tajerska),
Ivan Katzianer (Kranjska), Albert Schlik (eka), Ludovik Pekry (Maarska) svi su oni
pobjegli s bojnog bolja 9. listopada
-ostali su samo Erazmo Mager (koruka vojska) i Ludovik Lodron (tirolska vojska)
poginuli su kod Gorjana
-osuen je kukaviluk Katzianera i vojnih zapovjednika, javno se trai njihovo vjeanje
1.6. Prvi ugovor o primirju (1547.)
1527.g. zapoinje dvadesetogodinji rat Ferdinanda s Turskim Carstvom 1547.g. prvo
petogodinje primirje uz plaanje danka od 30 000 zlatnih dukata; danak se naziva ''dar
sultanu''
-obnavljajui primirje svake pete godine, kupuje vrijeme za unutranju izgradnju drave s
tri nove kraljevine i veim brojem zemaljskih sabora
-primirja se obnavljaju do 1606.g.
-AKINE turski pljakaki pohodi (vojni pohod s manje od 4 000 vojnika ne smatra se
naruavanjem mira) koji uzrokuju egzodus stanovnitva
-1564.g. Ferdinandova smrt, a 1565. u turske ruke pada i posljednja tvrava na desnoj
obali Une Krupa
-Ferdinand osniva Dvorsko ratno vijee, Dvorsko tajno vijee, Dvorsku kancelariju i
Dvorske komore kako bi dokinuo feudalnu usitnjenost i stalne meusobne sukobe
1.7. Stogodinji rat u razdoblju nakon Ferdinandove smrti (1564.)
-Ferdinandovom smru sultan Sulejman prosuuje da je prestalo primirje iz 1562.g. te s
vojskom od 150 000 vojnika kree na Be
-1566.g. Nikola ubi Zrinski zaustavlja Sulejmana kod Sigeta, a turska slava doivljava
vrhunac
- od Sigeta do Siska (1563.-1593.) nevidljiv poetak krize stoljetne turske agresije na
zemlje Hrvatskoga Kraljevstva

1.8.

Zavrene bitke Stogodinjeg rata borbe za Biha i Sisak (1591.-1593.)

-uhode pae Hasana Hercegovca saznali su za veliki novac koji se ulae u obnovu Vojne
krajine
-1591.g. Hasan-paa Predojevi (Hercegovac) pokuava zauzeti Sisak, a 1592. osvaja
Biha te se iri Turska Hrvatska
-Turci pljakaju okolicu Siska
-sisaku tvravu brani 300 branitelja, a zapovjednici su Bla urak i Matija Finti
-hrvatski ban Toma Erdody opim ustankom skuplja sve raspoloive snage; trai pomo
kralja Rudolfa i nadvojvode Ernesta
-22.6.1593.g. bitka kod Siska
-krajinike Karlovake krajine vodi Auersperger, a Varadinsku krajinu Graswein
-kranske snage pobjeuju izbezumljene turske vojnike i tjeraju ih u bijeg preko Kupe;
plivali su po Kupi pa su se neki utopili (Kuer-beg, Hrustan-beg, Mehmed-beg)
-bosanski je paa poginuo, a prije toga opsjedao je grad sa est topova od kojih je
najvaniji bio top Ivana Katzianera
-turski izvori poraz kod Siska ocjenjuju ''godinom poraza''
-nakon bitke dolazi do prestanka turskih vojnih pohoda
-najvea tragedija Stogodinjeg rata gubitak je naroda koji se zauvijek iselio
-Tursko Carstvo dijelilo se na 22 beglerbegluka ili paaluka, a europski posjed Carstva
organiziran je u trima paalucima: Rumelijskom, Bosanskom i Budimskom
1.9.

Turska osvajanja i etnike promjene hrvatske migracije i kolonizacija

Vlaha

-Turci pale, ubijaju i odvode narod u roblje

-dovode vlako-stoarsko puanstvo iz junih zona
-Turska Hrvatska isto hrvatsko stanovnitvo do dolaska Turaka
-problem nenaseljenosti rjeavaju dovoenjem polunomadskih Vlaha iz jugoistonih
krajeva (Hercegovina, Crna Gora i jugozapadna Srbija)
-DEFTERI turski popisi stanovnitva, obilje podataka o kolonizaciji i geografiji vlakih
naselja
-dijaspora hrvatskog naroda tijekom stogodinjeg rata tee u tri osnovna smjera:
a) juni koji je tekao preko Jadranskog mora na Apenine
b) zapadni koji se kretao junom padinom Velebita i Risnjaka u Istru ili srednjovjekovnim
trgovakim putovima preko Gorskog kotara u Kranjsku ili Goricu
c) sjeverni koji ide preko Drave i Mure prema Zapadnoj Ugarskoj, Donjoj Austriji,
Moravskoj i Slovakoj pa sve do podbreja Bijelih Karpata

2. Izgradnja Vojne krajine

2.1. Prvi koraci u izgradnji Vojne krajine
-nakon pada Klisa i poraza kod Gorjana 9.10.1537.g. kralj Ferdinand imenuje Nikolu Juriia
za vrhovnog vojnog zapovjednika svojih vojnih snaga u Hrvatskoj
-u Grazu se hrvatsko plemstvo dogovara s Ferdinandom o nainu obrane protiv Turaka
-najbitnije je bilo obnoviti neke granine utvrde i osposobiti ih za obranu -> Biha, Krupa,
Cetin, Slunj, Kostajnica, Dubica itd. (utvrde u Hrvatskoj)
-utvrde u Slavoniji: Pakrac, Sira, Voin, Orahovica, Novska
6.1.1538.g. Sabor u Krievcima slavonsko plemstvo donosi 14 zakljuaka koji ine nov i
cjelovit program obrane zemlje; ubire se godinji ratni porez od 2 forinte po domainstvu, svi
plemii moraju biti spremni odazvati se banu na ratni zadatak, kralj je duan u Slavoniji drati
jednog vojnog graditelja koji e se brinuti o popravcima graninih utvrda
-saborske zakljuke kralju obrazlau banovi P. Keglevi i T. Nadasdy u izvjetaju od
30.sijenja
-veljaa 1538.g. Ferdinand sklapa mir sa Zapoljom
-1539.g. Ferdinand u Slavoniju alje 4 000 panjolskih plaenika problem je kako hraniti
tu vojsku jer ivea nije bilo dovoljno ni za domae stanovnitvo
-1543.g. poinje obnova oko varadinskog starog grada
-Voin, Sira, Bijelu Stijenu, Dobru Kuu i Stupanicu zauzimaju Ulama-paa i Murad-beg
2.2. Senjska i Bihaka kapetanija
-Biha ima dobro utvren poloaj i opasan je obrambenim zidinama
-1535.g. bihaki kapetan postaje Petar Keglevi koji nastoji toj obrani pridruiti i naputenu
utvrdu u Izaiu
-bihaki kapetan zapovijeda posadama u kraljevo ime, a kralj plaa te vojnike te ih
opskrbljuje iveom i ratnom opremom
- i Senj i Biha kraljevski su gradovi
- Senjska kapetanija obuhvaa prostor izmeu Velebita i Kapele
-1538.g. senjski kapetan postaje Ivan Lenkovi razdoblje kvalitetnije obrane
-Lenkovi prihvaa zapovjednitvo nad kapetanijom uz kraljevo obeanje da e biti rijeena
graevna obnova i modernizacija utvrda, dovoljan broj vojnih posada u njima i redovita plaa
te dovoljna opskrba vojnih posada ratnom opremom i iveom
-povezao je sve utvrde sa senjskog podruja s utvrdama preko Kapele, do Slunja i Ogulina
pokretnim straama i pokretnim vezama
-Lenkovi organizacijom obrane Senjske i Bihake kapetanije stvara primjer novog ustroja
granine obrane
2.3. Obrana Hrvatske na Unskoj krajini i njezino premjetanje na Kupsku krajinu
-Turci unitavaju rudnike bez ijih prihoda Nikola Zrinski ne moe plaati trokove
odravanja obrane svojih utvrda u Pounju
-padom Kostajnice, Novog na Uni i nekih drugih manjih utvrda obrana je Hrvatske na unskoj
graninoj crti posve unitena
-poinje izgradnja kupske granine fronte zagrebaka Crkva vodi obranu prostora izmeu
Kupe i Zrinske gore

-zagrebaki kanonici grade suvremeniju i snaniju utvrdu koja bi trebala nositi obranu ireg
podruja izmeu Kupe i Save; odabrali su dobar poloaj na sutoku Kupe i Save
-taj je obrambeni katel imao vrste zidine koje su mogle izdrati jaku artiljerijsku opsadu
-gradnja je dovrena 1552.g.
-zg kaptol na taj nain uspijeva stvoriti regionalnu obrambenu strukturu slinu onoj kapetanija
u Senju i Bihau
-kaptol se trudio osigurati sigurnost sisakog katela izgradnjom rijenih brodica (ajki) na
kojima je mogla ploviti posada od 100 vojnika
2.4. Oblikovanje Slavonske krajine
-obnovu starih i gradnju novih utvrda oko Varadina organizira Ivan Ungnad, a voditelj je
graevinskih poslova Domenico dell' Allio koji je bio prvi graditelj renesansnih slavonskih
utvrda
-Vaadin je bio grad na ''vratima tajerske'' te dobiva izdanu pomo tajerskog plemstva
-Ivan Ungnad utvruje obrambenu crtu na prostoru od Drave do Save
2.5. Prvi pokuaji centralizacije tvravskog sustava u junoj i sjevernoj Krajini na
pravcima Sava Senj i Sava Drava
-1537.g. Ferdinand pokuava rijeiti pitanje jedinstvenog vojnog zapovjednitva nad svom
kraljevskom vojskom u Hrvatskoj i Slavoniji
-sredinja kraljevska vlast tei tome da ima vrhovni nadzor i mogunost neposrednog
odluivanja nad svim vojnim i ratnim poslovima
-procjenjuje se da e se centralizacijom vojnih snaga u manjem broju veih i snanijih utvrda
s manje trokova postii bolji rezultati
-provedba plana centralizacije ne stvara vei problem na podruju izmeu Save i Drave;
problem je bio kako urediti obranu junih i zapadnih granica gdje je bilo mnogo manjih
utvrda, a neke su bile u posjedu hrvatskih plemikih rodova i za obranu svih njih nije bilo
dovoljno novca
-1558.g. Sabor u Steninjaku Lenkovi predlae ruenje nekih utvrda i naputanje obrane
Zrina i Slunja to sabornici odluno odbijaju
- Sabor trai aktivniju obranu umjesto povlaenja i donosi odluke koje su postale temelj
novog obrambena ureenja izmeu Kupe, Save i Une
-to je ujedno i poetak stvaranja tree obrambene oblasti, budue Banske krajine
- o odlukama Sabora kralja je obavijestio ban Petar Erdody
-Lenkovi je nezadovoljan saborskom odlukom te ne eli dati nijednu forintu za utvrde
kojima je bilo namijenjeno ruenje, a sam e se pobrinuti da se porue Zrin, Linica i Blinja
2.6. Hrvatske utvrde u popisu Ivana Lenkovia iz 1561. i stanje obrane u izvjeu
kraljevskog povjerenstva iz 1563. godine
-Lenkovi opisuje stanje utvrda hrvatskoga graninog podruja od Siska do Trsta
-predlae ruenje i naputanje nekih utvrda
-veina utvrda u vlasnitvu je hrvatskog plemstva, a sedamdesetak njih uvaju strae
kraljevske vojske kojom zapovijeda kapetan hrvatske granine obrane
-Lenkovi donosi i financijski plan odravanja novog obrambenog reda
- kralja Ferdinanda na posao tone inventarizacije graninih utvrda tjera zaustavljanje Turaka,
ali i tona procjena novanih sredstava

-Hrvatska i Slavonska krajina imaju svaka svojeg zapovjednika, a svaki od njih voditelja
svoga zapovjednikog stoera
- oba bi podruja trebala imati samo jednog, zajendikog blagajnika ( Zahlmeistera)
-Predlae se da sjedite tog jednog vojnog zapovjednikog stoera bude kaptolski katel u
Sisku
2.7. Kapetanije u Hrvatskoj i Slavonskoj krajini
-uz stare kapetanije, Bihaku i Senjsku, osnovane su jo dvije Ogulinska i Hrastovika
- Hrastovika je kapetanija trebala obuhvatiti sve utvrde Zrinske gore i podruja od Gline do
Save i Siska ta se kapetanija nije uspjela organizirati jer su najvei dio toga prostora i
tamonjih utvrda osvojili Turci u velikoj ofenzivi Bosanskog sandaka Ferhat-pae tijekom
1577./78.
-kapetanije na podruju izmeu Save i Drave: Krievaka, Koprivnika, Ivanika,
Varadinska i Zagrebaka
-prema popisu iz 1577.g. Hrvatska je granica imala 53 utvrde s posadom od 1258 konjanika i
3040 pjeaka koji su bili podijeljeni u etiri kapetanijska sredita: Biha, Senj, Ogulin i
Hrastovicu
-vrhovni vojni zapovjednik kapetanije hrvatskoga graninog podruja bio je Ivan Auersperg, a
na podruju od Drave do Save Vid Halek
-svaki zapovjednik imao je uza sebe ratni stoer koji se sastojao od ratnog savjetnika, ratnog
blagajnika, ratnog skrbnika, ratnog pisara, ranarnika ili vojnog lijenika, tapskog tamniara i
voditelja glavne oruane
2.8. Beko savjetovanje 1577. i sabor u Brucku na Muri 1578. godine
-rujan 1577.g. u Beu se nalaze predstavnici Njemakog Carstva i raspravljaju o obrani
slavonske i hrvatske granice
- najvaniji je bio zakljuak kojim se rijeilo trajno financiranje granine obrane
-nabavlja se novo vatreno i hladno oruje
-kralj Rudolf predlae nadvojvodi Karlu da on kao lan kraljevske kue u njegovo ime
prihvati zapovjednitvo nad vojskom i u Hrvatskoj i u Slavoniji
-kralj preporuuje Karlu da osnuje svoj ratni savjet sastavljen od austrijskih zemalja tajerske,
Koruke i Kranjske taj e prijedlog nadvojvoda Karlo ostvariti na Saboru plemstva u
Brucku 1578.g.
-Sabor plemstva tajerske, Kranjske i Koruke te Gorice poeo je u Brucku na Muri u sijenju
i trajao je do kraja ouka
-sabornici prihvaaju zakljuke Bekog savjetovanja; ele namaknuti novac kojim bi obnovili
stare i gradili nove utvrde ele sagraditi vojni grad na sutoku Kupe i Korane (Karlovac)
-poveava se broj posadnih vojnika u graninim utvrdama
-najvanija je bila odluka kojom se potvrdio nain financiranja sveukupnih trokova obrane
Hrvatske i Slavonske krajine te da tu obvezu preuzimaju unutranje austrijske pokrajine
- ustrojen je i Gradaki dvorski ratni savjet koji je imao 6 stalnih lanova i predsjednika
Franza v. Poppendorfa, a poslove na graninom podruju vodit e Joseph Vintana
-odlukama donesenim na Bekom savjetovanju 1577.g. te njihovim prihvaanjem na saboru u
Brucku na Muri do kraja je oblikovan unutarnji vojni ustroj i djelovanje protuturske obrane od
Drave do Jadrana
2.9. Granina obrana do kraja 16. stoljea i Kupski rat za obranu Hrvatske

-1579.-1581.g. izgradnja karlovake tvrave

-1595.g. zavren je Kupski rat za Hrvatsku osvajanjem sisakog katela i turske utvrde u
Petrinji
- ''Dugi rat'' s Turcima u Ugarskoj traje sve do sklapanja mira pod vojnim atorima na uu
itve u Dunav 1606.g.
-Hrvatski sabor potie napade kojima bi se oslobodile utvrde na graninom podruju, a nalaze
se pod turskom vlau
-Vid Halek istie se u obnovi slavonskih graninih utvrda dovrava gradnju tvravskih
sustava u Koprivnici, Krievcima i Ivaniu
-1606.g. mir na uu itve u Dunav zavren je rat na ugarskom ratitu
-hrvatske su granice ureene i utvrene
-vrhovni vojni zapovjednik Slavonske krajine ima sjedite u Varadinu Varadinski
generalat
2.10. Kupska krajina i poetak stvaranja Banske krajine
-katel u Sredikom sjedite je kapetanije kapetana hrvatske vojske kojom zapovijeda hrvatski
ban
-Kupska krajina bila je poetak stvaranja tree krajike vojne oblasti, budue Banske krajine
2.11. Osmanlijski prodori i obrana Dalmacije u 16. stoljeu
-1502.g. mirovni ugovor Mletake Republike i OC
-prema podacima mletakog kroniara Marina Sanuda (Dnevnici) Osmanlije napadaju mnoge
priobalne gradove razliitom estinom
-1537.-1540.g. Mletako-turski rat opet stradava dalmatinsko zalee
-1537.g. pad Klisa Osmanlijama je otvoren put prema Splitu i srednjoj Dalmaciji
-1570.-1573.g. Ciparski rat Mleani odbijaju Osmanlijama predati otok Cipar, a taj se rat
dijelom vodi i u Dalmaciji
-galije dalmatinskih komuna i stanovnici dalmatinskog priobalja sudjeluju u bitci kod Lepanta
(7.10.1571.g.)
-zavretkom Ciparskog rata i na osnovu sklopljenog mira 7.3.1573. Mleani Osmanlijama
predaju Cipar
-akciju osloboenja Klisa vode splitski patriciji predvoeni Ivanom Albertijem
-u dogovoru s uskocima + poljike postrojbe, Spliani 7.4.1596.g. prodiru i osvajaju Klis te
na klikoj kuli Oprah diu stijeg kralja Rudolfa
-Hvaranin Frane Bertuevi i Ivan Lenkovi dostavljaju pomo klikim braniteljima nakon
turske ofenzive i elje za ponovnim vraanjem Klisa
31.5.1596.g. Klis opet pada u turske ruke
2.12. Protuturska borba senjskih uskoka. Uskoki rat
-senjski uskoci bili su jedan od najznaajnijih imbenika proturske obrane na hrvatskom
priobalju u 16.st.
-to su bili prebjezi iz krajeva pod turskom vlau koji su pred turskim nasiljem ''uskakali'' u
jo neosvojena hrvatska podruja i nastavljali borbu protiv Turaka
-zaeci uskoke borbe uoavaju se ve nakon turskog osvajanja Hercegovine 1482.g.
-po podrijetlu uskoci su bili Hrvati i katolici s podruja pod turskom vlau (Hercegovina,
Bosna, Lika, Pounje), iz mletakih krajeva Dalmacije te s podruja Dubrovake Republike
-sluili su se pukama, buzdovanom, sabljom, bodeom

-ustrojeni su u manje ili vee postrojbe kojima su zapovijedali vojvode, a u veim

operacijama i nadvojvode (1571.g. spominju se nadvojvode Juraj II. i Juraj III. Danii i
1607. nadvojvoda Ivan Vlatkovi)
-uskoci su potpadali pod zapovjednitvo senjskog kapetana
-u djelovanju se slue taktikom iznenaenja; pojavljuju se iznenada
-uskoke brodice grade se u Senju i Rijeci, a bile su malene i lagane; u vonji brze
-dobro poznaju istonojadransku obalu pa neprijatelja mame na podvodne grebene, a napadali
su nou i po vremenskim nepogodama
-Mletaka Republika nastoji privui uskoke na svoju stranu u vrijeme Mletako-turskog i
Ciparskog rata s Turcima
-pape smatraju uskoke istinskim borcima protiv Turaka
-Turci u Obrovcu grade svoje brodove
-1533.g. Senjani pod vodstvom Matije Busania napadaju jedno tursko selo kraj Klisovca
- u protuturskom ratu uskoci djeluju na mletakoj strani; osim Turaka, napadaju i njihove
saveznike Dubrovane
-uskoci se okreu protiv Mleana kada su se oni obvezali Turcima da e onemoguiti uskoko
djelovanje