2.

NOVI POREDAK (TANZIMAT)

- jedan od rijetkih koji je prihvaao Mahmutovo preoblikovanje javnog ivota
po europskom uzoru bio je Mustafa Resit paa, kasnije nazvan otac
Tanzimata bio je poslanik u Parizu i Londonu gdje je, osim znanja jezika,
stekao i uvid u javni, gospodarski i drutveni ivot moderne europske drave
- postavljen je za ministra unutarnjih poslova koji je trebao isplanirati reforme
- zavretak tog posla Mahmut II nije doivio, a njegov nasljednik bio je 16godinji sin Abdulmecit I (1839-1861)
- reforme, koje su dobile naziv Spasonosni novi poredak, provedene su u vie
faza
- proglaeno je asno carsko pismo (Hatierif) 3.studenoga 1839.g koje je
objavilo sljedea naela: sigurnost ivota, asti i privatnog vlasnitva;
uvoenje pravednog i javnog sudovanja; jednakost za pripadnike svih
vjerskih zajednica dotada politiki diskriminirani nemuslimani ubudue
su trebali postati osmanski graani bez ogranienja; uvoenje pravednog
poreznog sustava; opa vojna obveza
- kako bi reforma bila prihvatljiva i konzervativnim vjerskim snagama, u
Hatierifu je posebno istaknuto znaenje religije koja bi dravi i narodu trebala
pruiti novu moralnu snagu
- osnovan je prvi novani zavod u Carstvu, Banka koja je 1854.g ipak pala pod
steaj; dvije godine kasnije ustanovljena je Osmanska banka (1856) koju je
osnovao francuski kapital
- nedostatak reforme bio je u tome to ga je oktroirao sultan pa se, iskljuivo
zavisei od njegove volje, uvijek mogla opozvati; ona zapravo nije imala veze s
naelom narodnog suvereniteta te nije bilo ustanove, primjerice parlamenta koji
bi vrio kontrolu

- Muhamed Ali elio je proiriti svoju mo sve do Iraka tijek rata izazvao je
napete odnose meu europskim silama i doveo do tzv. Istone krize
- na strani Muhameda stajala je Francuska, no Velika Britanija, Austrija, Pruska i
Rusija nastojale su ipak spasiti dravu Osmanlija Londonskim ugovorom
1840.g s obzirom na Tanzimat
- lanovi etvorne alijanse imali su razliite motive: Rusija je eljela ouvati
privilegije; Engleska je strahovala od francuskog suparnika i eljela osigurati
put do Indije; Austrija nije eljela da osmanska dinastija drevnog ugleda padne
kao rtva interesa velikih sila
- pakt etiriju sila uputio je zahtjev Muhamedu da odstupi Porti sjevernu Siriju,
svete gradove (Meku i Medinu) i Kretu te prizna vrhovnitvo osmanskog sultana
zauzvrat e dobiti Egipat i Palestinu
- Muhamed prihvatio ultimatum ime je Porta izgubila Egipat (vazalna
drava koja e plaati godinji danak sultanu i smanjiti svoju vojsku kako vie
ne bi mogla provoditi ekspanzionistiku politiku)
- kod pitanja tjesnaca prikljuila se i Francuska: 1841.g Rusija je morala
napustiti ulogu zatitnika Osmanskog carstva, pa su tjesnaci bili trajno
zatvoreni za sve ratne brodove
- Porta nije sudjelovala ni u jednom ugovoru, to govori o njenoj podreenoj
ulozi prema velikim silama
- iduih godina provode se reforme na kulturnom polju: list Vijesti, osnivanje
gimnazija, 1845.g i sveuilita, a 1850. akademije znanosti
- europske sile uskoro su opet nametnule rat
- Francuska je traila povoljniji poloaj za svoje suvjerenike u svetim mjestima
Palestine; Rusija se zauzela za svoje pravoslavne tienike obje sile
dogovorile su se da e zajedniki osloboditi dunavske kneevine zahvaene
valom revolucije 1848/49.g
2

- dogovor je propao: Rusi su u srpnju 1853.g okupirali Moldaviju i Vlaku

nakon to radikalni prijedlog ruskog cara o podjeli Osmanskog carstva nije
naiao na odjek kod zapadnih sila
- Porta je na ruske aktivnosti odgovorila objavom rata (KRIMSKI RAT) no
ubrzo je pretrpjela teke poraze Francuska i Engleska su joj pourile u pomo
- Rusija je trpjela poraze (najvaniji na rijeci Almi, sjeverno od Sevastopolja)
- glavno bojite je bilo na Krimu, nakon saveznike invazije 1854.g gdje je
osvajanjem Sevastopolja pala i konana odluka
- Mirom u Parizu 1856.g garantiran je integritet Osmanskog carstva koje je
istodobno slubeno primljeno u sastav europskih drava; tjesnaci su ostali
otvoreni za neosmanske ratne brodove, a Crno more je neutralizirano; dunavske
kneevine ostale su pod vrhovnitvom Porte
- sultan je malo prije dogovora objavio novo carsko pismo
(HATIHIMAJUN): u njemu su posebno istaknuta prava kranskog
stanovnitva kojemu je priznata ne samo neograniena sloboda vjeroispovijesti
nego i mogunost sluenja u svim civilnim uredima; vojna sluba, do tada
dostupna samo muslimanima postala je pristupana i kranima; strancima je
priznato pravo posjeda; tjesnaci su otvoreni za slobodnu trgovinu; najavljena je
izgradnja cesta; stroga zabrana muenja
- osmansko trite postalo je preplavljeno europskim proizvodima u emu je
prednjaila Engleska zahvaljujui slobodnoj trgovini i niskim carinama to je
razorno djelovalo na osmansku privredu, pa je Carstvo na neki nain dobilo
polukolonijalni status
- osmanski obrt, unato boljoj kvaliteti vie nije bio konkurentan, pogoene su
brojne manufakture, ak i vana anadolska proizvodnja svile

3. USTAV IZ 1876.GODINE
- posvuda u Carstvu dolazi do nemira
- u BiH 1857.g izbija ustanak raje (kranskih seljaka) protiv sve veeg
pritiska muslimanskih aga, zemljoposjednika koja su svoja dobra uzimali
uglavnom nezakonito
- u Crnoj Gori zavisnost od Porte bila je samo formalnog karaktera ustankom
se teritorij proirio
- 1859.g stalei Moldavije i Vlake izabrali su zajednikog kneza ne dobivi
prethodno suglasnost Porte: to je praktino znailo ujedinjenje dunavskih
kneevina koje je sultan Abdulaziz 1864.g i potvrdio
- u Libanonu je izbio graanski rat 1858-1860.g zbog vjerskih suprotnosti
izmeu Druza i Maronita (kranska vjerska zajednica) na poticaj Francuske i
Engleske Libanonsko gorje, preteno naseljeno kranima dobilo je status
autonomnog sandaka u kojemu je Porta morala postavljati kranske
guvernere za poglavare
- 1866.g izbija ustanak na Kreti koja se eljela sjediniti s Grkom Osmanlije
su ustanak uguile uz pomo europskih sila, ali je otok formiran kao vilajet s
posebnim ustavom
- da bi umirila Srbe, Porta je 1867.g povukla svoje trupe i muslimanski dio
stanovnitva naselio se preteno u Bosni
- Bugari se nisu vie zadovoljavali statusom Dunavskog vilajeta koji je bio
ureen prema francuskom sustavu podjele na provincije, u ovom sluaju na
sandake: umjesto prijanjeg vijea Divana sada je formirano upravno vijee u
kome su osim muslimanskih dostojanstvenika sada bili i predstavnici triju
vjerskih zajednica armenci, pravoslavci i idovi - formiranje Dunavskog
vilajeta nije zadovoljilo veinu stanovnitva nakon to su se u Hercegovini
pobunili kranski seljaci zbog bezobzirnog kupljenja poreza koje je podupirala
i Crna Gora, izbio je i ustanak u Bugarskoj 1876.g

- iste godine i Srbija je zapoela rat te je sukob prerastao u opu BALKANSKU

KRIZU - Porta se pribojavala intervencije europskih sila u korist kranskog
stanovnitva
- krajem 1876.g u Carigradu je sazvana meunarodna konferencija
poslanika najviih europskih sila da rasprave o poloaju na Balkanu
- da bi osigurao naklonost sudionika, sultan Abdulhamit II (1876-1909),
kasnije nazvan krvavi sultan proklamirao je dokidanje sultanskog
apsolutizma i uvoenje parlamenta
- prilikom razrade ustava glavnu je ulogu imao veliki vezir Midhat paa
- novi je ustav objavljen 23.prosinca 1876.g i ponovio je temeljne principe
Tanzimata, utvrdio nedjeljivost drave i proklamirao islam kao dravnu vjeru
ipak je jamio vjersku slobodu i nemuslimanima; slubeni jezik trebao je biti
osmansko-turski, a na slubene poloaje mogli su doi i nemuslimani uz uvjet
da znaju turski; predviena su dva doma: senat i skuptina; u parlamentu su
trebale biti zastupljene sve vjerske zajednice
- zakonodavstvo je bilo tako regulirano da je samo sultan imao pravo davati
zakonske inicijative, poslanici su imali samo pravo glasanja, a sultan je u
svako doba mogao raspustiti parlament
- konzervativni protivnici europeizirajuih reformi bili su uglavnom u
redovima uleme, civilnoj uprvi i vojsci gdje je pokuana i zavjera koja je uskoro
otkrivena: voama je presueno u vojarni Kuleli (dogaaj u Kuleli) 1859.g
- naprednu opoziciju inili su mladoosmanlije koji su se 1865.g formirali u
tajnu organizaciju osniva je bio Namik Kemal (pjesnik): reforme prema
njima nisu donijele nikakve promjene i demokratizaciju drutva nego samo
osiguranje postojeih odnosa vlasti, osobito apsolutne moi sultana
- nakon to su otkriveni emigrirali su u Pariz i tamo izdavali asopise
- kada su se 1870.g mogli vratiti u Carigrad nisu mogli proiriti svoj utjecaj
- sultan Abdulhamit II iskoristio je slabljenje popularnosti Midhat pae te
ga svrgao
5