HRVATSKA POVIJEST 19.

STOLJEA SKRIPTA

to je to hrvatska povijest 19. stoljea? o to je razdoblje od 1790. do poetka 1. svj. rata o modernizacija proces dogaanja nekih promjena, u historiografiji oznaava neto drugo koristi se u nacionalnoj historiografiji kod zemalja koje nisu prole industrijsku revoluciju i iji je put razvoja tekao sporije o rezultat te modernizacije je graansko drutvo koje karakterizira: mali broj ruralne populacije poljoprivredna proizvodnja ukljuena u trite

o
o

o o
o

o
o o o

mali broj stanovnika radi u toj poljoprivredi graansko drutvo nije feudalno, to je drutvo utemeljeno na liberalnim naelima, njegova sr je slobodan seljak (on je izjednaen u svom poloaju prema zakonu, ali nema jednaka politika prava jer graansko drutvo ne mora biti demokratsko) baza mu je kapitalistika privreda to je ekonomski sustav za razliku od graanskog drutva koje je drutveno ureenje ekonomski sistem ne mora biti vrsto povezan s drutvom ( npr. Bachov apsolutizam u 50-im godinama 19. st. podrazumijevao je kapitalistiku privredu koja se nesmetano razvija, postojalo je i graansko drutvo, ali ne participira u politici) u hrvatskom sluaju graansko drutvo nastaje putem dugotrajnog procesa modernizacije s tim se pojmovima vee pojam nacionalne integracije u historiografiji nacionalna integracija znai proces izgradnje nacije kakva prije 19. st. ne postoji iako se sam pojam nacije koristi, a dolazi iz latinskog jezika nacija zajednica ljudi koja ivi na odreenom prostoru, a povezuje ih osjeaj pripadnosti zajednikom identitetu, a to su: jezik zajednika prolost i budunost oblikovanje graanskog drutva i nacionalni integritet teku paralelno nacija je konstituirana u onom asu kad je golema veina ljudi poistovjeena sa irim prostorom Hrvatska ima graanstvo, a Francuska buroaziju sam vrh graanstva koji ima i industrijsku i financijsku mo periodizacija:

1790. - 1850. razdoblje protomodernizacije do Bachova apsolutizma 1850. - 1860. beko sredite diktiranim reformama dokida ostatke feudalizma i stvara temelje kapitalizma i graanskog drutva, to je doba stagnacije modernizma, zavrava padom apsolutizma 1860. 1870. 1870. 1914. o 19. st. je povezano s politizacijom najirih slojeva puanstva (seljatva, graanstva) o periodizacija: 1790. 1830. 1830. 1835. 1835. 1848./49. 1850 Bachov apsolutizam 1860. i dalje razdoblje kontinuiteta

u 19. stoljeu nema razumijevanja hrvatske povijesti bez povijesti njenog ireg okvira, tj. Habsburke Monarhije o pod vlasti Habsburgovaca su hrvatske zemlje, tj. Hrvatska, Dalmacija i Slavonija o Habsburka Monarhija tada nije drava, ve monarhijska zajednica (eka, Slovaka, Lombardija, oko Francuske Savoja i Nica, dijelovi Poljske, Ugarska), odnosno jedna ogromna drava koja je slabo povezana preko malo faktora, a to su u prvom redu sredinja vlast i dinastija o jozefinizam uvjerenje vladara da je mogue iz jednog sredita ujediniti pravnu dravu i utisnuti joj njezino okruje, to naravno nije uspjelo o do1848. monarhija funkcionira kao heterogena cjelina o Franjo I. (1792. 1835.) o dinastija odabire apsolutizam o Beki kongres 1814. 1815. o prvi summit svjetskih drava jedina velika sila tada je HM i ona to pokuava iskoristiti ustavnost u prvoj polovici 19. st.

to nije razdoblje kada se vlada neprestanim patentima iz jednog sredita, ve vladar saziva sabore, ali preteni dio razdoblja jest apsolutizam Metternich nastoji sprijeiti nacionalne pokrete, eli zadrati postojee stanje bez ikakvih reformi unato tom represivnom stanju, javlja se npr. ilirski pokret 19. st. doba nacija one nacije koje su ekonomski jae smatraju da svoju punu samostalnost mogu ostvariti u svojoj vlastitoj dravi ( to se vidi kod Maara 1848.) Monarhija je shvatila da se mora modernizirati okvir je u velikom dijelu bio feudalni tamo di se privreda temeljila na agraru maarski i njemaki nacionalizam su ugroavali HM maarski nacionalizam eli potpunu samostalnost Ugarske bez ikakve veze sa HM, osim zajednikog vladara, tj. personalne unije s velikom popustljivou beki dvor u oujku 1848. zadovoljava sve ugarske zahtjeve od 30. ih godina 19. st. ugarska tenja za nezavisnost - nositelj te tenje je ugarsko kalvinistiko graanstvo zajedno s plemstvom koje ih podupire, ali je ipak okrenuto prema Beu dvor je dozvolio formiranje samostalne maarske vlade i obeava da e vladar sankcionirati sve zakone koje vlada donese postupnim slamanjem revolucionarnih arita i manipulacijom ostalih nacionalizama u dravi, revolucija u Maarskoj je slomljena ( npr. hrvatski nacionalizam usmjeren je protiv maarskog te ga je na kraju slomila habsburka vojska u suradnji s ruskom) Istvan Szecheny se zalae za reforme (napisao je djelo Kapital) nakon 1848. HM ima 2 cilja o pokuati stvoriti jedinstvenu dravu o provesti modernizaciju meutim, to je doba apslutizma, strogog centralizma i vladavine vojske financijska kriza reforme puno kotaju na sve to doao je i loe voeni rat gubitak Lombardije koja je imala vanu ekonomsku ulogu austronjemakim liberalima nije odgovarao apsolutizam, ali im je odgovarala beka ekspanzionistika politika svim maarskim konzervativcima ne odgovara apsolutizam koji je krio njihovu mo zato se te dvije strane udruuju i vre pritisak na mladog vladara da obnovi ustavnost s time ulazimo u razdoblje 60.-ih godina kad se monarhija koleba to sa sobom napraviti, kako organizirati zajedniku dravu

Listopadska diploma oktroirani ustavni nacrt o namjera da se monarhija formira kao federacija, tj. da se obnove povijesne pokrajine koje e imati veliki stupanj samostalnosti u odreenim okvirima upravne vlasti o ali to ne odgovara austronjemakim liberalima koji pritiu kralja pa on donosi Veljaki patent (vraanje na centralizaciju) problem su ponovno Maari ugarski sabor se sastaje u proljee 1861. te ne eli ni uti za rjeenje koje nudi centralizam u formi federalizma 1865. Deak Ferenc pie uskrnje lanke po kojima su Maari spremni pristati na maksimalnu autonomnost 1866. rat 1867. Austro ugarska nagodba slubeni naziv austrijskog dijela monarhije je zemlje zastupljene u carevinskom vijeu parlamentu ta se heterogena cjelina 1867. dijeli u dvije drave, s tim da se jedan od ta dva dijela ne petlja u unutranje poslove drugoga zajednike su vojska, vanjska trgovina i monetarni sustav nema zajednike vlade aristokracija nikada nije prihvatila dualizam s austrijske strane austro ugarskom nagodbom Dalmacija se formalno mogla sjediniti s Hrvatskom i potom ui u Kraljevstvo Ugarske (od Karpata do mora) vojska jedinice carsko kraljevske vojske slubeni naziv od 1867. o Maari trae da se uvede komandni jezik na podruju Ugarske trae jedinice pod vlau maarske vlade Maari su eljeli i vlastitu ekonomiju Khuen lan Tsuzme liberalne stranke, vladajue u Ugarskoj, iji je cilj stvoriti jedinstvenu Ugarsku svi zakoni koje je donio Josip II. zovu se patenti (zakoni doneseni vladarevom odlukom) on eli stvoriti jedinstvenu dravu otpor se javlja na dva podruja: o austro-njemako o maarsko plemstvo povukao je sve doneene patente osim 2: o o slobodi seljenja seljaka o patent o vjerskoj toleranciji Ustav osnovni akt neke zemlje koji donosi njene zakone, ureenje, . staleki ustav sustav u kojem plemstvo na odreeni nain dijeli vlast s vladarom upanije (upanijske skuptine) plemstvo se sastaje, odluuje o odreenim pitanjima, alje svoje predstavnike u Sabor, sastaje se rijetko, ne zasjeda redovito, ali se bavi nekim kljunim pitanjima kontingenti vojske i porezi (sabor) upanijske skuptine su teita plemike autonmije gdje ostvaruju svoja plemika prava (najvea je upanija zagrebaka) u svibnju 1790. sastao se hrvatski sabor Nikola krlec Lomniki veliki upan zagrebaki o cilj sprijeiti pokuaje apsolutizma, ali Lomniki, kao i ostatak plemstva, zna da to Hrvati ne mogu uiniti sami pa trae oslonac u monom ugarskom plemstvu, ali to ne znai da su Lomniki i veina hrv. plemstva spremni rtvovati muncipalna prava (itav niz povlastica dobivenih od vladara i nagomilovanih stoljeima, a zapisana su u Verbozijevom zakoniku (Tripartitumu) temeljna prava treba ouvati, a istodobno i stvoriti vezu s maarskim plemstvom zakljuci sabora: da se za Hrvatsku i Ugarsku formira jedna zajednika vlada kako bi se osiguralo da se vlast ne preseli voljom vladara u Be

ta bi se vlada zvala Namjesniko vijee ( koje ve postoji) formirala bi se tako da Hrvatski i Ugarski sabor biraju svoje predstavnike paritet rezervna varijanta da se namjesniko vijee, koje funkcionira, proglasi vladom za Hrvatsku te da ima nadlenost za Hrvatsku iz toga proizlazi da su Hrvatska i Slavonija zasebni dijelovi pitanje poreza vidimo nastojanje plemstva da se Hrvatska odri kao politiki subjekt kroz svoje plemstvo trai se da se o porezu odluuje na zajednikom saboru,a li u odvojenim raspravama, te da se vrati staro muncipalno pravo Hrvatskoj po kojem ona plaa samo vojne kontribucije u odnosu na Ugarsku prema miljenju povjesniara greka je napravljena kad je Hrvatski sabor sam sebi oduzeo pravo da odluuje o visini vojnog poreza jer je mislio da e tako lake odoljeti pritisku Bea da je u javnom ivotu u Hrvatskoj i dalje u iskljuivoj upotrebi latinski jezik (jer Maari ve postavljaju pitanje uvoenja maarskog) da se vojska zaklinje kralju, ali i hrvatskom narodu da se pravno uspostavi vlast bana da hrvatski sabor ima pravo predlagati kralju 4 kandidata za bana da bi naglasio posebnost Hrvatske i Slavonije Sabor je izradio vlastiti nacrt urbarijalnog zakona (urbar dokument u kojem su popisana optereenja) odluka o protestantima oni na podruju Hrvatske nemaju ista prava kao krani (ni konfesionalna, ni graanska) o s tim zahtjevima muciji su se zaputili na sabor koji je prvo zasjedao u Peti, pa u Budimu o Ugarski sabor je odbio prihvatiti zakljuke u ovoj formi koju je iznio hrvatski sabor, a s kojima se u naelu slagao, pa ih je preformulirao: odluka o protestantima je prihvaena (uz veliki otpor jer je veina maarskog plemstva protestantske vjere), ali Maari uzvraaju udarac stavljajui Slavoniju u pitanje prijedlog o porezu i nainu utvrivanja visine cenzusa je prihvaen, prihvaeno je ak i to da se o tom pitanju raspravlja odvojeno, ali ne da iznosi vie od 50% ukupnog prihoda odbijen je zakljuak da Hrvatski sabor za kandidata za bana predlae 4 kandidata, ali se doputa da ban bude lan Ugarskog narodnog vijea, koji je postao vlada o zaljuak u odlukama ugarskog sabora vide se tendencije postupnog anuliranja hrvatskih muncipalnih prava, to e psotati konstanta problema u cijelom 19. st. Maari spas od bekog aposlutizma vide u Ugarskoj kao nacionalnoj dravi i smatraju da je to najbolja brana, a hrvatska autonomija im u tome predstavlja zapreku pa je prisutna tendencija stapanja hrvatskog prostora u Ugarsku dravu ve na saboru 1790. Maari su se usprotivili zahtjevu da jezik javnog ivota bude latinski te imaju opravdanje maarski jezik nije njemaki i tako se stvara brana germanizaciji taj prijedlog teko prolazi jer je Ugarska multinacionalna drava u kojoj Maari tvore 1/3 stanovnitva, a ostalo su Slaveni, Slovaci, Ruteni, Rumunji Leopold I. brat Josipa II, djelomino poputa Maarima samo daje dozvolu da se zapisnik ugarskog sabora pie na maarskom jeziku otpor hrvatskog plemstva prema maarskom jeziku je politike prirode, kao samostalan subjekt smatraju da imaju pravo odabrati kojim e se jezikom u svojoj zemlji koristiti meutim, ako hrvatski jezik postane slubeni u pitanje se dovodi egzistencija nieg plemstva jer ga ne znaju, ali u datom trenu ne postoji jezik kojim bi hrvatsko plemstvo moglo kontrirati maarskom jeziku da bi se pojavio takav jezik potrebno je odabrati narjeje koje je dovoljno standarizirano i i razvijeno da postane standardni jezik na hrvatskom prostoru u tom trenutku postoje dva takva narjaja: o kajkavtina

o tokavtina kajkavtina u to vrijeme dosee vrhunac (npr. Titu Brezovaki), ali kajkavskim se slui manjih dio hrvatskog naroda u odnosu na one koji se slue tokavtinom ne postoji kontinuirani rad na tokavskom u Zagrebu djeluje Kraljevska akademija, ali se nastava odrava na latinskom jeziku ne postoje knjinice, tiskovine, zbog ega zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac radi za ilirski jezik (tokavski) 1794. godine kupuje tiskaru i pokuava izdavati djela na narodnom jeziku, no ubrzo naputa tu djelatnost jer nema infrastrukture koja bi mogla tu djelatnost nositi, a Maari su u velikoj prednosti u uu Ugrasku uveden je maaski jezik hrvatsko plemstvo je jedinstevno u obrani latinskog jezika i ostat e tako do 1847. s ilirskim pokretom polako nastaje i hrvatski standardni jezik koji e u uporebu ui iza 1847. T. Brezovaki okomio se na krlecovu politiku koncepciju i proglasio je izdajnikom meu plemstvom nema nikoga tko bi zastupao ideju o prekidu dravno-pravnih odnosa izmeu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te Ugarske u feudalnom sustavu koji je uoblien u 3 stalea (oni koji mole, rade, ratuju) postoji ideja da je samo plemstvu i sveenstvu omogueno sudjelovanje u politikom ivotu taj dio naroda se zove politiki narod i sve one muncipalne povlastice odnose se na njih tek 1848. dogaa se obrat kad povlastice plemstva postaju povlastice cijelog naroda 1792. umire Leopold II. (prije no to je sjeo na prijestolje bio je veliki toskanski vojvoda) te godine izbija revolucija i HM stoji na elu prve protufrancuske koalicije hrvatsko i maarsko plemstvo sklapa pakt sa dvorom kojem oni pruaju podrku u nastojanjima da se slomi revolucija kad je ula u prostor Monarhije afera Ignjata Martinovia 1795. bio je srpskog podrijetla u slubi bekog dvora, smislio je kompliciranu urotu (o tome pie M. Juri Zagorka u svom romanu Republikanci) mir u Campo Formiju 1797. Austrija dobiva Dalmaciju i Istru te Veneciju i Boku kotarsku (1797. 1805. prva austrijska uprava u Dalmaciji) 1805. ponovno ta podruja dolaze pod vlast Francuza (Dalmacija s Bokom kotarskom i biva Mletaka Istra) prva austrijska uprava nije nita mijenjala, ve je zadrala zateeno stanje (komunalno ureenje, odnose u agraru), jedino to u komunalna drutva ulazi jest pravo graanstva dalmatinske komune ne pruaju nikakav otpor Franjo I. u Dalmaciju dolazi kao ugarski kralj (do 1409. Dalmacija je i pripadala Ugarskoj) ni s hrvatske ni s dalamtinske strane nema nikakve inicijative da se iskoristi nastalo stanje i sjedini Dalmacija s Hrvatskom jedino Vrhovac neto radi poinje sakupljati dokumete u kojima bi se dokazalo da je Dalmacija dio ugarske krune, pa ak i sastavni dio Trojedne Kraljevine Hrvatske (taj je izraz inae adekvatan samo za drugu polovicu 19. st. ) kad se Venecija povlaila gradski puani i koloni (donji sljevi) nastoje iskoristiti situaciju, ali s nikakvim jasnim ciljevima bio je to stihijski pokret kojeg je austrijska vojska vrlo brzo uguila 1797. 1805. (mir u Pounu) Dalmacija pod Habsburgovcima 1805 1808. Francuska vlast u Dalmaciji 1809. 1813. Napoleonove Ilirske pokrajine (provincije) Ilirske provincije: o Mletaka Istra o biva mletaka Dalmacija o prostor juno od Save sjedite provincja je u Ljubljani, poslije u Trstu sistem organizacije tog prostora:

organizirano kao 7 provincija o na dijelu juno od save zahvaen je i jedan dio Vojne Krajine koji ima naziv Vojna Hrvatska o te provincije ine zasebnu pokrajinu unutar Francuskoga Cartva to nije bio sluaj s Dalmacijom i Istrom koje su pripojene Kraljevini Italiji general Marmont: o generalni providur ilirskih provincija do 1811. kad njihovo sjedite seli u Ljubljanu jer obuhvaaju dio Slovenije o u to vrijeme pokuavaju se instalirati moderna obiljeja pri emu su glavne karakteristike: o odvaja se sudstvo od upravnog aparata zabranjuju se cehovi u gradovima da bi se oslobodila trgovina

ukinuta je osobna ovisnost ovjeka od vlastelina(tj. ukinuto kmetstvo) ostaje tlaka ali ukinuta je crkvena desetina bivi kmet se tretira kao vlasnik zemlje (to se tie plaanja poreza) potkraj napoleonskih ratova HM zapada u krizu pa Franjo I. saziva sabor plemstva 1811. saziva Ugarski sabor to je bio jedan u nizu od onih sabora iz 19. st. koji korak po korak idu u smjeru gaenja hrvatskih municipalnih prava (ta prava se odnose na plemstvo, a ne na teritorij) Ugarski sabor koji treba razrijeiti kesu da bi se napunila blagajna zakljuuje: o jezino pitanje da se maarski jezik uvede u sve kole i u sve slube, da se 1822. u Hrvatskoj i Slavoniji ureduje samo na maarskom jeziku, tj. da on postane slubeni na tom saboru i prilikom donoenja te odluke ne sudjeluje hrvatsko plemstvo (samo par njih) hrvatski municiji i poklisari nisu bili spremni prihvatiti te zakljuke u cjelosti, nisu se usprotivili da bude maarski jezik slubeni uza podruje ue Ugarske i pristali su da se ui u Hrvatskoj, ali to je bilo sve na to su bili spremni pristati meutim, Ugarski je sabor rasputen i sve do 1825. nema zasjedanja ni Ugraskog ni Hrvatskog sabora na djelu je franciscejski apsolutizam jer nema ratova pa Franjo I. ne treba dijeliti vlast s velikaima Sveta Alijansa na elu tog saveza je HM (ambiciozna vanjska politika zahtjeva vrstu ruku u zemlji) Ilirske provincije ne integriraju se u prostor monarhije ve ostaju kao zasebna cjelina sve do 1822. razdoblje apsolutizma traje sve do 1825. kada je buknuo otpor maarskog plemstva napoleonovi ratovi su omoguili uspon trine privrede razdoblje konjukture blokada uzokuje da na pojedinim prostorima nekih proizvoda nema pa se poinju proizvoditi, ali onda se vide nedostatci koje to za sobom povlai pa se misli i na razvoj manufakture, reforme i sl. Istvan Szecheny, krlec Lomniki i dr. svi se ugledaju na englesku privredu 1825. o prije ugarskog sabora se sastaje hrvatski, ali za razliku od 1811. kada su se sastali da izaberu predstavnike, sada se donose neki zakljuci: ujedinjenje dalmatinske i varadinske krajine sa hrvatskom istra ne spada u podruje hrvatskog dravnog prava totalna razdvojenost hrvatskog prostora (Hrvatska, Vojna Krajina, Dalmacija, Primorje, Slavonija) teko omoguava integraciju trai se od municija da zastupaju integraciju Slavonije sa Hrvatskom u poreznom sustavu taj zahtjev je vaan jer je u funkciji integracije (osim to neki prostor moe povezati na politiki nain, potrebno ga je vre vezati i na druge naine) o Ugarski sbor je podrao zahtjev za ujednijenjem hrvatskih zemalja, a to e initi kroz cijelo 19. st. jer na taj nain Ugarska moe izai na Jadran o Ugarska je prihvatila i zahtjev za integracijom Krajine jer je to prostor na kojem je koncipirana Austrijska vojska koja se moe aktivirati ako maarsko plemstvo pretjera u svojim zahtjevima

1826. u Beu kau da nije mogua sjediniti Karlovaki generalat jer onda ulazi u sastav Kraljevine Ugarske i time ona vojno jaa to moe ugroziti cijelu Monarhiju Zato ne integrirati Vojnu krajinu: o obrambeni razlozi o do 1867. pitanje Vojne krajine je pitanje odnosa izmeu Pete i Bea pa je Hrvatska malo toga mogla napraviti ( kad se stvori dualizam, moi e se nai rjeenje koje odgovara i Maarima i Habsburgovcima Ugarski sabor 1825. nije mogao izbjei jezino pitanje trai se uvoenje maarskog jezika u sve kole u Hrvatskoj hrvatsko plemstvo prua otpor pa Maari trae da se uvede kao obavezni nastavni predmet Josip Kuevi se die i kae kako Maari ne mogu donositi zakljuke o tom pitanju , ve to moe samo Hrvatski sabor (Maari i kroz drugu polovinu 19.st. tu hrvatsku samostalnost tretiraju kao pokrajinsku samostalnost) Hrvatski sabor 1827. donosi odluku da se maarski jezik uvede kaao obavezni u hrvatske kole (al to je tad uinio on, a ne Maarski sabor) sabor 1825. je prvi koji slijdi nakon razdoblja apsloutizma 1827. Sabor donosi odluku da se formira komisija koja e prikupiti sve dokumente koji govore o hrvatskim municipalnim pravima na jednom mjestu (a to je vano i za historiografiju), a sve kako bi se suprostavili maarskoj dravno-pravnoj ideologiji 3 godine kasnije ta se knjiica pojavila u velikoj nakladi na tom se saboru za hrvatske zemlje prvi put koristi naziv Partes Subjectae (podlona zemlja), te protiv toga ustaje hrvatsko plemstvo, a Maari se moraju povui od druge polovice 19. st. se koristi pojam koji je bolje odgovarao Partes Adnexae (pridruena zemlja) ili Regna Socia (saveznika kraljevina) kulturna infrastruktura podrazumijeva kulturne institucije, muzeje, akademije, kazalitatj. sve ono to moe pomoi u nacionalnom osvjetavanju, osjeaju nacionalne pripadnosti postoji jako malo toga oko 1830. u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji 1834. ima oko 64 kole, Varadinska upanija ima samo 4 (tzv. trivialke itanje pisanje, raunanje), a u Vojnoj Krajini sistem je malo bolji oko 150 kola na njemakom jeziku Hrvatska i Slavonija imaju ukupno 7 gimnazija, a nastavni jezik je latinski, u karlovakoj gimnaziji je njemaki, jedino Zagreb ima gimnaziju malo veeg ranga (arhigimnazija 6-godinja gimnazija + dvogodinji teaj filozofije na jedinoj visokokolskoj instituciji u zemlji Kraljevskoj akademiji znanosti; u Dalmaciji nema nita Kraljevska akademija znanosti je ker Isusovake gimnazije (diploma Leopolda II iz 1669.) postoje 3 fakulteta filozofija, pravo i teologija 2 godine se slua filozofija, a onda se prelazi na studij prava ili teologije mnogi studiraju u inozemstvu ( Gaj Graz, Peta) trgovako graanstvo novi sloj koji e u mnogoemu biti odluujui u preporodnom pokretu u Peti je otvoren nacionalni muzej, u Hrvatskoj se to nije moglo ralizirati, pa je otvorena prva javna knjinica nema novina na narodnom jeziku (prve inicijative pokrenute su oko 1820, ali ostela su samo inicijative) no shvaa se vanost irenja informacija Ljudevit Gaj bio je kajkavac, on je sredite ilirskog pokreta (oko sebe okuplja niz mladih koji se nalaze na Kapucinskim stubama); u Peti upoznaje slovakog pjesnika Kolara kjeg takoer mui ortografija u Hrvatskoj postoje knjievnosti na vie ili manje razvijenim narjejima (kajkavsko, tokavsko, dubrovaki krug itd.), ali Gaj eli da svi piu na isti nain i zato zastupa reformu ortografije po ekom uzoru (da se uvedu dijakritiki znakovi , , te sa jedan znak predstavlja jedan glas); rezultat toga je Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830) koja sadri: o prijedlog reformiranog pravopisa za kajkavsko o prijedlog prevopisa za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju

znai da Gaj nije da samo prijadlog kakav pravopis treba upotrebljavati na kajkavskom narjeju nego se protee na cijelu domovinu Kratka osnova doivljava oduevljenje Pavao toos pie zahvalu Gju u vidu pjesme Kip domovine vu poetku leta 1831. knjiica je vana i zbog stvaranja zajednikog knjievnog jezika za June Slavene 1827. Hrvatski sabor donosi odluku o prikupljanju svih dokumenata koji se odnose na iura municipalia 1830. pojavljuje se rasprava pronotara Josipa Kuevia De munitipalibus iuribus O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvastke i Slavonije (na lat. jeziku i objavljena u Zagrebu) tu su na jednom mjestu skupljene sve povelje koje pokazuju poseban status Kraljevine u zajednici s Ugarskom s njome je Kuevi otvorio vrata hrvatske historiografije pomou ove knjiice razvit e se instrument politike bitke za rjeenje hrvatskog pitanja do kraja Monarhije, tj. razvit e se dravno-pravna ideologija ta ideologija je skup postulata temeljenih na povijesnim injenicama, a govori o povijesnom pravu Hrvatske na dravnost knjiica je prije svega namjenjena hrvatskom plemstvu, naime hrvatski poslanici u saboru sada mogu ravnopravno parirati maarskim aspiracijama na hrvatsku autonomiju te 2 dravnopravne ideologije sukobljavat e se sve do kraja Monarhije za ono doba knjiica je tiskana u velikoj nakladi (1000 primjeraka, a sabor je otkupio 500) knjiicu je pozdravio i toos u pjesmi Kip domovine Gaj u poetku djeluje osamljeno, ali ve se 1832. oko njega formira krug uglednih mladia pojedinaca na kojima poiva teret preporodnog poketa do 1840-ih to su Dragutin Rakovac (kajkavac), Vjekoslav Babuki (akavac), Antun Maurani (tokavac), Ljudevit Vukotinovi (kajkavac), Ivan Derkos (kajkavac), Pavao toos (kajkavac) sredite pokreta je kajkavsko podruje tj. grad Zagreb koji tada broji 14000 st. Gaju je bilo jasno da je za irenje ideja vaan tisak (Zagreb je velikim dijelom bio njemaki grad pa su i postojale novine na njemakom Agramer politishe Zeitung pa je 1832. uputio molbu Zagrebakoj upaniji koja ju je proslijedila uz pozitivne preporuke u Budim, rjeenje se ekalo 2 godine tek intervencijom vladara Franje I u ljeto 1834. Gaj dobiva pozitivan odgovor, a prve novine se tiskaju 1835. (Novine horvatzke) 1832. pokrenuta je inicijativa da se na akademiji pone preeavati narodni jezik te je godine Matija Smodek dobio odobrenje da se predaje filologiju horvtskoga dijalekta, no dogodio se mali incident jer je na akademiji bila i nekolicina Maara, Fran Kurelac je aktivirao hrvatske studente da to sprijee 1832. se preko Ljudevita Vukotinia Gajevu krugu pridruio i grof Janko Drakovi to je bio dokaz suradnje graanske inteligencije i predstavnika plemstva takve su se skupine nazivale honoratske skupine i bile su karakteristine za zemlje koje nemaju jo graanstvo Drakovi 1832. u Karlovcu objavljuje svoju Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi poklisarom koju je namjenio zastupnicima koji se spremaju na sabor Diserrtacija je pisana na tokavskom narjeju (iako je Drakovi kajkavac), njegova je namjera bila dati hrvatskim predstavnicima u saboru prirunik da se lake snau pri emu je teite bilo stavljeno na reforme, iako otvara i sva druga kljuna pitanja hrvatske politike (kako ona vidi poloaj Hrvatske u budunosti) zato kaemo da je to prvi politiki program preporodnog pokreta Drakovi trai da Hrvatska ima svoju samostalnu vladu, da uvede tokavsko narjeje kao slubeni jezik, te da se stvoriKraljevstvo Iliriko u okviru Habsburke Monarhije koje bi obuhvaalo hrvatske zemlje, Bosnu, jedan dio slovenskih zemalja (dio koji je uao u Ilirske provincije) on te zahtjeve nastoji i obraniti:

kad je rije o Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji one u tu zajednicu ulaze temeljem hrvatskog dravnog prava o dio slovenskih zemalja ujedinio bi se na temelju jezine srodnosti o Bosna bi ula u tu cjelinu na osnovi prvobitnog opsega hrvatskih zemalja on je inspiriran IsztvanomSzekenyjem, ugarskim magnatom koji takoer tei za reformom feudalnog sustava u preporodnom razdoblju javljaju se prigodne pjesme budnice ili davorije (govore o jeziku, majci, domovini i sl) kojima se preporoditelji obraaju javnosti, najpoznatija i najbolja je Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju 1832. Ivana Derkosa to je u biti rasprava u kojoj on iznosi prijedlog da treba stvaranje narodnog jezika nastati postupno, u dugotrajnom procesu, a na podlozi tokavskog narjeja ostaje nam samo se pitati to bi se dogodilo da se pod pritiskom maarizacije nije ubrzao taj evolutivni put (Gaj i preporoditelji nisu posluali Derkosa) na zasjedanju hrvatskog sabora (u drugoj polovici 1832. ) postoje znakovi da hrvatsko plemstvo u Ugarskoj kree u ofenzivu kada se u saboru 1832 general Juraj Rukavina zahvalio na imenovanju, govor je izrekao na hrvatskom jeziku (do tada se u saboru mogao uti samo latinski) 1843 govor Ivana Kukuljevia Sakcinskog na hrvatskom jeziku u saboru jo jasnije o promjeni politike hrvastkog plemstva govori instrukcija: o sabor je obavezao svoje predstavnike da odluno brane zakon iz 1604. o zabrani doseljavanja protestanata (to je bilo politiki motivirano jer je maarsko plemstvo veinom protestantsko) o zatim da moraju braniti upotrebu latinskog jezika kao slubenog na hrvatskom prostoru, a maarski da se moe koristiti samo u uoj Ugarskoj o trebaju istaknuti da je odluka Hrvatskog sabora o zajednikoj vladi iz 1790. bila privremena o traiti punu vlast bana (to e se ostvariti samo ako doe do sjedinjenja hrvatskih zemalja) o rijeiti pitanje vojnog poreza sa ugarskog sabora iz 1790. - da ga plemstvo trai natrag, da ga odreuje samo hrvatski sabor o ako bi se pokazalo da hrvatski zastupnici ne mogu odoljeti pritiscima da napuste zasjedanje plemstvo e se obratiti vladaru i traiti neovisnu vladu (vrlo znaajna stvar) ne radi se tu samo o problemu jezika, ve i o maarskim aspiracijama na Slavoniju 1832. Virovitika upanija na poticaj maarskog plemstva iznosi zahtjev da bude izuzeta pod vlast hrtvatskog bana i sabora tu se vidi problem Slavonije gdje Maari potiu i igraju na kartu ako Hrvati trae municipalna prava nee ih dobiti kao cjelina ve samo 3 kajkavske upanije Gaj je pronaao nain da utemelji ideologiju preporodnog pokreta koja e mobilizirati preporoditelje na politiku i kulturnu akciju, tu e ideologiju izraziti u budnici Horvatov sloga i zjedinjenje (jo Horvatska ni propala) 1832. , koja je prvi put izvedena u meuinu njemake predstave o toj Gajevoj budnici pisao je grof Stani 1835. u Danici Antun Mihanovi objavljuje Horvatsku domovinu do travnja 1834. Maari su svoju politiku maarizacije vodili sami, ali tada dolazi odluka iz Bea da se maarski jezik obavezno ui u gimnaziji na akademiji to je bila politika poputanja Maarima zbog taktiziranja dvora maarizacija se ne provodi samo preko Ugarskog sabora ve preko ugarskih upanija koje su u centru moi ugarskog plemstva u uoj Ugarskoj na tu pojavu Slovak Samuel Hoje odgovara izdavanjem sisa Treba li da postanemo Maari koji izraava ono to se misli u Hrvatskoj pa zato kod nas ima dobar odjek filozof Johann Gottfried Herder ne smatra da postoje narodi koji imaju svoju povijesnu ulogu i oni koji ju nemjau, ve da svaki narod ima povijsenu zadau ta ideja ravnoprevnosti bila je vrlo vana za Slovence osobito ako se zna da je izrazito pozitivno govori o njima o

njime su se inspirirale sve slavenske nacionalne integracijske ideologije 19. st.a pogotovo njegovom idejom da se dua svakog naroda izraava u jeziku poetkom sijenja 1835. napokon se pojavljuje Novine hrvatzke i 4 dana kasnije knjievni prilog Danicza horvatzka, slavonszla y dalmatinzka no preporodni pokret ne tee pod hrvatskim imenom pa Gaj pod pritiskom preporodnog kruga mijenja naziv novina u Novine Ilirske 1836. to je uinjeno zbog prevladavanja partikularizama hrvatskih zemalja (podijeljenost u jezinom i teritorijalnom smislu), a novo ime nema zadau promijeniti, ve preoostiti razlike koje postoje na uem hrvatskom prostoru, ali i u irem kontekstu jer naziv ilirci i ilirski humanisti od 15. stoljea koriste za bilo koji prostor na kojem ive juni Slaveni, to je takoer upravna praksa u Austriji za hrtvatske zemlje i Bosnu te taj naziv koristi i Napoleon vjerovalo se da su juni Salveni potomci Ilira tim neutralnim imenom ele se premostiti razlike kad zapoinje proces stvaranja 3 nacije (srpske, hrvatske i slovenske) koje su meusobno vrlo bliske oko 1830te postojala je predodba slavista da je u prolosti postojao jedan narod koji je govorio jednim jezikom, a to je bio jedinstven slavenski narod i oni to pokuavaju obnoviti, ali u smislu jedinstvenosti kulture a ne jedinstvenosti jezika ili naroda) koja bi onda mogla parirati talijanskoj, maarskoj, njemakoj i sl. (dakle, kulturno jedinstvo i zbliavanje slavenskim jezikom) svi tokavci su Srbi, a svi kajkavci su Slovenci oko 1830. Gaj upoznaje djelo slovakog pjesnika Kolara koji daje svoju klasifikaciju jezika prema kojoj bi se Slaveni trebali okupiti u 4 velike cjeline srpsku, poljsku, eku i rusku (srpsko ime za cijeli junoslavenski prostor) Gaj to prihvaa kao inspiraciju, ali uz odreene korekcije jer ona ne dijeli, za razliku od slavista, hrvatski etniki prostor izmeu slovenstva i srpstva, ve ga integrira pod srpskim imenom koje Gaj zamjenjuje nutralnim ilirskim imenom tu junoslavensku cjelinu Gaj vidi strukturiranu od 3 elementa - srpstvo, slovenstvo i hrvatstvo, pa daje svoju trostepenastu klasifikaciju jezika: o hrvatstvo fundament o junoslavenstvo o slavenstvo slavistika radi se o mladoj znanosti koja je pokazala inters za slavenske jezike, ali ne definira jezik kao takav, ve eli rei da predstavlja duu naroda, to je nain na koji tadanji filozofi i ideolozi eljeli rei da je jezik temeljno obiljeje po kojem se jedan narod razlikuje od drugoga kau da su svi kajkavci Slovenci, a tokavci Srbi, pa prema tadanjoj slavistici Hrvata ne bi bilo, osim eventualno akavaca slavistika pomae i razvoj ideje o slavenskoj solidarnosti, meu malim narodima razvija se ideja da samo suradnjom mogu unaprijediti svoju kulturu i krug proporoditelja oko Gaja potrait e jedan iri okvir - slavenstvo, meutim, Gaj se nije mogao time zadovoljiti te meu hrvatstva i slavenstva postavlja kategoriju junih Slavena, a zato? jer se u poetku nacionalno integriraju i Slovenci i Srbi i Hrvati, tj. narodi postaju sami sebe svjesni, a Gaj je svjestan te injenice pa koristi ilirsko ime kao neku vrstu prezimena koji bi koristili i Slovenci i Srbi i Hrvati te vjeruje da e ga korititi svi uz ideju stvaranja jedne zajednike junoslavense kulture, zato vlada predodba da su Slaveni autohtoni potomci antikih Ilira koji su otili iza Karpata i vratili se (teorija o dvostrukoj seobi Ilira) 1847. dolazi do zabrane ilirskog imena jer se preporodni pokret nije ograniio samo na kulturna pitanja, jasno je da graanstvo sada brani hrvatska municipalna prava, tee ouvanju hrvatstva, ali ne izvan Monarhije i ne izvan Ugarske, jer je hrvatski pokret preslab da bi mogao teiti izdvajanjem iz Ugarske kako dolazi do zabrane: o iliriski pokret poinje se prenositi i na politiki ivot, a meu onima koji sudjeluju u njemu se 1840/1841 poinju stvarati 2 struje:

10

horvatsko vugerska stranka na poticaj Ugarske zastupa ideju da se, neovisno to se dogaa, treba vrsto drati maarske politike - ipak nisu ba bili spremni rtvovati hrvatska municipalna prava u korist Maara ilirska stranka zastupaju suprotno stajalite i vrsto ustraju u obrani autonomije injenica da je Gaj za knjievni jezik uzeo tokavsko narjeje ode na ruku Maarima jer je tokavtina za taj kakkavski dio Hrvatske nepoznanica niz malih plemia jednoselaca (npr. Turopoljci) pristali su uz Maaarone 1843. se primjetilo da sukobi meu strujama postaju sve vei to je bilo i logino jer preporodni pokret jaa; K.Metternich je donio odluku da se zabrani upotreba ilirskog imena, ali nita bitno se nije promjenilo jer rad i kulturna djelatnost iliraca nije zabranjena, dapae, to je koristilo irenju hrvatskog nacionalnog imena na cijeli hrvatski prostor regionalizam je vrlo jak i prevladava se postupno, ali Hrvati su se nali u situaciji da to moraju uiniti vrlo brzo i s vrlo slabom infrastrukturom (itaonice i sl.) zabrana je povuena 1845. ali ne kada je rije o politikom ivotu, nego to se tie kulture dvije struje koje su se javile 1840 nemaju neke svoje programe, ve su to vie skupine koje razdvajaju razliita stajalita u Krievcima 1843 veinu dobili narodnjaci, a 1842 se to dogodilo i u zagrebakoj upaniji okvir u kojem se to dogaa ostaje isti maarsko plemstvo (gdje takoer imamo umjereniju i radikalnu struju ilirska stranka ima bolje odnose s vrhovima maarskog plemstva, nego s niim koje postaje sve radikalnije zbog pitanja maarizacije i feudalnih reformi krupno maarsko plemstvo sklonije je sporijem osamostaljenju Maarske, ako je mogue uz dogovor s dvorom, a nie plemstvo (na elu kojeg je Kossuth) eli to bre ostvarenje personalne unije s Austrijom pritisak s maarske strane na Hrvatsku uoi 1848 sve vie raste uvijek se radi o jezinom pitanju, vrhunac koji e zavriti sukobom 1848 proljee naroda godina revolucija odluke koje se donose u Hrvatskoj ne moemo razumijeti ako ne vidimo kako se mijenja situacija u irem okruju, moramo voditi rauna i o strukturi Monarhije koja je do 1848. ostala zajednica zemalja skupljena oko vladara, jedna od tih zajednica je Ugarska, ali ona sama je po svom sastavu sloena (sastoji se od Erdelja, Hrvatske, Slavonije i eventualno Dalmacije to je ua Ugarska), a da nije kompaktna vidi se i po nazivu zemlje krune sv. Stjepana (a ne Ugarska) neovisno o sloenosti zemlje, ta je zajednica u nacionalnom smislu heterogena (Maari, Hrvastki, Srbi, Slovenci, Ruteni), javljaju se nacionalni pokreti krajem 1847 poeo je zasjedati Ugarski sabor (hrvatski sabor ne zasjeda ve nekolko godina ) kada se u Monarhiji aktivira nekoliko revolucionarnih zajednica istovremeno, to e se pokazati loe veljaa 1848. - izbija revolucija u Parizu Berlin, Apeninski poluotok nemiri u Milanu, odcjepljenje Lombardije (austrijska pokrajina) na elu talijanskog pokreta stoji Kraljevina Sardinija (Pijamont), a iza nje stoji Francuska; HM odluuje tamo poslati jedan dio carske vojske situaciju prati i maarsko nie radikalno plemstvo koje je na saboru u Pounu te je na njihov pritisak 13.10.1848 sabor uputio zahtjev u Be da krune sv. Stjepana dobiju samostalnost. tj. maarsko plemstvo je ocijenilo da je trenutak povoljan da se dvor pritisne kako bi se formirala personalna unija taj dan u Beu izbija revolucija, graanstvo trai uvoenje ustava, tj, ruenje apsolutizma mislilo se da e se situacija smiriti kad padne omraeni kancelar Metternich, al se to nije dogodilo u toj za dvor tekoj situaciji jedino je rjeenje bilo sloiti se s onim to ugarsko plemstvo trai, dozvoljava im da formiraju svoju vladu te da vladar sankcionira sve zakljuke koje donese Ugarski sabor (to znai da zakone vladar mora odobriti) to je tzv. Maarski oujski ustav ugarsko plemstvo je odluilo da je trenutak pogodan jer se rui feudalni sustav, a s time se moe sruiti i hrvatska autonomija koja se temelji na feudalizmu

11

maarski liberalizam nije vodio rauna o tome da se ideja slobode ne zaustavlja na slobodi pojedinca, nego i na slobodi onih naroda koji ju nemaju, oni su to bili spremni prihvatiti samo kad se radi o njima u HM tinja niz arita, a dvor ne moe intervenirati vojnim sredstvima (jer je dio carske vojske poslan u Lombardiju) pa im ostaje politika djelatnost 13. oujka 1848 izbila je revolucija u Beu, dvor je isprva mislo da e se situacija smiriti, ali kad su uvidjeli da se stanje pogorava odluili su otpustiti Metternicha (koji je bio simbol reima i aposlutizma) te su obeali donoenje Ustava pad Metternicha stvorio je pozitivno okruje za nacionalne pokrete ugarski sabor na pritisak radikalnog nieg plemstva alje na dvor izaslanika koji trai osnivanje samostalne ugarske vlade to je vladar i odobrio to je odjeknula u Hrvatskoj jer bi osamostaljenje Ugarske ostavilo Maarima slobodne ruke za organiziranje unutranjeg ureenja narodnjaci su bili neugodno zateeni tim poputanjem krune Maarima jer se s njihovim osamostaljenjem Hrvatska izlae direktnom pritisku Pete Ugarski sabor donosi zakone u travnju (tzv. travanjski ustav) po kojima je: o ukinut feudalizam o uspostavljena graanska prava i slobode o vlada je odgovarala parlamentu o vladar nema pravo intervenirati osim na zahtjev vlade sve je to bio udar na hrvatsku autonomiju Gaj, Kukuljevi i ostali preporoditelji su svjesni to se dogaa pa Gaj odlazi u Graz i pokuava stupiti u kontakt s nadvojvodom Ivanom, s njim pregovara kako ispuniti praznu bansku stolicu (naime, hrvatski sabor ne zasjeda ve 2 godine i nema bana, a ban je taj koji saziva sabor), izbor narodnjaka bio je tadanji pukovnik barun Josip Jelai koji je sklon pokretu, a istodobno i lojalan dinastiji, ta je odluka u interesu dvora dok se tamo pregovara, Gaj se vraa u Zagreb gdje zatie program kojim se mora odgovoriti na djelovanje Maara, tj. treba stvoriti tijelo koje e liiti na sabor, a to je narodna skuptina koja je donijela 30 toaka - tzv. narodna zahtijevanja, 25. oujka 1848., u kojima se trai: o ujedinjenje hrvatskih zemalja o narodna nezavisnost o uspostava nezavisne vlade odgovorne saboru o sloboda tiska, vjeroispovjesti, govora, sastajanja o jednakost svih pred zakonom o pretvaranje sabora iz stalekog u zastupniki o ukidanje kmetstva o to se tie poloaja Hrvatske u odnosu na Ugarsku, trai se od vladara sve ono to je dao i Maarima, dakle trai se puna samostalnost Hrvatske u okviru Ugarske, to znai da se ne trai odcjepljenje te se u preambuli istie elja za ouvanjem HM (a to je bilo bitno Dvoru) kad je to sastavljeno, poslana je delegacija u Be, no dvor kalkulira jer je odluio zaustaviti maarski nacionalizam uz pomo hrvatskog pokreta, a s druge strane ne eli zatvoriti vrata pregovorima s Maarima, zato je slubeni odgovor dvora na narodna zahtijevanja bio suzdran; dvor savjetuje ublaavanje toaka da se istakne neraskidivost dravno-pravne veze izmeu Hrvatske i Ugarske, zbog toga se koristi blai izraz elje naroda, ali odgovor je opet suzdran vladar e elje razmotriti,, a pozitivno e odgovoriti na one koje smatra pogodnima Jelaieva dva proglasa: o 25. travnja 1848. ukinue kmetstva u Hrvatskoj o 25. travnja 1848. niti jedan organ vlasti u Hrvatskoj ubudue ne smije primati naredbe ugarske vlade

12

oko bana se formira Bansko vijee samostalna hrvatska vlada tijekom revolucije (do oktroiranog ustava) Jelai ima i zadatak pripremanja izbora za Sabor (prvi nestaleki sabor) u svibnju se situacija komplicira i u Ugarskom i u austrijskom dijelu monarhije na prostoru Ugarske postoji nekoliko pokreta hrvatski je najjai, ali tu je i srpski, sultan je daleko, Srbija je praktiki samostalna to bitno pridonosi jaanju Srba u junoj Ugarskoj, u srpnju se u Srijemskim Karlovcima donosi odluka da se taj teritorij proglasi Srpskom Vojvodinom te i ona odbija vlast ugarske vlade i pokazuje tendencije povezivanja sa Hrvatskom (donosi odluku o stupanju u neki oblik dravno-pravnih veza s Hrvatskom); patijarh Rajai dolazi u Zagreb i intronizira Jelaia logino je da se nacionalni pokreti koji su ugreni povezuju, a postoji i opasnost da se hrvatskom i srpskom pokretu pridrue i jo neki to Ugarskoj ne odgovara problem u austrijskom dijelu Monarhije je eki ustanak, te izbijanje druge revolucije u Beu, naime, vladar je obeao ustav u oujku, a jo ga nema pa se graanstvo buni, dvor bjei u Innsbruck, pada vlada iz oujka, saziva se nova, a saziva se i ustavnotvorna skuptina koja donosi ustav samo za austrijski dio monarhije krajem oujka izbila je revolucija u Lombardiji i tu austrijska vojska stalno trpi poraze; u toj situaciji maarska vlada predlae Ugarskom saboru da se vladaru da vojska za pomo uz uvijet da im se ostave slobodne ruke za rjeenje nacionalnog pokreta, pomo dinastiji ponudio je i Jelai, ali naravno, Maari su jai partneri krajem svibnja Maari vre pritisak na vladara traei da smijeni Jelaia i zabrani zasjedanje Hrvatskog sabora 31. svibnja 1848. Jelai dobiva pismo od dvora u kojem ga se poziva u Innsbruck u roku 24 h i u istom pismu stoji zabrana zasjedanja sabora Jelai je odluio otii u Innsbruck , ali se hrvatska vlada usprotivila shvaajui koliko je vano da se sabor odri pa sastavlja svoja zahtjevanja sabor se sastaje 5 . lipnja i donosi zakljuke o tome kako vidi rjeenje hrvtskog pitanja prva stvar koju iznose je hitno preureenje cijele Monarhije u federaciju samostalnih naroda i narodnosti, formiranje ustavne drave koja bi imala neke zajednike poslove (vojska, vanjski poslovi, vanjska trgovina) takva koncepcija federacije prvo je nastala kod eha, a podloga joj je austroslavizam, tj. uvjerenje da je za male slavenske narode koji su ugroeni od mnogo jaeg protivnika, korisno da ostanu zajedno unutar Monarhije, ali u obliku federacije potom se Jelai pojavio na dvoru, ali vladar nije ni htio uti za taj zakljuak, saboru u Zagrebu je ukinuta zakonitost, Jelai u tom trenu to ne zna, ali ve je maknut s mjesta bana (odluka dvora i Maara bila je da se to ne objavi javno, no procurilo je u tisak, pa na povratku iz Innsbrucka Jelai doznaje za to iz novina) krajem srpnja 1848. postalo je jasno da je rat neizbjean, u tom trenu bekom doru je to odgovaralo jer su skrili eku i talijansku revoluciju Jelai dobiva signale s dvora da se pripremi, ali je paradoksalna injenica da je skinut s poloaja bana, a nema ni novane pomoi od dvora krajem kolovoza vladar po prvi put od izbijanja revolucije Monarhija jasno staje na stranu Hrvata, Jelai je uveden na poloaj bana, te mu je na prostoru cijele Ugarske podijeljena vrhovna vojna i civilna vlast 11. rujna 1848. Jelai je pripojio Meimurje Hrvatskoj sve do kraja rujna Hrvati napreduju, a cilj Maara bio je da ih uvuku to dublje u uu Ugarsku bitka kod Pakozda zavrava nerjeeno pa je sklopljeno trodnevno primirje, Jelai zna da e sam sa svojim jedinicama izgubiti rat, kao to zna da su uz obalu Dunava carske jedinice pa ih eli pridruiti hrvatskoj vojsci; u trenutku kad se Jelai primie carskoj vojsci u Beu izbija nova revolucija i dvor je ponovno u opasnosti; Jelai niti trena ne dvoji to treba uiniti, on zna da tu revoluciju u Beu vode oni

13

koji su velikonjemaki orijentirani i samim time je ugroena opstojnost Monarhije jer e im Maari pritei u pomo zato Jelai kree prema Beu 1. studenog 1848 Be je pao i inilo se da je s time revolucija rijeena, ali u tom trenu dvor donosi odluku da je nuno uiniti promjenu na prijestolju jer je Ferdinand V. mentalno bolestan, te ga nasljeuje Franjo Josip novi vladar je mlad, ali ima dobru ekipu oko sebe (npr. knez Schwarzenberg), na prijestolje je stupio 02.12. od njega se trai izjava da e vladati kao ustavni vladar, to naravno njemu ne pada na pamet Jelai je imenovan gubernatorom Rijeke i Dalmacije, ime su se neformalno prvi put nakon dugo vremena hrvatske zemlje nale ujedinjene vlada novog vladara, na elu koje je krajnje konzervativni knez Schwarzenberg, namjerava uspostaviti apsolutizam krajem 1848. hrvatski narodnjaci donose prvi i jedini konkretno razraen ustavHM kao federacije (sastavio ga Ognjeslav Utjeenovi Ostroinski) Maurani koncipira dokument koji pokuava predstaviti Hrvate Europi (prvi takav u povijesti) za Hrvate nitko ne zna, osim kao za krajinike, te se zna da je hrvatski general sudjelovao u guenju graanske revolucije, a to je u oima europskih liberala neprihvatljivo, no oni ne poznaju okolnosti naime, ta revolucija je teila progutati hrvatsku autonomiju kad je slomljena revolucija u Beu, generali (i Jelai) kreu u Petu te i ona pada, vladar je povukao potez koji je pokazao kuda dinastija smjera raspustio je parlament i 06. oujka proglasio svoj oktroirani ustav koji je dodue predviao podjelu vlasti izmeu krune i naroda, ali je ostao mrtvo slovo na papiru razdoblje neoapsolutizma: o tema o kojoj tada austrijski parlament raspravlja je gotovo simbolina kako u ustavu definirati podrijetlo vlasti (vladara) o u feudalnom sustavu izvor vlasti je boja providnost, a prema liberalima vlast dolazi od naroda koji daje vladaru polet da vlada o u tom trenutku dok se vodila ideoloka bitka, Franjo Josip je sam proglasio ustav pa ga zato zovemo oktroiranim o ve sama injenica da ustav nije donesen uz predstavnitvo naroda, nego ga je vladar nametnuo, pokazuje put kojim dvor smjera, da od tekovina revolucije nee biti nita o uz mladog je vladara i konzervativna vlada koja ne ulijeva povjerenje o Ustav je taktika za postupno smirenje stvari o oktroirani ustav je predvidio autonomiju za historijske pokrajine o one bi imale svoje lokalne sabore, ali istovremeno je dana golema mo glavnom parlamentu o tekoer, ustav daje vladaru pravo da proglasi nitavnom bilo koju odluku lokalnih vlada ako smatra da je na tetu monarhije o zato oktroirani ustav u Hrvatskoj, a i drugdje, nailazi na otro suprostavljanje o dok nije bila uguena maarska revolucija vladar je imao potporu Hrvatske, a od tada je svako odbijanje ustava u Hrvatskoj postalo opasno zbog vojske o Jelai je shaao da je bolje prihvatiti ustav, nego si natrpati vojsku na vrat o zato je taj ustav poetkom rujna 1849. bio proglaen i u Hrvatskoj, ali to formalno nije znailo nita jer nikada niti jedna institucija (lokalni parlament) nie bio sazvan jer je cilj dvora bio oit to prije uspostaviti apsolutizam o tamo gdje je vojska ustav ne moe funkcionoirati 31. prosinca 1851. proglaen je silvestarski patent to je bio nacrt ureenja monarhije kae se da je oktroirani ustav stavljen van snage jer ga nije bilo mogue oivjeti zato to razdoblje od donoenja oktroiranog ustava i i proglaenja u Hrvatskoj pa do 1851. nazivamo uvertirom apsolutizma

14

od tada se poinje vladati patentima to je dvor natjeralo da krene u apsolutizam? to je izraz nude, objektivnih okolnosti u kojima se monarhija nala, proizlazi iz samog karaktera monarhije ravolucije su pokazale da ako se zemlja ne pretvori u jedinstvenu, moderno organiziranu dravu, od nje nee biti nita, pa se moralo iz sredita krenuti s takvim ureenjem treba jedinstvenim pravnim normama povezati zemlju, a to se nakon revolucije moglo samo diktatom odozgo, (prvi put je to pokuano u vrijeme Marije Terezije i sada opet) no nije samo iskustvo dvora u vezi nacionalnih pokreta bilo razlogom uvoenja apsolutizma, ve je monarhija bila heterogena i u privrednom, kulturnom i ekonomskom smislu ve krajem 18. st. u nekim se dijelovima zemlje ukida feudalizam , ali ne u svima (npr. u Hrvatskoj) zbog ega se svuda trebaju stvoriti temelji za moderno graansko drutvo, a za to je potrebno nekoliko godina (upravo se to dogaa 50-ih godina) prema tome to nije samo doba represije, ve i velike reforme cjelokupnog drutva u svim krunovinama ali bilo je bitno postaviti na noge moderne institucije u samome Beu (npr. Ministarstvo pravosua, kolstva, policije itd.) osigurati komunikaciju iz sredita sa svim ostalim krajevima naravno, to su reforme imale negdje pozitivne, a negdje negativne rezultate (takaer, ta modernizacija nije uvijek bila ugodna) dakle, razdoblje neoapsolutizma = intenzivne reforme 3. razlog za uvoenje neoapsolutizma je vanjska politika, a to znai da HM ima ambiciju da se nametne Europi kao velika sila, ali to ne moe ako ostane takva kakva je bila (heterogena, gospodarski i ekonomski neformirana), eli to zbog otvorenog pitanja njemakog ujedinjenja naime, te drave pokazuju tendenciju da se njemaki prostor nacionalno integrira, a prilike za to 1848. nije bilo nakon poraza revolucije, Monarhija, kao konzervativna sila, ima ambiciju stati na elo ujedinjenja i to po sustavu velikonjemakog ujedinjenja gdje bi imala glavnu rije ali zbog toga vodi veliku bitku s Pruskom koja eli biti glavni imbenik ujedinjenja na vanjskopolitike ambicije monarhije idu i dalje kontrola apeninskog poluotoka (ima Lombardiju i Veneciju pomou kojih kontrolira sve dravice na poluotoku i na naki nain kontrolira Francusku Rusija se u to vrijeme jo nije afirmirala kao sila na europskom prostoru pa je ovo idealna prilika da Europa bude ono to je HM Liberalizam je suta suprotnost apsolutizmu 1848. on je u Europi postigao neke rezultate, ali sad je likvidiran kako je to bilo mogue? moralo je doi do pristanka liberala (unutar monarhije) na apsolutizam neoapsolutizam je dobrim dijelom poivao na preutnom dogovoru krune i austronjemakih liberala (graanstvo), a velikim dijelom tome je razlog mogunost zarade likvidacija feudalizma, stvaranje trita i sl. koristi krupnom kapitalu iji su nositelji liberali jedan od njih koji je pristao je odvjetnik Aleksandar Bach , u razdoblju apsolutizma zauzima jednu od najvanijih funkcija i postaje simbolom tog vremena ima izvanredne organizacijske sposobnosti, prvo je na elu ministarstva pravosua pa unutarnjih poslova koje je glavni kanal izmeu sredita i ostalih organa uprave bilo je i liberala koji su smatrali da snage unutar same krune nisu dovoljne za likvidaciju feudalizma i stvaranje moderne drave jedn od takvih je Imbrod Tkalec koji je smatrao da te snage nude gotovo rjeenje pokrajinama koje nemaju dobar potencijal u inovnicima da bi osmislile te reforme moemo razumijeti shvaanje da se zemlja mogla temeljito modernizirati prisilom odozdo na odreena rjeenja (npr. da bi se mogao uvesti novi porezni sustav trebalo je napraviti katastar, a da bi se on napravio, treba obaviti izmjeru zemlje direktno na terenu za to treba imati strunjake koji to znaju te

15

to traje strano dugo prvih nekoliko godina da se napravi privremeni katastar, pa jo nekoliko godina za trajni, a da ne spominjemo loe stanje puteva moderna birokracija u austrijskom dijelu Monarhije polako se poela oblikovat jo za Josipa I, a sada se javlja u svim dijelovima zemlje to vie nije staro feudalno inovnitvo za koje se ne gleda je li dovoljno osposobljeno, ve se sada profesionalizira raspisuju se natjeaji, gledaju se kvalifikacije kandidata, inovnitvo postaje struno, a dijeli se u 3 skupine: o pisari to inovnitvo postaje posebna kategorija inovnitva, dobivaju uniforme te ih zovu bachovi husari (u uoj Ugarskoj), ilirac Janez Trdina napisao je knjigu sjeanja na ovo razdoblje neoapsolutizma Bachovi husari i ilirci to im omoguuje da postanu posebna kasta? plae definitivno nisu, ve to to nema nikakve mogunosti kritike javnosti na njihov rad, nitko ne bi riskirao zatvor kritizirajui reforme i njihovo provoenje, zato birokratskom aparatu raste ugled i on je odan monarhiji o Vojska - ima golem utjecaj na krug oko mladog vladara, a afirmirala se na injenici da je uspjela slomiti revoluciju, vojska je represivni aparat i kruna se, ne bez razloga, oslanja na nju o Katolika crkva apsolutizam i katolicizam u monarhiji do 1848. nisu mogli nai zajedniki jezik, drava se u vrijeme Josipa II. stavila iznad crkve i crkva je bila pod dravnim reimom, ali je i jedina preivjela sve njegove reforme zato je crkva spremna prihvatiti neoapsolutizam drave koja je mona i pritie je? 1848. je sazvana biskupska konferencija nma mig dvora da bi crkva dobila odreeni utjecaj u drutvu, iostalom vrhovi katolike crkve regrutiraju se iz krugova visokog plemstva i nisu skloni liberalizmu; 1855. sklopljen je konkordat izmeu crkve i drave, tj. konzervativnog Pija IX i Franje Josipa (konkordati mogu biti raskinuti samo obostranom odlukom strana koje ih sklapaju i vrlo je moan dogovor); tim konkordatom katolika crkva je odreena kao dravna religija; nema ravnopravnosti konfesija; Franjo Josip postaje posebni zatitnik crkve koji ima pravo odabira niih poloaja, a episkopati (austrijski arhiepiskop) se imenuju dogovorom izmeu vladara i sv. stolice crkvi je dan irok utjecaj na drutvo osnovne kole su pod kontrolom crkve, u javnosti ne smije biti publicirano nita to nije prelo crkvenu cenzuru dinastija u katolicizmu vidi vezivno tkivo za cijlue monarhijui zato se pritie maarsko i eko protestantsko plemstv koje je liberalno; carska obitelj, koja je brojna, svoje lanove alje na istaknute poloaje u vojsci, crkvi, manje u dravnu upravu itd. te igraju izrazito politiku ulogu, imaju funkciju spona izmeu vladara i zemlje u lipnju 1849. rasputeno je Bansko vijee kao samostalna hrvatska vlada te se formira banska vlada koja ima izrazito drugaiju funkciju ustav definira monarhiju kao nedjeljivu cjelinu te da krunovine koje imaju neku autonimiju s vreenom treba Jelai je dobio pravo da bira manje inovnike u tom tijelu upanije nii organ uprave, ali to nisu oe stare upanije, to su moderna okruja oja izvjetavaju o stanju bansku vladu koja onda izvjetava dvor Jelai ne gubi funkciju bana, ali je u biti samo formalno vrhovni inovnik koji, koliko je mogue za Hrvatsku pokuava iskoristit minimalne povlastice (u sudstvu, financijama), ali uskoro postaje figura koja je sve manje mila dvoru, budui da je vrijeme apsolutizma, u krugovima bivih suradnika postaje sve manje omiljen i zavrava svoju karijeru nimalo slavno Trdinini memoari opis razliitih oblika germanizacije (malo je subjektivan po tom pitanju), ali unato germanizaciji to je jedno vrlo dinamino razdoblje pa se ono u novijoj literaturi karakterizira kao modernizacija odozgo (vrijeme 1850-1860) osim moderne uprave, postoje i druge modernizacijske reforme cilj vrhova monarhije bio je stvoriti jedinstvenu carevinu sa zajednikim jezikom, a to nije nita drugo nego germnizacija

16

uvodi se njemaki kao nastavni jezik u gimnazije, uvodi se u vrhovne organe uprave u Hrvatskoj, ali germanizacija nema isti intenzitet u poetku 50. ih godina kao u drugoj polovici 50-ih rasla je potreba za slubenim prevoditeljima hrvatskog na njemaki jezik i obrnuto (jedan od slubenik prevoditelja banske vlade bio je Dimitrije Demetar koji je dosta uinio za Hrvatsku tada), no s vremenom se nije poeo koristiti u niim organima uprave jer se tedilo sa inovnicima (nije bilo mogue slati prevoditelje u sve institucije) a dokumenti koji su slani bili su originali, na njemakom tako na mala vrata tee germanizacija u Trdininim memoarima vidi se i aljenje zbog zapoljavanja stranih inovnika u vrhove uprave, ali injenica je da je bilo vrlo malo domaih obrazovanih inovnika 3 su stvari bile najvanije u tom razdoblju: o uvoenje modernog pravosua o uvoenje modernog poreza o zemljino rastereenje zemljino rastereenje proces odvajanja , podjele zemlje izmeu biveg feudaca i biveg podlonika selino zemljite od tada pripada bivem podloniku, ali trebalo je utvrditi to tono ini to selite to nije bilo jednostavno jer nisu svi urbari bili dostuni, a neki su bili i zastarijeli zakon o tome kako provesti tu podjelu nametnut je patentom 1853. ali postojale su i druge zemlje na vlastelinstvu izvanseline (ume, panjaci, livade) koje koriste i bivi kmet i feudalac taj je problem rijeen 1857. ta dva patenta treba istaknuti jer je Hrvatska bila agrarna zemlja i nema kapitalistike privrede dok zemlja ne prijee u privatno vlasnitvo reforma pravosua u feudalnom sistemu sudstva postojalo je vie razliitih sudova, najvii prije 1848. bio je banski stol, a postojali su i vlastelinski, kotarski i dr. sudovi te sudovi slobodnih kraljevskih gradova do 1848. bila je izraena povezanost uprave i sudstva, to znai da pravosue ne postoji kao samostalna institucija, tj. poslove sudstva vre isti oni inovnici iz uprave a nakon 1848. se uvodi novi sustav formira se sudstvo od najnieg kotarskog pa do najvieg zemaljskog (ali taj nije vrhovni, nema samostalnost), uprava se odvaja od sudstva 1852. se uvode novi, za cijelu zemlju vaei austrijski graanski i austrijski kazneni zakon te modernizira kazneni postupak tad moemo rei da se u Hrvatskoj prvi put organizira sudstvo formirano je moderno odvjetnitvo (odvjetnikom ne moe postati bilo tko, ve se mora polagati struni ispit) moderniziran je sudski postupak koji se u razdoblju apsolutizma zove inkvizicijski, a cilj je bio postii da onaj tko je optuen i prizna krivnju ne smije znati za koje je djelo konkretno optuen kako ne bi prekrio dokaze ili ne govorio istinu, takoer optueni nije sudjelovao u postupku, ve je pismenim putem komunicirao sa sudcem koji je istovremeno bio i tuitelj od 1848. rasprave postaju javne, sud je samostalna institucija, postoje dravni tuitelji na prvostupanjskim (kotarskim) sudovima stjecanjem okolnosti inovnici obavljaju i sudsku ulogu (jer nema dovoljno sudaca) moderni porezni sustav u ranom novom vijeku postoje 2 glavna dravna poreza domestical i kontribucija (vojni porez) te je to razmjerno jednostavan dravni porez, a sada porezni sustav obuhvaa porez na zemlju zemljarina kojeg plaaju svi to je najvaniji porez u Hrvatskoj koja je agrarna zemlja, a porez se plaa ovisno o veliini posjeda drugi najvaniji porez je kuarina, a plaa ga svatko tko posjeduje kuu sljedei je porez bio prihod od iznajmljivanja kua zatim porez koji je proizlazio iz prihoda steenih osobnim radom osim poreza postojali su i prirezi npr. prirez na duhan, peenje, rakiju sve te reforme ne uvode se brzo jedno je donijeti odluku, a druga stvar je to zaivjeti porezna reforma nije bila uspjena jer je bila previe za Hrvatsku a nije postojao razvojni plan

17

rat koji je izbio u proljee 1859. izmeu Francuske koja eli pomoi Pijemontu koji pomae Lombardiji da se oslobodi monarhije; monarhija je taj rat izgubila te je skren ugled vojske i izgubljena Lombardija, a to je znailo ekonomski udarac nakon zavretka tog rata u dravi se osijea da bi se neto moglo dogoditi postojeem reimu 15.07.1859. Franjo Josip izdaje manifest kojim nastoji objasniti da je rat zavren i opravdati gubitak Lombardije te obeaje neka poboljanja u upravi zemlje naime, on tada nije imao namjeru odustati od apsolutistike vladavine, ali taj je sistem bio uzdrman (financijska kriza, izdaci za rat, za reforme) krajem 1859. kralj je shvatio da postoji velika ansa da zemlja proglasi bankrot, a izlaz je vidio u sazivu tijela koje bi vladara savjetovalo kako isplivati iz krize odlueno je da se carevinsko vijee, kao savjetodavni organ, proiri s 1-2 predstavnika iz svake od krunovina (pa bi postalo proireno carevinsko vijee), te bi bilo stalno savjetodavno tijelo to se tie financijskih pitanja sve ovo navedeno bio je jak signal da dosadanji siste nee jo dugo izdrati Franjo Josip je propisao da se to tijelo ne smije sastajati javno i da se ne smije baviti drugim pitanjima osim onih koje vladar zada, ali kada su se poeli sastajati ta je odrednica skrena, a tijelo je vladaru rekla da nema popravljanja financijske situacije ako ne doe do podjele vlasti, nakon pritiska kojeg su izvrili na vladara uvjerili su ga i uspostavljeno je ustavno stanje, to ne bi bilo mogue da se nisu dogovorili austronjemaki liberali i maarski starokonzervativci jer je i jednima i drugima odgovaralo da se ukine apsolutizam 15.10.1860 objavljena je listopadska diploma (ili trei oktroirani ustav) s ime je konano likvidiran apsolutizam i zacrtano je kako bi ubudue monarhija trebala funkcionirati listopadska diploma vidi dravu kao federacioju, ali ne onako kako su poeljeli neki predstavnici (npr. Strossmayer i Vraniczany), ve kao federaciju povijesnih zemaljagdje bi postojao sredinji parlamentkoji bi rjeavao pitanja za cijelu zemlju u Hrtvstkoj je listopadska diploma razmjerno povoljno poela, ali su je svi d+shvaali kao jedno prijelazno rarjeenje,tj. kao prijalaz prema punoj ustavnosti, ali to se nije dogodilo potkraj veljae 861. dolo je iz Bea tumaenje diplome taj je patent napravio 3 koraka unatrag jer predvia usku lokalnu autonomiju io opet centralizam, a nije bilo nikakvog izgleda da se stvari promjene s padom apsolutizma 15. 10. oekivao se saziv hrvatskog savora pa je u 1. mjesecusazvano bansko vijee kako bi se izabrali zastupnici sabora kakav je predvien listopadskom diplomom, a umjesto toga to je tijelo poelo postavljati neka dravno-pravna pitanja slubeno, apsolutizam prestaje s donoenjem ustavnog nacrta listopadske diplome ona predvia vrlo iroku autonomiju austrijskih pkrajina, ali ne na temelju nacija, ve na osnovi starih povijesnih pokrajina zajedniki poslovi bili su: o vojska o financije o vanjski poslovi odmah je sazvana banska konferencija- tada je ban bio okevi (nakon Jelaia), konferencija je imala zadau formirati izaslanstvo na sabor koji se imao sastati 1861. ta banska konferencija, ve prije samog sabora 1861 postavlja neke temeljne dravno-pravne zahtjeve, a iz vladareva odgovora vidimo njegovo lobiranje izmeu hrvatskih zahtjeva i Maara zahtjevi: o ujedinjenje banke hrvatske sa Dalmacijom i 3 istarska kotara (Labin, Volosko, Novigrad) o da vladar za Hrvatsku formira vrhovnu vlast hrvatsku dvorsku kancelariju koja bi bila neovisna o vrhovnoj dvorskoj vlasti za Ugarsku o nact o samoupravi gradova i upanija, tamo je peat dao Ivan Maurani, koji je predvidio vrlo iroku autonomiju za upanijske skuptine

18

vladar je samo djelomino izaao u susret zahtjevima pristao je da se formira vrhovna vlast za Hrvatsku, ali ne pod istim imenom ko za Ugarsku, ve se zove Privremeni dvorski dikasterij pitanje Istre je posve preutno, a to se tie Dalmacije, vladaru je bilo stalo do sjedinjenja s Dalmacijom ne doe jer taj prostor vrh monarhije smatra za sebe stratekim teritorijem naime, prostor Dalmacije Beu ne donosi nikakvu ekonomsku korist, ve je vana njena prisutnost na Mediteranu kroz izlazak na Jadran ne bi bilo upitno da vladar kae ne ujedinjenju nego poruuje da se predstavnici Banske kancelarije trebaju dogovoriti s Dalmacijom, a u to vrijeme Lazar Mamuza ? uz pomo austrijske vlade zakulisnim igrama ini sve da do toga ne doe 1860. u Dalmaciji se na veliko debatira treba li se ujediniti s Hrvatskom, te postoje 2 struje: o autonomaka ne nijee hrvatski identitet Dalmacije, ali se odupire sjedinjenju (autonomai nisu kao iredentisti), dalmatinsko stanovnitvo nema puno zajednikog s Austrijom, ve je odgojeno u talijanskoj kulturi i nema nita protiv sjedinjenja o narodnjaci okupljaju se oko zadarskog lista Il Nazionale te od 60-ih godina jaaju i stvaraju se uvjeti za djelovanje preporodnog pokreta u Dalmaciji vladaru je nakon listopadske diplome stalo da nae zajedniki jezik s Maarima krajem 1860. ukinuta je srpska Vojvodina koja je naruavala integritet Ugarske (kako su Maari to shvatili) iako je Jelai proglasio Meimurje dijelom Hrvatske, vladar je samovoljno onda 1861. taj prostor ukljuio u Ugarsku iloki i rumski kotar su ipak pripali Hrvatskoj te se tako obnovila Srijemska upanija, ali je taj potez zakomplicirao odnose izmeu Srba i Hrvata, naime, Ilok i Ruma stvorili su dojam kod Srba da je rije o nagodbi izmeu Maara i Hrvata prikljuenje Meimurja Hrvatskoj nije ostavilo dobar dojam, ali nije posvaalo Hrvate i Maare od kraja 1859. u hrvatskoj je javnosti razvijena ideja da se Hrvati mogu othrvati bekom apsolutizmu samo uz pomo Maara kako javnost u Hrvatskoj doekuje listopadsku diplomu? svi ju vide kao prijelazno rjeenje te nisu zadovoljni s nainom na koji taj nacrt ustavnog zakona donesen, ve trae da svi zakoni budu doneseni uz suglasnost svih predstavnika naroda, ali openito nije bilo nikakvog spora jer su je svi prihvatili kao jedno prijelazno rjeenje sve do veljakog patenta je vrijeme velikih oekivanja o emu svjedoi Pozor list narodne stranke (koja e kasnije odigrati veliku ulogu, a iji su lanovi I. Kukuljevi Sakcinski i Franjo Raki), list poinje izlaziti 1860, a u njemu se predlae potpuna autonomija Hrvatske u unutranjoj upravi sabor poinje zasjedati 1861. veljaki patent je imao zadau tumaenja listopadske diplome, ali je zapravo bio njena negacija, negacija te iroke autonomije povijesnih pokrajina autor patenta je Antun Schnerling koji je olienje ideja austtronjemakih liberala, a njima ne odgovara diploma, ve centralizacija, te austronjemako graanstvo ima aspiraciju dominirati politikom monarhije patent je suzio autonomiju pokrajina, tj. onaj opseg poslova koji bi trebao biti u kompetenciji lokalnog sabora i opet je uveden sredinji parlament koji se sastaje u svom irem sastavu (poslovi za cijelu Monarhiju), a ui dio je trebao raspravljati samo o poslovima za austrijski dio Monarhije, tj., onaj koji se ne tie Ugarske pa moemo rei da ve tu imamo naznake dualizma i da nagodba 1867 nije dola preko noi naravno da je patent negativno utjecao u Hrvatskoj, a jo vie u Ugarskoj te Maari zbog toga na svom saboru 1861. ostaju na konceptu peronalne unije i na travanjskim zakonima iz 1848. hrvatski sabor se sastao 15.4.1861 i to predstavlja jedan od najznaajnijih sabora tad se jo ne zna hoe li veljaki patent ostati konano rjeenje za monarhiju zbog ega se taj sabor osjea i ponaa kao pravi parlament te trai od vladara da mu poalje dokumente po kojima on stupa na

19

prijestolje; iznio je niz zakona modernizacijskog karaktera, ali je sve propalo jer je u 11 mjesecu rasputen vladar je imao neka oekivanja od hrvatskog sabora i to je iznio u reskriptu dokumet koji se u drugoj polovici 19. st. sveano itao na poetku saziva sabora, u tom dokumetu vladar kae saboru to oekuje da se rijei: o dravno pravni odnos izmeu Hrvatske i Ugarske o da sabor izabere svoje predstavnike u sredinji parlament koji funkcionira na temelju veljakog patenta, a to znai da sabor prizna takvu usku autonomiju o da sabor odredi kako e Hrvatska biti predstavljena u tom parlamentu te da izabere delegaciju za krunidbu Franje Josipa za hrvatsko-ugarskog kralja dakle, hrvatski sabor se sastao, ali je izrazio svoje nezadovoljstvo: o injenica da je to sabor u kojem nisu predstavljene sve hrvatske zemlje (nema predstavnika Dalmacije, Vojne krajine, gdje predstavnici uope nisu izabrani, a nema ni Rijeke gdje su izabrani, ali nisu doli ni iz srijemske upanije gdje su umjesto 15 dola 2 predstavnika) predstavka Odlomci iz hrvatskog dravnog prava za narodnu Franjo Raki u veljai 1861 vladar je dao nalog dalmatinskom saboru koji se sastao u Zadru da odabere peredstavnike koji e se s hrvatskim saborom dogovoriti o ujedinjenju, ali on to naravno nije mislio ozbiljno to se tie vojne krajine kasnije su odabrani zastupnici, ali su imali pravo raspravljati samo o pitanjima Hrvatske i Ugarske, a o pitanju ujedinjenja Vojne krajine nije dolazilo u obzir u Rijeci je stanovnitvo uglavnm bilo promaarski orjenitrano te tu poinje velika bitka za ovaj grad i stvara se njeno pitanje (kasnije rijeka krpica) rasprava o odnosu s Ugarskom vodila se dugo te su se stvorile dvije struje: o narodna (okupljeni oko Pozora) o unionisti oni nisu maaroni jer se maaroni javljaju tek u 80-im godinama za vrijeme Khuena prijedlog rjeenja kojeg je prihvatila veina formulirala je narodna stranka, a iznio ga je Ivan Maurani uz dopunu Josipa Perkovca o 1848. prekinuti su dravno pravni odnosi izmeu Hrvatske i Ugarske, i stvarno i pravno (to znai da sve ono to je od 1102. postojalo vie ne postoji) time nastoje izbjei da se dogovor s Ugarskom vie ne optereuje prolou i daju anse hrvatskoj politici da se sad postavi kao ravnopravni partner Maarima o izjava da je Hrvatska, zbog koristi koju bi imala spremna ui u dravno-pravni savez s Ugarskom, ak i ui nego to je bio 1848. o Perkovac je dodao prijedlog koji se pokazao vidovitim prije nego li ponu rasprave o tome kako e izgledati veza izmeu Hrvatske i Ugarske, Maari moraju:

priznati hrvatsku samostalnost, tj. da jame da e se ravnopravno odnositi da se prizna stvarni i virtualni integritet Hrvatske (virtualni sve ono to Hrvati jednog dana misle spojiti s banskom Hrvatskom)

da se Maari odreknu toga da pitanja unutarnje uprave, crkve, kolstva, sudstva budu predmet rasprave o zbog svega toga kae se da je Perkoveva dopuna definirala minimum hrvatske autonomije, to takoer znai da pomiljaju oni na jo iru autonomiju o ovo sve postalo je zakonski lanak 42. iz 1861. tj. jedini zakonski lanak kojemu je vladar dao sankciju Unionistika struja (prezentira je Mirko Bogovi) 1861 se razlikuje samo po tome to smatra da 1848. odnosi izmeu Hrvatske i Ugarske jesu prestali formalno ali ne i pravno, dakle da oni postoje i dalje pa Maarima ne treba predstavljati nikakve uvjete to nipoto ne znai da su unionisti bezuvjetno jurili u zagrljaj s Maarima, ve da su eljeli da pregovori ponu to prije i da se o svim pitanjima raspravlja, oni nisu protiv hrvatske autonomije

20

na saboru 1861 sjede Eugen Kkvaternik te Ante Starevi koji je tad uvjeren da Hrvatska na temelju svog povijesnog prava ima pravo stvoriti svoj punopravni suverenitet uz osobu vladara (personalna unija) i Kvaternik to smatra krajnjim ciljem, ali on je privremeno od njega voljan odustati pa je na saborskom govoru izrazio stajalite da Hrvatska treba izravno pregovarati s kraljem, ali sam Kvatenik kae da nije mogue zanemariti injenicu da Monarhija postoji pa bi Hrvatska bila spremna imati neke zajednike poslove, ne s Ugarskom, ve s HM te ako Ugarska dobije svoju samostalnost, te je mora dobiti i Hrvatska razlike izmeu Kvaternika i Starevia o Kvaretnik je izdao knjigu u Parizu pokuavajui prosuditi interes svjetske javnosti za hrvatsko pitanje o dok Starevi sebe vidi kao uitelja eli stvoriti uenje pomou kojega e osvijetliti hrvatsku situaciju s obzirom na njenu stvarnu prolost sabor je veinom odbio prihvatiti rjenje kakve je vladar zamislio i odbio je poslati svoje predstavnike u sredinje tijelo sabor je rasputen (i jedan i drugi) kao izraz ljutnje do 1865. slijedi razdoblje tzv. Schmerlingovog centralizma kada Monarhija do 1867 trai oblik po kojem bi mogla funkcionirati, kroz svo to razdoblje sredinji parlament, iako nepotpun (npr. esi su ga napustili), nastavlja postojati hrvatski privremeni dikasterij, na elu kojeg je Maurnai, postaje Hrvatska dvorska kancelarija sa sreditem u Beu i Mauraniem kao ministrom provizorij: jedan njegov dio stao je uz Maurania i uz politiku tzv. hrvatske vlade, Maurani u prvom planu eli ostvariti teritorijalni integritet, a strogo eli da Hrvatska prizna zajednike poslove za cijelu monarhiju prije nego to uine Maari jer ako bi se to dogodilo bilo bi daleko povoljnije u poetku je kod Rakog i njegove struje imao potporu, ali se poslije oni odvajaju i formiraju Narodnu liberalnu stranku, a Kukuljevi i Maurani Samostalnu narodnu stranku, s time da to jo uvijek nisu prave stranke nego samo struje nadbiskup Juraj Haulik smatra, kao i Maurani, da bi bilo dobro postii nagodbu s Krunom prije nego to uine Maari Maurani je u Beu oko 1863 dobio povoljno svjetlo da se Dalmacija spoji s Hrvatskom ako Hrvatska ue u Kraljevstvko carevinsko vijee (parlament) s time u vezi 1863. je objavljena broura koja propagira stajalite Samostalne narodne stranke, a zove se Uvjetno ili Bezuvjetno to je ujedno i program Mauranieve stranke broura predlae da Hrvati uu u Carevinsko vijee uz prethodni dogovor s vladarom i uz uvjet da carevinsko vijee jami Hrvatskoj pravo na sjedinjenje i da Hrvatka ima svoj autonomni budet s kojim bi se financiralo kolstvo, crkva, uprava, sudstvo Mauranieva je namjera bila prihvatiti stanje kakvo jest, a onda iz tog stanja krenuti dalje 1864. je obustavljen list Pozor pritisak reima raste kako rastu pripreme za sazivanje sabora u proljee 1865 dogaa se ono ega se Maurani pribojavao Deak Ferenc tiska tekst u kojem se vidi da je Maarska spremna pristati na neke ustupke i odrei se svoje potpune autonomije te iznosi ideju dualizma prva stvar koja se nakon toga dogaa je najava saziva ugarskog i hrvatskog sabora u Hrvatskoj se odvijaju izbori, Mauranieva struja gubi, a on daje ostavku dogaa se jedna stvar koja sugerira da je s centralizmom gotovo maknut je Schmerling, a na njegovo mjesto doveden Belcredi, uvjereni federalist, te je privremeno suspendiran veljaki patent i na snazi je ponovno listopadska diploma hravatski sabor u zraku vidi naznaku da e doi do sporazuma Maara s Monarhijom

21

nakon sloma austrijske vojke u Pruskom ratu, iza kulisa se odvijaju ubrzani dogovori kako bi trebala izgledati nagodba izmeu vladara i maarske politike elite to je to ideologija? to je skup predodbi o zateenoj povijesnoj zbilji, tj. o drutvenoj stvarnosti cilj autora ideologije nije opisati samu drutvenu stvarnost, nego osigurati da se ona mijenja same predodbe o drutvenoj stvarnosti su uglavnom fregmentarne, stoga ideologije nuno iskrivljuju stvari i nije ima za vjerovati, njihova je priroda takva da manipulira ideologije se esto pozivaju na povijesna iskustva i dogaaje iz prolosti, ali ne na nain da tu prolost nastoje objasniti, nego da je iskoriste u sadanjosti pravatvo kao ideoloki sustav je dijete Starevia i Kvaternika, oblikuje se 50-ih godina 19. st., ali ne moe izai na povrinu zbog apsolutizma Starevi se uputa u sukob s Karaiem zbog njegove izjave da su tokavci Srbi u Parizu 1859. izlazi Kvaretnikova knjiga kojom Europi eli objasniti to su to Hrvati i to bi oni htjeli Francuzi nisu pomogli u rjeavanju hrvatskog pitanja, ali je knjiga vrijedna kao prvi spis u kojoj je sistematiziran pravaki nauk na stvaranje pravatva kao hrvatsku nacionalnu integracijsku ideologiju utjecao je: o slom koncepcije ilirizma 48/49 o iskustvo s apsolutizmom i germanizacijskim tendencijama 50-ih godina istovremeno se kao reakcija na pravatvo javlja jugoslavizam u pravatvu ko ideolokom sustavu temeljna je ideologija hrvatsko dravno pravo ona je funkcionalna i u drugoj polovici 19. st. kao to je bila i prije, to je politiki elemet zahtjevi pravatva se argumatiraju prolou i to dravno pravo takoer za to koristi (a koristi ga i jugoslavizam) hrvatska- dravno pravna ideologija formirala se ve 30-ih godina s Kuevievom knjiicom temeljni dokumenti na kojima se ta hrvatska dravno-pravna ideologija poziva: o Pacta Conventa o itav niz dogaaja na kojima se argumentira itav niz posebnosti u odnosu na Ugarsku prije 1526. o cetinska diploma po kojoj se pravda ideja da postoji obveza dinastijie, ali i obveza hrvatskog plemstva, dakle neki uzajamni dogovor o pragmatika sankcija iz 1712. kad je rije o stajalitu pravatva prema Ugarskoj, odnosno austrijskom dijelu monarhije, onda i po Stareviu i po Kvateniku je maarizacija manje zlo od germanizacije njoj Starevi negira svaki doprinos u razvoju europske kulure Starevi je inspiriran francuskom kulturnom revolucijom, a krucijalni dogaaj u europskoj prolosti je za njega revolucija 48' kao i svi ideolozi on je bio nekritian pa je hvalei revoluciju hvalio i Napoleona III. koji provodi apsolutizam, a protiv kojeg je Starevi kad je rije o Franji Josipu sukus pravakih tenji je ideja o samostalnoj hrvatskoj dravi izvan HM po Stareviu i Kvaterniku Hrvatska je nazakonito u okviru HM pa prema tome ne priznaje nagodbu 1867 Stareviev je cilj ne sudjelovati u politikom ivotu, ve stvoriti uenje koje e u pogodnom trenu dovesti do osamostaljenja Hrvatske Starevi se ljuti na katoliko sveenstvo jer je okrenuto drugoj struji na cijelom junoslavenskom prostoru za Starevia nema nikog drugog osim Hrvata i eventualno Bugara nije rije o tome da Starevi misli da bi se sad svi trebali pohrvatiti jer naime tako to interpretiraju 60ih godina srpski povjesniari to nije istina jer je on liberal i demokrat Starevi predvia da e svi juni Slaveni osim Bugara jednog dana shvatiti da su Hrvati i zato negira i Srbe i Slovence (meutim, postoje latinski dokumenti u kojima imamo izraz Serbus servus ali i

22

Sclavus, pa Starevi to interpretira na svoj nain sclav znai rob pa nema nikakvih junih Slavena, kao i servus = rob to je izmiljotina onih koji odbijaju prihvatiti njegove teze, tj. Slavo-Srbi) to nema veze ni sa Slavenima ni sa Srbima, ve time da on oznaava poluljude koji se ne ele osloboditi tog ropstva prihvaajui njegovu tenju za slobodom, tj. ne dijele njegovo uenje napisao je jednu brouru Pasmina Slavo-Srba (on smatra i Jelaia i N. ubia Zrinskog Slavosrbima, a Zrinski i Frankopani su simbol Hrvatstva i pravai ire njegov kult) pravaka knjievnost 60-ih godina E. Kumii Urota Zrinsko-Frankopanska Kumii pie za obini sloj graanstva koji nije u stanju itati teke Starevieve tekstove za pravae je bio problem i rijeiti pitanje konfesije Starevi kae da su Hrvati narod koji ispovjeda 3 vjere katoliku, pravoslavnu i muslimansku s dolaskom Khuenova reima sve se vie stanovnitva poistovjeuje s pravakom ideologijom malo graanstvo, inteligencija i katoliko stanovnitvo Folnegovi izveo transformaciju izvorne pravake ideologije u moderno pravatvo koje onda promovira i Josip Frank Frank se nadao da e dinastija radi vlastitog interesa morati rijeiti hrvatsko pitanje, jer je to podruje koje ne moe ostati nezadovoljeno ako se monarhija hoe iriti na istok i postati sila, ali e u tom sluaju Hrvatskoj biti nemogue potraiti rjeenje u okviru Monarhije to je to moderno pravatvo, prvi put ta ideja ulazi u pravaki program 1894. kako se to moglo dogoditi dok je jo bilo Starevia? o Starevi je vidio da je taj njegov radikalizam bio kontradiktoran i puta Franka, ali dosljedan je sam sebi u svojim izjavama Jugoslavizam potpuno suprotan program, ali ima dodirnih toaka samo zbog injenice da se radi o istom prostoru, a druga dodirna toka je hrvatska pravna i dravna ideologija razlika je u tome to Starevi i Kvaternik vide Hrvatsku izvan Austrije, a jugoslaveni (Raki) vide Hrvatsku u okviru monarhije Strossmayerova Narodna stranka za razliku od pravatva ne negira da se na ovom prostoru formiraju 3 nacije Srbi, Hrvati i Slovenci nosioci jugoslavenstva su potpuno odreeni u tvrdnji da su nosioci te kulture 3 naroda koji bi mogli jednog dana postati jedan ako se oblikuje zajednika kultura sa zajednikim jezikom it oje je njigoh glavni stavak zato je Akademija dobila naziv jugoslavenska, a ne hrvatska, ona treba biti sredite takve kulture i neko autohtono obiljeje da bi se sprijeilo utapanje u maarsku ili bilo koju drugu kuluturu, a ono to ih motivira je strah od premoi njemake kulture Strossmayerova lozinka je prosvjetom do slobode jugoslavenstvo inzistira na dvije injenice: o da su po svojoj prolosti jugoslaveni toliko razliiti da nikakvo mehaniko sjedinjenje ne dolazi u obzir,a ako da onda to mora biti federacija o nosioci jugoslavenstva smatraju da bi hrvatska mogla postati centar za skupljanje junih Slavena u okviru Monarhije, a Srbija ostaje izvan Monarhije tu se javlja BiH 1875 ustanak 1878. monarhija na kongresu nastoji da u okviru Turske postane zatitnik stanovnitva BiH i to e dovesti do aneksije 1878 monarhija okupira BiH i BiH postae faktor razdora meu Srbima izvan monarhije i narodnjaka u Monarhiji koji brane to i smatraju da e biti u redu ako BiH jednog dana doe u okvir Monarhije Srbima jugoslavizam uope nije jasan niti je potreban, oni 78' dobivaju svoju autonomiju i nisu toliko jaki da mogu afirmirati tu koncepciju 60-ih godina se otvorilo veliko pitanje Srba u Hrvatskoj to je pitanje priznanja Srba i to postaje problem unutar same Hrvatske tad se postavlja pitanje tko je nosilac hrvatske dravnosti, Srbi trae da dobiju status politikog naroda, to znai da hrvatska drava nije izraz samo hrvatskog naroda ve i Srba koji ive u Hrvastkoj

23

to je faktor hrvatsko-srpskih sporova kojima e se kasnije nadodati i neki drugi temelj jugoslavizma je liberalizam i katolicizam Ferenc Deak u prvom maarskom listu daje prvi put naslutiti da Maari odbace svoju elju za personalnom unijom u Beu su ti njegovi travanjski lanci jako odjeknuli maknut je Schmerling simbol apsolutizma na njegovo mjesto dolazi Belcredi, novi predsjednik vlade, sklon federalizmu - da se monarhija treba podijeliti u 5 jedinica, a jedna bi obuhvaala sve june Slavene vladar je opozvao veljaki patent to znai da ponovno stupa na snagu listopadska diploma koja predvia ureenje monarhije kao federacije to Maarima nije drago oni ipak pristaju na igru jer oekuju da e monarhija zaratiti s Turskom, a taj je sukob vaan jer o njegovu ishodu ovisi kakva e se Njemaka stvoriti drugo, pitanje je hoe li monarhija preiviti izbacivanje iz njemakog saveza jer svi znaju da sukob monarhije s Pruskom monarhiju moe stajati glave krajem 65' politike snage u Hrvatskoj u svojim opredjeljenjima sve ovo uzimaju u obzir, ali ima je teko slijediti dinamiku jer ne znaju sve to se dogaa prije zasjedanja hrvatskog sabora sabor e s prekidima zasjedati do 67' kada e donijeti odluku da se naelno priznaju zajedniki poslovi za cijelu Monarhiju, kad su ve i Maari spremni to priznati to je bio zajedniki stav i Mauranieve Samostalne narodne stranke i Strossmayerove, ali to priznanje nije ukljuivalo sklapanje ugovora s Ugarskom, ve se smatralo da se prvo trebaju srediti dravnopravni odnosi s Ugarskom koncepcija Hrvatskog sabora prema tome je: o zajedniki poslovi, ali prvo sredit dravne poslove s Ugarskom, a onda zajedno s Ugarskom ii srediti zajednike poslove o Maari trebaju pristati na lanak 42. hrvatskog sabora iz 61' i to je uvjet koji se postavlja, to uvjetovanje pregovora vladaru nije bilo po volji pa vri pritisak na Sabor, on poputa i formira delegaciju sa Strossmayerom delegacija odlazi u Petu nekoliko mjeseci traju uzaludni pregovori, Maari se ne dre lanka 42., a delegacija je traila da Hrvatska ima vlastiti budet, tj. da sama ubire porez sa svog teritorija, te da u zajednikom parlamentu hrvatska ima svoje predstavnike koji e zemlju predstavljati kao kolektiv, a ne kao pojednici to je zadnje djelovanje Strossmayera u politikom ivotu pregovori traju od 16.4 do 16.6 ali bez rezultata i prekinuti su dan prije no to je monarhija navjestila rat Pruskoj Maari oekuju da e taj rat monarhija izgubiti , a u tom je sluaju njihova pozicija sasvim drugaija nego sada od srpnja 66' nakon poraza kod Kraljevinog Gradca Franji Josipu ne preostaje nita drugo nego da sa Deakom i ostalima pone pregovore Nagodba nije djelo hrvatskog i ugarskog sabora, ve je rezultat osobnog pregovora s vladarom i Maarima hrvatski sabor se sastaje tek u studenom 66' HM jo uvijek koketira s federalizmom, jo je na snazi listopadska diploma rat izmeu monarhije i Pruske je zavren mirom kojim je dodue monarhija izbaena iz njemakog saveza, ali jo ostaje pitanje kako e se ponaati Pruska, hoe li poeljeti proiriti svoje granice prema jugu, prema Sloveniji hrvatski sabor nastoji da se nagodi s monarhijom prije nego Ugarska (vraa se na Mauranievu politiku) vladar bi mogao priznati teritorijalni integritet Hrvatske i odreenu autonomiju zajedniki poslovi vojska, vanjska politika u veljai pada Belcredi studeni 1867 . hravatski sabor treba zauzeti odreeno stajalite, a pri tome ima niz nepoznanica, detalji o pregovorima s vladarom jo se ne znaju

24

slubeno jo vrijedi veljaki patent pitanje opstanka monarhije nije rijeeno, ne zna se do kud Pruska namjerava ii Beustova vlada: on je 67 zamjenio Belcredija nagodba koja je sklopljena je temeljini ustavni akt, osnovna stvar je da je austro-ugarskom nagodbom monarhija postala dvojna drava, a da te dvije drave u nekim stvarima uope nemaju veze postoje dva parlamenta, dvije vlade, ne postoji zajednika vlada za zajednike poslove (vojska, dio financija, vanjska trgovina, monatarna politika) ministarstva u ta dva parlamenta nisu objedinjena ni u kakvoj zajednikoj vladi svakih 10 godina obnavlja se proraun za zajednike poslove i onda se sastaju tzv. delegacije prve godine se sastaju u Beu, druge u Peti Maari su odustali od personalne unije i stvorili dravu u dravi nagodba nije sama po sebi dovoljna da smiri situaciju, potrebno je da Maari potuju dogovor sa Hrvatima, nagodba mora biti takva da bude u interese Maara u 4. mjesecu 61' Maari su pristali da Hrvati dobiju malu autonomiju, a za iru su autonomiju potrebni pregovori, sad Maari kau da nita vie od onoga to je stavljeno u tom zakonskom lanku 64. zajedniki poslovi Narodna stranka je protivnik dualizma i zna se da e se ona protiviti nagodbi pa ako se dogodi da ona pobijedi na izborima nee biti nita od nagodbe, manipuliralo se da 67' unionisti pobjede da bi nagodba prola, time dirigirao ban Pavao Rauch nagodbu su skopili unionisti, oni zastupali stajalite 64. da 48' nisu prekinuti dranopravni ugovori s Maarima, ali nisu svi oni bili spremni na tako usku autonomiju i dio njih je spreman na dogovor s narodnom strankom o svoj autonomiji, ali narodna odbija bilo kakvu nagodbu predvieno je da ban bude na elu te vlade koja ima 3 ministarstva Maari rekli da e Hrvatska s obzirom na svoju ekonomsku nerazvijenost bolje proi ako se odlui na paual da iz Pete svake godine dobije 2 milijuna i 200000 forinti da pokrije trokove ureda vlade, to je bilo 45%, dakle golema veina ide u Petu, koju e Ugarska podijeliti na zajednike poslove, time Hrvatska nije imala nikakvu kontrolu nad zajednikim financijama nagodba ipak osigurava da se Hrvatska prizna kao posebni etnitet koji ipak ini jednu dravu zajedno s Ugarskom, radi se o autonomiji koja ima neka obiljeja dravnosti (postoij sabor, vlada) s Maarske strane interpretacija je sasvim drugaija maarska vlada to tumai kao pokrajinsku autonomiju nagodba priznaje teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, jami da e poraditi na sjedinjenju Hrvatske i Slavonije s Dalmacijom i Vojnom krajinom, hrvatski jezik postaje slubeni ak i u komunikaciji s organima zajednike vlade (svi oni uredi koji su na hrvatskom prostoru, a nisu u domeni hrvatske vlade moraju uredovati na hrvatskom) bilo je u nagodbi nekoliko kvaka pitanje poloaja bana (ban ne moe postati netko s kim se ne slae maarska vlada i ona ga predlae, a kralj samo imenuje), on nije odgovoran saboru nego vladi u vladi postoji dalmatinski, hrvatski islavonski ministar s hrvatske strane dolazi do pokuaja da Hrvatska bude u saboru predstavljena kao politiki etnitet, a ne kao skupina pojedinaca, ali Maari na to ne ele pristati takoer Hrvatska nije dobila pravo da u delegacijama koje se susreu s Ugarskom i Austrijskom stranom bira svoje predstavnike, uvijek se biraju oni koji su po volji maarske vlade pitanje pripadnosti Rijeke krpica je simbol odnosa maarskih faktora prema Hrvatskoj autonomiji; u tekstu nagodbe da o pripadnosti Rijeke nije postignut nikakav dogovor Maarska inzistira da je Rijeka sastavni dio Ugarske te da mora van hrvatske autonomije biti izravno prikljuena Ugarskoj Hrvati tvrde suprotno 24.9.68' hrvatski je sabor unionistiki prihvatio nagodbu ali hrvatski sabor zbog Rijeke odbija prihvatiti nagodbu u tom obliku

25

Andrai dolazi pred Franju Josipa da Ugarski sabor nee pristati na nagodbu ukoliko Rijeka i rjeki korat ne spada pod Ugarsku Franjo Josip kae da je Rijeka posebno tijelo pod Ugarskom krunom o ijoj e se formaciji raspravljati na hrv. i Ugarskom saboru, na ve usvojenu nagodbu naprosto je 24.9. naljepljen papir s tim tekstom koji je zadovoljio hrvatski sabor, a to je bilo protuustavno Narodna stranka obje je nagodbe primila s ogorenjem jedan dio Narodne stranke je bio tome sklon, ali je mlaa struja bila odluno protiv (Raki koji se i dalje zalae za federalizam smatra da bi se onda zajedniki poslovi trebali rjeavati kako to ine i Maari s Austrijom delegacijama) Narodna stranka nije dobro prola pod pritiskom Rauchovog reima i zato je svoje glasilo Pozor premjestila u vojni dio Suska i simbolino ga nazvala Zatonik Rauch pada zbog financijskih malverzacija 1870. je ponovno godina nestabilnosti za Monarhiju Pruska se nije zaratila s Monarhijom, ali se okrenula Francuskoj Monarhija je spremna stati na stranu Francuske, ali ona uskoro kapitulira pa se to nije dogodilo jo uvijek postoji pitanje nee li sada Njemaka pokuati oteti teritorij Monarhije s aspekta Narodne stranke Slovenci bi se nali u Njemakoj, pa oni alju manifest Andraevu (ministru vanjskih poslova) da se reorganizira situacija stvori federalna jedinica gdje bi se oko Hrvatske okupila Istra, Kranjska, to se nije ostvarilo nakon to je proglaeno Njemako carstvo dvor se nalazi u situaciji kada je poeljno da se neto unutar monarhije mijenja, ponovno se daju naznake federalizma esi bi bili jedna jedinica u okviru austrijskog dijela monarhije, naravno da to Maarima nije drago jer njih interesira samo dualizam ako je monarhija federacija onda Maari ne mogu imati tako iroku autonomiju dvor je na elo predsjednika austrijske vlade stavio Forenbacha koji je bio za federalizam i 12.9. sazvao eki sabor i najavio za krunidbu ekog kralja to je sve palo u vodu nakon propasti dogovora s esima kad je postalo jasno da Nijemci ne prijete Monarhiji, uvidjelo se da e se dualizam odrati, ali ne bi da se na maarskoj sceni nije oblikovala snaga koja e ga provoditi poetkom 70' formira se maarska liberalna stranka koja je spremna odluno braniti dualizam kao trajno rjeenje ono to je bilo bitno je uvjerenje da takva pozicija koristi ekonomskom razvoju maarskog graanstva 72' su odrani izbori, pobjedila je narodna stranka koja je jo uvijek protiv negodbe, no u sabor su uli i virilisti koji s unionistima ine veinu 72' je preokret u stavovima narodne stranke shvaaju da je nagodba trajno rjeenje i da se tu ne moe nita, ali da se moe nastojati poboljati ekonomsko stanje u Hrvatskoj s umjerenim unionistima stvorena je Narodna stranka koja e na elu s Mauraniem koja e sve do 80' ostvariti itav niz reformi prihvatila je nagodbu, ali je zahtjevala reviziju onog dijela to se tie financija ukinut je paual Maurani u listopadu postaje ban prvi ban puanin uvjeren je ako reformamam ojaa hrvatsko graanstvo da e ojaati i hrvatski nacionalni pokret pa e Peta biti primorana na autonomiju imao je iroku koncepciju o reformama prije svega postizanje financijske samostalnosti primarni razlog zbog kojeg to nije ilo bio je taj to je sve reforme u Hrvatskoj u krajnjoj liniji nadzirala Peta Maarima je u interesu da donekle moderniziraju ovo podruje, ali samo dok to ne ugrozi njihovu politiku najvanije Mauranieve reforme: o likvidacija kmetstva o zakon o vjerskoj ravnopravnosti idova o dioba uprave od sudstva i to na svim razinama o sloboda javnog okupljanja

26

novi zakon o tisku o zakon o zadruzi one prave problem jer je taj fenomen nepoznanica, jer se tu radi o kolektivnom vlasnitvu i problem je kako ga podjeliti individualno njegov zakon je stvorio pravnu podlogu za neobavezno dijeljenje o moderna medicinska i veterinarska sluba o zakon o osnovnom kolstvu po prvi put je propisano da je kolstvo obavezno, kole se moderniziraju o sve do Maurania puke kole su pod katolikom crkvom, a od tada u kompentanciji ministarstva bogotovlja i nastave o u Mauranievoj Narodnoj stranci postoji i visoko katoliko sveenstvo protiv toga je Strossmayer, Raki, srpska nacionalna stranka, srpski liberali i srpska pravoslavna crkva 1869. dolazi Franjo Josip u Zagreb i doputa osnutak sveuilita s 3 studija pravo, filozofija i teologija najavio je i ukidanje Vojne krajine 75' 78' ustanak u BiH iz Bea dola naredba za hrvatski sabor da se ni pod koju cijenu ne raspravlja o BiH vladar na pitanje sjedinjenja Dalmacije nije reagirao to se tie zabrane o BiH ona ipak nije potovana sabor je izrazio elju da se BiH prikljui Hrvatskoj Narodna stranka zastupa jugoslavizam u Hrvatskoj se organiziraju manifestacije za BiH, zbog toga su sabor i Maurani ukoreni Maurani se susree sa sve veim sukobima s maarskom vladom, on se bori koliko moe stvara se opozicija u stranci protiv Maurania, skuplja se oko Milana Makavca iz Narodne stranke se izdvaja Makaveva skupina i 1889. nastaje Neodvisna narodna stranka, njihov politiki program je proienje hrvatsko-ugarske nagodbe 78' poinje na Suaku (Rijeka) izlaziti list Sloboda znak oporavka Stranke prava koja je doivjela rasulo u Rakovici 71' s Mauraniem je propala kombinacija petanskih faktora da vladaju uz pomo Narodne stranke uz pomo unionista bana Pejaevia Maari osjeaju da sad imaju pogodniji teren za maarizaciju 1880. je u Zagrebu osnovan teaj za maarski jezik za slubenike financijske uprave tadanja javnost s pravom poela nasluivati da bi znanje maarskog jezika moglo postati uvjet za zaposlenje u organima zajednike uprave, a to je krenje nagodbe 89' se osjetio pritisak kad su Maari postavili uvjet unionistima da dozvole prikljuenje Slavonske krajine sa Vojnom krajinom trai se promjena broja zastupnika Hrvata koji sudjeluju u zajednikom saboru, ako bi se prikljuila krajina broj zastupnika bi bio 55, a to je Maarima previe i oni trae 14, a nai pregovarai poputaju vladarev manifest 83' o ujedinjenju vojne krajine, konano prikljuenje 84' petansko sredite pokuava uz pomo unionista slomiti autonomiju prikljuenjem Vojne krajine prvi put se formira Samostalna srpska stranka, Srbi su veinom bili u narodnoj stranci do tada unionisti su popustili Maarima, ali imaju svoje granice do kojih ele ii tu se radi o pokretu koji izbija 1883. poetkom srpnja na zgradi financijske uprave osvanuli su dvojezini natpisi, a to je bila provokacija i krenje nagodbe, do prvih demonstracija dolazi tek sredinom kolovoza demonstranti skidaju te table iz Zagreba se demonstracije ire na Karlovac, Senj, Novu Gradiku taj se stihijski pokret iri na Hrvatsko Zagorje, bivu Bansku krajinu, u njemu prvi put sudjeluje i selo opozicijski tisak podupire protumaarska gibanja Pejaevi uvodi komeserijat suspendirao je ustavno stanje i svu vlast dobiva komesar Herman Rauch zbog nemira Maarska zakljuuje sad mora doi do temeljite politike promjene spram Hrvatske pada odluka da na elo te privremene autonomije u obliku guvernera treba doi lan maarske vladajue liberalne stranke grof Karol Khuen Hedervary. omraena figura, ali kojoj treba dati o

27

priznanje za vjetinu voenja politike manipulacije, tono zna s kakvom zadaom dolazi u Hrvatsku provesti postupno ukidanje nagodbe s nizom provedbi suprotnih ustavu (da s vremenom nagodba postane mrtvo slovo na papiru) on mora slomiti svaku opoziciju pravae (jer zastupaju stajalite da Hrvatska mora izai iz okvira Monarhije); Neodvisnu narodnu stranku (koja eli potpuno ostvarenje ustava) kako raste pritisak unionista tako i neodvisna narodna stranka poinje radikalizirati svoj program trae da se Hrvatska, Slavonija i Dalmacija sjedine u jedno dravno tijelo koje e biti ravnopravno s Ugarskom i sudjelovati u rjeavanju zajednikih poslova za cijelu dravu to je zahtjev za promjenu nagodbe 1894. Stranka prava se odrekla izvorne Starevieve ideje o Hrvatskoj izvan HM vritnjak afera povodom prenoenja spisa iz zagrebakog arhiva u Petu koje je Jelai dopremio u Zagreb 1848. o prava Josip izmica je udario Khuena u zadnje teite o te dokumente je Khuen dao vratiti bez znanja ikoga Khuen eli opoziciju, ali politiki slabu da ne ue u veoj mjeri u sabor Khuen uoi izbora 1887 donosi izborni zakon smanjem postotak onih koji imaju izborno pravo, u birako tijelo ukljueni su i inovnici koji su sastavni dio autonomnog ureda, izbori su javni bitan faktor Khuenove vlasti ne dopustiti mogunost suradnje opozicijskih stranki 1884. stvara se srpska opozicijska stranka (list Srbobran) koja je u stalnom sukobu s pravaima Mauraniev zakon o slobodi okupljanja je ukinut, ponovno je uveden sud bez porote, opozicijski tisak je stopiran, jedino gdje jo opozicija ima slobodu govora je sabor obzorai po listu Obzor Neodvisna narodna stranka eli da se Hrvatskoj i Dalmaciji prikljue Istra, BiH i eventualno slovenske zemlje vidimo da su se i pravai pribliili koncepciji jugoslavizma u HM pravai postaju nosioc otpora Kuenovoj politici, a taj otpor ilustrira govor Erazma Paria iz 83' koji izraava otvorenu nadu da e uskoro Rusi razoriti Monarhiju i da e to omoguiti stvaranje samostalne Hrvatske sredina 90-ih je vrhunac Khuenova reima, u to dolazi Franjo Josip Khuen ga dovodi da bi hrvatskoj javnosti dokazao da se vladar u potpunosti solidizira s maarskom politikom prema Hrvatskoj nekoliko skupina studenata pokazalo je vladaru da postoje i problemi spalili su maarsku zastavu, osueni, izgubili pravo studiranja u Hrvatskoj, jedna grupa odlazi u Be, a druga u Prag ta napredna omladina postaje predstavnik graanstva, nova generacija s novom koncepcijom hrvatske politike koja je velikim dijelom utemeljena na ekoj politici 97' godine izdaju asopis Hrvatska misao smatraju da politika ima i druge ciljeve, a to je rjeavanje ekonomskih i kulturnih problema, stvaranje jedinstvene oporbe Khuenovom reimu koja bi se ujedinila sa srpskom oporbom to e se realizirati u politici Novog kursa na poticaj mlade generacije koja se ukljuila u hrvatsku stranku prava poinje veliki skuptinski pokret u Zagrebu Khuen skuptinski pokret zabranjuje to mu je kobna greka Hrvatska stranka prava skupina koja je nastala iz prvog dijela stranke prava koja se 90-ih raspustila: o ista stranka prava lanovi Starevi i njegov neak Frank o matina stranka prava asopis Domovinai Folnegovi iz domovinakog dijela i neodvisne narodne stranke nastala je hrvatska stranka prava koja neko vrijeme ini glavnu politiku struju u zemlji 1903. dualizam ulazi u veliku krizu postavlja se pitanje personalne unije stvaranje samostalne maarske vojske nastaje zategnutost u odnosima izmeu bekog i petanskog sredita koje traje 3 godine nagli uspon bekih kranskih socijala koji nastupaju u interesu bekoj sitnog graanstva i tei stvaranju velike beke sile koja e se iriti na istok, a prepreku tome vide u Maarima i nagodbi to su visoki vojni krugovi, visoki crkveni dostojanstvenici, aristokracija nikad nisu prihvatili nagodbu, oni od 1907. otvoreno podupiru Franju Ferdinanda, budueg vladara koji eli stvoriti veliko carstvo

28

u Dalmaciji se javlja pragmatika politika kako tu nastalu krizu iskoristiti za mogue rjeavanje hrvatskog pitanja tee dogovoru sa snagama koje zastupaju jo izraenije maarizacijske tenzije nego liberalna stranka a to je maarska opozicija vjeruju da ako im pomognu da dou na vlast i realiziraju personalnu uniju onda Peta vie nema oslonac u bekom sreditu kad je rije o rjeenju hrvatskog pitanja takoer se uzimalo u obzir da je to slabija od dva dijela monarhije to je sutina politike novog kursa koja nije mogla nastati u banskoj hrvatskoj jer tko bi oporbu uvjerio da je mogue doi do suradnje s Maarima, i to onima radikalnijima od Khuenove stranke to je sutina Supilove i Trumbieve politike koja je prvi put predstavljena u dalmatinskom saboru ali to se ne moe realizirati bez prihvaanja predstavnika glavnih hrvatskih opozicijskih stranaka u banskoj Hrvatskoj pristali svi osim Frankove stranke i Radia oni 1905. potpisali Rijeku rezoluciju pretpostavljali su suradnju Srba i Talijana novi kurs je izrastao iz krize dualizma

29