SVIJET UOI PRVOG SVJETSKOG RATA

Vojno -politiki savezi

- Europske se sile krajem 19. i poetkom 20. stoljeda udruuju u politike i vojne saveze kako
bi zatitile imperijalistike steevine i ostvarile svoje tenje
Trojni savez
- 1879. se udruuju Njemaka i Austro-Ugarska
- 1882. se prikljuuje Italija
- nastao zbog mogueg sukoba s Rusijom - prvenstveno usmjeren protiv Francuske
- glavni pokreta Njemaka, eli se proiriti na Austriju, Belgiju, Dansku,
Luksemburg,Nizozemsku i vicarsku
-kasnije namjeravaju irenje na Poljsku, Estoniju, Litvu, Latviju, ali i Rusiju
- eljeli se iriti i prema Bliskom i Srednjem istoku (bagdadska eljeznica)
- Austro-Ugarska namjerava zauzeti Srbiju, Crnu Goru i ostatak balkanskog podruja koji je
pod turskom vlau
- Italija se pridruuje radi povoljnih kredita i povlastica kako bi rijeila svoje unutarnje
probleme
-smatraju je potencijalnim neprijateljem jer ima tendenciju irenja na podruje AustroUgarske
Antanta
- jaanje Njemake i njezini ciljevi prisiljavaju Veliku Britaniju i Francusku da se udrue, iako
su njihovi odnosi esto bili u krizi zbog kolonijalnog suparnitva
-1904. sklopljen englesko-francuski sporazum (Entente cordial - srdani sporazum)
-njime su prekinute/odgoene sve razmirice izmeu Francuske i Britanije
-Velikoj Britaniji priznata vlast u Egiptu, a Francuskoj u Maroku (uz uvjet da dio pripadne
panjolskoj)
-dogovoreno da e obje zemlje slono biti protiv Njemake
-1907. se prikljuuje Rusija, kada se s Britanijom dogovorila oko podjele Perzije (dananji
Iran)
-vlada napetost i neprijateljstvo meu savezima, u tijeku je ubrzano naoruavanje
Marokanske krize
Prva marokanska kriza
-Njemaka ne priznaje englesko-francuski sporazum o podjeli Maroka, te trai saziv
meunarodne konferencije
-Francuska se tome protivi, Njemaka prijeti ratom
Prva marokanska kriza
-Francuska poputa, jer eli izbjei rat
-1906. konferencija predstavnika 13 zemalja, odlueno da Maroko ostane neovisna drava uz
meunarodni nadzor financija, a Francuska i panjolska upravljaju policijom
-Njemaka ne postie eljeni cilj, a njezin pokuaj potie Antantu na jo bolju suradnju
Druga marokanska kriza
-1911. pobuna marokanskih plemena protiv Francuza i sultana
-Francuzi vojno interveniraju
- Njemaka reagira i alju ratni brod u zaljev ispred marokanskog grada Agadira

-Njemaka zahtjeva da joj se ustupi Agadir i okolicu, ili da joj Francuska preda neku drugu
koloniju u Africi
-1911. Francuska i Njemaka sklapaju sporazum kojim Njemaka pristaje
na uspostavu francuskog protektorata nad Marokom, a Francuska Njemakoj ustupa dio
Konga koji se pripaja Njemakom Kamerunu
Austrougarska aneksija BiH i aneksijska kriza 1908.

1909.
-pobjeda mladoturaka (asnici i intelektualci kolovani vedinom u zapadnoj Europi) u
Osmalijskom carstvu
-strah Austro-Ugarske da e mladoturci zahtjevati reviziju Berlinskog ugovora iz 1878. Uz
pomo Britanije i Francuske kojim bi traili vraanje Bosne i Hercegovine
-Austro-Ugarska 7.10.1908. proglaava aneksiju Bosne i Hercegovine
-tome se protive Turska i Srbija, a podrava ih Rusija
-slijedi meunarodna politika kriza, jer aneksija nije proglaena s odobrenjem potpisnica
Berlinskog ugovora
-rat je izbjegnut ugovorom Austro-Ugarske i Turske u veljai 1909. kojim je Turska priznala
aneksiju BiH, budui da se Austro-Ugarska obvezala dati znaajnu novanu odtetu i povui
vojsku iz Novopazarskog sandaka
- Rusija takoer priznaje aneksiju pod pritiskom Njemake, jer strahuju da e inae Austro
-Ugarska napasti Srbiju
-Rusija nije bila spremna za rat jer se oporavljala od nedavnog poraza protiv Japana i nemira
zbog autokratske vlade cara Nikole II. Romanova
-na kraju i Srbija priznaje aneksiju pod utjecajem Rusije
kraj aneksijske krize
Balkanski ratovi 1912. i 1913.Prvi balkanski rat
-balkanske zemlje
Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grka se udruuju s namjerom istjerivanja Turaka s balkanskih
prostora -krilatica: Balkan balkanskim narodima!
-u listopadu 1912. zaratile s Turskom
- Turska nema nikakvih izgleda za pobjedu, pa trai pomo velikih sila i sklapanje mira
-dogovoreno primirje, poinju mirovni pregovori u Londonu
-mirovni sporazum nije postignut, te se ratovanje nastavlja u veljai
-nakon turskih poraza uspostavljeno novo primirje i poinju novi mirovni pregovori
-kraj mirovnih pregovora 30. svibnja 1913. u Londonu- balkanski saveznici zadrali sva
zauzeta podruja, osim albanskog dijela
-Turska na europskom kopnu zadrala samo Carigrad i bliu okolicu
-priznata i albanska drava, koja nezavisnost proglaava u studenom 1912.
Drugi balkanski rat
-uskoro slijede sporovi izmeu balkanskih saveznika, odnosno Bugarske protiv Srbije i Grke
-u lipnju 1913. poinje Drugi balkanski rat
- protiv Bugarske zaratile i Rumunjska
(trai junu Dobrudu) i Turska (trai Trakiju i Jedrenu)
-Bugarska trai mirovni sporazum
-mirovni sporazum zakljuen u kolovozu 1913. u Bukuretu
-Srbiji pripala Vardarska Makedonija, Grkoj Egejska Makedonija i dio Trakije, Bugarskoj
Pirinska Makedonija, Rumunjskoj Dobruda,Turskoj istona Trakija i Jedrena, a Crnoj Gori

nekoliko naselja na istoku i dio Skadarskog jezera

Jaanje utjecaja SAD-a u svijetu
- nakon graanskog rata (1861. 1865.) dolazi do ubrzanog gospodarskog razvoja SAD-a
- temelji se na bogatstvu sirovina i energetskih izvora, tehnolokom napretku, ubrzanoj
izgradnji prometne infrastrukture, slobodnoj drutvenoj klimi, poduzetnitvu bez stalekih
stega te imigraciji jeftine radne snage iz ostalih dijelova svijeta-doivljavaju drugu
industrijsku revoluciju revolucija elika i elektriciteta
-sukladno raste i politiki utjecaj SAD-a
-uspostavlja nadzor nad Kubom (1902.) istisnuvi panjolce
-kasnije anektira Filipine, Havaje i Portoriko
-SAD potie pobunu protiv Kolumbije u Panami te joj omoguuje da postane nezavisna
drava(1903.) osiguravi si pravo upravljanja Panamskim kanalom
omoguuje mu geostrateku i gospodarsku dominaciju u tom dijelu svijeta
Pripreme europskih sila za rat
- poetkom 20. stoljeda velike europske sile povedavaju svoje vojne proraune
-Nijemci stvorili snanu ratnu industriju
-Austro-Ugarska provodi vojnu reformu gomila vojsku i naoruanje
-Francuska produuje trajanje vojne obaveze s 2 na 3 godine i poveava broj vojnika
-Velika Britanija jaa svoje kopnene i pomorske snage
-Rusija izdvaja vie novca za svoje vojne potrebe, a ionako ima veliku vojsku
-politike napetosti izmeu velikih europskih sila nagovjeduju pribliavanje ratnih sukoba
velikih razmjera
-Njemaka eli protivnicima preoteti kolonije i podruja utjecaja izvan Europe
-Austro-Ugarska eli proirenje na jugoistonu Europu do Egejskog mora
-Italija se nastoji domoi junog Tirola, istonojadranske obale, dijelova Male Azije, te
poveati kolonijalne posjede u Africi
-Velika Britanija i Francuska nastoje ouvati kolonijalne posjede i sprijeiti njemaku
ekspanziju
-Rusija eli uvrstiti utjecaj u jugoistonoj Europi i onemoguiti ekspanziju Trojnog saveza,
te dobiti slobodan prolaz za vojne brodove kroz Bospor i Dardanele