RAZVOJ SAD-a

RAZVOJ JAPANA
VOJNI SAVEZI U EUROPI
KRIZE I SUKOBI NA POETKU 20.STOLJEA
BALKANSKI RATOVI (1912.-1913.)

RAZVOJ SAD-a
- U drugoj polovici 19. stojea, poslije graanskog rata, SAD doivljava znaajan
gospodarski, drutveni i gospodarski razvoj pa tako su mu temelje za razvoj omoguila
neiskoritena ogromna prostranstva, nafta, bogatstvo rudama, veliki broj doseljenika iz
Europe i Azije, poljoprivreda zbog koje sve veih zahtjeva europskog trita lako nalazi
svoje kupce.
- Istovremeno, SAD stupa na politiku scenu. Iako je u poetku SAD bio orijentiran prema
pacifikom i amerikom podruju, sada e svojim angamanom u I. svj. ratu pokazati svoju
politiku, gospodarsku i vojnu mo.
- Krajem 19. stoljea poela je GEOPOLITIKA EKSPANZIJA SAD-a.
- U razdoblju od 1893. do 1898. SAD je zauzeo havajske otoke, Portoriko, Filipini te otok
Guam u Tihom oceanu. Takoer su vodili i ratne sukobe sa panjolskom oko Kube.
- Velika je zasluga SAD-a u proglaenju samostalnosti drave Paname kao i u izgradnji
vanog PANAMSKOG KANALA.
- Svim tim osvajanjima SAD se jako pribliio istonom tritu, posebice Kini.
- Poto je Kinom vladala strana dinastija SAD-e su se bojale podjele Kine na interesne sfere
te je to razlog to je ameriki dravni tajnik JOHN HAY osmislio novu politiku kojom bi
stvorio kontrolu nad Kinom. Zove se POLITIKA OTOVRENIH VRATA ili-ili HAYEVA
DOKTRINA.
- Kina je ubrzo postala velika trgovaka kolonija europskih sila u kojoj su europske sile
nametala svoje zakone i uvjete trgovine. To je razlog zato su KINEZI u svojoj dravi
ostali bez prava kao stranci.
- To je rezultiralo POBUNOM 1899. GODINE kojom se kinesko stanovnitvo izrazilo o
svojem nezadovoljstvu. Ta se pobuna naziva jo i BOKSERSKI USTANAK.
- Ubrzo su se europske sile sloile i odluno uguile ustanak. A Kineska vlada traila je
pregovore zbog straha od prisutnost stranih vojnih sila na svojem teritoriju. Sporazum je
postignut 1901. ime je Kina mora platiti ratnu odtetu i pogubiti pobunjenike.
Diplomatsko predstavnitvo namijenjena samo strancima.
RAZVOJ JAPANA
- Razvoj ove sile je zapoeo krajem 19. stoljea nizom gospodarskih, vojnih i drutvenih
reformi.
- Tako je Car proglasio USTAV te su poele pripreme za parlamentarne izbore.
- Japanska vlada je 1902. postigla sporazum s Velikom Britanijom radi zatite svojih
ekonomskih i politikih ciljeva. Tim je sporazumom Japanu priznato pravo intervencije u
unutranje poslove Kine i Koreje. Sporazumom je predviena neutralnost u sluaju sukoba
s treom silom oko tih podruja, ali je i definirana vojna pomo u sluaju rata s drugim
silama.
- Uskoro su poeli i pregovori RUSIJE I JAPANA oko interesnih sfera, posebno u
Manuriji. Rusija je eljela da Japan prizma Manduriju kao zasebnu oblast koja se nalazi

izvan japanske sfere utjecaja. Japan to ne prihvaa i 1904. godine zapoinje sukob s
Rusijom u lukama Porth Arthur i emulpa.
Velika Britanija i SAD stali su na stranu Japan. A na kraju Japanci ostvaruju pobjedu te
zauzimaju poluotok SAHALIN, luku PORTH ARTHUR i protektorat nad KOREJOM.

VOJNI SAVEZI U EUROPI

- Stvaranje vojnih saveza poelo je u drugoj polovici 19. stoljea.
- 1879. sklopljen je savez izmeu NJEMAKE i AUSTRO-UGARSKE koji je definirao
meusobnu pomo u sluaju rata s Rusijom, a u sluaju napada druge sile dogovorena je
neutralnost.
- 1882. ovim dvjema dravama pristupa i ITALIJA. Njih tri postaju ili ine TROJNI SAVEZ
koji je Italiji jamio pomo u sluaju francuskog napada. Taj je vojni savez postajao sve do
1914. godine i bio je jedan od glavnih faktora u europskim odnosima.
- Ubrzo nakon ovoga saveza, oformio se i drugi vojno-politiki savez ENTRANTE
CORDIALE (SRDAAN SAVEZ) sklopljen 1904. godine izmeu VELIKE BRITANIJE
I FRANCUSKE. izveden naziv ANTANTA.
- Ove velesile imaju interese na podruju SJEVERNE AFRIKE Maroko i Egipat. Osim
toga zajedniko im je da su se usmjerile protiv NJEMAKE
- Sporazumom koji je potpisan 1907. godine, ANTANTI se pridruuje Rusija. Osim toga, taj
se sporazum ticao i podijele Afganistana, Perzije i Tibeta s Velikom Britanijom.
- Glavne zadae svih tih ugovora bile su da se odreenim dravama osigura to vei utjecaj i
kontrola nad nekim podrujem.
- Glavne borbe oko podjele vodile su se u Aziji i Africi. elja za to veom dominacijom
bila je izraena u novostvorenim zemljama Njemakoj i Italiji.
- Njemaki gospodarski uspon i jaanje njezinih vojnih potencijala nagnali su je na irenje
svog teritorija. Osim kolonija u Aziji i Africi, svoju je ekspanziju usmjerila prema
ISTONOJ I JUGOSITONOJ EUROPI. Ili tzv. DRANG NACH OSTEN, te Bliskom
istoku gdje je ulazila u sukobe s ruskim interesima.
- Stvaranje europskih saveza podijelilo je europske zemlje u dva sasvim suprotna bloka
sukobi.
KRIZE I SUKOBI NA POETKU 20. STOLJEA
- Poetkom 20. stoljea, zahvaljujui industrijskom razvoju, Njemaka je poela graditi
brojne brodove, razvijati naoruanje i opremu openito. To se naravno odrazilo i na ostale
zemlje koje su i same poele razvijati naoruanje.
- Takav ubrzani razvoj su rezultirale organizacijom 2 meunarodnim konferencijama u
Haagu u kojima bi se utvrdila pravila i nain ratovanja. No, to nije imalo nekog osobitog
znaaja. Krize poetkom 20. stoljea rezultat su sukoba oko interesnih sfera i utjecaja. ,
- PRVA MAROKANSKA KRIZA je izbila 1905. godine kada je Francuska eljela ostvariti
kontrolu nad Marokom. No, Njemaka koja je sprijeiti teritorijalne dobitke i utjecaj
Francuske, se svojom diplomacijom obratila sultanu da odbaci te zahtjeve.
- 1905. svojim brodom u marokansku luku TANGER je doao CAR VILHELM II. te je
Njemaka zatraila slobodnu trgovinu i ravnopravnost s drugim dravama.
- Te napetosti su rijeene 1906. godine na konferenciji u ALGECIRASU. Tako da je bila
potvrena samostalnost marokanskog sultana, no unutarnja kontrola je ostala pod rukom
FRANCUSKE I PANJOLSKE.
- DRUGA MAROKANSKA KRIZA je izbila 1911. u glavnom marokanskom gradu FESU.
- Francuska je intervenirala pod izgovorom da uvodi red i brani svoje stanovnitvo te je
okupirala grad. Njemaka je na to odgovorila tako da je poslala topovnjau PANTERU u
luku AGADIR a za njoj i krstaricu BERLIN.

Takav je postupak izazvao nered i sve je upuivalo na nove sukobe. Ipak su obije
diplomacije postigle dogovor te okonale veu krizu. Njemaka priznaje Francuskoj vlast
nad Maroko, a njemaka dobiva francuski dio Konga.
ANEKSIJA BIH-A je izbila 1908. godine. Austro-Ugarska je odluila anektirati BIH. no
protiv toga su Osmansko Carstvo i Srbija koji ine tzv.mladoturke.
AU je imala snanu potporu Njemake, Srbija je pak imala veliku potporu Crne Gore ali i
Rusije.
Zemlje su se pripremale za mobilizaciju ali u konanici Rusija se povukla te svojim inom
utjecala na Srbiju. Time je 1909. kriza koja je nastala zavrena. A BiH je ula u sastav
Austo-Ugarske Monarhije.

BALKANSKI RATOVI (1912.-1913.)

- Aneksija BiH-a je promijenila stanje na Balkanu. Sve se svelo na stvaranje novostvorene
balkanske drave ali i saveza. Poticaj za stvaranje balkanskog saveza dala je Srbija. Te je
1912. stvoren BALKANSKI SAVEZ izmeu Srbije, Bugarske, Grke i Crne Gore. Ubrzo
nakon stvarana lanice su zapoele vojne operacije protiv OC. Tako je zapoeo PRVI
BALKANSKI RAT. prvi napad izvela je CRNA GORA protiv OC. Taj rat zavravala
primirjem u prosincu 1912. Njime je OC izgubilo sva europska podruja te je priznata
nezavisnost ALBANIJE.
- Nakon zavretka sukoba izbile su nove trzavice meu saveznicima. Najvie se sukobljavaju
SRBIJA I BUFARSKA zbog teritorija u Makedoniji.
- Bugarska je 1913. zapoela DRUGI BALKANSKI RAT. Protiv nje su se okrenule sve
lanice saveza, Rumunjska ali i OC.
- Mir je potpisan u Bukuretu 1913. Tim mirom Srbija dobila Vardarsku Makedoniju, Grka
Egejsku Makedoniju i Trakiju. Rumunjska Dobrudu, OC Trakiju i Jedrene. Bugarskoj
Pirinejska Makedonija.