Nacizam u Njemakoj

Nacionalsocijalizamili
kraenacizam, politika je
ideologija nastala u
njemakoj politikoj partiji,
nazvanojNacionalsocijalis
tika njemaka radnika i
njezinom partijskom
programu donesenom
na24. februar
1920.godine.

Stranaki program se
sastojao od 25 taaka.

1921. godine Smeokouljai

Za stranaki znak
prihvaena
jesvastikailiHakenkreu
z, kukasti kri, kaoznak
arijske rase, zamjenivi
kri na njemakoj zastavi.

U svojoj knjizi "Mein

Kampf"("Moja borba") iz
1925, Hitler je predstavio
svoj nacistiki program,
predstavivi svijet kao
rasnu borbu za prevlast, u
kojoj je arijevska rasa
superiorna drugim.

Knjiga je napisana za vrijeme

Hitlerova boravka u zatvoru,
nakon neuspjelog pua 1924,
kada je Hitler pomou svoje
stranke pokuao sruiti
dotadanju legalnu vladu.
Stranka je kratko bila
zabranjena.

Nakon izlaska iz zatvora, Hitler

je ponovno aktivan, a stranka
se sve vie iri. U tom razdoblju
osniva se jo jedno stranako
tijelo, kao Hitlerova osobna
straa sa
zapovjednikomHeinrichom
Himmleromna elu.

Nakon izbora 1930, Nacistika

stranka pobjeuje zahvaljujui
ponajprije stanju u dravi.
Naime, velika je kriza u
Njemakoj, ekonomija propada,
nezaposlenih je sve vie,
nezadovoljstvo raste.

Hitler obeava red i mir,

zavretak ekonomske krize,
ukidanje Versailleskog
sporazuma, spaavanje zemlje
od komunista i idova, povratak
Njemake na svjetsku scenu.

Njemaka postaje
jednostranaka, u potpunosti
centralizirana drava.

Hitler postaje kancelar

Njemake i
uspostavljatotalitaristi
ki reim.

Drava dobiva
nazivTrei Reich.

Jo se jedna organizacija
vee u Nacistiku
stranku. To jeHitlerova
mlade, organizacija koja
okuplja njemake mladie
u dobi od 14 do 18
godina, sve budue
lanove stranke.

U sljedeem estogodinjem
razdoblju, rastu snaga i mo
kako stranke, tako i njemake
drave.

Uskoro SA postaje glavni

problem stranke, izaziva
nerede u dravi, progoni idove
i komuniste. Pobojavi se
dravnog udara, u lipnju 1934.

Hitler uz pomo SS-a i Gestapa

nareuje udar na SA, u kojemu
je ubijen njihov voaRhmi
700 drugih pripadnika SA-a.

Ovaj je napad poznat kaoNo

dugih noeva, ime je
slomljena mo SA-a, a
poveana mo SS-a.

U Kristalnoj noi, u
studenom 1938,
ubijeno je 100
idova, 30.000 je
uhapeno i
odvedeno u
koncentracijske
logore, njihovi su
domovi opljakani i
spaljeni, sinagoge
sruene.

1939. napadom Njemake

na Poljsku
zapoinjeDrugi svjetski
rat.

Hitler se sam proglaava

ministrom obrane, a brojni
generali postaju fanatini
nacisti.

Tijekom tog ratnog

razdoblja, sve do svibnja
1945, organizirano je vie
atentata na Hitlera, ali su
svi bili neuspjeni i
neslavno su zavrili.

Fritz Erich Fellgiebel - jedan od

zavjerenika

Adolf Hitler

Adolf Hitler(Braunau,20.
travnja1889. -Berlin,30.
travnja1945.) bio je njemaki
politiar,
voaNacionalsocijalistike
njemake radnike stranke,
poznate pod nazivom Nacistika
stranka. Bio je apsolutni
diktatorNjemakeod 1934. do
1945., s naslovomKancelara
Reichaod 1933. do 1945.

1900. god upisuje Realschule

1907. odluio upisati likovnu

akademiju u Beu

Odluio je pobjei u Munchen.

2.avgust 1914 pristupa Bavarskoj

vojsci.

Dodijeljen je tzv. Listovu puku s

kojim je poslan u Belgiju.

U novembru 1914 dobio in

kaplara, a u decembru dobio
eljezni kri II klase.

Vraa se u Munchen 1919 godine.

1919. postao lan Njemake

radnike stranke.

1920. godine otputen iz vojske.

Ubrzo je postao njezin voa i

promijenio joj ime u Njemaka
nacional-socijalistika radnika
stranka.

8. novembar 1923. Hitlerov

pu ili Mar na Berlin.

Bavarska vojska uhapsila

Hitlera.

U aprilu 1924 biva osuen na

5 godina zatvora.

Velika depresija (Velika

gospodarska kriza) zahvatila
Njemaku 1930.

Septembar 1930. godine, na

izborima dobili 18 % glasova
ili 107 mjesta u Reichstagu
(njemakom parlamentu).

30. januara 1933. poloio

slubenu zakletvu za
kancelara Reichstaga.

Zakon punomoiEnabling
Act, koji je Hitlera postavio za
diktatora, dok je nacistiki
kabinet imao mo stvaranja
novih zakona bez uplitanja
Reichstaga.

1934. umire Paul von

Hindenburg, , i umjesto
raspisivanja izbora, Hitlerov
kabinet je izglasao zakon o
spajanju uloge kancelara i
predsjednika.

im je zadobio mo, Hitler je

pokrenuo jednu od najveih
ekonomskih ekspanzija Njemake.

Hitler je elio perfekciju (po

nacistikim idealima), te je
sponzorirao velike arhitektonske
projekte, a jedan od njih bile su i
ljetne olimpijske igre u
Berlinu1936.

Nacistiki kabinet1935 godine

sNurenburgskim
zakonomoduzima idovima
pravo na njemako dravljanstvo,
te su protjerani sa svih dravnih
poslova, te bavljenjem bilo
kakvim profesionalnim zvanjima i
nije im dozvoljeno posjedovanje
tvrtki.

U oujku1935. Hitler je
prekrio Versajski ugovor,
nakon to je ponovno uveo
regrutaciju te poeo
naoruavati Njemaku.

Godinu dana poslije, u

martu1936. Hitler je
ponovno prekrio Versajski
ugovor, reokupiravi
demilitariziranu zonu
Porajnje.

1938. god. U Kristalnoj

noispaljene su sve knjige
koje su napisali pisci
idovskog porijekla.

Izmeu1942. i 1945., SS
skupa s kolaboracionistikim
snagama i regrutima u
zemljama pod njemakom
okupacijom su sistematski
ubili vie od pet milijuna
idova u koncentracijskim
logorima, ili kroz robovski
rad, izgladnjivanjem,
masovnim strijeljanjima.

Ova eliminacija nepoeljnih

od strane nacista naziva
seHolokaust.

Napada Poljsku
1.septembra 1939 i
izaziva Drugi svjetski
rat.

1941. objavljuje rat

Americi

22. juni 1941 napada

SSSR ( operacija
Barbarosa)

30.aprila 1945. izvrio

samoubistvo.

Adolf Hitler u Prvom svjetskom ratu

Adolf Hitler patio je od hepatitisa

igastrointestinalnih greva,to je
uzrokovalo groznu nadutost.
Jeo je 0.9 kg okolade na dan. Takoer je
pokuao ubitiChurchilla
okoladnom bombom, ali je otkriven od
Britanskih agenata.

Njegov bliski prijatelj, Ernst Hanfstaengl,

rekao mu je da se rijei brkova, na ta je
Hitler odgovorio " ako to nije moda
danas, postate jer ih ja nosim".

Hvala na panji!