David Marinić 1.

HLADNI RAT
• Hladni rat je bio politički sukob između zapadnih sila
predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih
SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni rat je
vođen, tada, svim mogućim sredstvima, no globalno
nikada nije prerastao u masivni oružani sukob
svjetskih razmjera. Hladni rat je primarno obilježen
ekonomskim, političkim i propagandnim "sukobima"
između Zapada i Istoka, s ciljem suzbijanja utjecaja
neprijateljskog bloka.
• Glavno obilježje rata je utrka u naoružanju, no donio je
i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti
i tehnologije, od kojih je najznačajnija svemirska utrka
čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u svemir.
 NAZIV
• Naziv Hladni rat prvi put je uporabio Bernard Baruch, savjetnik američkog
predsjednika, tijekom jedne debate u američkom Kongresu 1947. godine. Pojam
Hladni rat veže se i za britanskog premijera Winstona Churchilla koji je skovao
krilaticu o željeznoj zavjesi koju su komunisti "spustili" između svog i "slobodnog
svijeta". On je u ožujku 1946. godine u Fultonu (SAD) pozvao na križarski rat protiv
komunizma, podsjećajući na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog zbližavanja
ugroženih država.
 BLOKOVI
• Blokovska je podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih
saveza. Na jednoj je strani bio blok predvođen SAD-om
(kapitalistički sustav) , a drugi je blok bio predvođen
SSSR-om (socijalistički sustav). Mnogo države nije se
željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one,
predvođene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961. godine
utemeljile pokret nesvrstanih.
 NATO PAKT
• Sjevernoatlantski savez - NATO, osnovali su 1949. godine ministri
vanjskih poslova SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske,
Belgije, Luksemburga, Norveške, Islanda, Kanade, Italije, Portugala i
Danske. Njegovo sjedište bilo je u Bruxellesu, i osnovni zadatak bio
je da spriječi prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Europu. Države na
zapadu i članice NATO pakta su bile kapitalističke i vjerovale su u
privatnu svojinu nad posjedima i poslovima.
 VARŠAVSKI PAKT
• Iste godine Sovjetski Savez je objavio da posjeduje atomsku bombu,
a u Kini su na vlast došli komunisti. Poslije Staljinove smrti (1953.)
malo je popustila napetost u međunarodnim odnosima, ali su ipak
1955. godine SSSR i zemlje istočne Europe stvorili Varšavski pakt.
SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno društvo u kojem
se sve dijelilo podjednako. Njegove članice bile su SSSR, Bugarska,
Čehoslovačka, Istočna Njemačka, Mađarska, Poljska i Rumunjska
(do 1968. i Albanija). Imao je svoje organe i jedinstven generalštab i
svoje sjedište u Moskvi.
 ORUŽANI SUKOBI
• Korejski rat, Vijetnamski rat i rat SSSR-a protiv Afganistana bili su
slučajevi kad je napetost između dvije ideologije prerasla u
oružani sukob. SAD i SSSR često u njima nisu učestvovali
direktno nego kroz naoružavanje drugih zemalja.
 NAORUŽAVANJE I STRATEGIJA
SAD i SSSR su se najviše natjecali u naoružanju i razvitku
tehnologije. Osim toga, bila je vrlo razvijena špijunaža.
Najveća potencijalna opasnost Hladnog rata bilo je
nuklearno oružje i njegovo aktiviranje. Za razliku od
lokalnih sukoba, paranoja zbog nuklearnog oružja
pogodila je sve zemlje svijeta.
 GLAVNI SIMBOL HLADNOG RATA
• Berlinski zid (njemački: Die Berliner Mauer) je bila dugačka barijera
koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij
Njemačke Demokratske Republike. Istočnonjemačke vlasti su ga
nazivale Antifašistički zaštitni zid. Svrha zida je bila onemogućiti
prelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Počeo se graditi 13.
kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za
neometan promet 9. studenog 1989., a potom je srušen. Bio je
oličenje Hladnog rata.