SREDNJA ŠKOLA U ZAGREBU

XIII. GIMNAZIJA

DOMINIK LEPUR

IVICA RAČAN

SEMINARSKI RAD

Zagreb, 2018.

GIMNAZIJA U ZAGREBU
 OPĆA GIMNAZIJA

IVICA RAČAN

SEMINARSKI RAD

Mentor: Sandra Ramljak Učenik: Dominik Lepur

Zagreb, ožujak 2018.

SARŽAJ:

1. UVOD.....................................................................................................................1
2. ŽIVOT PRIJE POLITIKE...................................................................................2
2.1 Rođenje
2.2 Školovanje
3. POLITIČKI UTJECAJ.........................................................................................3
3.1 Početak političke karijere
3.2 Kongres Saveza komunista Jugoslavije
3.3 Djelovanje od 2000.g do 2007.g

4. ZAKLJUČAK........................................................................................................4

5. LITERATURA......................................................................................................5
 1. UVOD

Ivica Račan bio je jedan od najutjecajnijih hrvatskih političara nakon ,ali I prije osamostaljenja
Hrvatske 1991. Najpoznatiji po funkciji predsjednika Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja
2000. do 23. prosinca 2003. I po reformiranju Saveza komunista Hrvatske koji postaje
Socijaldemokratska partija Hrvatske čiji ujedno postaje I predsjednik. Bio je zaslužan za
“izvlačenje” Hrvatske iz Jugoslavije tako što je na 14. ivanrednom kongresu Saveza komunista
Jugoslavije 1990. “rekao ne” tadašnjem predsjedniku Predsjedništva SR Srbije Slobodanu
Miloševiću.
Vrijeme njegova predsjedništva Vlade Republike Hrvatske smatra se pozitivno. Neki od uspješnih
projekta su gospodarski rast, dovršena gradnja autoceste A1, potpisan Sporazum o stabilizaciji I
pridruživanju, te predan zahtjev za članstvom u Europskoj uniji.
U ovom ću radu sažeti njegovu karijeru I kakav je ona imala utjecaj na državu Hrvatsku.
2.ŽIVOT PRIJE POLITIKE

2.1 Rođenje

Ivica Račan rođen je 24. veljače 1944. u radničkom logoru u njemačkom mjestu Ebersbach.
Njegov otac Ivan, rodom iz Slavonije, bio je zadužen kao sudski tumač, ali nakon što je otkrivena
njegova veza s pokretom otpora u logoru poslan je u koncentracijski logor. Tamo je upoznao Ivičinu
majku Mariju. U kasnoj trudnoći Mariju je spasila Njemica u čijoj se kući naposlijetku rodio Ivica.
Ubrzo nakon toga 1945. poslani su u Dresden gdje preživljavaju bombardiranje. Za to vrijeme otac
mu je oslobođen iz logora uz pomoć Amerikanaca. Nakon rata zajedno se sele u Bratislavu, ali se
ubrzo vraćaju u Hrvatsku. Živjeli su u nekoliko mjesta da bi se skrasili u Slavonskom Brodu.

2.2 Školovanje

Srednju I osnovnu školu završio je u Slavonskom Brodu. Bio je dobar učenik, volio je
Hrvatskosrpski jezik, ruski, logiku I filozofiju, ali nije bio ljubitelj prirodoslovnih predmeta.
Omiljena su mu literatura Jesenjin I Tin Ujević, a u gimnaziji pokazuje sve više interesa za klaskike
marksizma. Za vrijeme školskih dana znao je otići s prijateljima na pecanje ili plivanje u rijeku
Glogovicu. Volio je I društvene igre domino, preferans, a najviše šah. Nije bio ljubitelj nogometa.
Već u gimnazijsko doba pokazuje interes za politiku što vidimo u riječima njegova školskog
prijatelja I pjesnika Josipa Prudeusa: „U prvom razredu osnovne škole vjeronauk smo pohađali svi,
ali kasnije u gimnaziji Ivica je odlazio na partijske kružoke, a ja kod fratara na vjeronauk.“
Sa 17 godina postaje član Saveza komunista Jugoslavije.
Nakon završene gimnazije htio je upisati Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu, jer je želio
postati glumac. Nije prošao prijamni ispit pa je upisao pravo. Na prvoj godini fakulteta upoznaje
svoju prvu suprugu Agatu Špišić. Diplomirao je 1970.
3. POLITIČKI UTJECAJ

3.1 Početak političke karijere

Odmah nakon diplomiranja, mladi se pravnik 1970. godine zapošljava u Institutu za društveno
upravljanje. A onda dolazi „hrvatsko proljeće“ i smijena generacija nakon Karađorđeva! Na
prijedlog Vladimira Bakarića i Milke Planinc, Račan postaje član Izvršnog komiteta CK SKH, i od
tada počinje njegov vrtoglavi uspon u politici. Dužnost u IK SKH obnašao je do 1978. kada je
postao član Predsjedništva Centralnog komiteta SKH. Direktor škole Saveza komunista Jugoslavije
"Josip Broz Tito" u Kumrovcu postao je 1982., a istodobno je bio i urednik časopisa za društveno-
politička istraživanja Kumrovečki zapisi.

3.2 Kongres Saveza komunista Jugoslavije

Krajem 1989. postaje predsjednik predsjedništva Saveza komunista Hrvatske (SKH), koji će
povijesne 1990. izvesti s Kongresa Saveza komunista Jugoslavije, koji je tada pod utjecajem
Miloševićevih "ideja".Naime Ivica Račan rekao je slovenskoj delegaciji da će, ako oni napuste 14.
kongres SKJ u siječnju 1990. otići i Hrvati. I zaista, delegati Slovenije ustaju i izlaze, a Račan traži
prekid Kongresa. Kongres se nastavlja pa Račan s delegatima izlazi iz dvorane.
bio je jedna od političkih figura koji su bitno doprinijeli da dođe do novog izbornog zakonodavstva
i da se omogući pluralističko društvo i prve demokratske izbore u Hrvatskoj. Na njima pobjeđuje
Hrvatska demokratska zajednica, a SKH sa oko 35% glasova osvaja 72 zastupnička mjesta u
Hrvatskom saboru. SKH mirno predaje vlast HDZ-u.
Krajem te godine SKH usvaja socijaldemokratsko usmjerenje, te mijenja ime u SKH - Stranka
demokratskih promjena, a 1993. u SDP - Socijaldemokratska partija Hrvatske.Na parlamentarnim
izborima 1992. godine SKH-SDP osvaja porazno nizak broj glasova, te jedva ulazi u sabor.

3.3 Djelovanje od 2000.g do 2007.g

Nedugo nakon smrti Franje Tuđmana ljudi izlaze na izbore daju povjerenje koaliciji HSLS-SDP.Oni
s još četiri stranke osnivaju koalicijsku vladu, a Račan postaje premijer 2000. godine. No, ta vlada
ne opravdava ona očekivanja koja su im postavili birači, a Račan se muči zadržati konce nad njom.
Od preuzimanja vlasti do kraja 2003.godine Račanova vlada rasrodala je stranim poduzetnicima
90,8% hrvatskih banaka, čime je zadan veliki udarac hrvatskom gospodarstvu, koji će kasnije
utjecati i na propadanje brojnih proizvodnih pogona prehrambene, tekstilne I metalurške industrije
te zatvaranja brodogradilišta. Nakon izgubljenih parlamentarnih izbora 2003. godine, nastavlja
voditi Socijaldemokratsku Partiju Hrvatske kao njen predsjednik. Tu dužnost vršiti sve do svoje
smrti 2007. godine kada umire od malignog tumora u Zagrebu. Naslijeđuje ga Zoran Milanović
nakon unutarstranačkih izbora.
ZAKLJUČAK
Unatoč razočaravajućem vrhuncu svoje političke karijere.Ivica Račan među nekima voljen, među
nekima omražen ostavio je neizbježan trag u Hrvatskoj povijesti I njezinu identitetu, bez kojeg
samostalna Hrvatska možda nikad ne bi postojala.
LITERATURA

Internet izvori:

1. http://www.noviplamen.net/glavna/ivica-racan-biografija-jednog-birokrata/
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivica_Ra%C4%8Dan
3. http://www.index.hr/vijesti/clanak/biografija-ivice-racana/344026.aspx
4. https://www.express.hr/top-news/ivica-racan-covjek-koji-nam-je-dao-demokraciju-14454?
page=2
5. https://www.vecernji.hr/enciklopedija/ivica-racan-18250