GRAA ZA POVIJEST NARODNOOSLOBODILAKE BORBE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ

1941-1945.
Knjiga I (oujakprosinac 1941)

Zagreb, 1981.

SAVJET ZA IZDAVANJE GRAE

Ivan Boievi, predsjednik Mirko Babi, Mirko Beloevi, Stjepan Belovi, Mato Beniki, Stjepan Blaekovi, Josip Bogoalec, Nikola Brezovi, Milan Brunovi, Tomo Buden, Vladimir Car, Ranko urii, Franjo Herceg, Emil Ivane, Stjepan Ivekovi, Ivan Jadan, Slavko Jani, Vojin Jelaa, Vukain Karanovi, Marijan Kos, Dragutin Koevi, Mihovil Krinik, Milka Kufrin,THarijan Laan, Svetomir Mati, Pavle Mrvo, Ilija Pavi, Ivan Perkovi, Pero Popovi, Drago Rafaj, Zlatko Rukavina, Josip Runjak, Branko Sruk, Ante ali, Andrija uri, Stjepan imoti, uro Trubelja, Boidar Vueti, Dene Weis

REDAKCIJSKI ODBOR Stjepan Ivekovi, predsjednik Stjepan Blaekovi, Nikola Brezovi, Tomo Buden, Slavko Jani, Dragutin Koevi, Milka Kufrin, Ivo Landripet, Vlado Maari, Dene Weis

Vukain

Karanovi,

STRUNI SURADNICI U PRIREIVANJU PRVE KNJIGE Mirko Androi, Vinko Brania, Ana Feldman, Ivan Jeli, Vladimir Kopun, Narcisa Lengel-Krizman, Ljiljana Modri, Tomislav Paali, Josipa Paver, Konstantin Pavlovi, Rastko Prai, Slavojka adek, Mladen vab, Slobodan ari

STRUNI REDAKTOR Zdravko Dizdar

Izdava:

Savjet za izdavanje Grae za povijest NOP-a i socijalistike revoluci je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941 1945 Odgovara: Redakcijski odbor savjeta za izdavanje Grae za povijest NOP-a i soci jalistike revolucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941 1945

TISAK:

Mladinska knjiga, Ljubljana, 1982. godina Naklada 3000 primeraka

PREDGOVOR
Ideja potrebi objavljivanja zbirke grae za povijest narodnooslobodi lake borbe na podruju sjeverozapadne Hrvatske 1941 1945. nastala je prije nekoliko godina. Poticaj za tu znaajnu akciju dao je Odbor za njegovanje tradicija X korpusa Zagrebakog NOVJ, to je ubrzo nailo na veoma pozitivan odjek. Rezultat te akcije bilo je potpisivanje samoupravnog sporazuma organizaciji rada i udruivanju sredstava za izdavanje grae, do ega je dolo u sijenju 1979. godine. Sudionici tog sporazuma su: Skuptina grada Zagreba, skuptine opina akovec, azma, Donja Stubica, Dugo Selo urevac, Garenica, Ivanec, Ivani-Grad, Jastrebarsko, Klanjec, Koprivni ca, Krapina, Krievci, Kutina, Ludbreg, Novi Marof, Ozalj, Pregrada Samobor, Sesvete, Sisak, Varadin, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar-Bistrica Samoupravna interesna zajednica za kulturu opine Bjelovar, Republika zajednica za znanstveni rad i Republika samoupravna interesna zajednica i oblasti kulture. Na osnovi tog sporazuma izabrani su Savjet i Redakcijski odbor za izdavanje grae, te zakljueni ugovori sa Institutom za historiju radnikog pokreta Hrvatske prireivanju grae i Izdavakom organizacijom Spektar* tampanju cjelokupne zbirke. Potreba za ostvarivanjem tog znaajnog zadatka ima svoju punu znanstvenu i drutvenu opravdanost. Rije je injenici da je podruje sjeverozapadne Hrvatske dosad relativno slabije istraivano i obraivano i historiografiji, publicistici i memoarskoj literaturi, pa svaki korak u tom pravcu treba s punim pravom podrati. Sudjelovanje stanovnitva tog podruja u oslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji naroda i narodnosti Jugoslavije 1941 1945. bilo je veoma znaajno, pa je shvatljiv zahtjev da se to prije sustavno i znanstveno pristupi prevladavanju postojeih praznina propusta. U vezi s tim objavljivanje grae za povijest narodnooslobodilakog pokreta na tom podruju ima svoju punu svrhu. Ono bi najprije posluilo istraivaima i sudionicima revolucije za daljnje prouavanje i upoznavanje NOB-a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, jer se cjelovita znanstvena obrada tog razdoblja postavlja kao jedan od glavnih buduih ciljeva. S druge strane, ta graa istodobno moe veoma korisno i funkcionalno posluiti najirem krugu itatelja brojnim kulturno-prosvjetnim radnicima, javnim, drutvenim

politikim radnicima, a osobito naoj omladini da se putem sadraja objavljene dokumentacije to neposrednije upoznaju s pojedinim pojavama, pitanjima i zbivanjima iz razdoblja NOB-a i revolucije na spomenutom podruju. Podruje sjeverozapadne Hrvatske podudaralo se u vrijeme NOB-a uglavnom s tadanjom Drugom operativnom zonom, obuhvaajui i grad Zagreb. Na njemu je od sijenja 1944. godine djelovao Deseti korpus NOVJ. Podruje koje svojim sadrajem obuhvaa ova zbirka grae zapravo je i neto ire obzirom na teritorij koji obuhvaaju opine potpisnici Samoupravnog sporazuma izdavanju grae. Vremenski zbirka obuhvaa razdoblje od oujka 1941. do svibnja 1945. god, tj. od demonstracija koje je organizirala Partija u povodu pristupanja Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu do konanog osloboenja i oruane pobjede socijalistike revolucije. Za'podruje sjeverozapadne Hrvatske u tom razdoblju postoji dosta bogata povijesna graa, koja je pohranjena u razliitim ustanovama, osobito arhivu Vojnoistorijskog instituta u Beogradu, Arhivu Instituta za historiju radnikog pokreta Hrvatske u Zagrebu, Arhivu Hrvat ske, Zagreb, Historijskom arhivu grada Zagreba, Arhivu CK SKJ, Beograd, Arhivu Jugoslavije, Beograd, historijskim arhivima u Bjelovaru, Karlovcu, Sisku i Varadinu, te muzejima u Bjelovaru, akovcu, azmi, urevcu, Jastrebarskom, Krapini, Koprivnici, Kutini, Sisku, Varadinu, Velikoj Gorici i Zagrebu. Prireivaima je pruena velika pomo u tim ustanovama u radu na sakupljanju grae. S druge strane, jedan dio te grae ve je objavljen u pojedinim publikacijama, najveim dijelom u ediciji Zbornik dokumenata i podataka oslobodilakom ratu naroda i narodnosti Jugoslavije, koji izdaje Vojnoistorijski institut. Prema postojeem uvidu u grau radi se nekoliko stotina tisua dokumenata razliite provenijencije, te zbog tako velikog opsega i nije mogue u cjelini objelodaniti raspoloivu grau u ovoj zbirci koja e obuhvatiti oko deset svezaka. Trebalo je pristupiti odgovarajuem izboru dokumentacije. Obzirom na svoje porijeklo dokumenti u ovoj zbirci mogu se specificirati u dvije osnovne skupine: a) dokumenti narodnooslobodilakog pokreta rukovodstva i organizacije KPJ i KPH jedinice i komande NOV i POJ organi i ustanove narodne vlasti ustanove i organi JNOF-e, SKOJA, USAOHA AF i drugih ma sovnih politikih organizacija b) graa neprijateljske provenijencije organi i ustanove NDH organi i ustanove okupacijskih snaga dokumenti iz ostalih okupacijsko-kvislinkih izvora.

Unato tome to se vri izbor iz raspoloive dokumentacije, on nee bitno utjecati na vrijednost sadraja zbirke, jer e otpasti uglavnom ona dokumentacija koja po svom karakteru i sadraju ima sporednije znaenje. To se prvenstveno odnosi na grau neprijateljskih organa i institucija. U vezi s tim prvenstvo se daje onim dokumentima koji svojim sadrajem pokrivaju ire podruje ili govore znaajnijim zbivanjima i momentima. Radi se, dakle, poglavito onim dokumentima neprijateljskih organa i ustanova koji govore oruanoj oslobodilakoj borbi, djelatnosti Partije, teroru te ukazuju na ciljeve i interese okupacijskih sila i kvislinga na podruju sjeverozapadne Hrvatske. Tako izabrani i prezentirani dokumenti neprijateljskog porijekla omoguuju odreeni uvid u poznavanje irenja i jaanja NOP-a na tom podruju u cjelini. Za poetne godine 1941 1942. postoji razmjerno manji broj izvora, dok u kasnijem razdoblju njihov broj naglo raste. Isti je sluaj s dokumentima obzirom na njihovo porijeklo. U poetnom razdoblju znatno su brojnije zastupljeni dokumenti nastali radom neprijateljskih institucija, iji broj u daljnjem razdoblju opada da bi od 1943, a napose 1944. i 1945. prevladali izvori nastali radom ustanova i organa NOP-a. Za razliku od neprijateljskih izvora, dokumenti NOP-a objavit e se u najveoj moguoj mjeri. U prireivanju dokumenata trebalo je voditi rauna nekim momentima koji su vani za razumijevanje sadraja i karaktera zbirke u cjelini. a) Dokumenti se donose kronolokim redom bez obzira na njihovo porijeklo; b) Dokumenti se ediraju s potovanjem svih njihovih osobitosti. U odgovarajuim biljekama daju se najnunija objanjenja pojedinih imena, manje poznatih rijei i nekih drugih momenata, ako je to potrebno; c) Osim veine dokumenata koji se objavljuju u cjelini, donose se i dijelovi onih iji je sadraj znatno iri, tj. govori i zbivanjima izvan podruja sjeverozapadne Hrvatske. Oni su omeeni na poetku i na kraju sa tri toke to je znak intervencije redakcije, a podrazumijeva isputanje teksta koji se ne tie teritorija kojemu je rije u zbirci; d) Zbog preglednijeg koritenja svi dokumenti imaju neke osnovne elemente u svojoj prezentaciji. Najprije su u lijevom gornjem kutu oznaeni datumom i gdje je potrebno mjestom nastanka, a zatim slijedi u obliku naslova kratka regesta, koja omoguuje prvi uvid u sadraj dokumenta. Na kraju svakog dokumenta, tj. nakon njegova zavrenog teksta, daje se saet tehniki opis izvora i njegova arhivska signatura ili oznaava publikacija iz koje je preuzet; e) Njemaki, maarski i ruski dokumenti donose se u prijevodu; f) Tekstovi dokumenata objavljeni su sa svim svojim jezinim, stilskim i gramatikim obiljejima. Uglavnom su ispravljene samo oigledne slovne i pravopisne pogreke;

g) Zbog lakeg i funkcionalnijeg koritenja zbirke, na kraju svake knjige nalaze se kazala osobnih i geografskih imena. Prilikom rada na pronalaenju, registriranju i pripremi dokumenata za izdavanje punu pomo prireivaima pruili su lanovi Redakcijskog odbora i Savjeta. Posebno treba ukazati na pomo koju su pruili na prvom tomu drugovi Antun Biber, Rade Bulat i Vlado Mateti, a naroito drugarica Anka Berus. Takoer je svojim ocjenama i prijedlozima znatno pomogao recezent Hodimir Sirotkovi. Osim njih znatno su pomogli brojni lanovi svih opinskih organizacija SUBNOR-a na podruju sjeverozapadne Hrvatske. U organizaciji rada veliku pomo pruio je Sekretarijat za boraka i invalidska pitanja Skuptine grada Zagreba, u prvom redu zamjenik sekretara Ivan afran. Svima njima izdavai i prireivai najtoplije se zahvaljuju.

KRATICE
AF AH AIHRPH AO BPZ CKKPH CKKPJ CK SKJ CKSKOJ-a Graa G GH HAB HAK HAV HAZ HL HM HSS Izbor Antifaistiki front ena Arhiv Hrvatske Zagreb - Arhiv Instituta za historiju radnikog pokreta Hrvatske Zagreb Antifaistiki odbor ena Bjelovarsko popunidbeno zapovjednitvo Centralni komitet Komunistike partije Hrvatske Centralni komitet Komunistike partije Jugoslavije Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije Centralni komitet Saveza komunistike omladine Jugoslavi ja Graa za historiju narodnooslobodilakog pokreta Slavoni ja Glavni tab Glavni tab Hrvatske Historijski arhiv Bjelovar Historijski arhiv Karlovac Historijski arhiv Varadin Historijski arhiv Zagreb Hadtortnelmi Leveltr Vojnohistorijski arhiv Honvedelmi Miniszterium Ministarstvo obrane Hrvatska seljaka stranka Marijan Rasti, Izbor iz arhivske grae KPJ i KPH za povijest 1941. g. u Hrvatskoj, Arhivski vjesnik XVI, Zagreb 1971. Jugoslavenska muslimanska organizacija Jedinstvena narodnooslobodilaka fronta Komunistika internacionala Komunistika partija Komunistika partija Hrvatske Komunistika partija Jugoslavije Kotarska oblast Samobor Kotarska oblast Zagreb Ministarstvo domobranstva

JMO JNOF Kl KP KPH KPJ KOS KOZ MINDOM

MIN. TAN. JKV.

MGZ MUP NDH NG NP NOB NOF NOO NOV OK OL POH POJ PK RAVSIGUR RG R.O. - D.S. S. F. - S. N.

SDS
SI SIGN. SKOJ SKP(b) SSSR VII VKF V V.T. VZ Zbornik

Knjiga zapisnika sa sjednica Ministarskog savjeta Mjesni komitet Muzej grada Zagreba Ministarstvo unutranjih poslova Nezavisna drava Hrvatska Neprijateljska graa Narodna pomo Narodnooslobodilaka borba Narodnooslobodilaki front Narodnoosloboilaki odbor Narodnooslobodilaka vojska Okruni komitet Orszgos Leveltr Dravni arhiv Partizanski odredi Hrvatske Partizanski odredi Jugoslavije Pokrajinski komitet Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Rudarska glavarstvo Rukopisna ostavtina Dragutina Sailija Smrt faizmu Sloboda narodu Samostalna demokratska stranka Srp i eki Signatura Savez komunistike omladine Jugoslavije Svesavezna komunistika partija (boljevika) Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika Vojnoistorijski institut Beograd Vezrkar fnke Naelnik Generaltaba Vrhovni tab Vrlo tajno Veliki upan upe Zagorje Zbornik dokumenata i podataka narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda, Beograd

1
1941, oujak 29. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen radnom narodu Hrvatske povodom vojnog pua od 27. oujka

PROLETERI SVIH ZEMALJA UJEDINITE SE! RADNICI, SELJACI, GRAANI, VOJNICI, HRVATSKE!

PODOFICIRI

OFICIRI

Pala je vlada1, koja je pristupanjem Trojnom paktu htjela gurnuti narod u tue ropstvo i uvui ga u krvavo ratno kolo osovinskih sila. Nova vlada2 meutim ne prua garanciju ni protiv uvlaenja u rat ni protiv tueg porobljavanja. Ona se nije izjasnila tome da li e se zadovoljiti narodnim zahtjevima, da se narodu da sloboda i da se osigura mir naj ed in mogui nain, oslonom na SSSR. Naprotiv! Agenti Engleske su ve digli glave i hukaju na rat. Narodu prijeti isto tako opasnost od kapitulanata pred osovinom. SSSR-u se uti, i ako se znade da je jedini spas na toj strani. HRVATSKI NARODE! Stanovita hrvatska gospoda hoe iskoristiti teki poloaj zemlje i potajno kuju mrane planove, da uz pomo osovine ostvare svoje ovinistike namjere, pripremajui tako ropstvo hrvatskom narodu. Ovu izdajniku rabotu vre ta hrvatska gospoda pod lanom krinkom ouvanja mira za hrvatski narod. Ta gospoda hoe iza lea naroda, moda pod krinkom nezavisne Hrvatske baciti hrvatski narod u tue ropstvo. Taj bi put cijepanja Jugoslavije neposredno doveo do unutarnjeg, bratoubilakog rata, krvoproli a i porobljavanja. RADNI NARODE HRVATSKE Pred vama ne stoje samo dva puta, kao to vam lau naa gospoda, kapitulacija ili rat. Ne! Pred vama stoji otvoren put oslonca na veliki i bratski Sovjetski Savez, na monu neutralnu dravu radnika i seljaka, velikog

zatitnika malih naroda. To je put koji nas jedino moe ouvati od rata i kapitulacije. Borite se za taj put, odravajte mitinge i skuptine3, izaite na ulice,bratimite se sa vojnicima i odluno traite: PAKT UZAJAMNOJ POMOI SA SOVJETSKIM SAVEZOM! RASKID TROJNOG PAKTA! DEMOKRATSKE SLOBODE, SLOBODU POLITIKOG I SINDIKALNOG ORGANIZIRANJA, SKUPTINA I TAMPE! HITNO RASPUTANJE KONCENTRACIONIH LOGORA! PUNU AMNESTIJU POLITIKIH I VOJNIH OSUENIKA I PRITVORENIKA Stupite u odlunu borbu za te zahtjeve; ne dopustite da vas provociraju na nepotrebna krvoprolia! NAE JE GESLO PAKT UZAJAMNOJ POMOI SA SOVJETSKIM SAVEZOM NAE JE GESLO: NI KAPITULACIJA NI RAT, VE OSLON NA SOVJETSKI SAVEZ! DVANAJSTI JE AS Zagreb 29. III 1941. Centralni komitet Komunistike partije Hrvatske

PROITAJ I DAJ DRUGIMA DA ITAJU!!!

Original, umnoen getetnerom Sign., A IH RPH, ZB-XVIII-L-4/68

Odnosi se to na vladu Cvetkovi-Maek, koja je poslije potpisivanja Trojnog pakta 27. III 1941. godine, pod pritiskom narodnih masa Jugoslavije i velikih demonstracija u zemlji organiziranih od Komunistike partije Jugoslavije, sruena oficirskim puem. 2 Novu vladu Kraljevine Jugoslavije osnovao je general Duan Simovi kao predsjednik. 3 U Zagrebu partijska je organizacija organizirala brojne letee mitinge i demonstraci je na nekoliko mjesta u gradu sa oko 800 demonstranata. U sukobu demonstranata s policijom uhapeno je vie od 30 ljudi. Slijedea dva dana policija je uhapsila oko 100 komunista i antifaista u gradu koji su svi kasnije predani ustakoj vlasti. Meu uhapenima bilo je mnogo istaknutih partijskih radnika.
1

2
1941, oujak, kraj Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske kojim se trai sklapanje pakta uzajamnoj pomoi izmeu Kraljevine Jugoslavije i Sovjetskog Saveza i raskid Trojnog pakta

U interesu nezavisnosti naroda Jugoslavije, a napose hrvatskoe naroda TRAIMO PAKT POMOI SA TRAIMO RASKID UZAJAMNOJ SSSR! TROJNOG PAKTA

(srp i eki)

CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE

Original, umnoen getetnerom Sign., A IH RPH, ZB-XVIII-L-4/68 Izbor br. 2, str. 22.

3
1941, travanj 11. Zagreb Proglas dr Vlatka Maeka povodom proglaenja Nezavisne drave Hrvatske1 ZAGREB, 11, travnja. Sino smo u izvadku donijeli poziv dra Maeka2, a danas donosimo toan tekst toga poziva hrvatskom narodu, proglaenog desetak minuta poslije proglasa pukovnika Kvaternika: Hrvatski narode! Pukovnik Slavko Kvaternik voa nacionalistikog pokreta u zemlji proglasio je danas slobodnu i nezavisnu hrvatsku dravu na cjelokupnom historijskom podruju Hrvatske, te je preuzeo vlast. Pozivam sav hrvatski narod da se novoj vlasti pokori, pozivam sve pristae HSS koji su na upravnim poloajima, sve kotarske odbornike itd., da iskreno surauju s novom vladom. Dr. VLADKO MAEK. Hrvatski narod, 11. IV1941.
Dana 6. IV 1941. faistika Njemaka i Italija sa svojim saveznicima Maarskom i Bugarskom bez objave rata napale su Jugoslaviju. Tog istog dana Maek je zajedno sa vrhovnom komandom Kraljevine Jugoslavije, vladom, dvorom i kraljem napustio Beograd i stigao u Uice gdje je predsjedavao sjednici vlade. Sutradan, 7. IV 1941. Maek je napustio vladu i otiao u Hrvatsku. 2 Proglas je proitan preko zagrebake radio-stanice IO. IV 1941. godine u 17,45 sati.
1

4
1941, travanj 15. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije upuen naro dima Jugoslavije povodom napada faistikih sila na Jugoslaviju NARODI JUGOSLAVIJE! Strana katastrofa koju srno mi komunisti ve odavna signalizirali, zadesila je narode Jugoslavije. Osvajake armije osovinskih sila provalile su u nau zemlju iznenada i svuda kud prolaze siju smrt i pustoenje. Beograd je sravnjen sa zemljom. Nevina djeca, ene i starci, koji su se u paninom bijegu htjeli spasiti iz goruih ruevina bili su podvrgnuti stroj opuanoj vatri iz aviona barbarskih napadaa. Na frontu se bije teka, krvava i nejednaka borba sa nadmonim napadaima. Velikim osovinskim napadaima pridruili su se i mali osvajai Bugarska i Maarska. Dvije zemlje sa kojima su prijanji neodgovorni upravljai Jugoslavije stvarak paktove vjenom prijateljstvu. Podlo kao strvinari, pridruili su se bugarski i maarski imperijalisti velikim imperijalistikim osvajaima, da i oni istrgnu koji komadi mesa iz krvavog tijela Jugoslavije. Ali narodi Jugoslavije, ukljuivi i veinu Hrvata, herojski se bore za svoju nezavisnost protiv mnogobrojnijeg neprijatelja. U tekoj i sudbonosnoj borbi sa tuinskom najezdom nala se u Hrvatskoj aka agenata i petokolonaa, koja je uz pomo najurenih hrvatskih vlastodraca sistematski pripremala i konano u najteem asu izvrila izdaju kakovoj nema premca u nizu izdaja hrvatske gospode i vlastele u historiji. HRVATSKI NARODE! Ta gospoda tebi priaju, da su ti izvojtila slobodu i nezavisnost pomou Hitlera i Musolinija. Vjeruje li to? Pamti li ti, da je ikada u tvojoj tisugodinjoj mukotrpnoj historiji, u tvojim tekim asovima bio tebi prijatelj i zatitnik njemaki, maarski, talijanski ili koji drugi osvaja? Ne! Nikada. Naprotiv, uvijek su te oni porobljavaii i onda iskoritavali. Uvijek su te nastojali meusobno zavaditi da bi onda lake tlaili. Uvijek su ti osvajai teili da zagospodare tvojim plodnim ravnicama i umama, teili su da ti oduzmu divnu Dalmaciju, divno Jadransko More. Uvijek su hrvatska gospoda i vlastela bili ta koji su te prodali tvojim porobljivaima da bi onda sama mogla lake piti tvoju krv. Evo, takvu nezavisnost pripremili su tebi hrvatska gospoda. HRVATSKI NARODE! Ti si ovih dana bio oevidac neuvene sramote. U tvoju zemlju su provalili protiv tvoje volje osvajai i tvoji vjekovni neprijatelji da te porobe i

raskomadaju tvoju krvlju natopljenu domovinu, a hrvatska gospoda te tjeraju, da ropski pue pred tvojim neprijateljima, da ga pozdravlja, da ga slavi u vrijeme kada njegova vojnika izma gazi tvoju zemlju, tvoj nacionalni ponos. Dogaaji u Zagrebu prilikom dolaska osvajaa bit e najtamnija ljaga u tvojoj povijesti, hrvatski narode. Hrvatska gospoda te sile, da prua ruku tvojem vjekovnom neprijatelju i porobljivau, a siju najodvratniju mrnju i hajku protiv srpskoga naroda, koji se herojski bori i gine rade nego da bude robom tuina. Zar je srpski narod kriv to su te tlaila srpska gospoda? Zar nijesu u svim reimima uestvovala i hrvatska gospoda? Zar nije srpski narod oduevljeno podupirao tvoju opravdanu borbu za slobodu i ravnopravnost, ali su provalili osovinski osvajai da raskomadaju itavu zemlju i porobe narode u Jugoslaviji zajedno sa tobom. Znaj, hrvatski narode, da e historija s prezrenjem osuditi one, koji tvoju tobonju nezavisnost grade sa Judinim talirima i na ropstvu svoje krvne brae srpskog, slovenskog i ostalih naroda. HRVATSKI NARODE! Tuinske sluge, hrvatska gospoda, siju u tebi mrnju prema tvojoj krvnoj brai Srbima, Slovencima u vrijeme kada oni svojom krvlju s nova piu slavnu, iako traginu stranicu svoje historije. Znaj, hrvatski narode, daje borba tvoje brae i tvoja borba. Znaj, hrvatski narode, DA SU SIMPATIJE DVIJESTO MILIJUNSKOG NARODA Sovjetskog Saveza na strani naroda Jugoslavije, koji se herojski bori za svoju nezavisnost. Znaj, hrvatski narode, da e historija sa prezrenjem govoriti onima, koji zabie izdajniki no u lea svoje brae. Hrvatska je okupirana po njemakim i talijanskih etama, a nije slobodna i nezavisna drava, kako je hoe prikazati dananji vlastodrci u Hrvatskoj. To je drava aice hrvatske gospode, koji neprekidno preko radija i tampe viu pokolju i strijeljanju, prijekim sudo vima itd. Groze se smru za svaku sitnicu, tako da svakog pametnog ovjeka crveni iice kad uje te bjesomune gronje. Ali neka ta gospoda upamte da nita nije trajno to je upereno protiv naroda, a najmanje vlast dananjih vlastodraca Neka se ta gospoda malo zamisle tome to oekuje njih za prolijevanje nedune narodne krvi. NARODI JUGOSLAVIJE: Srbije, Slovenije, Crne Gore. Bosne i Her cegovine, Makedonije i Vojvodine. Vi koji se borite i ginete u borbi za svoju nezavisnost, znajte, da e ta borba biti okrunjena sa uspjehom, pa ma vi sada sa nadmonim neprijateljem i podlegli u toj borbi. Ne klonite duhom, zbijte vre svoje redove, doekajte uzdignute glave i najtee udarce. Komunisti i itava radnika klasa Jugoslavije ustrajat e do konane pobjede, u prvim redovima narodne borbe protiv osvajaa. Ne klonite duhom ni onda ako u toj borbi vremenom i podlegnete, jer e se iz ovog krvavog imperijalistikog pokolja raati novi svijet, zbrisati e se zauvijek korijeni imperijalistikih ratova i nacionalnog porobljavanja, stvoriti e se na istinskoj nezavisnosti svih naroda Jugoslavije slobodna, bratska zajednica.

RADNICI I RADNICE JUGOSLAVIJE! Nad radnikom klasom Jugoslavije nadvise se crni oblaci. Najgori neprijatelji radnike klase provalili su u nau zemlju i zavode najcrnju reakciju. Ti isti, koji dre u svirepom kapitalistikom ropstvu njemaku i talijansku radniku klasu, koji porobie mnoge narode i prolie more krvi kako svoga tako i drugih naroda. Pred licem ovih tekih asova radnika klasa Jugoslavije treba da se nae jedinstvena i zbijenih redova. Ne treba se plaiti nikakvog terora i progona. Mi smo na to navikli, progonili su nas svi reimi u toku ovih 20 godina, ali radnika klasa na elu sa svojom avangardom Komunisti kom partijom postala je jo jaa. Naa dunost je da u ovim sudbonosnim danima sauvamo svoju hladnokrvnost, a jo odlunije uvrujemo svoje redove, da radimo uporno na osvajanju i okupljanju radnikih masa vodei ih u borbu za njihove svakodnevne interese, u borbu za bolju i sretniju budunost. ivilo bratstvo i sloga naroda Jugoslavije u borbi za svoju slobodu i nacionalnu nezavisnost! ivilo bratstvo i sloga svih naroda na Balkanu u borbi protiv imperijali stikih osvajaa i nacionalnih ugnjetaa! ivio Sovjetski Savez nada svih ugnjetenih i porobljenih! ivila Komunistika partija Jugoslavije! 15. travnja 1941. CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE JUGOSLAVIJE1

Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-1/2 Zbornik VII, tom V, knj. 1, br. 1, str. 57.
1 Odluka izdavanju tog letka donijeta je na sastanku lanova CK KPJ, CK KPH i predstavnika Mjesnog komiteta KPH Zagreb odranom 12. travnja 1941. u Zagrebu.

5
1941, travanj 15. Zagreb Proglas ustakog povjerenika Kvaternika graanima Zagreba za javnu sigurnost u Zagrebu Eugena

UPOZORENJE SVIM NEPOUDNIM I NEPOELJNIM ELEMENTIMA NA TERITORIJU GRADA ZAGREBA

PROGLAS POVJERENIKA ZA JAVNU SIGURNOST U GRADU ZAGREBU EUGENA KVATERNIKA Na temelju odredbe dravnog Poglavnika, kojom sam postavljen za ustakog Povjerenika za javnu sigurnost u gradu Zagrebu, pozivam sve one, koji se u gradu Zagrebu zadravaju neovlateno tj. sve one, koji nemaju u Zagrebu stalnog prebivalita, a napose sve bive srpske vojnike, etnike, i pripadnike inih neprijateljskih redovitih ili neredovitih postrojba, kao i sve ostale nepoudne i nepoeljne elemente, da se u roku od 6 sati udalje sa podruja grada Zagreba i okolice. Tko se god od navedenih poslije toga roka ovdje zatee, bilo s orujem, bilo bez oruja, bit e odmah na licu mjesta u smislu posebnih ustakih odredaba strijeljan. Za dom spremni! U Zagrebu, 15. travnja 1941. u 12 sati Ustaki Povjerenik za javnu sigurnost u Zagrebu: Kvaternik Eugen v.r.

Hrvatski narod, 16. IV1941.

6
1941, travanj 17. Zagreb Zakonska odredba za odbranu naroda i drave dra Ante Pavelia Nezavisna Drava Hrvatska ZAKONSKA ODREDBA ZA ODBRANU NARODA I DRAVE 1. Tko bilo na koji nain povrijedi ili je povrijedio ast i ivotne interese hrvatskog naroda ili bilo na koji nain ugrozi opstanak Nezavisne Drave Hrvatske ili dravne vlasti, pa makar djelo i ostalo samo u pokuaju, ini se krivcem zloinstva veleizdaje. 2. Tko se uini krivcem zloina u toki 1. navedenoga, ima ga stii kazna smrti. 3. Za sudjelovanje po ovoj zakonskoj odredbi postavlja ministar za pravosue po potrebi izvanredne sudove od tri osobe1, koji imaju suditi hitnim postupkom po propisima ukinutog hrvatskog kaznenog postupnika prije kom sudu.2

4.' Ministar pravosua ima imenovati lanove suda. 5. Ova zakonska odredba stupa odmah na snagu. U Zagrebu, dne 17. travnja 1941. Poglavnik: Dr. Ante PAVELI, v.r.

Hrvatski narod, 17. IV1941.

1 Uslijedilo je donoenje Zakonske odredbe prijekim sudovima (17. svibanj 1941.) i Zakonske odredbe pokretnom prijekom sudu (24. lipanj 1941.), a zatim i Zakonske odredbe njihovoj promjeni inadopuni (5. srpanj 1941.). Prvi prijeki sud osnovan je ve 17. travnja 194!. u Zagrebu. 2 Odnosi se to na hrvatski kazneni postupak prijekom sudu iz vremena Austro ugarske, koji je ukinut od strane Kraljevine Jugoslavije.

7
1941, travanj 18. Zagreb Proglas Slavka Kvaternika municije i ostale vojnike opreme stanovnitvu obaveznoj predaji oruja,

Proglas Rok za predaju oruja, municije, odijela, obue, orme i sve ostale vojnike opreme, koja se nalazi kod privatnika, produuje se do ukljuivo 24. travnja 1941. Ovo je zadnji rok.1 Poslije toga e ambulantne (pokretne) komisije ici od grada do grada i od sela do sela da utvrde da lije ova zapovijed izvrena. Gdje god e ove komisije kod privatnih osoba nai ma i najmanji vojniki predmet biti e posjednik i svi sukrivci uhapeni i radi veleizdaje stavljeni pred vojni sud. Ovaj proglas dune su sve kotarske i opinske vlasti kao i svi povjerenici i inovnici objaviti narodu i brinuti se za najsavjesniju provedbu pod osobnom odgovornou. Zapovjednitvo oruane snage Drave Hrvatske: Vojskovoa: SLAVKO KVATERN1K, v.r. Narodne novine, 18. IV1941.
1 Daje odaziv za predaju oruja bio slab svjedoi i injenica daje rok produen najprije do 1. VII a zatim do 1 8. VII 1941. (Narodne novine 30. VI i 8. VII 1941.).

8
1941, travanj 20. Zagreb Iz izvjetaja Redarstvenog ravnateljstva Zagreb hapenju nepoudnih osoba u Zagrebu ... Zagrebako redarstvo u uskoj suradnji sa odsjekom za javnu sigurnost, izvrilo je niz uhapenja raznih nepoudnih osoba, koje ugroavaju sigurnost u gradu Zagrebu, odnosno koje su se ogrijeile interese hrvatskog naroda...1 Hrvatski narod, 21. IV1941.
1 To je bilo prvo organizirano masovno hapenje u Zagrebu poslije dolaska ustaa na vlast. Tom prilikom ustae su osim komunista hapsili i sve njima nepoudne osobe. Prema postojeoj dokumentaciji tada je uhapeno nekoliko stotina osoba. Samo kod Okrunog zatvora bila su toga dana evidentirana 18 3 uhapena politika zatvorenika od kojih ni jedan nije puten na slobodu ve su nakon nekoliko dana predani Redarstvenom ravnateljstvu u Zagrebu na dalji postupak. Jednu drugu grupu uhapenih ustae su 21. IV otpremile u logor Kerestinec, dok su ostali uglavnom zadrani u zagrebakim zatvorima.

9
1941, travanj 21. Budimpeta Izvod iz zapisnika sa sjednice Ministarskog vijea Maarske pitanju dravnopravne pripadnosti Meimurja, te naputak delegaciji koja odlazi u Zagreb na pregovore njegovom dravnopravnom statusu

... Gospodin Predsjednik vlade1 informira Ministarski savjet razvoju pitanja Meimurja. Prilikom ulaska jedinica Kraljevine Maarske u akovec dobar dio tamonjeg stanovnitva istakao je maarsku zastavu. U maarskim krugovima razvila se jaka agitacija, kako u okviru Lige za reviziju, tako i od Maara koji odatle potiu, a koji su poznati u javnom ivotu, i koji su radili na tome da se Meimurje ne pripoji Hrvatskoj. Suprotno ovom, Paveli i Kvaternik su u svoje vrijeme zauzeli stav po pitanju Meimurja. Posljednjih dana u akovcu desilo se vie incidenata. Zvanini faktori Hrvatske svoje albe podnijeli su i pismeno. Gospodin Predsjednik vlade je dobijene vijesti ovim incidentima saopio naelniku Generaltaba. Pokrenut je uviaj. S hrvatske strane situacija se zaotrava. S tim rukovodi i tamonje katoliko

sveenstvo. Kod Hrvata je ulazak vojske Kraljevine Maarske u Meimurje2 izazvao veliko neraspoloenje. Gospodin Predsjednik vlade smatra da prego vori sa hrvatskom vladom3 treba hitno da ponu. Gospodin ministar unutranjih poslova odobrava stav gospodina Predsjed nika vlade. Ovo pitanje treba to prije zakljuiti. Slae se da pregovori to prije ponu. Na prijedlog gospodina Predsjednika vlade, Ministarski savjet je dao maarskoj delegaciji, koja treba da odputuje u Zagreb radi pregovora sa hrvatskom vladom, slijedea uputstva: 1. U principu Meimurje zadrati pod naim suverenitetom, meutim, potpunu administraciju privremenog karaktera, nad ovim teritorijem, bilo na odreeno due vrijeme, bilo na neodreeno vrijeme, moemo prepustiti Hrvatima. 2. Na eljezniku prugu koja vodi od Murakeresztura preko akovca do njemake granice,4 zadravamo pravo faktikog suvereniteta, tj. potpuno osiguranje tarifnog i pogonskog prava korienja. 3. Na slian nain zadravamo pravo za eksploataciju i preradu eventualno pronaene sirove nafte u Meimurju. 4. Po mogunosti, za prugu GyknyesSuak Rijeka, osigurati dale koseno pravno koritenje, podrazumjevajui tu mogunost prometa vlastitim kompozicijama, s vlastitom vuom, stvaranje skladita pogonskog materijala itd. 5. U luci Suak, osigurati mogunost stvaranja slobodne zone, odnosno slobodnih skladita. 6. Sredinom korita Drave i Dunava ustanoviti granicu izmeu Maarske i Hrvatske. 7. Zajedniki utvrditi princip razmjene narodnosti i spremnost dviju vlada na to da e u ovom pogledu sklopiti sporazum. 8. U Meimurju predatom na upravljanje Hrvatskoj, osigurati zatitu maarske imovine i nadoknadu tete uinjene od strane bive jugoslavenske vlade. 9. U principu stvoriti sporazum za zajedniko bageriranje korita Drave kako bi ponovno postala plovna, i da maarski brodovi mogu saobraati na rijeci Savi...

Original, strojopis, maarski Sign., OL. Min. tan.jkv. 1941. apr. 21 l p.

Laszlo Bardossy, maarski ministar predsjednik i ministar vanjskih poslova Maari su okupirali Meimurje 16. travnja 1941. 3 Vlada NDH 4 Odnosi se to na granicu koju su Nijemci uspostavili po okupaciji i anektiranju dijela Slovenije.
2 1

10
1941, travanj 22. Samobor Priznanica na 48.903,00 dinara oduzetih od interniranih u Kerestincu, koje je zamjenik kotarskog predstojnika u Samoboru, Franjo Kral, primio od N. Tiaka, nadzornika strae redarstvenog ravnateljstva iz Zagreba

REFERAT Danas sam primio od nadzornika redarstvene strae redarstvenog ravnateljstva iz Zagreba g. N. Tiaka dinara 48.903. slovima: etrdeset osam tisua devetstotina tri. To je novac koji je oduzet licima interniranim u Kerestincu1 i koji ima sluiti za njihovo izdravanje. U Samoboru, dne 22. travnja 1941. Kot. predstojnik Kral2 Original, strojopis Sign., AH, KOS, I broj 481/41
1 Logor u Kerestincu osnovan je 19. IV1941. godine za nepoudne elemente, komuniste, idove i ostale. Ve 21. travnja u njega iz Zagreba stiu prve vee grupe zatoenika, kojih je poetkom svibnja bilo oko 300. Veina tih zatoenika je sredinom svibnja prebaena u logor Gospi i Danicu, kraj Koprivnice, a odatle kasnije u logor Jasenovac gdje su gotovo svi pobijeni. U Kerestincu je ostala samo manja grupa zatoenika tzv. Jugoslavena, uglavnom Srba i grupa idova, tzv. doktora, koji su djelomino smjeteni u samom dvorcu a djelomino izvan dvorca u gospodarskim zgradama poljoprivrednog dobra Kerestinec. Potkraj svibnja i u toku lipnja 1941. godine u logor Kerestinec dolazi i vea grupa komunista, meu kojima su bili poznati partijski radnici, istaknuti sindikalni funkcioneri i poznati javni i kulturni radnici Hrvatske. Ustae su 9. VII 1941. godine strijeljale 10 komunista iz Kerestinca kao odmazdu za ubojstvo ustakog agenta Ljudevita Tiljka. Meu strijeljanima bili su i Boidar Adija i Ognjen Pria. Ostali zatoeni komunisti su se u dogovoru s partijskim rukovodstvom iz Zagreba, odluili na proboj iz logora. Proboj je izvren 13/14. VII1941. godine i u njemu su sudjelovala 94 zatoenika, uglavnom komunista, ali je zbog loe vanjske organizacije zavrio tragino. Samo 14 zatoenika se uspjelo probiti i spasiti dok su ostali poginuli u borbama sa ustaama ili uhvaeni i strijeljani. Ustae su odmah ostale zatoenike iz Kerestinca prebacile u druge logore (Lepoglava, Gospi, Jasenovac), te logor u Kerestincu rasformirale potkraj srpnja 1941. godine. 2 Franjo Kral. bio je zamjenik kotarskog predstojnika u Samoboru.

11
1941, travanj 23. Berlin Izvod iz brzojavne informacije njemakog ministra vanjskih poslova Joachima Ribbentropa njemakom poslaniku u Budimpeti dravnoj pripadnosti Meimurja ... Nadalje, sa Sztojayem1 sam razgovarao i pitanju Meimurja. Sztojay je potvrdio saopenje kojeg ste dobili i Vi preko Bardossya2 prema kojem u Budimpeti postoji dobra volja da se sa Hrvatskom sporazumije u tom smislu da Meimurje pripadne Hrvatskoj, a u zamjenu da Hrvatska prui Maarskoj specijalne olakice za tranzitni promet prema Jadranu, gdje Maarska rauna na otvaranje svoje slobodne luke...

Wilhelms tras se s Magyar or szag 19331944, br.395, str. 5805S1.

1 2

Dome, maarski poslanik u Berlinu. Laszlo, maarski ministar predsjednik i ministar vanjskih poslova.

12
1941, travanj 28. Zagreb Okrunica nadbiskupa Alojzija Stepinca upuena sveenstvu zagrebake dijeceze sa pozivom na uzvieni rad oko uvanja i unapreenja NDH1 asna brao! Nema nikoga meu nama, koji u ovo posljednje vrijeme nije bio svjedokom najzamanijih dogaaja u ivotu hrvatskog naroda, meu kojim djelujemo kao glasnici Kristovog evanelja. Dogaaji su ovo, koji su na narod donijeli u susret davno sanjanom i eljkovanom idealu. asovi su ovo, u kojima ne govori vie jezik, nego krv svojom tajanstvenom povezanou sa zemljom u kojoj smo ugledali svijetlo boje i s narodom iz kojega smo nikli. Je li pohebno isticati daje i u naim grudima ivije zakucalo srce. Nitko pametan toga osuditi ne moe i nitko poten toga zamjeriti ne moe, jer je ljubav prema vlastitom narodu bojim prstom upisana u ljudsko bie i boja zapovijed! I tko nam moe zamjeriti ako i mi kao duhovni pastiri dajemo svoj prinos narodnom veselju i zanosu, kad se puni duhovnog ganua i tople zahvalnosti obraamo Bojem Velianstvu? Jer, kolikogod i bilo zamreno pletivo dananjih sudbonosnih dogaaja; kolikogod bili heterogeni faktori, koji utjeu na tok zbivanja, ipak je lako razabrati ruku Boju na djelu. A Domino factum est

istud et est mirabile in oculis nostris Bog je to uinio i oi su nae pune divljenja. (Ps. 117. 23). No, dok vam danas progovaram iz ovih starodrevnih dvorova, u sjeni ovog starodrevnog hrama, tog nijemog svjedoka nae hrvatske povijesti, ne govorim vam samo kao sin hrvatskog naroda nego jo vie kao predstavnik Svete Crkve. Govorim vam kao predstavnik one boje institucije, koja je nikla u krilu vjenosti i koja je svretak u vjenosti u sasvim posebnom znaenju te rijei. Kao predstavnik one crkve, koja je firmamentum et columna veritatis stub 11 vrda istine. (I. Tim. 3, 15) i koja se nije bojala i na moja usta rei istinu, gdje je trebalo, iako je naalost njezin glas esto ostajao glas vapijueg u pustinji. (Iv. 1. 23.). Govorei vam dakle kao predstavnik crkve i pastir dua molim vas i pozivam, da svim silama nastojite i radite oko toga, da naa Hrvatska bude Boja zemlja, jer e samo tako moi izvriti dvije bitne zadae, koje kao drava imade da izvri u korist svojih lanova. Vjerna Bogu i svetoj Kristovoj Crkvi izvrit e naa Hrvatska onu uzvienu misiju, koju zemaljska domovina imade da vri u promicanju nadnaravnih dobara svojih lanova. Vjerna Bogu i Crkvi pokazat e, da vjeruje, daje konani cilj svega ljudskog teenja vjenost, gdje se nalazi prava vjena domovina. Cijenei i zatiujui vjerske i moralne vrijednote, pokazat e da vjeruje, daje zemaljska domovina samo onda prava majka, kad nam sklapa ruke i ui nas, dati Bogu Boje, te daje samo onda istinska skrbnica naeg ivota, kad nam korake upuuje na staze, koje vode u visinu i kad uklanja smutnje od dua, koje je Bog stvorio za sebe. No vjerna Bogu i crkvi naa e Hrvatska ne samo ispuniti svoju dunost prema unapreivanju nadnaravnih dobara hrvatskog naroda, nego e tako postaviti i najvre temelje i zdravog razvitka zemaljskih narodnih vrijednota i svoje dravne slobode i vrstoe. Crkva koja ve dvije hiljade godina gleda previranje u historiji svijeta, vjekovni je svjedok, kako regnum de genta in gentem transfertur propter iniustitias et iniurias et contumelias et diversos dolos kako kraljevstva prelaze s jednoga naroda na drugi zbog nepravednosti i nepravde i sramoenja i raznih prevara. (Crkv. 10, 8). Moramo stoga smatrati svojom najveom dunou, da u ovim sudbonosnim asovima u povijesti hrvatskog naroda dubokim pogledom u vjenost produhovimo itavo nae narodno bie. Moramo svuda upozoravati i uiti da sveti zanos i plemenito oduevljenje u izgraivanju temelja mlade drave Hrvatske, bude nadahnuto strahom bojim i ljubavlju za Boji zakon i njegove zapovijedi, jer e samo na Bojem zakonu, a ne lanim naelima ovog svijeta Drava Hrvatska biti izgraena na vrstom temelju. Odazovite se stoga spremno ovom mom pozivu na uzvieni rad oko uvanja i unapreenja NDH. Poznavajui mueve koji danas upravljaju sudbinom hrvatskog naroda mi smo duboko uvjereni, da e na narod naii na puno razumijevanje i pomo. Mi vjerujemo i oekujemo, da e Crkva u uskrsloj Dravi Hrvatskoj moi u 23

punoj slobodi navijetati neoborive principe vjene Istine i Pravde. Ona e se stoga drati rijei Pisma: Verbum Dei non est alligatum Rije Boja nije nikada svezana. (II. Tim., 2, 9). I Ona e smatrati svojom svetom dunou opportune, importune, arguere, increpare, obsecrare in omni patientia et doctrina et cum omni apostolica libertate u zgodno vrijeme i u nevrijeme pokarati, zaprijetiti, umoliti uei sa svom strpljivou (II. Tim., 4, 2) i sa svom apostolskom slobodom. Tako e raditi i to e smatrati dragocjenom pomoi u tekom radu oko podizanja nae drage Domovine i drave Hrvatske. Dao dobri Bog da tako bude. A da tako bude, pozivam vas, asna brao sveenici, da ne prestanete poticati povjerene vam vjernike na molitvu, ali jo vie da sami kod oltara bojega podiete ruke Ocu Zvijezda, od kojega silazi svaki dobri dar i svaki savreni poklon. (Jak. 1, 17). Da Poglavnika Drave Hrvatske napuni duhom mudrosti, kako bi uzvienu i tako odgovornu slubu vrio Bogu na ast i narodu na spas u pravdi i istini, da narod hrvatski bude narod Boji, odan Kristu i Crkvi njegovoj sagraenoj na peini Petrovoj! Ako se moda oima svijeta ini molitva suvinom stvari, mi je smatramo najvanijom od svega u ivotu, jer ako Gospod ne uva grada, uzalud bdije koji ga uva. (Ps. 12, 1). Crkva boja nikad se nije izgubila u frazama, ali nikad nije takoer zatajila u onom ustrajnom radu, na kojem se stvaraju temelji sretne budunosti pojedinca, naroda i drava. Pokaite to, asna brao, i sada, i ispunite svoju dunost prema mladoj dravi Hrvatskoj. U vezi s time odreujemo, da se u nedjelju 4. svibnja o.g. odri sveani Te Deum po svim upnim crkvama, na koje neka upni uredi pozovu mjesne vlasti i vjerni narod. Nadam se, da e se u to vrijeme moi odrati pomenute sveanosti. A ukoliko komunikacione prilike pote ne bi omoguile neka se to izvri u prvi slobodni dan. A to se tie prvostolne crkve zagrebake, to u vam odrediti u sporazumu s dravnim vlastima. U Zagrebu, 28. travnja, 1941. + Alojzije,2 nadbiskup. Katoliki list 1941., br. 17, str. 197198.
Okrunica je bila itana preko radija nekoliko puta kroz nekoliko dana, u cijelosti i u izvodu, tako da s njom nije upoznato samo sveenstvo nego i narod. A 3. svibnja objavljena je u Hrvatskom narodu.
2 1

Stepinac

13
1941, travanj 29. Zagreb Proglas povjerenika za javni red i sigurnost grada Zagreba graanima zabrani proslave 1. svibnja

POVJERENIK ZA JAVNI RED I SIGURNOST Z/t G RAD ZAGREB Broj: Prs 2080 - 1941 Zagreb, dne 29. travnja 1941.

Proglas Na dan 1. svibnja ove godine obzirom na injenicu, da se naa drava jo nalazi u ratnom stanju, zabranjuju se u interesu odravanja javnog mira i reda povorke bilo kakve vrsti, sastanci ili proslave u bilo kojem obliku. Sav privredni rad imade taj dan mirovati osim u radnjama kojima je nedjeljom dozvoljeno redovito poslovanje. Noenje bilo kakvih znakova u vezi s proslavom 1. svibnja zabranjuje se. Svaki prekraj ove zabrane najstroe e se kazniti. Povjerenik za javni red i sigurnost za grad Zagreb: Boidar Cerovski, v.r.

Original, knjigo tisak Sign., AH, Stampata, 104/15

14
1941, travanj 30. Vrape Prijava ustakog povjerenika opine Vrape kotarskom Zagrebu protiv Juraja Draunika, naelnika opine Vrape povjereniku u

Predmet: Draunik Juraj opinski naelnik prijava protiv ustaa. Kotarskom povjereniku u Zagrebu Dana 27. travnja o.g. kada su me mladii iz sela Vrapa ekali da ih predvedem u zbor radi prijema u dobrovoljaku ustaku vojsku, gore navedeni Draunik Juraj sadanji opinski naelnik opine Vrape istima mladiima je rekao: Deki a to e biti ako doe Rusija ovamo, te zato se javljate dobrovoljno u ustaku vojsku.

Stoga podnaam prijavu protiv gore imenovanog da ga naslov radi pobune pozove na odgovornost. Prijavu tome podnio je meni kao povjerenik ove opine Zlatko Prilin iz Vrapca gornjega. U Vrapcu dne 30. travnja 1941. Povjerenik: Marko Debani Original, strojopis Sign., HAZ, KOZ, Kut. 99, Pov. hr. 107/41

15
1941, travanj1 Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen hrvat skom i srpskom narodu u Hrvatskoj u kojem se daje ocjena politike situacije u Hrvatskoj nakon uspostave NDH i narod poziva u borbu protiv okupatora i njegovih suradnika

HRVATSKI NARODE! Imperijalistiki grabljivci pregazili su i nau napaenu zemlju. Porobljena, raskomadana i opljakana, Hrvatska krvari pod vojnikom izmom imperija listikih osvajaa u najcrnijem ropstvu i bijedi. Sluge Hitlera i Musolinija frankovaka gospoda godinama su zaje dno s imperijalistikim osvajaima pripremali porobljavanje nae zemlje. Oni su vrlo dobro znali da imperijalisti, u ijoj su slubi, tee za porobljavanjem i komadanjem Hrvatske. No to ih nije smetalo, jer su bili osvjedoeni da ih hrvatski narod prezire i da mogu doi na vlast samo pomou imperijalisti kih bajoneta svojih gospodara. Zato su frankovaka i ostala gospoda u najteim asovima, kada je osvajaka vojska provalila u nru zemlju, podlo zabila narodu no u lea. Oni su pod izlikom borbe protiv velikosrpske hegemonije krili put novim ugnjetaima hrvatskog naroda; njemakim i talijanskim imperijalistima. Ovu najsramniju izdaju interesa hrvatskog naroda u njegovoj povijesti frankovaka gospoda hoe da prikau kao herojsko i asno djelo, a najcrnje kolonijalno ropstvo, u koje su baeni Hrvati, kao nacionalno osloboenje ispod velikosrpskog ugnjetavanja! Da bi prikrili

imperijalistiko porobljavanje Hrvatske i svoju izdajniku ulogu, da bi zaveli hrvatski narod i pretvorili ga u posluno roblje novih tlaitelja, frankovaka su gospoda dozvolom Hitlera i Musolinija proglasila Nezavisnu Dravu Hrvatsku. Stvarnost nacionalnog ropstva i suvie je okrutna da bi se narodne mase dale zavesti brbljarijama slobodi. Nezavisna Drava Hrvatska postoji samo na papiru. Cijela je Hrvatska stvarno porobljena i stenje pod izmom okupatorske vojske, u ijim se rukama nalazi vrhovna vlast. Tajna policija okupatora odluuje sudbini svakog Hrvata. Hrvatska Dravna vlada u banskim dvorima nije nita drugo no podrunica imperijalistikih okupatora. Njena je zadaa da izvruje naredbe Hitlera i Musolinija. Frankovaka gospoda fraziraju velikoj, slobodnoj i suverenoj hrvatskoj dravi, a Hrvatska je njihovom zaslugom porobljena i raskomadana na tri dijela. U jednom dijelu Hrvatske gospodare njemaki okupatori koje franko vaka gospoda slave i uzdiu kao saveznike i oslobodioce Hrvata. Talijanski imperijalisti porobie nau divnu Dalmaciju i Primorje, kojima spremaju gorku sudbinu paenice Istre, u kojoj su ognjem i maem iskorijenili sve to je bilo hrvatsko i slovensko. Meimurje i dio Slavonije dre pod okupacijom maarski imperijalisti. U tim krajevima je ve otpoela maarizacija koja nas podsjea na zulume maarskih ugnjetaa do 1918. godine. Neprijateljska okupatorska vojska koja je unitila i ono malo nacionalne i politike slobode, koje je hrvatski narod tekom borbom izvojevao u Jugoslaviji, sije oko sebe svuda pusto i bijedu. Ona pljaka i odnosi sve do e ga doe: odnosi hranu i sirovine, toliko potrebne hrvatskom narodu, prazni skladita i trgovine, pustoi privatne stanove, oduzima stoku i ive od seljaka. Mi moramo izdravati okupatorsku vojsku, a to nam ona ne pojede, to se otprema u Njemaku, Italiju i Maarsku. Tako izgleda Nezavisna Drava Hrvatska.

HRVATSKI NARODE! Plaenici Hitlera i Musolinija frankovaka gospoda raspiruju bjeso munu ovinistiku mrnju protiv bratskog srpskog i slovenskog naroda. Oni nastoje da odgovornost za dugogodinje ugnjetavanje hrvatskog naroda od velikosrpske buroazije prebace na napaeni radni narod Srbije; po nalogu svojih imperijalistikih gospodara nastoje da zavade hrvatski, srpski i slovenski narod, kako bi sprijeili njihovu zajedniku borbu protiv imperijali stikih tlaitelja. Zavadi, podijeli, pa vladaj, to je geslo velikosrpskih ugnjetaa, a to je danas geslo i imperijalistikih okupatora i njihovih plaenika frankovake gospode. Imperijalistiki tlaitelji bacili su hrvatski narod, kao i ostale narode Jugoslavije u nacionalno i kolonijalno ropstvo. Sve nas ugnjetava, poniava i pljaka isti neprijatelj. Borba protiv tog omraenog neprijatelja moe biti uspjena samo onda ako hrvatski i srpski narod.

ujedinjen i zbijen u vrste redove sa ostalim narodima Jugoslavije, povede borbu protiv imperijalistikih okupatora i njihovih plaenika. RADNICI I RADNICE! Zakleti neprijatelji radnike klase, imperijalistiki okupatori i njihovi frankovaki plaenici spremaju vam najtee ropstvo, glad i bijedu. Frankova ka gospoda hoe da od vas uine pokorno roblje i da vas odvrate od vae opravdane borbe za bolji ivot i ljepu budunost, oni nastoje da ovjekovjee kapitalistiki jaram i da osiguraju nesmetano bogaenje vaih izrabljivaa. Zato progone vae najodanije borce, otputaju ih s posla, premlauju ih u zatvorima, ubijaju ih i groze se za svaku sitnicu sa strijeljanjem i bacaju ih u koncentracione logore bez ikakvog suda i presluanja. Sve to ine da bi vas zastraili i sprijeili vau borbu za bolje uslove rada i ivota. Frankovaka vam gospoda po uzoru Njemake i Italije spremaju radne logore, radnu slubu i prisilne zajednike organizacije kapitalista i radnika, u kojima e gospodariti najvjernije sluge vaih izrabljivaa. Frankovaka se gospoda po uzoru svojih gospodara Hitlera i Musolinija nabacuju demagokim obeanjima i govore protiv kapitalistikog izrabljiva nja, a istovremeno zabranjuju trajkove i tarifne pokrete za bolje uslove rada i ivota radnika. Frankovaka gospoda propovijedaju ljubav izmeu kapitali sta i radnika, a stvarno vam kuju lance da bi vas mogli jo bezdunije izrabljivati, ona vam obeavaju kue i zdrave stanove, koji bi se imali graditi novcem opljakanim od radnog naroda, ali nee da isprazne palae raznih Griviia, Prpia, Reberskih i drugih da bi vam osigurali krov nad glavom, obeavaju vam blagostanje i rad, a stvarno vam donose besposlicu, skupou, bijedu i glad. Drugovi radnici i radnice, vi od te gospode ne moete oekivati nita dobroga. Oni vas varaju kao to su vas ranije varala i gospoda iz HSS-a i SDS-a. Vaa sudbina i va poloaj ovisi vaoj slozi, borbenosti i ustrajnosti u borbi. Komunistika Partija Hrvatske vaa partija poziva vas da ujedinite i uvrstite svoje borbene redove, da vodite odlunu i nepomirljivu borbu za to vee nadnice, za krae radno vrijeme, za pomo besposlenima, protiv skupoe i pekulanata i za sve ostale svakodnevne zahtjeve radnike klase. U toj borbi STVARAJTE VRSTO JEDINSTVO RADNIKE KLASE. Poveite se s vaom braom seljacima, STVARAJTE BORBENI SAVEZ RADNIKA I SELJAKA. Stupajte u prve borbene redove oslobodi lake borbe hrvatskog naroda, za istjerivanje okupatora iz nae porobljene domovine, ZA KONANO OSLOBOENJE ISPOD KAPITALISTI KOG JARMA. BRAO SELJACI! Imperijalistiko porobljavanje nae zemlje teko je pogodilo osobito vas seljake. Vi ste prvi na udaru okupatorske vojske. Ona vas pljaka i oduzima

vam stoku i hranu, pustoi vaa sela, bacajui vas u jo veu bijedu i glad. Frankovaka gospoda, koja su vam dovela okupatore u Hrvatsku, takoer spremaju srednjevjekovno ropstvo po uzoru totalitarnog reima Njemake i Italije. Ne vjerujte lanim obeanjima frankovake gospode. Oni vas varaju i prodaju, i varati e vas i prodavati isto onako kako su vas do sada varala i prodavala gospodska vodstva HSS-a i SDS-a. Vi se muite i patite od jutra do mraka, a vaim trudom i mukom tovi se buroazija, dok vi gladujui zapadate u sve veu bijedu i ropstvo. Dostaje bilo varanja seljaka. Koristite se skupo plaenim iskustvom koje ste stekli. Udruite se s vaom braom po muci i patnjama sa radnicima koje izrabljuju i tlae krupni kapitalisti kao i vas. Radnici i seljaci, povezani i udrueni u vrsti borbeni savez obraunat e sa svojom gospodom i njihovim slugama. Oni e svojom vlastitom snagom, pod vodstvom Komunistike Partije, a uz pomo Sovjetskog Saveza stvoriti novo drutveno ureenje po uzoru Sovjetskog Saveza u kome e radni narod ostvariti svoje istinsko nacionalno i socijalno osloboenje i stvoriti sebi ljepi i sretniji ivot.

SRBI U HRVATSKOJ! Komunistika Partija Hrvatske obraa se i vama, koji od svog doseljenja u Hrvatsku nikada niste uivali potpunu nacionalnu slobodu. Ali danas, kada je Hrvatska porobljena od imperijalistikih osvajaa, vi ste baeni u najtei poloaj otkako se nalazite u Hrvatskoj. Kao to su ranije u slubi Bea i Pete, tako i danas u slubi Berlina i Rima frankovaka gospoda raspiruju ovinistiku mrnju i bratoubilaku borbu izmeu vas i hrvatskog naroda. Ranije su to inili da vas zajedno s hrvatskim narodom odre u ropstvu maarskih tlaitelja, a danas to ine da bi vas i hrvatski narod lake odrali u imperijalistikom ropstvu. Razularena frankovaka gospoda vre ona pod izgovorom borbe protiv etnika ubijaju na stotine estitih boraca, koji narodom vodili borbu protiv velikosrpske skog naroda. nad vama krvavi teror i progone, zatvaraju, zvjerski mue i potajno su zajedno sa hrvatskim radnim hegemonije i ugnjetavanja hrvat

Ne dajte se zastraiti krvavim progonom, ne nasjedajte ovinistikoj hajci! Zbijte svoje redove, udruite se u bratsku slogu s hrvatskim narodom, koji pati kao i vi, prikljuite se borbenim redovima radnika radi zajednike borbe protiv okupatora i njihovih plaenika frankovake gospode. Mi se nalazimo pred tekom i odlunom borbom, ali zajednikim snagama Srba i Hrvata u Hrvatskoj, zajednikom borbom svih porobljenih naroda Jugoslavije pod vodstvom Komunistike Partije, sruit emo neprijatelja i izvojevati ne samo nacionalno osloboenje Hrvata, nego emo osigurati i nacionalnu ravnopravnost Srbima i Hrvatima.

HRVATSKA OMLADINO! Kad je osvajaka vojska provalila u nau zemlju, ti si vidjela daje na elu te vojske stupala omladina, koju su imperijalisti pretvorili u svoje osvajako oruje. Ta omladina zavedena od imperijalista prolijeva svoju krv i daje svoje mlade ivote za interese imperijalistikih razbojnika. I tebi, hrvatska omladino, prijeti ista opasnost! Plaenika frankovaka gospoda, po nalogu svojih imperijalistikih gospodara, osnivaju za tebe: radne logore, razna drutva i organizacije u kojima e te odgajati u protunarodnom duhu da bi sluila interesima imperijalista i njihovih plaenika. Ona osnivaju hrvatsku vojsku, u koju uvlae samo tebe omladino, jer dre da e od tebe najlake uiniti svoje posluno orue. Frankovaka gospoda hoe od tebe, omladino, da stvore vojsku, koja e im sluiti za guenje narodnooslobodilake borbe i da te po nalogu svojih imperijalistikih gospodara alju na ratnu klaonicu. Omladino! Komunistika Partija ti ukazuje na tu opasnost i poziva te da se ne da pretvoriti u protunarodno oruje. Komunistika partija te poziva da zbije svoje redove oko Saveza Komunistike omladine i da bude u prvim redovima narodnooslobodilake borbe protiv imperijalistikih osvajaa a za bolju budunost mladog pokoljenja. RADNICI, SELJACI, VOJNICI, GRAANI I SVI RODOLJUBIVI ELEMENTI! Hrvatska je pregaena od vjekovnih neprijatelja hrvatskog naroda. Gospodsko vodstvo HSS-a i SDS-a obeavalo vam je nacionalno i socijalno osloboenje, a svojom izdajnikom politikom urovanja s petokolonaima i imperijalistima, politikom progona narodnih boraca i neprijateljstva prema monom Sovjetskom Savezu, dovelo je hrvatski narod u najcrnje nacionalno i socijalno ropstvo. Oni jo ni danas nisu napustili nadu da e pomou engleskih imperijalista ponovo zajaiti narodu na grbau. Sve politike stranke su vas izdale i napustile. Time su kapitalistika gospoda sviju boja dokazala ponovo, da ona ne samo nisu sposobna voditi oslobodilaku borbu hrvatskog naroda, nego daje itava njihova politika samo jedan beskonani lanac izdajstva nad hrvatskim narodom. Hrvatski narod moe svoje osloboenje postii jedino pod vodstvom radnike klase, kao to su bratski narodi velikog monog Sovjetskog Saveza postigli svoju slobodu i nezavisnost na elu sa radnikom klasom. Jedino je Komunistika Partija Hrvatske, kao avangarda radnike klase, ostala vjerna hrvatskom narodu i nastavlja borbu za njegovo nacionalno i socijalno osloboenje. Svi na okup! Ujedinimo sve svoje snage u opoj zajednikoj borbi protiv imperijalistikih osvajaa i okupatora, samo zajedni kim snagama i u zajednici sa ostalim ugnjetenim narodima Jugoslavije u vrstom savezu sa narodima Sovjetskog Saveza izvojevat emo sebi onakovu nacionalnu slobodu i nezavisnost kakvu imaju narodi Sovjetskog Saveza. Zato

ujedinimo svoje snage u velikoj borbi za nezavisnost i ujedinjenje itavog hrvatskog naroda. Ne dajmo da nam imperijalistiki razbojnici pomou frankovakih veleizdajnika hrvatskog naroda, otkidaju najljepe pokrajine, nau Dalmaciju, Primorje, Meimurje i dio Slavonije. Borimo se da dobiju svoju slobodu i da se opet sjedine s nama ona naa istarska braa, koja ve 23 godine stenju pod ropskim jarmom talijanskog imperijalizma. Pruimo svoju ruku toj naoj brai i povedimo zajedniku borbu za ruenje zajednikog neprijatelja. HRVATSKI NARODE! U naoj zemlji nalaze se hiljade i hiljade vojnika njemake, talijanske i maarske okupatorske vojske. Oni su natjerani od svojih imperijalistikih vlastodraca da napuste dvoje domove, svoje porodice, svoju djecu, te da prolijevaju krv za interese svojih vlastodraca. Ne zaboravite da su i oni radnici, seljaci, poteni graani, sirotinja, koja sve vie i vie udi za mirom i povratkom svojim kuama. I oni svakog dana postaju sve nezadovoljniji i daju otpor onima koji ih tjeraju sve dalje u osvajaki rat. Zato priite njima! Dajte im bratsku ruku, prezirite i mrzite njihove vlastodrce, a s njima se bratimite i objasnite im da treba da se ujedine s nama u zajednikoj borbi za mir, za bratsvo meu narodima itavog svijeta. NAPRIJED U BORBU ZA NEZAVISNOST I UJEDINJENJE ITAVOG HRVATSKOG NARODA! IVILO BRATSTVO I SLOGA HRVATA I SRBA U HRVATSKOJ! IVILO BRATSTVO I SLOGA NARODA JUGOSLAVIJE U BORBI ZA SLOBODU I NACIONALNU NEZAVISNOST! BORIMO SE PROTIV IMPERIJALISTIKOG RATA, OKUPATORA I NJIHOVIH FRANKOVAKIH PLAENIKA! ZA MIR I JEDINSTVO MEU NARODIMA ITAVOG SVIJETA! IVIO SOVJETSKI SAVEZ, NADA SVIH POROBLJENIH I UGNJETENIH! IVILA KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE! IVILA KOMUNISTIKA PARTIJA HRVATSKE! CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-3/3 Izbor, br.4, str. 2630.
U Zborniku VII, tom V, knj. 1, br. 2, str. 8 15, dokument je krivo datiran. Novo datiranje ovog dokumenata izvreno je na osnovu: DrPavle Gregori, Narodnooslobodilaki pokret u Zapadnoj Slavoniji, Moslavini i bjelovarskom okrugu 1941. godine, Sjeanja. Historijski institut Slavonije, Slavonski Brod, 1969, str. 3435, bilj. 32
1

16
1941, travanj, kraj Proglas Centralnog komiteta Komunistike partije radnom narodu Jugoslavije u povodu 1. svibnja 1941. godine Jugoslavije upuen

RADNI NARODE JUGOSLAVIJE! Pedeset i trei meunarodni praznik proletarijata radnika klasa itavog sveta praznuje u jeku najstranijeg ratnog pokolja i pustoenja, kakvog ne pamti istorija oveanstva. itav kapitalistiki svet, na svih pet kontinenata, nalazi se u ratu, koji su sistematski pripremale finansiske oligarhije velikih imperijalistikih sila, bez razlike da li se one zvale Engleska, Nemaka, Italija, japanska ili amerika klika. Imperijalisti iz oba ratujua tabora, bez obzira na to da li se oni zvali nacionalsocijalisti ili faisti, ili da se zovu demokrati, teraju svoje narode u ratni pokolj samo radi svojih imperijalistikih interesa. Narodi prolevaju svoju krv radi interesa male ake vladajue finansiske oligarhije koje vladaju u velikim kapitalistikim dravama, kao to su Nemaka, Engleska itd. Radi se novoj podeli sveta i podjarmljivanju malih drava, a ne borbi protiv versajske nepravde, kao to to hoe da prikau osovinske finansiske oligarhije. Radi se ouvanju imperijalnog carstva i daljnjem porobljavanju kolonijalnih naroda, a ne borbi za demokratiju, kao to to hoe da prikae engleska i amerika finansiska oligarhija. itava Evropa, osim velike zemlje socijalizma, Sovjetskog Saveza, zahvaena ratnim poarom, danas je opustoena gradovi i sela porueni. Mnogobrojni nezavisni narodi Evrope danas stenju pod jarmom nacionalnog ropstva nemakog imperijalistikog osvajaa. Podjarmljene zemlje pokrivene su grobovima svojih sinova, palih u borbi za svoju nezavisnost, ili kao orue u rukama imperijalistikih sila, pokrivene su tamnicama i koncentracionim logorima, pokrivene su ruevinama, pod kojima je nalo smrt na desetine hiljada nevine dece, ena i staraca. Varvarski se unitavaju najvee i najlepe tekovine ljudskog uma i napretka. Strana avet gladi rairila je svoja krila iznad opustoene Evrope i preti glau i smru u prvom redu radnicima i ostalim siromanim seljacima grada i sela. Sve je ovo rezultat samovolje jedne ake imperijalistikih zloinaca iz oba imperijalistika tabora, koji po cenu milionskih ivota radnog naroda hoe da odre svoju pljakaku vladavinu, hoe da spasu od propasti dotrajali kapitalistiki sistem. RADNI NARODE JUGOSLAVIJE! Dok u kapitalistikom svetu besni punom snagom Drugi imperijalistiki rat, koji nosi pusto, bedu i oaj, dotle na jednoj estini zemljine kugle, u svetu

socijalizma, vlada mir i blagostanje. Dvestomilionska bratska zajednica naroda velikog Sovjetskog Saveza koraa pobedonosno, vedra i vesela lica, dinovskim koracima iz socijalizma ka komunizmu, koraa u drutvo kome ve mnogo stolea tei napaeno oveanstvo. Koraa jedino ispravnim putem ka boljoj i srenijoj budunosti, koraa putem koji su obeleili najvei geniji oveanstva Marks, Engels, Lenjin, Staljin. U ovim tekim i munim danima, punim grozote i oaja, kada izgleda kao da se povampirena reakcija iz Srednjeg veka povratila, i hoe da uz pomo najmodernijih sredstava uniti sve to je napredno, kao da hoe povratiti silom kolo istorije i pomou srednjevekovnog mraka zadrati dolazak novog drutvenog ureenja, gde nema izrabljivaa i izrabljenih, gde nema nacionalno ugnjetenih, gde nikada vie nee biti ratova i razaranja. U tekim danima napaeno oveanstvo upire svoje oi u veliku socijalistiku zemlju, Sovjetski Savez, nadu svih ugnjetenih i izrabljenih. Na 53. meunarodni praznik rada, na 1. maj, radni narod itavog sveta upuuje svoje misli srenim i slobodnim narodima Sovjetskog Saveza, koji ovaj praznik slave kao praznik mnogih velikih pobeda, kao praznik sree i blagostanja naroda velike bratske zajednice. Te pobede, to blagostanje naroda Sovjetskog Saveza napaja verom radni narod itavog sveta u njegovu konanu pobedu. u njegovo osloboenje od kapitalistikog i nacionalnog ropstva. RADNI NARODE JUGOSLAVIJE! Radni narod grada i sela Jugoslavije slavi ove godine svoj veliki praznik rada u znaku strane tragedije koja je zadesila narode Jugoslavije. Imperijali stiki razbojnici poslali su u nau zemlju zloglasni Gestapo, a italijanski takozvanu Ovru, da u masama pomou domaih izdajnika hapse radnike borce. Tamnice Jugoslavije, naroito u Hrvatskoj, pune su radnikih boraca, a reakcionarna marionetska frankovaka gospodska vlada u Hrvatskoj nepre kidno preti radnikoj klasi streljanjem i terorom. Razne malobrojne razulare ne frankovake horde u Hrvatskoj, Bosni itd. divljaki teroriu radni narod i narode drugih vera. Protiv srpskog i slovenakog naroda razuzdala se jedna nezapamena ovinistika i bratoubistvena kampanja sa strane marionetske vlade u Zagrebu koja nema masovne potpore u narodu. Hrvatska gospoda na silu sakupljaju nekakvu vojsku, koju onda Nemci alju u bosanska brda da onde proleva bratsku krv za interese nemakih kapitalista. Hrvatska frankovaka gospoda, koja su dola na vlast pomou okupato ra, ne samo da su pomogla svojim izdajstvom rasparati Jugoslaviju, nego i Hrvatsku. U Dalmaciju, u nacionalnu kolevku Hrvata, doli su italijanski imperijalisti i okupirali je za sebe. U Suaku, u Splitu i mnogim drugim mestima viju se italijanske zastave, a hrvatske se skidaju. U najhrvatskijoj pokrajini, na divnom Jadranskom Moru, okolo se eu vekovni neprijatelji hrvatskog naroda. Uvodi se slubeni italijanski jezik itd. Evo, to je najdirljiviji

rezultat izdajstva hrvatske frankovake gospode. No ta gospoda ne samo da su dovela u zemlju tlaitelje, nego sada nastoje svim silama da hrvatski narod uine poslunim robovima novih gospodara, hoe da u srcu hrvatskog naroda usade mrnju prema brai Srbima i Slovencima, naroito onim koji ive stoleima u Hrvatskoj. Radnikoj klasi u Hrvatskoj ta gospoda obeavaju rad i blagostanje po uzoru totalitarnog pakla za radniku klasu rad robova u radnim logorima itd. Oni hoe da obmanu radniku klasu, smatrajui da ona ne zna nita tome raju u kome stenje radni narod u Nemakoj i Italiji, koji ona proklinje i sprema se da ga uniti skupa sa onima koji su ga stvorili. RADNI NARODE JUGOSLAVIJE! Srbi, Hrvati, Slovenci, Crnogorci, Bosanci i drugi osvajaka izma gazi vau zemlju, vau nezavisnost i hoe da vas zbrie sa lica zemlje. Sve je vas zadesila uasna nesrea, postali ste rtvom mnogogodinje politike vlastodra ca u Beogradu, koji su vodili brigu, dok su bili na vlasti, samo svojim kapitalistikim interesima. Vodili su rauna samo tome kako e se vie obogatiti. Zbog tih interesa ugnjetavali su preko dvadeset godina radne narode Jugoslavije, zbog tih interesa zloinaki su zanemarili odbranu zemlje, zbog tih interesa zabranili su avangardu radnike klase Komunistiku partiju Jugoslavije, uveli Zakon zatiti drave i u toku 20 godina punili tamnice Jugoslavije najboljim borcima radnike klase. Zbog tih interesa povezali su se sa osovinskim razbojnicima (Stojadinovi i drugi) i na taj nain omoguili dananju tragediju. Zbog tih interesa ogluili su se i silom odupirali neodoljivoj volji svih naroda Jugoslavije, da se u interesu mira i nezavisnosti naroda Jugoslavije stvori na vreme pakt uzajamnoj pomoi sa velikom i monom zemljom, sa Sovjetskim Savezom. Kroz sve to vreme avangarda radnike klase, Komunistika partija Jugoslavije, iako progonjena, stajala je dosledno u borbi za prava izrabljivanih i nacionalno ugnjetenih, uporno je ukazivala put kojim treba da se ide, da bi se spasao mir i nezavisnost naroda Jugoslavije. I kao to je Komunistika partija dosada stajala u prvim redovima narodne borbe, tako e od sada jo upornije organizovati i voditi borbu naroda protiv okupatora i njihovih slugu u zemlji, protiv raspirivanja nacionalne mrnje, a za bratstvo naroda Jugoslavije i svih naroda na Balkanu. Protiv izrabljivanja radnih naroda, za bolju i sreniju budunost! RADNICI I RADNICE JUGOSLAVIJE! Krvnici radnog naroda hoe da vas zastrae raznim pretnjama, hoe da uteraju strah u vae kosti, da vas na taj nain uine nesposobnim da se odupirete najbezdunijem izrabljivanju koje vam spremaju. Terorom, streljanjem, tamnicama, hoe da vas prisile da budete posluno roblje kapitalistikih izrabljivaa. Raznim lanim obeanjima hoe da vas obmanu i poseju razdor u vae borbene redove. Ne dajte se zastraiti, ne dajte se obmanuti, zbijte vrsto

svoje redove u nesalomljivo jedinstvo radnike klase Jugoslavije. Setite se na dan vaeg velikog proleterskog praznika, na one velike i teke borbe kroz koje je prola radnika klasa u raznim zemljama, a naroito na radniku klasu nekadanje Rusije, koja je svrgnula omraeni carizam i stvorila veliku i nepobedivu dravu Sovjetski Savez. Neka vam te dinovske pobede, koje su stvorene na elu sa najrevolucionarnijom partijom pod vodstvom velikih stratega LenjinaStaljina, budu nepobitan dokaz koji e vas napajati verom u vau snagu, u konanu pobedu proletarijata, u pobedu lepe i srenije budunosti. RADNICI I RADNICE! Stvarajte uporno vae borbeno jedinstvo, koje je najsigurnije oruje u dananjim sudbonosnim danima. Povezujte se sa vaom braom na selu, stvarajte borbeni savez radnika i seljaka. RADNICI, SELJACI, GRAANI - SVI RODOLJUBNI ELEMENTI! Na okup! U svim sudbonosnim danima potrebno je ujediniti sve vae snage u borbi za va opstanak. Va opstanak i vae nacionalne tekovine ugroeni su od vaih vekovnih neprijatelja. Oni tee da vas zbriu sa lica zemlje, da vas odnarode, da vam oduzmu piavo na nacionalni i kulturni ivot. U Sloveniji i Dalmaciji neprijatelji uklanjaju sva vaa nacionalna obeleja. Vie nego ikada potrebna je narodna sloga u tim tekim asovima. Ne klonite duhom, ustrajte u borbi u koju vas poziva i koju vodi avangarda radnike klase Komunistika partija Jugoslavije. OMLADINO JUGOSLAVIJE! Tebi preti velika opasnost, u tvoju zemlju je doao najgori neprijatelj omladine. Neprijatelj koji omladinu na najperfidniji nain pretvara u svoju ratnu-osvajaku mainu. Neprijatelj, koji potocima proleva mladu krv, da bi produio ivot onome to je preivelo, to smeta razvitku oveanstva kapitalistiki drutveni sistem. Omladino, ne daj se zavesti, naroito ti, omladino u Hrvatskoj, tebi preti osobita opasnost, jer te nametnuti vlastodrci hoe pretvoriti ne samo u svoje slepo orue, nego i u orue tuinskih osvajaa koji su okupirali tvoju rodnu grudu, koji gaze tvoju nacionalnu nezavisnost i ponos. Omladino, Komunistika partija te poziva da bude u prvim redovima narodne borbe protiv imperijalistikih osvajaa, u borbi za srenu i bolju budunost mlade generacije. Da ivi meunarodni proleterski praznik, 1. maj! Da ivi velika, srena i nepobediva zemlja socijalizma, Sovjetski Savez! Da ivi bratstvo i sloga naroda na Balkanu! Da ivi jedinstvo radnike klase Jugoslavije!

Da ivi Komunistika internacionala! Da ivi Komunistika partija Jugoslavije! Dole imperijalistiki okupatori ivela nezavisnost naroda Jugoslavije! Dole imperijalistiki rat! CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE JUGOSLAVIJE Original, strojopis Sign., Arhiv CKSKJ, Fond CKKPJ 1941/18

17
1941, svibanj 8. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu s odredbom preseljenju Srba i idova iz sjevernog dijela Zagreba

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Broj: 3430-Prs-1941. OGLAS

Zagreb, 8. svibnja 1941.

Odreujem, da se u roku od 8 dana imadu preseliti u druge dijelove grada Zagreba svi SRBI i IDOVI, koji stanuju na sjevernoj strani Maksimirske ceste, Vlake ulice, Jelaievog trga, Ilice do mitnice, kao i iz onih dijelova grada koji se nalaze sjeverno od oznaenog cestovnog poteza. Oni koji se ne pokore ovoj odredbi, bit e po isteku gore oznaenog roka PRISILNO EVAKUIRANI na vlastiti troak i KANJENI po postoje im ZAKONSKIM PROPISIMA. Ravnatelj redarstva: Marijan Niki, v.r. Original, plakat, tisak Sign., A1HRPH, NG, kut. 501.

1941, svibanj 8. Zagreb Obavijest ustakog redarstva izvrenim veim hapenjima u Zagrebu

ZAGREB, 8. svibnja. Noas je ustako redarstvo u Zagrebu uhitilo 114 etnika i ljudi, koji su s njima bili u vezi. Kod nekih je pronaen i etniki materijal. U savezu s time uhien je i srpski metropolita Dositej Vasi, koji je zadran u zatvoru.

Hrvatski narod, 9. V1941.

19
1941, svibanj 8. Sisak Odredba Predstojnitva gradskog kretanja stanovnika Srba u gradu Sisku redarstva u Sisku ogranienosti

Predstojnitvo Gradskog redarstva u Sisku Broj 160-41 Sisak, dne 8. svibnja 1941. Odredba Stanovnici grada Siska srpsko-pravoslavne vjere smiju se po gradu Sisku kretati samo ogranieno i to od 8 sati u jutro do 6 sati poslije podne. Ostalo vrijeme imaju se zadravati u svojim stanovima. Prekritelj ove odredbe, koja odmah stupa na snagu, biti e strogo kanjen. Predstojnik redarstva I.1 Rukavina v.r.

Hrvatske novine, Sisak, 10. V1941.

1

Ivan

20
1941, svibanj 10. Sombathelj Brzojav Komande 3. korpusa Ministarstvu odbrane Maarske s molbom da se 80 uhapenih Meimuraca smjesti u logor ratnih zarobljenika u Sarvar

Brzojav Komande 3. korpusa Sombathelj, 10. 5. 1941. u 13.55 . Sombathelj, 3. korpus 413 5/10 12.35 Ministarstvo odbrane, 21. odjeljenje, Budimpeta. Vrlo hitno

Do sada kod korpusnog vojnog suda ima 80 uhapenih civila iz Meimurja, koji su u Meimurju hukali u prilog prisajedinjenja Hrvatskoj, a koji su s maarske toke gledita nepovjerljivi. Njihov broj iz dana u dan raste. Zbog skuenog prostora, molim odobrenje da se uhapenici privremeno smjeste odvojeno od Srba, ratnih zarobljenika, u logor ratnih zarobljenika u Sarvaru. 3. korpus, 11000/1111 ein.

Original, strojopis, maarski Sign., HL, HM, 1941.21. 31578/ ein.

21
1941, svibanj 16. Zagreb Odredba Redarstvenog ravnateljstva Zagreb upuena graanima uvoenju policijskog sata u gradu

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Prs. Broj: 49021941. Zagreb 16. svibnja 1941.

ODREDBA Poevi od danas 16. svibnja 1941. pa do daljnjega zabranjuje se svako kretanje i zadravanje na ulicama kao i u javnim lokalima od 10 sati uveer do 5 sati ujutro.1 Svi javni lokali, kina, kazalita itd. imadu biti zatvoreni najkasnije u 10 sati uveer. Sve javne priredbe, koncerti, predavanja itd. imadu se pravovremeno zavriti. Sve dozvole za slobodno kretanje po gradu koje su dosada izdane od

strane ovog redar, ravnateljstva, osim slubenim licima, stavljaju se do daljnjega van snage. Svaki onaj, koji se poslije tog vremena zatee na ulici ili u lokalu biti e uhien i redarstveno najstroe kanjen. Ravnatelj redarstva: Marijan Niki v.r. Original: tisak Sign., AH, Stampata 104/24
1 Ve 10. IV 1941. tadanji zapovjednik grada Zagreba Zvonko Kovaevi izdao je naredbu kojom se svi javni lokali moraju zatvoriti u 8 sati, a graanima ... poslije 8 sati na veer zabranjeno je svako zadravanje na ulicama bez posebne pismene dozvole. Na kraju se dodaje da e prekritelji naredbe biti podvrgnuti najstrojim kaznama.

22
1941, svibanj 18. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu, svima koji se brinu zgradama bilo koje namjene s odredbom da prijavljuju nalaz ilegalnih letaka i natpisa, kao i osumnjienih za iste

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Prs. Broj: 94021941. Zagreb, 18. svibnja1941.

OGLAS Redarstveno Ravnateljstvo u Zagrebu u interesu javnog reda i mira izdaje slijedeu

Odredbu 1. Svaki kuevlasnik, upravitelj kue ili pazikua u ijoj se kui nau ubaeni letci ili drugi slini ilegalni materijali, odnosno na ijoj se kui pojave nedozvoljeni natpisi, imadu to smjesta prijaviti najbliem redarstvenom organu, odnosno obavijestiti najbliu redarstvenu vlast i ujedno navesti osobe na koje sumnja da sa time imadu vezu. 2. Svaki kuevlasnik, upravitelj kue ili pazikua, koji primijeti da u kuu

zalaze ili da se u kui bilo kod kojega ukuana nalaze osobe koje su sumnjive da se bave ili da sudjeluju u kakvoj ilegalnoj politikoj akciji, imadu tome obavijestiti odmah ovo Redarstveno ravnateljstvo. 3. Svaki kuevlasnik, upravitelj kue ili pazikua koji primijeti da se u kui ili lokalima kue odravaju kakovi nedozvoljeni sastanci, imade tome obavijestiti najblieg redarstvenog organa. Sve ovo vrijedi i za vlasnike, upravitelje i poslovoe tvornica, poduzea i radionica, te poslovnica uope, bilo javnog, bilo privatnog znaaja. Gore navedene osobe koje se ove odredbe nee pridravati biti e po pozitivnim propisima najstroe kanjavane, a ujedno e se smatrati u izvjesnim tekim sluajevima sukrivcima, odnosno pomagaima zloina iz toke 1. zakonske odredbe za obranu naroda i drave od 17. svibnja 1941. godine. RAVNATELJ REDARSTVA Marijan Niki, v.r. Original, knjigotisak Sign., AH, Stampata, 104/25

23
1941, svibanj 20. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva I. hrvatske orunike orunitva NDH manifestacijama u akovcu ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE Broj: 45/ J.S.Taj. pukovnije Zapovjednitvu

Zagreb, 20. svibnja 1941.

ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA Zagreb Zapovjednik orunikog krila u Varadinu sa Taj. Br. 27. od 16. svibnja 1941. god. javlja slijedee: Od putnika, koji radi poruenog eljeznikog mosta na rijeci Dravi kod Varadina prelaze preko ogranieno upotrebljivog kolnog mosta saznao sam danas slijedee: Dne 15. ov. mj. poslije podne obilazile su neke osobe tvornice u akovcu i pozivale radnike, da napuste posao i da se prikljue povorci, koja prolazi gradom uz glazbu i manifestira svoje oduevljenje radi skorog ulaska Hrvatske vojske u akovec i cijelo Meimurje. Radnici su se dali zavesti, pa su izali na ulice i prikljuili se grupama manifestanata.

Kako se kasnije utvrdilo ovo je bilo namjerno uprilieno od maarskih vlasti, da bi se skupilo to vie ljudi, dok je cilj bio taj, da se prikae oduevljenje akovana radi pripajanja Meimurja Maarskoj, emu su klicali maarski agenti nalazei se u povorci. Razoarano radnitvo, prozrevi pozadinu namjetenih ovacija, vratilo se na svoj posao. Da lije taj dogaaj registriran i tumaen u maarskim novinama, nijesam mogao saznati. Dostavlja se prednje na znanje. Ovaj izvjetaj poslat je Ministarstvu unutarnjih poslova. ZA DOM SPREMNI! au Juraj, v.r. Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 84, reg. br.5/1

24
1941, svibanj, druga polovina Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije njemakim i talijanskim vojnicima u povodu okupacije Jugoslavije1 PROLETERI SVIH ZEMALJA UJEDINITE SE! VOJNICI NJEMAKE I TALIJANSKE VOJSKE Prolo je vie od mjesec dana otkad su vas natjerali vai tlaitelji njemaki i talijanski imperijalisti da osvojite jo jednu neutralnu zemlju i da prolijete svoju krv, kao i krv naroda koji su poduzeli sve da sprijee ovaj rat i katastrofu koja ih je pogodila, ne njihovom krivicom, ve krivicom tadanjih zloinakih vlastodraca Jugoslavije i krivicom vaih nezasitnih kapitalistikih hijena. Vas su imperijalistiki vlastodrci, na elu sa Hitlerom i Musolinijem, prevarili govorei da se Jugoslavija mora unititi zbog toga to je postala engleska baza, zbog toga to je bila spremna da se bori na strani Engleske itd. Sve je to gruba i prozirna la. Narodi Jugoslavije eljeli su samo jedno mir. Stoga su vodili upornu borbu protiv svih protunarodnih vlada koje su htjele da sudbinu Jugoslavije poveu s bilo kojim imperijalisti kim blokom. Narodi Jugoslavije su vodili ogorenu borbu protiv pokuaja engleskih imperijalista, koji su htjeli pretvoriti Jugoslaviju u orue engleskih imperijalista, a s istom su odlunou vodili estoku borbu protiv pokuaja sila Osovine i njihovih domaih agenata, koji su Jugoslaviju eljeli pridruiti Trojnom paktu, tj. silama Osovine i uiniti je oruem u rukama omrznutih osvajaa i krvnika radnog naroda. Ne! Narodi Jugoslavije nisu htjeli da svoju

sudbinu veu sa sudbinom imperijalistikih osvajaa, tlaitelja radnog naroda i nacionalne nezavisnosti, sa sudbinom financijske oligarhije, koja zbog vlasti tih interesa puta tei more krvi radnika i omladine i koja je izruila unitenju najljepa djela ljudskog duha i napretka. Narodi Jugoslavije su htjeli, a i danas tome tee, da svoju sudbinu po veu sa sudbinom velike i sretne zemlje socijalizma, sa Sovjetskim Savezom, jedinom velikom i monom dravom, koja se od svog postanka neprekidno bori za mir, koja je u tom imperijalisti kom svjetskom obraunu ostala neutralna i koja je odluan protivnik svakog tlaenja naroda i socijalnog izrabljivanja. To su htjeli i za to su se godinama borili narodi Jugoslavije i za to e se i nadalje boriti. Stoga su 27. III silom oborili protunarodnu vladu CvetkoviMaek koja je kapitulirala i potpisala pristup Trojnom paktu. Narod je energino traio od nove vlade gen. Simovia da zakljui pakt sa Sovjetskim Savezom i odbio svaki pokuaj da Jugoslaviju uvuku u rat na strani engleskih imperijalista. Ta borba naroda bila je okrunjena uspjehom jer je u noi od 6. na 7. travnja bio zakljuen ugovor neutralnosti i prijateljstvu sa SSSR-om. Borba je bila okrunjena uspjehom budui da su se narodi Jugoslavije nalazili na putu da sauvaju svoj mir i nezavisnost, da ostanu izvan ratnog sukoba i da stvore istinsku narodnu vladu koja bi djelovala u interesu naroda Jugoslavije. VOJNICI NJEMAKE I TALIJANSKE VOJSKE! Jo istog dana rano izjutra, postoje bio potpisan pakt prijateljstvu i neu tralnosti sa Sovjetskim Savezom, poslao je Hitler na Beograd eskadrile aviona da ga sravne sa zemljom. Tisue i tisue nedune djece, ena i staraca bilo je ubijeno i pokopano pod ruevinama. Podmuklo je bio napadnut jedan nebra njeni grad. Zato? to je moglo krvoedne njemake vlastodrce tako razbje sniti i potaknuti ih na takav zloin? Samo injenica da su se narodi Jugoslavije odluno protivili da koraaju s Osovinom, da su se neopozivo priklanjali Sovjetskom Savezu i da je bio zakljuen pakt prijateljstvu i neutralnosti sa Sovjetskim Savezom. To je dakle izazvalo kod njemakih kapitalista takvo ogorenje da ih je navelo na takav neuveni in, na osvetu. To su uzeli za povod da zajedno sa svojim saveznicima: Maarima, Bugarima i Talijanima upadnu u nau zemlju, da je raskomadaju, opustoe i opljakaju a narode Jugoslavije podjarme. Narodi Jugoslavije suprotstavili su se osvajaima s oru jem u ruci. Pruali su otpor iako su bili svjesni da e podlei u toj borbi protiv mnogo jaeg neprijatelja. VOJNICI NJEMAKE I TALIJANSKE VOJSKE! Kad su vas vlastodrci pred godinu i po dana natjerali u rat, govorili su vam da se morate boriti protiv versajske nepravde da bi vratili njemakom i ta lijanskom narodu ono to su engleski i francuski imperijalisti silom prisvojili u prolom imperijalistikom ratu. No, to danas itav svijet jasno vidi i to morate i vi vidjeti? itav svijet jasno vidi da je ta tvrdnja infamna la njihove financijske oligarhije, koja nastoji da to vie zemalja pokori, jednako tako kako se engleska financijska oligarhija trudi da odri svoje gospodstvo nad kolonijalnim narodima. Vai su vas vlastodrci vodili u ehoslovaku,

Poljsku, Dansku, Norveku, Nizozemsku, Belgiju, Francusku, Jugoslaviju, Grku, itd. Stoje ostalo iza vas u tim zemljama? Znate li vi to? Da li su te zem lje slobodne i samostalne? Da li su narodi u tim zemljama dobili bolje dravne upravljae nego to su bili oni raniji, da li su sad sretniji i zadovoljniji? To pitanje morate sebi postaviti i doi ete do uvjerenja da ste svoju krv davali i da je dajete za stranu nepravdu, za zloin koji je jedinstven u historiji ovje anstva. Iz vae dragocjene krvi rastu podjarmljivanje, siromatvo, more suza i proklinjanje podjarmljenih naroda. Gdje ste protiv svoje volje umarirali, otvorili ste put najcrnijoj reakciji. Vai vlastodrci nametnuli su podjar mljenim narodima marionetske vlade koje se sastoje od omrznutih reakciona ra domae buroazije, razne Petaine, Quislinge, Pavelie, itd. U podjarmlje nim zemljama raste mrak i reakcija srednjeg vijeka na kojima vai nacionalsocijalistiki i faistiki voe uzaludno pokuavaju podii famozni novi pore dak: jedan poredak sile i terora nad radnikom klasom u interesu kapitali stikih izrabljivaa. VOJNICI NJEMAKE VOJSKE! Za koga se borite? Za jednu malu grupu njemakih velekapitalista poput Kruppa, Siemensa, Gringa i drugih koji iz krvi vojnika i znoja njemakih radnika zgru milijune. Da li vjerujete da e njihovim nacionalsocijalistikim voama poi za rukom da pomou Gestapa i domaih reakcionara dre u pokornosti stotine milijuna podjarmljenih Evropejaca? Morate znati da mrnja podjarmljenih naroda i svih izrabljivanih raste i da e se osvetiti svojim tlaiteljima. Ne! Taj imperijalistiki teror nee dugo trajati. Krvnike nje makog radnog naroda oekuje zasluena kazna jer njihovi zloini svakog su dana vei, bezobrazniji i drskiji. VOJNICI TALIJANSKE VOJSKE! Za koga se vi borite? Za obitelj Mussolini-Ciano i malu grupu kapita listikih parazita, koji su podigli zatvore za talijanski radni narod, koji talijanske radnike i seljake gone da prolijevaju krv na ratitima Evrope i Afrike, koji su sudbinu talijanskog naroda zloinaki poloili u ruke nje makih imperijalista koji pomou njemake vojske i Gestapa dre u jarmu talijanski narod. Dobro razmislite tome i ujedinite svoje snage sa snagama podjarmljenih naroda Jugoslavije u zajednikoj borbi za slobodu. VOJNICI NJEMAKE I TALIJANSKE VOJSKE! Vai oficiri opijeni lakim uspjesima brbljaju kako e se sad okrenuti protiv Sovjetskog Saveza, protiv zemlje sree i blagostanja, protiv velike bratske zajednice slobodnih naroda koja gradi socijalizam, koja je ostvarila stoljeima staro nastojanje porobljenog ovjeanstva; brbljaju da e sad napasti tvravu mira i nadu svih naroda svijeta. Dobro razmislite toj luakoj namjeri vaih vlastodraca i blagovremeno im pruite otpor da ne bi i njih uvukli u propast. VOJNICI NJEMAKE I TALIJANSKE VOJSKE! Ovo poruuje KPJ koja ve preko dvadeset godina vodi upornu borbu za prava radnog naroda i nacionalno ugnjetenih naroda Jugoslavije i koju sada progone agenti njihovih vlastodraca i Gestapa, a koja e ipak usprkos svemu nastaviti borbu protiv osvajaa za slobodu i nezavisnost naroda

Jugoslavije, za jednu bolju i sretniju budunost. RADNICI I SELJACI U UNIFORMAMA TALIJANSKE I NJEMAKE VOJSKE! Ujedinite svoje snage sa snagama podjarmljenih naroda Jugoslavije u borbi protiv zajednikih neprijatelja, protiv njemakih i talijanskih kapitalista s Hitlerom i Mussolinijem naelu. Radni narod Jugoslavije prua vam bratsku ruku, jer vam ne pripisuje krivnju nego eli samo da rame uz rame s vama poe u borbu protiv zajednikog neprijatelja, u borbu za bolju i sretniju budunost u kojoj nee biti rata, izrabljivanja ovjeka po ovjeku i nacionalnog tlaenja. Centralni Komitet Komunistike partije Jugoslavije Original, apirograf, njemaki Sign., Arhiv CK SKJ, Zbirka Policijska uprava u Berlinu Gestapo, K-IV/333; Fond CK KPJ 1941/19.
1 Letak je iren krajem svibnja i tokom lipnja meu njemake i talijanske vojnike u svim veim garnizonima.

25
1941, svibanj 31. Zagreb Oglas Ministarstva unutarnjih poslova NDH streljanju Duana Zelenbabe zbog napada na ustaku patrolu OGLAS Dne 26. svibnja 194L u 24 sata na Kupskoj cesti ISPALJENO JE NEKOLIKO HITACA PROTIV USTAKE OPHODNJE, koju je predvo dio ustaki porunik Nikola Orekovi. Redarstvenim izvidima ustanovljeno je, da je napadaj izvrio Duan ZELENBABA, sin Todora i Ane roene Kesi, roen 1. VII. 1912. u Kninu, po zanimanju kuhar hotela Esplanade. Nakon dovrenih redarstvenih izvia predan je Duan Zelenbaba Sudbenom stolu u Zagrebu radi sudbenog postupka. Nakon dovrene rasprave odrane 28. i 29. svibnja 1941. OSUEN JE NA SMRT. Smrtna kazna izvrena je dne 30. svibnja 1941. u 5 sati jutro.1 Iz Ministarstva unutarnjih poslova Broj ex 2488-1941. Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 481
1

Pretpostavlja se da je to prva rtva strijeljana na Dotrini, masovnom stratitu u

Zagrebu.

26
1941, svibanj Direktivni lanak Josipa Broza Tita upuen rukovodstvima i lanovima KPJ uvrivanju i jaanju partijske organizacije

UVRSTIMO I OJAAJMO NAE PARTIJSKE ORGANIZACIJE Okupacijom nae zemlje, zavoenjem hrvatske strahovlade frankovake gospode, u ogromnoj su mjeri oteani uvjeti partijskog rada i narodne borbe. Ali danas, kad su sve druge stranke kapitulirale i poloile svoje zaralo oruje pred okupatorima i njihovim slugama, naa Partija predstavlja jedinu snagu u Hrvatskoj koja mora da organizira moni narodni oslobodilaki pokret i da se stavi na njegovo elo. Pred naom Partijom stoje velike i teke, ali asne zadae. Na putu ostvarenja tih zadaa ne mogu nas zaustaviti nikakve potekoe, nikakva prijetnja ni zvjerski progoni. Da bi nae snage to bolje i uspjenije organizirale i vodile narodnu borbu, da bi to lake svladale sve potekoe, izbjegle udarce pobjenjelog klasnog neprijatelja i osigurale pravilno funkcioniranje partijskog aparata potrebno je bez odlaganja provesti slijedee mjere: Prvo, uvrstiti i ojaati partijske organizacije od jedinica do centralnog rukovodstva. U tom cilju treba odmah provesti ienje naih redova od nesigurnih, kolebljivih elemenata i straljivaca koji su se uvukli u Partiju i ire paniku i demoralizaciju. Istovremeno sa ienjem naih redova, od nesigurnih elemenata treba raditi na brojanom jaanju Partije uvlaenjem novih lanova. U Partiju treba primati samo odane i provjerene drugove koji e se do kraja predano boriti za interese radnike klase i hrvatskog naroda. Na odgovorna mjesta u komitete i na razne funkcije treba izabrati i postaviti nae najbolje i Partiji najodanije aktiviste koji su povezani s masama i provjereni u radu i borbi. Sve jedinice, i svi forumi da vode borbu za uvrenje discipline i podizanje osjeaja i odgovornosti pred Partijom za rad svakog lana, svih foruma, a osobito sekretara koji snose odgovornost za pravilan rad svojih jedinica i foruma. Drugo, bezodvlano provesti strogu podjelu rada u svim jedinicama i forumima. Podjelu rada treba izvriti tako da svaki drug ima odreeni sektor i djelokrug rada, a ne da se svaki mota po svim sektorima i da obavlja sve mogue poslove. Pravilna je podjela rada najbolje jamstvo da provala na jednom sektoru nee povui za sobom provale na drugim sektorima. Kod podjele rada treba uzeti u obzir sklonost i sposobnost drugova za odreene poslove. Svakoga druga treba postaviti na ono mjesto gdje najvie moe koristiti Partiji i narodnooslobodilakoj borbi.

Pravilna podjela rada u prvom redu iziskuje da se tehnika posve odvoji od ostalog partijskog rada. U tom pogledu vlada prava anarhija u mnogim organizacijama. U svim organizacijama gdje tehnika nije odvojena od ostalog rada treba je odmah odvojiti, a gdje ne postoji, mora se bezodvlano izgraditi. Svaki komitet treba da odredi najboljeg druga kome e staviti u zadatak da organizira i da pravilno rukovodi tehnikim aparatom. Za sve stvari koje spadaju u djelokrug tehnike smije znati samo onaj drug koji je za to odreen. Radu tehnike valja posvetiti naroitu panju, jer bez dobre tehnike koja funkcionira tono kao sat partijske organizacije ne mogu da rade pravilno. Tree, pod sadanjim uvjetima rada moraju svi drugovi najstroe potivati pravila konspiracije. Svaki i najsitniji prekraj konspiracije dovodi u opasnost ne samo ovog druga, koji kri konspiraciju, nego i ostale drugove s kojima sarauje: potcjenjivanje i krenje konspiracije predstavlja zloin prema Partiji. Svi oni drugovi koji pod sadanjim uvjetima kre konspiraciju pokazuju da je kod njih osjeaj odgovornosti i partijnosti na vrlo niskom stepenu. Mada je Partija pravovremeno dala upute pojaanju konspiracije, mnogi drugovi jo i danas rade na stari nain, kao da se nita nije promijenilo. Krei partijske odluke, oni ne izbjegavaju kompromitirana mjesta i stanove, dre materijal na ugroenim mjestima, neoprezno se sastaju itd. ime su ve Partiji nanijeli tete. Ako se takvi drugovi odmah ne isprave, Partija e biti prisiljena da ih odstrani iz svojih redova, kako bi se zatitila od njihovog tetnog naina rada. Mi moramo konspiraciju usavriti i podii na takvu visinu da nam osigura nesmetano i pravilno djelovanje naeg partijskog aparata i da ouva nae snage od udaraca klasnog neprijatelja. Borei se za najstrou primjenu konspiracije u partijskom radu, mi smo duni da istovremeno vodimo odlunu borbu protiv tetnih i pogrenih shvatanja konspiraciji, koja vode u sektatvo i likvidatorstvo. Strogo potivanje pravila konspiracije i omasovlje nje naeg rada, to je najsigurniji put da se zatitimo od policijske reakcije. etvrto, aktivnost nae Partije izaziva strah pobjenjele frankovake gospode. Kad je nisu mogli razoriti zvjerskim terorom, oni e zajedno sa GESTAPO-om pokuati da je razaraju iznutra, vrbovanjem i ubacivanjem provokatora. istiti nae redove od nepouzdanih elemenata, pojaati budnost i oprez kod primanja novih lanova, pojaati kontrolu rada svakog pojedinca to su mjere koje moraju poduzeti nae organizacije da bi se zatitile od pijuna i provokatora. GESTAPO u saradnji s frankovakom policijom organizira iroku mreu pijunae u koju osim civilnih i uniformiranih lica uvlai i ene. Osobito vrbuje ene namjetene u javnim lokalima, gdje se okuplja mnogo svijeta. Neki pijuni nose uniforme njemakih vojnika. Oni se nalaze svuda gdje je mnogo ljudi, na ulici, u kinu, u gostionicama itd., da bi se maskirali, oni razgovaraju samo njemaki, ali znadu vrlo dobro hrvatski i prislukuju to se razgovara. lanovi Kulturbunda imaju takoer nalog da pijuniraju. Skreemo drugovima

panju na te injenice, kako partijskim stvarima ne bi govorili tamo gdje za to nije mjesto. Peto, omasovljenje partijskog rada jest najsigurnije sredstvo da nae snage izbjegnu udarce klasnog neprijatelja. Sada su uvjeti za istinski masovni rad bolji no to su bili ikad ranije. iroke narodne mase, radnici, seljaci, inteligencija i sav estiti i izrabljiva ni svijet uvjerili su se na svom vlastitom iskustvu da su gospodski politiari svih boja i dlaka zbog svojih prljavih klasnih interesa doveli hrvatski narod u strano imperijalistiko ropstvo i bijedu. Cijeli narod, izuzev aice izdajnika, tra; izlaz iz tog ropstva i interesira se za nau Partiju. Mnogobrojni portvovani borci iz redova ustaa, HSS-a i drugih organizacija koji su zavedeni iskreno su mislili da se bore za slobodu hrvatskog naroda: danas uviaju da su ih njihove voe podlo prevarile. Zadaa je nae Partije i svakog pojedinog komunista da se usidri u mase i razne masovne organizacije. Naa je zadaa da pruamo ruku svima onima koji su spremni da nastave borbu za nacionalno i socijalno osloboenje hrvatskog naroda i da ih pomognemo da nau pravilan put. Pravilnim radom, radom u svim masovnim organizacijama i izvan njih, pravilnim prilaenjem onim razoaranim estitim elementima koji su donedav no bili pod Pavelievom i Maekovom zastavom, mi emo produbiti i zaotriti jaz izmeu tih zavedenih seljaka i radnika i njihovih izdajnikih voa i nezadovoljstvu i borbenosti masa dati pravilan smjer. Da bismo ubrzali proces povezivanja i stapanja svih borbenih snaga pod rukovodstvom nae Partije, mi moramo voditi odlunu borbu protiv sektakog odnosa prema raznim reakcionarnim snagama i razoaranim pojedinci ma. Sektaki odnos prema takvim snagama i pojedincima vodi izoliranju Partije od novih borbenih snaga koje trae nau Partiju, te olakava izdajnikim voama i varalicama da dalje varaju narod. Vodei borbu protiv sektatva, komunisti moraju voditi borbu i protiv desnog skretanja, protiv pasivnosti, koja vodi u likvidatorstvo. esto, uvanje kadrova. Velika i teka oslobodilaka narodna borba koja se vodi pod rukovodstvom nae Partije ne moe biti bez rtava. Ali to ne znai da rtve moraju padati uludo. Naprotiv, pravilnim i smiljenim radom moraju se rtve svesti na minimum. Svakako lakomisleno poigravanje organizacijom i pojedincima, koje dovodi do provala i rtava, predstavlja zloin protiv kojeg se moramo boriti svom odlunou. Danas nije vrijeme za fraziranje i ispade i nadrirevolucionarstvo. Potreban je smiljen, oprezan i uporan rad na okuplja nju masa, organiziranje i voenje za svakodnevne ekonomske i politike zahtjeve radnih masa, smiljena i uporna borba protiv imperijalistikog ugnjetaa i njegovih plaenika, okupljanje i povezivanje svih borbenih snaga i raznih slojeva naroda u vrstu, odlunu i zbijenu oslobodilaku armiju, ali ujedno i uvanje naih kadrova, uvanje svake snage i svakog pojedinca za odlune dane koji se pribliuju.

Sedmo, politika i teoretska izgradnja. Ma kako bili teki uvjeti rada i borbe, komunisti ne smiju zanemariti i napustiti svoju politiku i teoretsku izobrazbu. Kompartija kao avangarda mora biti sastavljena od svjesnih i odanih boraca koji se samostalno snalaze u najzamrenijim politikim prilikama i savlauju sve zapreke i potekoe. Takvi se borci ne raaju gotovi. Oni se izgrauju i elie u dugoj i tekoj borbenoj praksi i ozbiljnim studiranjem marksizma-lenjinizma. lanovi Partije i funkcioneri koji zanema ruju svoju teoretsku i politiku izgradnju postepeno se degeneriraju i zakrljavaju, takvi drugovi ne mogu drati korak s razvitkom Partije. Oni se pretvaraju u balast koji ometa kretanje naprijed. Zato je Partija prisiljena da ih isti iz svojih redova, da bi sprijeila da truju zdravu partijsku sredinu. Svi funkcioneri, od najniih do najviih foruma moraju obavezno prouavati partijsku literaturu i usavravati svoje teoretsko i politiko znanje. CK e tome voditi kontrolu, ukoliko se utvrdi da lanovi raznih foruma ne ispunjavaju ove obaveze CK e ih skinuti s njihovih poloaja i odrediti na rad u jedinice. Nae snage imaju da savladaju velike zapreke u svom radu. Od savjesnosti u radu, od pravilnog rada i brzog ostvarenja ovih uputa zavisit e uspjeh nae borbe. Komiteti i sekretari jedinica lino odgovaraju za brzo i pravilno provoenje ovih direktiva.

Srp i eki, organ CKKPH, br. 3-4-5, lipanj 1941.

27
1941, svibanj lanak Josipa Broza Tita Zato smo jo u sastavu Komunistike partije Jugoslavije? upuen rukovodstvima i lanovima Partije u Hrvatskoj ZATO SMO JO U SASTAVU KOMUNISTIKE PARTIJE JUGOSLAVIJE? Otkako je pregaena i okupirana Jugoslavija od imperijalistikih razboj nika, te je stvorena nezavisna drava Hrvatska, mnogim naim drugovima nije jasno zato smo mi komunisti u Hrvatskoj, tj. naa Komunistika partija Hrvatske jo u sastavu Komunistike partije Jugoslavije, zato jo raspaavamo letke sa potpisom CK KPJ. To naroito drugovi iznose, jer kau da frankovaka i ostala gospoda napadaju nas hrvatske komuniste i nau Partiju da smo jugoslavenski komunisti, jer raspaavamo letke sa potpisom CK KPJ i da smo takoer protiv slobode i nezavisnosti hrvatskog naroda, a za uspostavu Jugoslavije u ranijem obliku. Nemojte drugovi, da se mnogo brinete to kau frankovaka i ostala

gospoda koja su pomogla imperijalistikim razbojnicima da okupiraju nau zemlju i bace hrvatski narod na najcrnje ropstvo i bijedu: ne boli ih to su leci potpisani od CK KPJ nego njih boli to to se u lecima prikazuje narodu njihovo pravo izdajniko i plaeniko lice. A to smo mi jo u sastavu Komunistike partije Jugoslavije, to je zato to smo se ranije mi komunisti Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, Bosne, Vojvodine i drugih ujedinili u jedinstvenu Komunistiku partiju Jugoslavije, ne zato to smo bili pristalice versajske Jugoslavije, nego zato da se lake zajednikim snagama borimo protiv zajednikog neprijatelja, olienog u ranijim jugoslavenskim vladama i itavoj jugoslavenskoj buroaziji. Jugoslavija je danas pregaena, okupirana i raskomadana od strane imperijalistikih razbojnika. Sve narode Jugoslavije snala je ista sudbina, pa i hrvatski narod, koji nije dobio sa nezavisnom dravom Hrvatskom istinski svoju slobodu i nezavisnost, nego je doao u jo gore ropstvo i bijedu, kao i ostali narodi Jugoslavije. Mi komunisti ne priznajemo tu okupaciju i komadanje, jer nije napravljeno po elji naroda, ve nasiljem imperijalistikih osvajaa. Pred nas komuniste koji smo u sastavu jedinstvene Komunistike partije Jugoslavije, a ije je narode snala ista sudbina, postavlja se pitanje da li emo se danas razjediniti i rasparati svoje snage kad treba da se borimo protiv zajednikog neprijatelja, imperijalistikih okupatora. Ne, neemo se razjedini ti, nego emo se danas jae nego ikad zbiti u jedinstvene redove oko naeg Centralnog komiteta KPJ, okupiti oko sebe sve narode Jugoslavije u zajednici s ostalim pregaenim i okupiranim narodima Balkana i itave Evrope, a na elu sa Sovjetskim Savezom (i) povesti odlunu i nepomirljivu borbu za istjerivanje imperijalistikih okupatora iz naih porobljenih i okupiranih zemalja i ruenje svojih domaih tlaitelja i eksploatatora. A kada sebi zajednikim snagama izvojujemo istinsku slobodu i nezavi snost, onda emo meu sobom urediti bratski odnos, kako to bude najbolje za nas i nae narode. Onako kao to su to uredili narodi velikog Sovjetskog Saveza. Srp i eki, organ CKKPH, br. 3-4-5, lipanj 1941.

28
1941, svibanj Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunih komiteta KPH Osijek i azma ( Ivani-Grad), te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za svibanj 1941. godine

Primitak I. II. III. IV. V. VI.

Mj. Saldo lan. lan. M.K. O.K. 6057,75 6892,50 338 5000

tamp. Pril. Vanred. pril. 723 43884 100 45 9769,50 500 250

N.P. Ukupno

V.

10.000 6057,75 6892,50 5338 1268 53903,50

50% CKJ 33.751

100 10000
6957,75 6892,50 5338 1268 53.903,50 100 10.000 83.559,75

50% CKJ III. mj. [esec] 11.160,2 IV. V. a.c.[ontol (Brko)1 -10.000

15.127,5 33.751 60.038.7 50.038.7

[Izdatak] I II III

IV V VI VII

VIII Vanr. Saldo Ukupno

Teim. Put. Izd. Pomo Mjes. [ec] CKJ Stamp, [a] Mat. [erijal] [ika] [ovanja] [ravanje] izdaci

100 886

4387 132 1500 100 500 65.122,75 986 300 94 1800 1000 1000 6687 2000 318 1500 100 764 220 1500 7300 1000 1100 1600

V.

986

6687 764 7300 1100

1600 65.122.75 18.437

P.[rimitak] V. Saldo Zgb. MK. lan[arina] p. [artijski ] p. [rilozi] t.[ampa] Np. [Narodna pomo] ilj.[i]4 (Joi)5 Od mj.[esec] I. [izd.[aci] Iv.[ani] Gr.[ad]5 l.fanarina] III.IV. mat.[erijal]
Np.

Bum. [bar]3

I.2 IV. III. VI. V. II. III.

6057,75 6892,50 43884 723

10000 1000 100

338 45 145

St. [ari]6 13. VI

P.[rimitak] V.

Osj.[ek] OK. l.[anarina] I. IV. t.[ampa] pr.[ilozi] Ort.[ega] Zgb. pril. [ozi] V.25.

i \ Ort.[ega] I J

II. III. IV. IV.

5000 500 9769,50 250

Iz.[datak] V. Ort.[ega] izd. [aci ] 16. VI put.[ovanje] Osj.[ek] 5. V Var.[adin] l.VI Jo. [a] put.fovanje] izd.[ravanje] 13. VI Tehn.[ika] (St.[ari]) pap.[ir] boj.[e] pom. [ona] teh.[nika] koulj.[ice] Tal.[ijanske] Sio. [va] matr.fice] razn. [e] stv. [ari] slov. [a] Rii bii (Np.) Gru. [bor]8 (Np.) Pol. P. P. Grad.[ac] Np. (Brk)[o] Bicikl. Zgb. MK. pop.[ravak] ma.[ine] Krnt. [ija]9 izd. [ravanje] put.[ovanje] St. [ari] izd. [ravanje] Krnt. [ija] Les. [kovar]10 " VI. V. V. V. VI. III. VII. IV. IV. III. IV. 1500 132 94 318 1800

30. V 30 30 30 30 30

100 100
227 4387 300

886 2000 1000

300 300 500 800

VIII. VIII. VIII. VI. V. VI. VI. VII.

1000 100
1500

17. V 17. V 31. V 10. VI 13. VI

220
1500

1000 1000

Original, tabele, rukopis Sign. AIHRPH, RO D.S. 1/19

1. Rade Konar 2. Brojke se odnose na oznaene stupce tabele 3. Antun Rob 4. Pavle Pap 5. Joa Vlahovi 5a. Odnosi se to na Okruni komitet KPH azma 6. Andrija Hebrang 7. Karlo Mrazovi 8. Petar Grubor 9. Marko Orekovi 10. Edo Leskovar

29
1941, lipanj, poetak Beograd Izvjetaj Josipa Broza Tita Kominterni poloaju i dogaajima u Jugoslavi ji

(Izvjetaj Izvrnom komitetu Komunistike internacionale) Vlada Cvetkovi-Maek, koja je dola kao rezultat sporazuma izmeu srpske i hrvatske buroazije brzo je izgubila povjerenje naroda, jer se pokazala vrlo reakcionarna u svojoj unutarnjoj politici. Narodi su odluno traili svoja prava i slobode ali je vlada odgovorila progonima i terorom: narod je odluno traio da se preduzmu mjere za odbranu nezavisnosti naroda Jugoslavije, ali je vlada odgovorila progonima i terorom: narodi su odluno traili da se Jugoslavija osloni na SSSR u kome su sa pravom vidjeli svoj spas, ali je vlada odgovorila progonima i terorom. Ta je vlada vodila kolebljivu vanjsku politiku koketiranja as sa engleskim as sa njemakim imperijalistima, dok se konano nije vezala sa Osovinom. S druge strane, ta je vlada vodila prema Sovjetskom Savezu dvolinu i neprijateljsku politiku, a ne onu koju je sav narod elio, zbog ega su narodi Jugoslavije bili silno ogoreni i vlada CvetkoviMaek morala je pasti pod pritiskom toga nezadovoljstva. Uzroci brzog poraza Jugoslavije ne lee samo u tome to su vlade posljednjih godina vodile zloinaku vanjsku i unutarnju politiku, to se nisu osvrtale na zahtjeve naroda, ve ti uzroci lee u hegemonistikoj vladavini velikosrpske buroazije, njenoj dvadesetgodinjoj politici nacionalnog i soci jalnog porobljavanja i ugnjetavanja. Za vrijeme napada na Jugoslaviju pokazalo se daje peta kolona imala izvrsno organiziran rad u svim dravnim ustanovama. U vojsci, od Generaltaba do manjih vojnih jedinica, peta kolona imala je svoje predstavnike na najosjetljivijim mjestima. U odjeljenjima za snabdjevanje vojske sjedili su bjelogardisti i Hrvati koji su radili tako daje za vrijeme borbe to snabdjevanje potpuno zatajilo. Gotovo na svim frontovima vojnici se tue da nisu dobijali ni hranu ni municiju. Utvrenja su bila pravljena tako saboterski da ih vojnici na nekim mjestima nisu mogli uopte iskoristiti. Na bunkerima esto nije bilo otvora gdje je trebalo da se postave topovi i automatska oruja, ili su ti otvori bili premaleni, tako da se oruje nije moglo smjestiti u njih. U vrijeme mobilizacije bio je stvoren neuven haos. Vojne obveznike koji su htjeli doi do svoga mobilizacijskog mjesta slali su u sasma suprotne najudaljenije pravce, odakle su ih opet slali natrag itd. Civilne vlasti u Hrvatskoj nisu htjele uruiti pozive za vojsku. U vrijeme ratnih operacija sluba za vezu nije uope funkcionisala. Bilo je ne samo itavih pukova nego ak i armija koje nisu imale vezu sa svojim viim komandama a

mnoge jedinice su lutale bez municije i hrane, bjeei bespomono pred neprijateljem. Vojnici su plakali od bijesa zbog nemoi, videi sve to. Vei dio oficira, osobito viih, stalno je vojnicima govorio da je ludost boriti se sa Nijemcima. To su isto radili oficiri Srbi kao i Hrvati. U vrijeme povlaenja u Srbiji na sektoru oko aka vojnici su sami postreljali oko 70 oficira kapitulanata i petokolonaa. Moral vojnika, osobito Srba, bio je vrlo visok, ali je vii komandni sastav bio potpuno truo. Na mnogim sektorima vojnici su se sami borili dok su imali municije, i protiv volje svojih komandira. Uzevi u cjelini, dobiva se ova slika: vojnici, podoficiri i vei dio niih, a vrlo malo srednjih oficira bili su za borbu, spremni za najvee rtve, a s druge strane, veina viih i srednjih oficira bili su petokolonai i kapitulanti koji su sabotirali odbranu zemlje. Osim toga, sva reakcionarna buroazija bila je za kapitulaciju pred Osovinom. Ali, usprkos tome to je bio spreman da se bori protiv napadaa, narod je bio odluno protiv toga da se dade iskoristiti od engleskih imperijalista. Sve to danas ogromna veina naroda zna i zbog toga je nastala silna mrnja u masama protiv te reakcionarne kapitalistike klike koja je dovela zemlju do ove katastrofe. Poslije okupacije okupatori ine neuvena nasilja nad stanovnitvom. Oni ure da okupiranu zemlju podijele meu sobom i da pojedine dijelove prisajedine svojim teritorijama. Slovenija je podijeljena na tri dijela: izmeu Nijemaca, Talijana i Maara. Dvije treine Slovenije pripojili su Nijemci sebi zajedno sa rudnicima i industrijskim centrima, kao Trbovlje, Jesenice itd. Talijanima su dali vrlo malo, i to pasivni predio. Zbog toga vlada meu njima jaka mrnja. Nijemci su iz Maribora istjerali 15 hiljada slovenakih obitelji i oduzeli im svu imovinu. One su sa sobom smjele uzeti samo ono to su imali na sebi. Sada istjeruju i seljake sa njihove zemlje i naseljavaju Nijemce. Zabranili su Slovencima da govore svojim jezikom. Zatvorili su sve kole Slovenaca i otvorili su njemake. Oni se ne slue domaom slovenakom boroazijom, ve su pohapsili sve advokate, uitelje i druge javne radnike. Njihov cilj je: potpuno iskorijeniti i odnaroditi Slovence. Maari rade to isto, a Talijani su pametniji. Oni su dali okupiranoj teritoriji neku autonomiju u krilu Italije, ostavili sve kole, pa ak i novi univerzitet hoe da grade za Slovence. Oni su stavili na taj nain svu domau buroaziju u svoju slubu. Oni manje pljakaju od Nijemaca. Talijani hoe da pridobiju simpatije i onih Slovenaca koji su pod Njemakom. Interesantno je to da se Talijani ponaaju prilino pristojno i u Dalmaciji i u Crnoj Gori. Osobito su se vojnici brzo sprijateljili sa domaim narodom i priaju da im je dodijao rat. Trupe u crnim kouljama talijanski vojnici mnogo mrze i nazivaju ih strvinarima jer uvijek dolaze samo zato da u pozadini fronta pljakaju. U Hrvatskoj su okupatori doveli na vlast ustae (frankovce), na elu sa teroristom Paveliem. Za protuuslugu Hrvati su izgubili Dalmaciju i jo neke krajeve, a kao kusur dobili su talijanskog princa za kralja. Sve je to izazvalo silno ogorenje hrvatskog naroda koji zna daje ta nezavisnost drave Hrvatske

samo jedna komedija. Glavnim krivcem narod smatra Pavelia i ustae. To nezadovoljstvo je dolo do izraaja u sukobu sa pristalicama Maekove HSS. Frankovci su zbog pobune razoruali hrvatsku Graansku i Seljaku zatitu, koja je do sada vrila uslugu pomone policije. Ustae nemaju neku naroitu masovnu podrku meu seljatvom ve vie meu malograanskim i kulakim elementima. Uz pomo okupatora oni su zaveli pravu strahovladu. Samo u Zagrebu je uhapeno preko 5.000 Srba, komunista i Jevreja. Strijelja se u masama. Po selima je strijeljano na stotine Srba,1 seljaka i radnika bez ikakvog razloga. To je, toboe, osveta za zloine prijanjih srpskih reima nad Hrvatima. U Hrvatskoj su svega jedna treina stanovnitva Srbi. Njima su oduzeta sva prava kao i Jevrejima. Veina hrvatskog naroda je takoer ogorena zbog toga. Zaveden je prijeki sud i strijelja se bez milosra svaki onaj koji smeta tim zloincima. Nije iskljueno da u Hrvatskoj doe do otvorenih sukoba izmeu ustaa i naroda. Paveli je organizovao svoje posebne ustake ete koje su veim dijelom bile u emigraciji zajedno sa njim. To je ta sila, osim okupatorske, na koju se oslanja Paveli. Stvorena je i hrvatska vojska iz bive Jugoslavenske vojske, ali je to sve vrlo nesigurno za te vlastodrce, jer je u toj vojsci uticaj komunista vrlo jak. Ustae sada silom tjeraju omladinu u radne omladinske jedinice, ali i tu nailaze na otar otpor, jer je veina omladinaca komunistiki opredijeljena. Isto tako jak otpor daju frankovcima i seljaci, tako da je Paveli zbog svega toga udesio sa Talijanima da u Hrvatskoj budu stacionirani talijanski garnizoni. U Vojvodini su Maari i Nijemci istrijebili itava velika naselja seljaka i radnika. Ubijeno je hiljade ljudi, ena, djece i staraca. Maari su pokazali neuveno krvolotvo. U Srbiji je teror takoe vrlo jak, ubijena je masa ljudi, ali je, usprkos tome, moral kod naroda visok i eka svoj as. Slino je i po ostalim oblastima. Najvea opasnost jeste to to se svim silama raspiruje nacionalna mrnja i bratoubilako raspoloenje u narodu. Komunistika partija posveuje sada najveu panju da se to suzbije. U itavoj Jugoslaviji narod oekuje spas samo od Sovjetskog Saveza. Kod 95% stanovnitva simpatije su za Sovjetski Savez. Narod je izgubio svako povjerenje u bive voe buroaskih partija. Neke liberalnije voe tih partija spremne su da se sada zajedno bore za sovjetsku vlast, jer su ubijeene da e ih mase ostaviti, ako idu starim ili drugim pravcem. Komunistika partija Jugoslavije stekla je u narodu velike simpatije zbog svoje politike i predvianja dananjih dogaaja. Uslovi za rad su veoma povoljni i Partija uzima to u obzir, inei najvee napore da iskoristi te uslove. Za itavo vrijeme imperijalistikog rata Komunistika partija Jugoslavije imala je jasno odreenu liniju po pitanju rata i neutralnosti Jugoslavije, i to: 1) Borba protiv uvlaenja Jugoslavije u ovaj imperijalistiki rat na strani Engleske i Francuske, jer je takva opasnost zaista postojala, poto su pristalice

i agenti Engleske u vladajuoj buroaziji, osobito srpskoj, bili prilino jaki i radili punom parom na tome. 2) Borba protiv kapitulacije pred osovinskim silama i pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu. 3) Iz poetka borba za uspostavljanje diplomatskih odnosa, a poslije borba za tijesne prijateljske veze i pakt uzajamnoj pomoi sa Sovjetskim Savezom. 4) Borba protiv mnogobrojne pete kolone osovinskih sila koja je uporno i sistematski radila na slabljenju i razbijanju Jugoslavije iznutra. Okupljanje najirih narodnih masa u borbi protiv te opasnosti. 5) Borba protiv reakcionarnih vlada koje su odbijale da dadu narodu demokratska prava i slobode, a za stvaranje narodne vlade, koja bi dala narodima Jugoslavije njihova demokratska prava i slobode, a nacionalno ugnjetenim njihovu ravnopravnost jer je Partija sve to posmatrala kao preduslov da Jugoslavija izbjegne rat i ouva svoju nezavi snost. Tu svoju liniju Partija je popularisala sa uspjehom putem svoje nelegalne i polulegalne tampe, onda putem raznih proglasa i letaka Partije koji su raspaavani u stotine hiljada primjeraka gotovo na svim jezicima naroda koji naseljavaju Jugoslaviju. Uspjeh te partijske propagande izraavao se u raznim krupnim demon stracijama i manifestacijama: 1) Krupne demonstracije rukovoene Partijom u poetku evropskog imperijalistikog rata 1939/40. godine u raznim mjestima Jugoslavije, gdje je bilo ne malo ubijenih i ranjenih. 2) Mnogobrojne manifestacije za Sovjetski Savez, a naroito u vrijeme dolaska sovjetskih diplomatskih predstavnika. 3) Razne akcije i demonstracije u Beogradu i nekim drugim gradovima protiv Trojnog pakta i vlade CvetkoviMaek 2627. marta i prije toga, to je uglavnom, i prouzrokovalo pad te vlade i dolazak vlade Simovia. Dolazak vlade Simovia Partija je okarakterisala kao uspjeh narodne borbe, kao korak naprijed u toj borbi, za postignue onih zahtjeva koje je Partija zastupala i narod traio. Taj svoj stav Partija je zasnivala na injenici to je vlada Simovia bila protiv kapitulacije J ugoslavije, to je uspostavila Pakt prijateljstvu i (nenapadanju) neutralnosti sa Sovjetskim Savezom. Ali to jo nije bila narodna vlada, jer, prvo, u njoj je bila veina ljudi koji su se u prolim reimima, ili kao nosioci tih reima ili kao njihovi saradnici, teko kompromitovali pred narodom Jefti i drugi drugo, to je i ta vlada oklijevala da u svojoj unutranjoj politici brzo ispuni zahtjeve koje je narod postavio, i, tree, to je u toj vladi sjedjelo nekoliko izrazitih anglofila. Partija je vladi Simovia direktno postavila zahtjev da se odmah puste na slobodu svi komunisti iz zatvora i koncentracionih logora, da se da hitna amnestija svim politikim i vojnim krivcima, da se dadu narodu politika prava i slobode, da se oisti dravni aparat i preduzmu mjere za odbranu zemlje. Od tih mjera vlada je ispunila samo to daje na teritoriji Srbije raspustila koncentracione logore i iz zatvora u Srbiji pustila komuniste, dok je hrvatskim i slovenakim reakcionarima pustila slobodne ruke da progone i hapse komuniste, da ih zadre u zatvorima i koncentracionim logorima, gdje su svi

poslije predani ustaama i Nijemcima koji su sve te komuniste pretvorili u taoce i sada im stalno prijete da e biti strijeljani ako Partija napolju ne prestane raditi. Uoi napada na Jugoslaviju Partija je, u skladu sa svojom linijom da se brani zemlja, dala direktivu da svi lanovi Partije koji su bili vojni obveznici odu u vojsku i na front i da tamo rade meu vojnicima u duhu partijske linije. Tu odluku Partije lanstvo je sa oduevljenjem prihvatilo i to je uinilo u vojsci vrlo jak i dobar utisak kada se vidjelo da se komunisti prvi javljaju u borbu za odbranu nezavisnosti naroda Jugoslavije. Mnogi vojni komandanti i General tab sabotirali su na svakom koraku komuniste, esto ih nisu putali u jedinice, pokuavali su ih hapsiti itd. U svim tim sluajevima komuniste su spasavali vojnici. Na frontovima gdje su komunisti bili brojno dovoljno jaki, kao na primjer, u Crnoj Gori, itavi pukovi su sluali komuniste i tu se prelo u ofanzivu u Albaniji protiv Talijana. U vrijeme napada na Jugoslaviju, tj. u vrijeme mobilizacije, neke partijske organizacije, kao na primjer, u Sloveniji, Srbiji itd. nainile su pogreku to su od vojne komande traile stvaranje posebnih komunistikih dobrovoljakih odreda. Tako je bio u Sloveniji stvoren bataljon od komunista dobrovoljaca; umjesto da idu u vojne jedinice i tu oko sebe okupljaju vojnike, oni su se izolirali a sebe izloili opasnosti da budu strijeljani od petokolonakih zapovjednika. Pogreka mnogih komunista u vojsci bila je u tome to nisu znali partijsku liniju organizaciono iskoristiti, to su esto ili na repu petokolonaa, koji su radili na porazu i haosu u vrijeme sukoba. Tako je u nekim pukovima koji su prvog dana bez borbe napustili front, bilo vie komunista nego ustaa (frankovaca), pa ipak nisu znali suzbiti njihovu defetistiku akciju. Bilo je i drugih sluajeva nesnalaenja kod nekih partijskih organizacija i sve te slabosti i pogreke sada se u itavoj Partiji pretresaju i izvlae pouke iz njih. Partija je kroz itavo vrijeme kratkog ali haotinog rata sauvala kontinuitet u svome radu i meusobne veze. Svi partijski forumi, od CK do najniih partijskih foruma, ostali su uglavnom itavi i vre svoje funkcije. Bez obzira na vanredno ratno stanje i prijeki sud, CK KPJ izdao je dva proglasa u desetke hiljada primjeraka na tri jezika. Jedan proglas koji je izdan u toku rata protiv okupatora, tj. 15. aprila,, i prvomajski proglas bili su dobro raspaani u svim oblastima Jugoslavije. Pojava proglasa bacila je okupatore u divlji bijes i oni prijete najstroim represalijama. Osim ovih proglasa, pokrajinski komiteti i neki okruni komiteti izdali su svoje proglase i letke, tako da se aktivnost partijskih organizacija jo vie pojaala, bez obzira na teror. Partijske organizacije u Sloveniji, Crnoj Gori i Dalmaciji stupile su u kontakt sa talijanskim vojnicima, sa kojima se dade kolosalno raditi, jer je veina njih protiv rata i faizma, otvoreno psuju talijanske vlastodrce, a mnogi sebe nazivaju komunistima. Mi smo im podijelili oko hiljadu deklaraci ja talijanske partije iz prole godine. CK KPJ sada tampa svoj proglas za

njemake i talijanske vojnike na njihovom jeziku. Vie no ikada bilo bi sada potrebno da se centralna rukovodstva tih partija nalaze u zemlji. Smatram da su u Italiji povoljni uslovi za stvaranje takvog centralnog rukovodstva u zemlji. Bez obzira na to to je Jugoslavija podijeljena meu imperijalistima i to su stvorene nove granice, KPJ je ostala jedinstvena, a CK rukovodi nesmetano u svim oblastima okupirane zemlje i ima redovne veze sa tim oblastima. Dokaz za to jeste odravanje savjetovanja rukovodeih drugova u poetku maja ove godine, na kome su bili zastupljeni rukovodei drugovi iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Vojvodine. Bosne i Hercegovine. Zbog tehnikih razloga nisu mogli stii drugovi iz Makedonije i Dalmacije. Povod ovome savjetovanju KPJ u najteim uslovima okupacije i krvavog terora bio je: 1) da se u novonastaloj situaciji uslijed okupacije zemlje naa Partija brzo organizaciono prilagodi novim uslovima; 2) da se izvuku pouke i zakljuci iz bliskih minulih dogaaja, koji su prethodili i koji su se odigrali za vrijeme napada imperijali stikih osvajaa na nau zemlju, i ulozi nae Partije u to vrijeme; 3) da se utvrde zadaci koji se sada postavljaju pred nau Partiju kada je zemlja raspaana a narodi Jugoslavije stenju opljakani i porobljeni pod okupator skom izmom imperijalistikih grabeljivaca. Poslije ovog savjetovanja lano vi CK otili su u pojedine pokrajine da sprovedu na terenu odluke savjetovanja i da rukovode radom Partije. Rijeeno je da se primi u Partiju vei broj novih lanova, osobito radnika i seljaka, koji su provjereni u posljednjim borbama. Do okupacije bilo je 8000 lanova Partije i 30000 lanova komunistike omladine (Saveza komunistike omladine Jugoslavije-SKOJ-a). Taj se broj sada jo poveava. Osim toga bio je velik broj simpatizerskih grupa po itavoj zemlji koje su bile okupljene u raznim kursevima i kruocima na izuavanju historije SKP(b) [Svesavezne komunistike partije boljevika'], na izuavanju marksizma-lenjinizma. Izdavaka djelatnost Partije bila je vrlo jaka. Partija je legalno i nelegalno izdala mnogo raznih izdanja iz marksizma-lenjinizma. Izmeu ostaloga, izdane su slijedee vane stvari: Ustav Sovjetskog Saveza izdan na tri jezika (srpskom, hrvatskom i slovenakom), Imperijalizam Lenjina, Biografija druga Staljina na dva jezika i mnoge druge teoretske i politike stvari. Osim toga, izdani su svi politiki govori Molotova u toku rata, onda govor Voznesenskog na konferenciji SKP(b). Nelegalno partija je izdavala, izmeu ostalog, i ove vane stvari: Historija SKP(b) tampana je u 10.000 primjeraka na hrvatskom jeziku, ali je okupacija onemoguila dovrenje tampanja. Poduzimamo mjere da se dovri tampanje ove dragocjene knjige koja se mnogo trai. Od sedam glava koje su do sada dovrene 2000 primjeraka smo posebno povezali i raspaali meu lanstvom radi izuavanja. Prije toga Historija SKP(b) bila je umnoavana na apirografima gotovo u svim partijskim organizacijama. Sada pripremamo nelegalno tampanje Historije (SKP(b)) na srpskom jeziku. Partija produava izdavanje svojih nelegalnih organa: Proleter, Delo, Komunist itd. Svih osam pokrajinskih komiteta Partije izdaju svoje biltene

ili organe. Od sedam nelegalnih tamparija Partije dvije su paralisane: jedna je provaljena izdajom provokatora u Zagrebu, a druga unitena bombardovanjem Beograda. To su bile tamparije u kojima se tampao organ CK Proleter. Legalno je Partija izdavala svake nedjelje sindikalni organ Radniki tjednik u 40.000 primjeraka, koji je u toku est mjeseci dao Partiji 250.000 dinara aktive. Zbog okupacije Partija ima i dosta velike materijalne tete, jer su zaplijenjene sve knjige u partijskim knjiarama a knjiare zatvorene. Sada preostaje Partiji samo strogo nelegalno izdavanje i raspaavanje partijske literature. U tome e biti tekoa ali i opasnosti su mnogo vee, jer se strijelja svaki onaj koji se uhvati pri raspaavanju nelegalnih stvari. Meutim, Partija e uspjeti da sve to savlada, jer je stvoren prilino dobar tehniki aparat. Usprkos svemu tome, nastaviemo rad partijskih kola i kurseva, jer je uvijek najvea slabost: pomanjkanje sposobnih rukovodeih kadrova Partije. Do okupacije CK je organizovao partijske nelegalne kole, kole za lanove pokrajinskih komiteta i mjesnih komiteta iz svih oblasti, kursevi su trajali po jedan i po mjesec, a kursisti su stanovali i hranili se u koli. Kroz tu koluje prolo oko 50 funkcionera Partije. Osnovni predmet je bio: Historija SKP(b), Problemi (Osnovi) lenjinizma, Lenjinova djela u vezi sa Historijom (SKP(b)) i tekui politiki zadaci Partije. Do okupacije Partija je uspjela ne samo da se organizaciono uvrsti ve je stekla jake pozicije u raznim masovnim organizacijama. Klasni sindikati URS koji su brojali oko 150.000 lanova bili su sa malom iznimkom posve u rukama komunista. Zbog priprema reima za napad i unitenje klasnih sindikata Partija je dala direktivu za pojaano stvaranje komiteta radnikog jedinstva po fabrikama na koje se prenijelo rukovoenje tarifnim i trajkakim pokretima. Poslije zabrane klasnih sindikata od vlade CvetkoviMaek 1. januara 1941. godine Partija je dala direktivu da se ulazi u reimske sindikate HRS i JUGORAS, tj. u Hrvatske radnike sindikate i Jugoslavenske radnike sindikate sa faistikom ideologijom vodjstva tih sindikata. Ti sindikati sada postoje tako da je rad komunista u njima od najvee vanosti za borbu radnika. To je naroito vano danas kada e svi radnici biti prisiljeni da budu lanovi tih sindikata, kada e u tim sindikatima biti okupljeno nekoliko stotina hiljada radnika, kada je ekonomsko stanje radnika neizdrljivo zbog rata i strahovite skupoe i gladi. Jo od okupacije Jugoslavije ekonomski poloaj radnika bio je neizdrljiv, zbog ega je dolazilo do mnogobrojnih trajkova i pokreta radnika. U toku jedne i po godine imperijalistikog rata ivene namirnice za iroke potrebe naroda su zbog pekulacije i usiljenog izvoza u zemlje Osovine poskupile za 100% do 300%, dok su se, s druge strane, plate radnika putem borbe jedva poveale za 15% do 60%, a u nekim strukama se uope nisu poveavale nadnice. Nakon okupacije ta se razlika izmeu plate radnika i cijena ivenih namirnica jo mnogo vie poveala. Bijeli hljeb je bio jo davno do okupacije

ukinut vladinom uredbom, a prodavao se samo kukuruzni hljeb krajnje loeg kvaliteta, i to jedan kilogram po 4 i po dinara, dok je prosjena nadnica, na primjer tekstilnih radnika ili radnica, iznosila 22 dinara dnevno. Poslije okupacije ekonomsko stanje irokih masa silno se pogoralo. Okupatori su opljakali i odvukli sve zalihe hrane, osobito ito. Sada se teko dobije i kukuruzni hljeb. Mnoge su namirnice posve nestale sa trita. U Hrvatskoj su uvedene karte na najpotrebnije ivene namirnice i odjevne predmete, a to se isto sada sprema i u ostalim oblastima i krajevima Jugoslavije. U pasivnim krajevima: Dalmaciji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovi ni, Hrvatskom zagorju itd. ve hara glad. Zbog svega toga u narodu vlada veliko nezadovoljstvo protiv okupatora i ranijih reima, protiv vladajue buroazije koju narod s pravom smatra krivcem dananje tragedije. _____ Prijevod s ruskog Sign., Arhiv CKSKJ , Fond CKKPJ- KI , 1941/1 Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7, str. 1825.
1 Prvi masovni pokolj Srba u Hrvatskoj ustae su izvrile od 26. do 28. travnja 1941. godine u selu Gudovcu kraj Bjelovara. Tada je iz Gudovca i okolnih sela strijeljano 209 Srba. 2 Josip Broz Tito

Valter2

30
1941, lipanj 7. Zagreb Oglas ustakog redarstva sa zabranama, nareenjima, pozivima i upozore njima idovima u Zagrebu

Ustako Redarstvo IDOVSKI ODSJEK OGLAS 1. Zabranjuje se svim idovima, da izlaze ili odputuju sa teritorija grada Zagreba. 2. Strogo se zabranjuje idovima, da kupuju robu ili ivene namirnice u trgovinama ili na trnicama, prije 10 sati. 3. idovi smiju kupovati samo u idovskim radnjama i trgovinama. 4. Sve idovske trgovine moraju odmah propisno oznaiti svoje radnje i trgovine i to ovako: Na list utoga papira u veliini od 16 x 25 cm treba po duini lista s jasno crnim slovima napisati IDOVSKA TVRTKA. Ove

oznake imadu se prilijepiti u sredini svih izloga i vratiju u visini od 150 cm iznad zemlje, odnosno poda, vidljivo s uline, dotino ulazne strane. 5. Pozivaju se svi idovi njemaki dravljani, da se prijave kod Ustakog Redarstva, idovski odsjek, Bogovieva ul. br. 7., da podignu idovske znakove. 6. Ponovo se upozoruju idovi, da se ne zadravaju i ne eu po zabranjenim dijelovima grada, gdje se idovi ne smiju kretati. Svaki i najmanji prekraj gornjih odredaba biti e najstroe kanjen. U Zagrebu, dne 7. lipnja 1941. USTAKO REDARSTVO idovski odsjek HRVATSKA DRAVNA TISKARA. ZAGREB

Original, tisak Sign., MGZ, ZNOB 1233

31
1941, lipanj 9. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju svi Srbijan ci u gradu Zagrebu da se prijave kod tog ravnateljstva

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Prs. broj: 81621941 Zagreb, dne 9. lipnja 1941.

OGLAS Na temelju Naredbe Ministra Unutranjih Poslova od 7. lipnja 1941. br. 372/41 pozivaju se svi SRBIJANCI, koji borave na teritoriju grada Zagreba, a doselili su se na ovo gradsko podruje poslije 1. sijenja 1900. godine kao i njihovi potomci bilo kojega zvanja, pa i seljaci kao i lica koja se nalaze u pritvorima ili bolnicama, da se prijave kod Redarstvenog Ravnateljstva u Zagrebu, Gjorgjieva ulica kbr. 4. u sobi broj 12 i to od 1519 sati.

Prijave moraju uslijediti: Utorak 10. lipnja 1941. svi od slova AF Srijeda 11. lipnja 1941. svi od slova G Subota 14. lipnja 1941. svi od slova L Ponedjeljak 16. lipnja 1941. svi od slova P Tko se od navedenih ne odazove ovom pozivu u oznaenom roku i vremenu smatrati e se ratnim zarobljenikom i biti e odveden u zarobljeniki logor. Tako isto postupati e se sa svakim za koga se dokae daje znao za Srbijanca koji se neprijavljen krije, a ne bude to vlasti prijavio. Ravnatelj redarstva: Dr. Vragovi1 v.r. HRVATSKA DRAVNA TISKARA. ZAGREB

Original, tisak Sign., MGZ, ZNOB 1235

' Josip

32
1941, lipanj 14. Zagreb Obavijest Zapovjednitva kopnene vojske NDH zapovjednicima divizijskih podruja irenju partijskih letaka meu njemakih vojnicima

Nezavisna Drava Hrvatska Zapovjednitvo kopnene vojske O. br. 71 U Zagrebu, 14. lipnja 1941. irenje komunistikih letaka meu njemakim vojnicima Njemakim vojnicima, pri njihovu dolasku u Zagreb predavali su nai komunisti zatvorene omote (koverte) slubenog formata na ijoj je naslovnoj strani na njemakom jeziku bila otkucana pisaim strojem i litografijom umnoena izjava da im hrvatski narod daje ovu izjavu kao uspomenu na ugodan boravak u Zagrebu. Na istoj strani, ispod nacrtanog hrvatskog grba otkucana je izjava zahvalnosti Poglavnika Pavelia Freru i Duceu, a ispod kukastog kria izjava Frerova osnutku Drave Hrvatske

U navedenim omotima nalazili su se leci,1 umnoeni na isti nain litografijom, kojima se vri komunistika propaganda meu njemakim vojnicima i protiv rata, te se u tome letku meu ostalim kae, da su narodi Jugoslavije htjeli i da jo danas nastoje svoju sudbinu vezati sa sudbinom socijalizma i Sovjetske Unije. Dostavlja se prednje radi obraanja najvee panje na vrioce komunisti ke propagande i preduzeti potrebne mjere, da se isti uhvate, a u svakom sluaju dostaviti izvjetaj. Dostavljeno Zapovjednicima divizijskih podruja Zapovjednitvo kopnene vojske podmaral Mari2

Original, strojopis Sign., Arhiv CKSKJ, Zb. okupatori i kvislinzi XII-3-16( 14)
1 2

Letak se donosi kao poseban dokument pod rednim brojem 24. August

33
1941, sredina lipnja Zagreb Obavjetenje Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske br. 1. upueno partijskim organizacijama najnovijim dogaajima u Hrvatskoj s pozivom radnom narodu Hrvatske u borbu protiv okupatora i njegovih suradnika

OBAVJETENJE CENTRALNOG KOMITETA KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE Broj 1. Sredinom lipnja U zadnjih su se mjesec dana kod nas odigrali dogaaji koji jo vie uvjeravaju da Hrvatska nije nikakva nezavisna drava, ve da je Hrvatska porobljena, izrabljena i opljakana zemlja, porobljena od njemakih i talijanskih osvajaa, zakletih neprijatelja hrvatskog naroda. Pokazalo se jasno ono, stoje Komunistika partija Hrvatske govorila u svom proglasu: Paveli i ostala frankovaka gospoda su samo lutke u rukama tuih osvajaa, njihove vjerne

sluge. Proglaen je i neki talijanski plemi za kralja Hrvatske; Dalmacija je predata u ruke Italiji; talijanska vojska ostaje u Hrvatskoj, seljacima se rekvi rira hrana, glad i skupoa rastu, teror je sve zvjerskiji, radnici se otputaju iz tvornica i gone u Njemaku. Narod je primio s najveim ogorenjem talijanskog kralja i pripojenje skoro cijele Dalmacije Italiji. Mnoge su Ustae razoarano ostavili Pavelia Doglavnici i bezglavnici su htjeli opravdati tu sramotu tako, da su ustvrdili da je to tobo rtva za nacionalno osloboenje, daje to tobo realna politika i taktika, jer da Paveli zna ta radi. Ali. nije li Maek htio uvijek opravdati svoje izdajstvo tobonjom realnom politikom prema Beogradu, kao i Paveli prema Rimu? Druga je teka pojava slanje hrvatskih radnika u Njemaku. ta eka njih? Njemaka nema dovoljno hrane ni za sebe. Rat guta sve, a stvara se malo. Radnicima obeavaju oko bruto 6 Maraka. Od toga 2,20 ide za razne fondove, 1,80 za stan i hranu (vrlo mravu pored iscrpnog rada), ostaju 2 Marke, koje se jo moraju potroiti na hranu, ako radnik nee da crkne od gladi. No hrana se vrlo teko dobija van odreene koliine i vrlo skupo. Radnici stanuju u barakama, ili starim zgradama pod kasarnskom disciplinom. Bez dozvole ne smiju ii u grad. 80 naih radnica, kunih pomonica, strpano je u koncen. logore, jer su se bunile protiv prevara. U Hrvatskoj im je naime ugovorom utvrena velika plaa, a u Njemakoj su im plaali manje. Najzad strane radnike alju u Njemakoj u mjesta, koja su najvie izloena bombardiranju, a sklonita za strane radnike nema. Nae radnike u Njemakoj eka glad, ropstvo i smrt. Tko je kriv za ovo? Krivi su njemaki vlastodrci i njihove sluge u Hrvatskoj! HRVATSKI RADNICI TREBAJU DA VODE ODLUNU BORBU PROTIV ODLAENJA U NJEMAKU. Mnogi ne idu jer znaju kako je. Ali, ako se ve desi, da neki radnici ipak nasjednu, treba rei, kako da se tamo zajedniki bore za svoja prava i za kruh. Svjesni radnici trebaju da idu meu radnike koje vrbuju za Njemaku i da im razjasne to ih eka. Radnici se trebaju boriti za to, da tu u Hrvatskoj, dobiju posla. Nitko ne smije biti otputen iz tvornice. Taje borba protiv otputanja danas od ivotne vanosti za hrvatsko radnitvo. Ili e ono biti razbijeno i oslabljeno za borbu, ili e izdrati navalu i ostati okupljeno u svojim tvornicama, na svom tlu, gdje najbolje moe voditi borbu za bolji ivot. Tree zlo koje je donijela tuinska vlast Hrvatskoj jeste nestaica, skupoa i glad. Poto su osvajai sve vidljivo opljakali i pojeli, sada je vlada naredila, da se seljacima oduzme zadnji ostatak hrane. I to se dobrim dijelom odvlai u Njemaku i Italiju (na pr. u Zagreb je prije neki dan stiglo 50 vagona ita, od

toga je 47 poslato u Njemaku). Veina je seljaka ve sada bez ita. Ako se jo rekvirira, na selu e nastati nezapamena glad. U Dalmaciji i Bosni ve sada ljudi umiru od gladi. Seljaci! Dajte otpora rekviziciji! Ne dajte da vam se otme zadnji komadi kruha i da umirete od gladi samo zato, da bi njemaka i talijanska gospoda i dalje mogla voditi rat za svoje bogatake interese! Stvarajte po selima odbore za prehranu, sastavljene od radnih i potenih seljaka. Ti odbori ve postoje u nekim selima. Njih su stvorili sami seljaci. Oni skupljaju suviak od onih seljaka, koji imaju preko koliine odreene po vladi i dijele to ito onim seljacima kojima prijeti glad, s time da poslije etve vrate to ito. RADNICI, GRAANI, ENE! Vodite odlunu borbu protiv skupoe! Na tritima, pred prodavaonica ma, na ulici, u vlaku, svugdje protestirajte glasno protiv odvlaenja hrane iz Hrvatske. Nemojte dozvoliti na mjestima gdje se vri prodaja da doe do meusobne svae kupaca. Gospoda i hoe, da se narod meusobno svaa i da zaboravi na glavne krivce; na tue osvajae i njihove sluge u Hrvatskoj. Nemojte svu krivicu bacati na sitne obrtnike i trgovce, koji isto teko ive. Nemojte strahovati da glasno prosvjedujete. 99% ljudi e se saglasiti s vama. Samo se odlunom borbom moe sprijeiti da narod ne umire od gladi. Nezadovoljstvo protiv frankovake gospode postaje sve vidljivije. Nijem ci se trude da iskoriste to za svoje svrhe i organiziraju pomou nekih lumpova svoju nacionalsocijalistiku stranku rada. Njemaka i talijanska gospoda se tuku podmuklo i zagriljivo oko plijena. Njemaki plaenici nacionalsocijalisti napadaju talijanske plaenike (Pavelia i kompaniju). Oni govore, daje kod nas glad i bijeda zato, to nema nacionalsocijalizma i da bi pod Hitlerom bilo bolje. Zar nije Hitlerova vojska stvorila tu bijedu u Hrvatskoj? Nijesu li ba njemaki osvajai opljakali namirnice? Zar nijesu oni poeli strijeljati Srbe? Zar nijesu oni naredili, da se otputaju radnici, da bi se slali u Njemaku? Jesu! Zato komunisti pozivaju sve potene radnike i seljake da vode odlunu borbu protiv nacionalsocijalistikih prevara. Neke voe HSS (osobito zatita) pomau nacionalsocijaliste. Oni lau, da to rade toboe iz taktikih razloga, da bi se narod toboe pomou Njemaca oslobodio Pavelia i Talijana. Po emu je njemaka izma bolja od talijanske? To je kao da pitate ribu, voli li vie da bude peena na masti, ili na ulju. Narod nee ni jednog tueg gospodara, ve kruh i .slobodu. Nacionalsocijalisti bi trebali da budu nove lutke u rukama tuinaca, ako bi narodno nezadovoljstvo toliko poraslo, da bj Paveli morao da se makne. Agenti Engleske, dio voa HSS-a, hoe isto tako da iskoriste narodno nezadovoljstvo za svoje gospodske svrhe. Oni priaju, da e opet doi na vlast. Oni se potajno i organiziraju. Alije varava nada tih sitnih lopova. Kad ve doe do rasula na fronti, onda e rije imati radni narod, koji nee htjeti vlast engleskih lordova, ve vlast radnog naroda, vlast Sovjeta.

Sve tri grupe (frankovaka gospoda, nacionalsocijalisti i englezeri) jednaki su u tome, to slue tuinskim i gospodarskim interesima. Ali se oni razlikuju po tome to slue raznim gospodarima. I zato meu njima postoji podmuklo, zatrovano trvenje. Ustae hapse zatitnike, nacionalsocijalisti hapse ustae (u Slavoniji), ustae vre prepad na nacionalsocijaliste (Zagreb), kulturbundovci (Nijemci) otvoreno prijete, da e zbaciti Pavelia, ustaki povjerenik Blakov otvoreno prijeti, da e obraunati sa nacionalsocijalistima. Te svae mogu da olakaju borbu naroda. Borba se vodi i dalje. Unato prijetnjama, trajkovi se vode i dalje, (u Zagrebu 5 trajkova za mjesec dana). Seljaci su spremni za borbu. Njemaka se i Engleska sve vie troe i slabe u meusobnoj borbi. Sovjetski Savez, nada svih radnika i seljaka, postaje iz dana u dan jai. Dani se odlunih borbi pribliavaju. Ne treba ekati skrtenih ruku te dane, ve ih u svakodnevnoj borbi pripremati. HRVATSKI RADNI NARODE! Vi, koji ste se razoarali u izdajnika Maeka! Vi, koji ste se nadali u Pavelia, i koji ste se razoarali u tog tuinskog slugu! Komunistika partija Hrvatske, poziva vas, da pod njenim vodstvom poete u borbu za osloboenje Hrvatske od tueg i domaeg jarma, u borbu za bolju i ljepu budunost vas i vaih sinova. Nedajte se zastraiti od frankovake gospode! Nedajte se uspavati od engleskih agenata! Nemojte se obmanuti od nacionalsocijalistikih laljivaca. Zbijte se u borbene redove oko vae narodne Komunistike partije Hrvatske. CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-3/2 Izbor, br. 6, str. 3335.

34
1941, lipanj 15. Zagreb Instrukcija Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske partijskom lanstvu zauzimanju stava prema aktualnim pitanjima tog vremena u Hrvatskoj CIRKULAR CKKPH Broji.

1. Po pitanju slanja radnika u Njemaku Voditi odlunu borbu protiv slanja radnika u Njemaku. Ako ve radnici

idu, tumaiti im potrebu i nain borbe i ubaciti po jednog sigurnog ovjeka. Razjasniti da radnike eka glad (uslijed nestaice hrane u Njemakoj; odbici od brutto plae oko 35%; teror (konc. logori za strane radnike, koji se bune protiv prevare); bombardiranja (jer se alju na najizloenija mjesta). Ne plaa se prema ugovoru. Tumaiti, daje odilaenje u Njemaku posljedica otputanja radnika iz tvornica po nalogu i na zahtjev Njemake. Cilj Njemake: dobiti jeftinu radnu snagu; razbiti na proletarijat, avangardu oslobodilake borbe; dobiti radnike koji se u Njemakoj tee bore uslijed neznanja prilika, a koje misle u sluaju pobuna u Njemakoj iskoristiti protiv njemakog naroda (dre kurseve za nae nesvjesne radnike). Glavni na zahtjev: ne otputati radnike iz tvornica, nai posla u Hrvatskoj, dravnu pomo za nezaposlene. Za to mobilisati sve radnike. Slati drugove na mjesta gdje se okupljaju radnici koji idu u Njemaku. (Podrobnije vidi obavjetenje CK KPH br. 1). 2. Po pitanju skupoe i rekvizicija Tumaiti daje to krivica izvoza u Njemaku i Italiju. Predoiti umiranje od gladi u Dalmaciji i Bosni (to isto eka i Hrvatsku). Na selu dati otpor rekviziciji. Stvarati odbore prehrane (od siromanih i potenih srednjih seljaka). Ti odbori (birani iroko, sa znanjem cijelog sela) treba odmah da skupe suviak od srednjih i bogatih (prema zvaninoj odredbi) i razdijeliti sirotinji, s time da oni to vrate poslije etve. Pokazati da prikupljeni suvici idu za Njemaku. Po gradovima slati organizovano ene (iz jedinica, kandidata, simpatizera) na trite i pred radnje (tono odrediti svugdje taj dan idu ti i ti, od toliko i toliko sati, na to i to mjesto). Umijeati se tu meu narod i glasno protestirati, pa i izvikivati nae parole. To isto na ulici, vlaku itd. (Podrobnije vidi: Obavje tenje CK KPH br. 1.). 3. Po pitanju Nacionalsocijalistike stranke Voditi borbu protiv ulaska. Raskrinkati likvidatore i slabie, koji govore da tobo ulaze iz taktikih razloga. Raskrinkati parolu da je nacional socijalizam toboe bolji od Pavelia. Razjasniti, da sve zlo ovdje (glad, teror, nezaposlenost, rekvizicije) organizuju Nijemci. Raskrinkati voe HSS koji pomau nac-socij. stranku (toboe iz taktikih razloga). Ubaciti samo sigurne lanove za rad iznutra. 4. Po pitanju progona Srba Voditi otvorenu borbu na selu protiv mukih ubojstava. Izviditi sudbinu nestalih ljudi i javno iznositi. 5. Po pitanju idova partijaca ije je kretanje donekle idovima.

oteano:

trebaju

pojaati

rad

meu

samim

6. Raskrinkati mjere vlade: Zakon protiv pobaaja uperen je protiv sirotinje, jer e bogatai i dalje vriti pobaaj. Isticati parolu: S ime e majke hraniti djecu? Gradnju radnikih kua raskrinkati kao obmanu (uporediti beznaajnost desetak kuica sa ogromnom nezaposlenou i skupoom). PRETRESITE DETALJNO I KONKRETNO OVAJ CIRKULAR PREMA VAIM PRILIKAMA. PROUITE GA U VEZI SA PROGLASOM I OBAVJETENJEM BR. 1. CKKPH, SlC-OM1 I VJESNIKOM2. 15. VI. 1941. Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-3/1
1 2

Srp i eki, organ CK KPH Vjesnik je bio Glasilo jedinstvene nacionalnooslobodilake fronte Hrvatske

35
1941, lipanj 24. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen hrvat skom narodu u povodu napada Njemake na Sovjetski Savez

HRVATSKI NARODE Porobivi cijelu Evropu, Njemaki su krvoloni faistiki vlastodrci napali zemlju radnika i seljaka. Sovjetski Savez, nadu svih ugnjetenih i potlaenih cijeloga svijeta. Sovjetski Savez, dosljedan svojoj politici mira, nije dao nikakvog povoda za ovaj napad. Faistiki vlastodrci Njemake, da bi pred svijetom opravdali svoj razbojniki napad na zemlju socijalizma navode da ih ugroava Crvena armija, da se SSSR nije drao obaveza preuzetih ugovorom nenapadanju i prijateljstvu, daje Sovjetski Savez povreivao njemake granice. Sve je to la i izmiljotina. Najbolje se to vidi po tome to njemaka vlada nikada do sada nije optuivala SSSR, da se nije drao svojih obaveza preuzetih ugovorom. Sovjetska vlada dosljedna svojoj politici mira izdala je Crvenoj armiji nalog, da stupi u akciju tek tada, kad je saznala za napad. Zapovijedila joj je da odbije napadaa i smrvi neprijatelja.

HRVATSKI NARODE! Marionetska vlada u Zagrebu, podli plaenici Hitlerovi, koje su okupatori nae domovine doveli na narodnu grbau, izjavljuje da e ispuniti svoje obaveze prema imperijalistikim razbojnicima. To znai pomagati Hitlera ljudstvom, materijalom i hranom protiv naroda SSSR-a. Ta injenica potvruje ono, to su komunisti odmah govorili, da pristupanje tzv. Trojnom paktu znai rat, te daje borba protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu bila opravdana i u interesu naroda. Paveli je doao na vlast govorei da donosi mir, a sada se sprema da nas alje na klaonicu za interese kapitalistikih vlastodraca. RADNICI, SELJACI, INTELEKTUALCI, GRAANI! Poela je velika bitka, najvea bitka u historiji ovjeanstva. U borbu je stupila nepobjediva Crvena armija, armija radnika i seljaka, izazvana napadom imperijalistikih razbojnika. Oi su itavog potlaenog ovjeanstva uperene u Moskvu. Oduprite se namjerama nae marionetske vlade, da vojniki i materijal no naom krvlju i mukom podupre nae tlaitelje. Pojaajte naprotiv borbu za osloboenje, koje emo u zajednici s nepobjedivom vojskom radnika i seljaka Crvenom armijom, sigurno postii. Zbijmo stoga svoje redove. Komunistika e Vam partija pokazati put. RADNICI, SELJACI, GRAANI, OMLADINO! Ova vlada namjerava izvriti mobilizaciju i uvrstiti vas u kontrarevolucionarnu armiju radi prolijevanja krvi vae sovjetske brae i odranja preivjelog kapitalistikog sistema. Ne odazivajte se pozivima za mobilizaciju, spreavajte stvaranje kontrarevolucionarne vojske, koja bi imala da brani interese krupnih kapitalista i narodnih tlaitelja. Sprijeite svako pomaganje takvoj vojsci. VOJNICI, PODOFICIRI I OFICIRI! Sprijeite namjere plaenike frankovake vlade da vas alje u borbu protiv sovjetskog naroda, jer pomaganje njemakih faistikih vlastodraca znailo bi pomaganje tlaitelja hrvatskog naroda. Ukoliko vas nasilno uspiju baciti na frontu, okrenite oruje protiv vaeg neprijatelja, a bratimite se sa svojom braom sovjetskim radnicima i seljacima u uniformama Crvene armije. RADNICI I RADNICE! Obustavljajte proizvodnju u poduzeima koja rade za njemaku imperija listiku armiju, spreavajte transport vojnika, hrane i ratnog materijala za Njemaku.

SELJACI! Oduprite se rekviziciji i izvozu hrane za njemake imperijaliste. RADNICI, SELJACI, VOJNICI I GRAANI! Ne nasjedajte glasinama raznih plaenika i neprijatelja naroda. Sluajte glas Komunistike partije, koja e vas pravovremeno obavjetavati i davati upute za borbu. Ne sluajte one koji Vam govore da treba skrtenih ruku ekati dolazak Crvene armije. HRVATSKI NARODE! Kucnuo je as, kada treba stupiti u borbu za konano nacionalno i socijalno osloboenje. Vjera u pravednost nae borbe, pravednost borbe svih potlaenih naroda, nepobjedivost Crvene armije, dovest e nas do konane pobjede, koja e konano osigurati mir i bratstvo meu narodima. IVJELA PRAVEDNA BORBA SSSR-a! IVJELA NEPOBJEDIVA CRVENA ARMIJA! IVJELA SOLIDARNOST HRVATSKOG NARODA SA NAPAD NUTIM NARODIMA SOVJETSKOG SAVEZA! DOLJE FAISTIKI VLASTODRCI NJEMAKE I NJIHOVI PLA ENICI U HRVATSKOJ! IVJELA BORBA HRVATSKOG NARODA ZA NACIONALNO I SOCIJALNO OSLOBOENJE! IVJELA KOMUNISTIKA PARTIJA HRVATSKE! CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE

Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-3/4 Izbor, br. 7, str. 3638.

36
1941. lipanj 26. estine Izvjetaj andarmerijske stanice estine Kotarskoj rasturanju komunistikih letaka na podruju opine Remete oblasti Zagreb

Drava Hrvatska ANDARM. STANICA - ESTINE Taj. Br. 18 26. lipnja 1941. god. u ESTINAMA Izvjetaj rasturanju komunistikih letaka u mjestu Bukovac Donji, kojih se sadraj u originalu dostavlja. KOTARSKOJ OBLASTI ZAGREB Na 26. lipnja 1941. godine u 14asa doznala je ophodnja ove postaje narednik Tomo Jurkovi i pokusni orunik Ante Mitrovi da je nou na 2425 lipnja 1941. god. u mjestu Bukovac Donji, opine Remete po cesti i po dvoritima kua oko ceste rasturena izvjesna koliina komunistikih letaka.1 Ophodnja seje odmah uputila na lice mjesta i ustanovila daje zaista po noi u reenom mjestu rasturena izvjesna koliina komunistikih letaka po nepoznatom licu. Letci su rastureni na cesti koja vodi od Zagreba prema Remetama u duini oko 300 metara, koje su prolaznici i stanovnici ujutro rano pokupili, proitali i prije dolaska ophodnje navodno unitili sagorevanjem na vatri, jedino je nekoliko komada naao ustaki tabornik g. Andr Marciju, kada je 25. lipnja ujutro rano iao reenom cestom, od kojih je dva komada predao opini Remete, a ostale odnio sa sobom i predao Ustakom stanu u Zagrebu. Ophodnja je odmah izvrila pretrese kod svih sumnjivih lica, kao i kod lica u neposrednoj blizini gdje su letci pronaeni, ali se nije moglo vie letaka pronai, ve mjetani koji su letke pronali izjavljuju, da su bojei se odgovornosti kada bi se kod njih letci pronali, iste unitili spaljivanjem na vatri. Daljnjim voenjem istrage do sada se krivci nisu mogli pronai niti istim u trag ui, ve postoji sumnja da bi ovo mogla uiniti lica-komunisti sa teritorije grada Zagreba, no u ovom pogledu se vodi i dalje istraga. Letci koje je g. Marciju ostavio i predao u opini Remete su od opine uzeti i predaju se naslovu sa ovim izvjetajem, s molbom na nadlenost. Potpisani po ovom djelu vodi i dalje lino istragu te u sluaju pronalaska krivaca ili jo eventualnog materijala postupie se po zakonu i podnijeti naknadni izvjetaj. Prilog: 2 letka. Original, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 74, Pov. br. 366/41
1 Odnosi se na letak Centralnog komiteta K.PH pod naslovom Hrvatski narode, koji se nalazi u prilogu izvjetaja. Letak se objavljuje kao zaseban dokument pod rednim brojem 35. 2 Tomo

Zapovjednik postaje narednik Jurkovi2 v. r.

37
1941, lipanj 27. Zagreb Instrukcija Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske partijskom lanstvu u vezi s jaanjem masovne borbe, te pitanja mobilizacije, sabotaa, , veza, kontrole, konspiracije i obavjetavanja

propagande
Cirkular CK KPH

Br. 2 27. VI. 1941. Borba SSSR-a protiv faistikih napadaa nije samo borba sovjetskih naroda, ve je to borba svih naroda, koji su ugnjeteni i ugroeni od faistikih osvajaa. Zato treba uperiti svugdje pa i kod nas glavnu vatru protiv faistikih osvajaa i njihovih slugu i okupiti sve one koji danas hoe da se bore protiv ovih tlaitelja malih naroda. Takvim okupljanjem svih protufaistikih snaga, takvim stvaranjem nacionalnog jedinstvenog fronta i borbom za nacionalno osloboenje od okupatora mi slabimo glavnog protivnika, a jaamo snage SSSR-a i borbu naroda za osloboenje od faistike tiranije. To je glavni zadatak sadanje etape nae borbe, a u meunarodnim razmjerama pred nama stoji zadatak stvaranja internacionalnog jedinstvenog fronta svih naroda koji su okupirani ili ugroeni od faistike najezde. Da bi se to postiglo potrebno je danas: 1. Jaati masovne borbe. Voditi otrije nego ikada borbu za svakodnevne ivotne interese radnih masa. Ne moe se voditi borba za protjerivanje i obaranje okupatora drugaije nego kroz najotriju borbu za kruh, za nacionalnu slobodu. trajkovi, organizovana borba protiv rekvizicije, protiv skupoe i izgladnjivanja, to je put borbe koji e u dananjoj situaciji zatalasati najire mase. Te borbe e danas neminovno dovesti do sve otrijih sukoba sa faistikim vlastima. Jasno je da e se i radne mase organizirati za odbranu i prema snagama i situaciji prei u napad. Kod toga paziti da se ne prave anarhistiki ispadi. Treba znati postepeno prei iz manjih u vee borbe, tako da nas mase mogu da slijede, a ne da skrste ruke i da gledaju ta komunisti rade. Treba znati voditi borbu poev od pasivne rezistencije i masovne sabotae, pa preko trajkova i demonstracija, do oruanih borbi u najrazliitijim formama. Ako faistike vlasti s orujem napadnu trajkae ili seljake koji nee da daju rekvirirati ito, radnici i seljaci trebaju biti spremni na oruanu odbranu. Kod ponovnih veih napada treba se omoguiti i naoruanje mase koja se bori, prelazei iz odbrane u napad. trajk, organizirana borba protiv rekvizicije (uz pomo irokih borbenih odbora protiv rekvizicije) organizirano odilaenje drugarica na pijace, pred

pekarne, mesnice itd. (uz pomo borbenih odbora protiv skupoe i gladi) svi ti oblici ekonomske borbe trebaju danas biti praeni sa odbranom, poev od odbrambenih grupa bez oruja, sa kamenjem i tapovima, pa do naoruanih odreda, sve prema odnosu snaga, opoj situaciji i raspoloenju masa. U nekim pokrajinama emo u poetku preteno da se sluimo takvim sredstvima borbe kao to su pasivna rezistencija, organizirana sabotaa, ekonomske borbe sa odbranom dok emo u drugim krajevima (Dalmaciji, dijelovi Like i Slavonije) moi odmah da stvaramo i gerilske odrede za borbu protiv okupatora i faistikih bandi dok emo u treim sa masovnih akcija (protiv rekvizicije, terora ili generalni trajk) moi ubrzo prei na iru oruanu odbranu i na stvaranje gerilskih borbi u vezi s time. 2. Pitanje mobilizacije. Ne odazivati se, t.j. voditi agitaciju za to i organizirati narod da se ne odaziva. Pojedini bolji drugovi da idu u vojsku da bi rasturali ono to je ve unutra. U tom sluaju rasturati se po mogunosti sa orujem, ostajati na okupu i stvarati jezgra za borbene gerilske odrede, t. j. u svakom sluaju odravati vezu i biti spreman za daljnju borbu svaki as. 3. Pitanje sabotae. To je dunost svake jedinice. Jedinica (ak i ulina) koja nita ne radi na tome, ne zasluuje da bude u Partiji. Pretresati sve mogunosti, kojih ima na hiljade. Ne ekati direktivu za svaku sitnicu, ve imati samoinicijativu, ali raditi sve u .dogovoru sa viim forumom (RK, MK, za vanije stvari ukoliko ima vremena i mogunosti i sa CK). Spreavati da se to ne bi radilo anarhistiki. Sabotaa treba da bude uvijek na opoj liniji Partije, a njen opseg i nain izvaanja zavisi od spoljnje i unutarnje situacije. Ve danas treba vriti sabotau slijedeeg karaktera: pasivna rezistencija, lagani i loi rad, te trajkovi u poduzeima koja ma koliko rade za vojsku i okupatora. kvarenje i unitavanje saobraajnih sredstava, pazei da se po mogunosti izbjegavaju suvine rtve, oteivanje i unitavanje materijala i sirovina, koje slui okupatorima (sipanje soli u benzin, upropaavanje automobilskih guma sipanjem avli na put, unitavanje motora itd.) sistematsko unitavanje telegrafskih ica rezanjem, prebacivanjem ica, krivim i naopakim spajanjem ica) itd. itd. Naa parola mora da bude: Nijedan vagon, nijedan auto, nijedan top, nijedna puka, nijedno tane, ni jedno zrno ita, ni komad mesa ili drugih ivotnih namirnica ne smiju faistiki banditi dobiti iz nae zemlje, a da im se pri tome ne da najei otpor. 4. irenje njemakih, talijanskih proglasa za vojsku kao i pisanje parola (ivio SSSR kao glavna parola). Dunost svake jedinice, bez obzira da li se odredila akcija. Vriti, makar po malo, svaki dan kontrolu tko je to uradio. Isto vai i za ceduljice s parolama. 5. Propaganda a) tumaiti svugdje da je Njemaka napada;

b) protiv panikera, c) protiv lai novina, d) protiv naih koji pretjeruju i ire dobre lane vijesti, f) tumaiti neminovnost oruane borbe protiv faistikih osvajaa i njihovih slugu i potrebe praktine pripreme za to. g) za one koji su vjerovali da Paveli donosi mir: Trojni pakt znai rat. h) Nemogue je drati za prosvjetni rad posebne sastanke. Na sastancima jedinica, RK, MK, kruoka itd. drati kratka predavanja u vezi sa revoluci jom. Glavne teme: revolucija 1905, 1917, graanski rat u Rusiji, oruani ustanak, taktika i strategija revolucije, gerilski rat, oruani odredi, ulina borba, osnovi vojne vjetine, rat u paniji itd. Prouiti: III, VI, VII i VIII glavu Historije, Lenjinove lanke ustanku 1905, Staljin: taktika boljevika 1917 itd.

6. Potpuno osigurati veze, MK sa RK, ovaj sa sekretarima jedinice, ovi sa ovi sa lanovima kruoka, oni sa simpatizerima moraju se bezuslovno svaki dan da viaju. Osigurati to dogovorom i lozinkama. 7. Kontrola. Sve ee izbijaju sluajevi koji granie sa sabotaom. Jedan rajon u Zgb, deset dana nije dobio cirkular (koji treba u roku od 24 sata da stigne u sve ruke). Za takve sluajeve treba tjerati iz Partije i objaviti to u svakoj jedinici. Kontrola je potrebna i odozdo. Ako jedinica neto ne dobije ili sa velikim zakanjenjem, treba energino traiti izviaj. Disciplinu pojaati, propuste partijski kanjavati. 8. Kompromitovani da ne spavaju kod kue. Koga policija trai da se sakrije. Partija e voditi brigu svakom potenom i aktivnom drugu. Danas se ne smije nitko predati u ruke krvnika. Kad se netko sakrije, mora raditi. Onaj koji se krije tako da ne radi, ne moe biti pomagan od pokreta. Uope: lenjivce, kolebljivce, slabie, smuenjake, nedisciplinirane, hohtaplerske tipove tjerati odmah iz Partije. 9. Organizirati svakodnevno obavjetavanja Svaki MK ima za dunost da svaki dan izda ma kako kratko obavjetenje, na osnovu radio-vijesti iz Moskve (i koliko je mogue s dogadajima u zemlji.) Ne ekati vijesti iz centra. uvati radio-aparate. Spremiti nekoliko na nekompromitovanom mjestu, neprijavljeno, za sluaj opeg oduzimanja aparata. Na tim mjestima sluati sa slualicama, bez vanjske antene, da se u kui ne zna da dotini ima radio.
lanovima,

Original, strojopis Sign., Arhiv CKSKJ, Fond Hrvatska lij2

38
1941, lipanj 28. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju Vilima Gaparovia, Ivana Sutlaria, Ivana ikia i Stjepana krnjuga, te osudi Stjepana Krznarica na 20 godina teke tamnice zbog rasturanja partijskih letaka

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

OGLAS Dana 24. o. mj. zateeni su od redarstvenih vlasti iki Ivan 30 god. star, rkt. rodom iz Murtera, kotar ibenik, Sutlari Ivan 22 god. star, rkt. rodom iz Zagreba, krnjug Stjepan 21 god. star, rkt. rodom iz Krap. Toplica, Gaparovi Vilim 19 god. star rkt. rodom iz Podsopolja kotar Crikvenica, Krznari Stjepan, 18 god. star, rkt. rodom iz Brinja kako bacuju na ulici letke komunistikog sadraja.1 Letci sadre najpogrdnije izraze po hrvatsku dravnu vlast, lane i alarmantne vijesti, narod se poziva na vrenje sabotae, a vojska na odkaz poslunosti, kao i najpogrdnije izraze i uvrede za saveznike drave i njihove vojske. Redarstvene vlasti su nakon dovrene istrage predale optuene na postupak pokretnom prijekom sudu, koji ih je nakon provedene rasprave dne 27. o. mj. osudio na smrt. Poglavnik je Krznari Stjepana pomilovao, pretvorivi smrtnu kaznu na kaznu od 20 godina teke tamnice. Nad ostalima izvrena je osuda istog dana u 17 sati strijeljanjem. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Broj 7395/1941. Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 481 Zbornik VII, tom V, knj. 1, br. 86, str. 254255.
1 Odnosi se to na letke CK KPH u povodu njemakog napada na Sovjetski Savez. Inae, bio je to prvi ustaki oglas u kojem se govori lecima komunistikog sadraja.

39
1941, lipanj 28. Samobor Popratnica Kotarske oblasti Samobor Logoru za internirane u Koprivnici upuivanju u logor akademskog slikara Zlatka Prie KOTARSKA OBLAST U SAMOBORU. Broj: 97 Prs./41. Predmet: Pria Zlatko interniranje Samobor 28. lipnja 1941. LOGORU ZA INTERNIRANE KOPRIVNICA Privada se naslovu predmetni Pria Zlatko, akademski slikar koji je temeljito sumljiv radi komunizma, a ne moe se momentalno protiv njega nita konkretno ustanoviti nego, da se kretao u drutvu sklonom komunizmu. Moli se naslov, da predmetnoga zadri1 poto njegov boravak u Samoboru nije poudan niti poeljan. konkretnim injenicama koje ga terete naslov e biti izvjeten. Prilog jedan primjerak preslunog zapisnika. Kotarski predstojnik:2 Original, strojopis Sign., AH, KOS, Prs. br. 97/41.
1 Prema rjeenju Ravnateljstva ustakog redarstva NDH u Zagrebu broj: Prs. 6154 od 7. XI 1941. godine, Zlatko Pria puten je na slobodu iz logora ,Danica u Koprivnici, s tim da se nad njim ima voditi nadzor. (AH. KOS, Prs. br. 622/41.) 2 Zorislav Miki

40
1941, lipanj 29. Podsused Prijava eljeznike stanice Podsused Ravnateljstvu hrvatskih dravnih eljeznica u Zagrebu presijecanju 20 brzojavnih ica izmeu eljeznike stanice Podsused i Vrapa

Hrvatske dravne eljeznice Postaja Podsused Tvor. Broj 485 29. VI. 1941. g. Prijepis! Prijava vanrednom dogaaju Dana 29. VI. o.g. u profilu 4324.5. Podsused Tv. Vrape u as. 0 min. 50. desilo se slijedee: Izmeu stanice Podsused Tvorn.Vrape u km. 4324.5. su nepoznati poinitelji prerezali na brzojavnom vodu sve ice. Poinitelji su se morali popeti na telefonski stup i tako sa stupa prerezati svih 20 ica. Sva telefonska, brzojavna i signalna veza bila je prekinuta od 0,50 dol lh. Sporazumjevanje sa Zagreb Savom teklo je preko dravne pote t.j. interurbana, promet vlakova se je vrio velikom opreznou. Obavijeteni su nadziratelji brzojava te izali na lice mjesta. andarmerijska stanica je u noi odmah obavijetena te izala na lice mjesta. Veza je bila uspostavljena u llh. Ravn. hrv. dr. elj. Zagreb Prispjelo 2. VII. 1941. Broj: Povj. 80/41

Predstojnik postaje Jaki v.r.

Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, MNO Zagreb 1/2. Zbornik VII, tom V, knj. 32, br. 1, str. 7.

41
1941, lipanj 30. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju graani koji bilo to znaju komunistikom agitatoru Leu Rukavini da to odmah jave istom Ravnateljstvu

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Prs. broj: 10. 156/1941.

Oglas

Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu, poziva ovim putem svakoga, koji znade gdje boravi Leo Rukavina, sitniar, sa zadnjim stanom u Zagrebu, Vrbnika ul. 35, a koji je roen 20. VIII. 1920. u Konjskom Brdu, opina i kotar Perui, sin Josipa i Marije, neoenjen, rimokatolik, da to odmah javi najkraim putem ovom Ravnateljstvu, ili uope najbliem redarstvenom organu.1 Poto se isti trai kao opasan KOMUNISTIKI AGITATOR, to e svaki onaj za kojega se ustanovi daje znao boravite imenovanog, a da ga nije prijavio, biti smatran sukrivcem, djela zbog kojeg se isti trai i predan nadlenom Pokretnom prijekom sudu. U Zagrebu, dne 30. lipnja 1941. REDARSTVENO RAVNATELJSTVO

Original, knjigotisak Sign., AH, Stampata, 104/31

Leo Rukavina bio je od okupacije lan Mjesnog komiteta SKOJ-a Zagreb. Pri iznenadnoj policijskoj raciji 23. VII1941 u Vrbnikoj ulici br. 35. otkrivena je u posebnom skrovitu tehnika PK SKOJ-a za Hrvatsku a zajedno s njom i radio-stanica CK KPH-a koja se na tom mjestu nalazila tek nekoliko dana.
1

42
1941, lipanj 30. Zagreb Naredba Kotarske oblasti Zagreb orunikim postajama na kotara pojaanju slube sigurnosri kako bi se suzbile akcije komunista podruju

KOTARSKA OBLAST U ZAGREBU Broj: 377 Pov. 1941. Predmet: Javni red i sigurnost u kotaru Zagreb, dne 30. lipnja 1941. ORUNIKOJ POSTAJI
1-10

Uslijed komunistike akcije posljednjih dana potrebno je slubu sigurno sti pojaati do maksimuma, kako bi se ubudue onemoguilo takove akcije. nn

Stoga nalaem g. g. zapovjednicima orunikih postaja, da slubu urede tako da se bude u brzo vidjelo rezultat ove pojaane slube uguenjem akcije destruktivnih tipova sviju vrsta, prema kojima treba postupati svom strogou. Naroitu panju trebaju nadlene postaje posvetiti slijedeim naseljima: Ljubljanica, Berek, Jarun, Kustoija, Gorenci, Stenjevac. Podsused (tvornica), Zaprei (tvornica), Savski Marof (tvornica), Novaki, Resnika Trnava, Dubrava gornja i dolnja, Bukovac, Remete, Markuevac, Gaj, Otok, Gajevo i Remetinec. U tim mjestima treba pojaati patrolu, poto su komunisti najaktivniji u tim mjestima. Uglavljene komuniste hapsiti bez milosra. Subotom i nedjeljom valja naroito pripaziti na t. zv. izletnikim mjestima, poto e komunisti pokuati odravati sastanke pod krinkom izletnika. Ovo vrijedi naroito za estine, Graane, Remete, Dubrave, Kustoiju i podruje oko Save. Samo najozbiljnijim radom organa sigurnosti uspjet e onemoguiti sasma takove akcije, pa stoga pozivam g. g. zapovjednike postaja, da svom energijom i ozbiljnou prionu ovom poslu, jer e se protiv nemarnika postupiti, svom strogou zakona i premjestiti e ih se osim toga u najpasivnije krajeve. Strogo treba takoer bdjeti, da se ugostiteljske radnje tono zatvaraju u odreeni redarstveni sat, u koji valja takove radnje isprazniti bez izuzetaka. Ukoliko se patroli tko opre, ima se ga smjesta uhapsiti i ovamo predvesti, ovo naravski ne vrijedi za njemake i talijanske vojnike. Da bi pak bio svim dogaajima na vrijeme informiran, odreujem da mi g. g. zapovjednici postaje poam od danas svako jutro do 9h telefonski jave vane dogaaje u kotaru prolog dana i na telefon broj 85 33. Ako takovih dogaaja nema, ne treba telefonirati. Za tono izvrenje gornjih naloga lino su mi odgovorni g. g. zapovjednici postaja te u bez ikakvih daljnjih opomena nemar smatrati sabotaom i prema tome dalje postupiti. Konano napominjem da sam opazio da neke orunike postaje jo uvijek upotrebljavaju svoj tambilj pisan irilicom. To u budue ima prestati, a valja nabaviti novi tambilj. Kotarski predstojnik: Dr. Makar v. r.1 Prijepis, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 109, Pov. br. 377/41.
1

Franjo

43
1941, lipanj Zagreb Izvjetaj Anke Berus sa Drugog zemaljskog savjetovanja Centralnog odbora Narodne pomoi Jugoslavije na kojem su donesene smjernice za rad Narodne pomoi u ratnim uvjetima

CONP1 sazvalo II zem. savjetovanje N.P.2 Ovo je odrano u junu.3 Savjetovanju je prisustvovao lan CK KPJ4 Osim pretstavnika CONP sudjelovali su delegati PO NP5 iz Srbije, Hrvatske,6 Bosne i Vojvodine. Sa savjetovanja poslani su pozdravni brzojavi CK KPJ, drugovima u kaznionama, panjolskim dobrovoljcima, CK Mopra,7 a preko njega svim progonjenim borcima cijeloga svijeta. Na savjetovanju je osmotrena politika situacija u zemljama Jugoslavije kao i promjene koje su vane za rad NP. Da bi NP u dananjoj situaciji bila kadra da ispuni u punoj mjeri svoje zadae trebalo je ralaniti: koje snage vre teror, prema kome je uperen, i u kojoj mjeri se on provaa. Svi su narodi Jugoslavije nacionalno porobljeni od imperijalistikih osvajaa. Jedan dio buroazije sarauje sa okupatorima i to u Srbiji stojadmovievci i Ljoti, u Hrvatskoj Paveli, a u Crnoj Gori Drljevi. Teror se provaa nad itavim narodom, a prvenstveno nad idovima, Slovencima, Srbima u Hrvatskoj i Vojvodini. U nekim je zemljama teror slabiji uslijed slabosti ili demagogije buroazije, a i zahvaljujui visokoj svijesti njem, tal, bugar. i ma. vojnika. Postoje objektivni uslovi za masovan rad NP. U radu NP mora da vlada duh solidarnosti sa svim rtvama. NP mora da preuzme brigu za sve rtve. Izuzimaju se samo anglofili i etnici, jer oni nisu rtve nac. oslob. borbe ve trvenja dviju imper. grupa. Pred NP postavljaju se nove zadae: pomo zarobljenicima, obiteljima ubijenih, zarobljenih, raseljenih. To su iroki zadaci koji imaju veliki politiki znaaj. NP mora da okuplja iroke mase po ovim pitanjima koja najvie tite i interesuju mase. Ovakvim radom NP iri utjecaj KP na mase. Treba planski pristupati masama, a osobito seljakim. Mase moraju obuhvatiti, rukovoditi njihovim akcijama i ne dozvoliti da doe do anarhistikih ispada koji bi uslijed neuspjeha bacili masu u malodunost. Organizaciona struktura NP ostaje ista. Treba samo oko organ. NP okupiti to ire mase i uvlaiti u odbore sve potene ljude. U radu odbora NP razvijati samoinicijativu, a PO NP imaju da odrede konkretne zadae prema prilikama u pojedinim pokrajinama. Tako treba u Srbiji organizirati pomo zarobljenicima, a u Hrvatskoj Srbima.

Uz organiziranje i pruanje pomoi vriti agitacioni i propagandni rad. Objanjavati daje to pomo samog radnog naroda i izraz solidarnosti prema rtvama nacionalnog porobljavanja i okupatorskih vlasti. NP mora kanalizirati i rukovoditi svim akcijama koje oslabljuju okupa torske vlasti. Tako treba da se vodi akcija protiv odlaenja radnika u Njemaku, te organizirati pomo tim radnicima da bi im se omoguio ostanak. NP ne smije da bude na repu dogaaja ve njima da rukovodi. Sektor rada NP u dananjoj situaciji je od najvee vanosti i vrlo znaajan. Treba pojaati konspiraciju, ali ujedno i budnost protiv sektatva. Prema izvjetaju CO NP u proloj se godini sveo rad NP na pruanje materijalne i moralne pomoi te pravne zatite rtvama bijelog terora, robijaima, panjolskim dobrovoljcima, drugovima u konc. i vojnim logorima, te njihovim porodicama. NP vodila je akcije protiv skupoe i pomagala rtve tih akcija. rtve su u proloj godini bile velike. Tako je kroz beogradsku Glavinjau prolo 2300 drugova. U raznim akcijama ubijeno 37, a ranjeno preko 200, 5000 drugova je bilo u raznim kaznionama i logorima. Zem. savjetovanje uoilo je niz slabosti organizacije NP. Organizacije nisu dovoljno poznavale svoje zadatke, nisu voene akcije po svim konkretnim pitanjima koja su iskrsavala. Postojala je nedovoljna povezanost organizacija, a selo je slabo obuhvaeno. Rad na agitaciji i propagandi nije se vrio. Zem. savjetovanje zakljuuje pojaanje rada NP koja mora da postane najmasovnija organizacija i spremna da u svakom momentu ispuni maksimum svojih zadaa te pomogne pripremanju masa za osloboenje od imp. i kap. jarma. Stavljeno je u dunost CO saziv zem. konferencije i prihvaena opirna rezolucija po buduem radu.

Original, rukopis Sign., AIHRPH, RO D.S. l\19.

Centralni odbor Narodne pomoi Narodna pomo 3 Savjetovanje je odrano u Beogradu 8. VI. 1941. 4 Ivan Milutinovi 5 Pokrajinski odbor Narodne pomoi. Od polovine 1941. g. do ouljka 1942. g. u Pokrajinskom odboru Narodne pomoi u Hrvatskoj bili su Anka Berus. Antun Biniki. Stjepan Bogdan i Ruica Turkovi (sekretar odbora). 6 Delegat iz Hrvatske bila je Anka Berus, koja je tada izabrana u Centralni odbor Narodne pomoi za Jugoslaviju. 7 Meunarodna organizacija pomoi borcima revolucije (MOPR)
2 1

44
1941, lipanj Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunih komiteta KPH Nova Gradika i Slavonski Brod te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za lipanj 1941. godine
Primitak Mj. [esec ] Saldo I lan. M.K. 8000 II lan O.K. 848 1500 III tamp [a] 500 1200 IV . Pril. [ozi] 200 10000 73000 65122,75 8000 2348 1700 83200 6000 20.000 186.370,75 V Vanr. pril. 6000 VI N.P. Ukupno

65122,75 VI

20.000 50% CKJ 50.624

23. VIII pregledao i sravnio u detaljima Brko1 CKJ 50.624 Izdatak Mjes. CKJ tamp. Mat. [erijal] 13000 400 VI Tehn. Put. Izd. [ika] [ovanje] [ravanje] 8500 617,50 4000 572 200 1000 2000 1200 40 2500 1500 1800 1000 1500 1500 Pomo Vanr. Saldo izdaci 2000 2000 Ukupno

+ 8750 97.791,25 88579,50 34500

13400 14700 5929,50 23. VIII pregled Brke

7300

4000

43.250 + 8750 ubudue traiti detaljnije raune a isto tako 34.500

P.[rimitak] VI. Saldo N.[ova] Gra.[dika] l.[anarina] pril. [ozi] Np. [Narodna pomo] Bro.[d] l.[anarina] za mat.[erijal] 65122,75 848 200 416 Predano N.P. II 1500 500

II2 IV Jo.[3a] Brk. [o] 27. VI III

P. [rimitak] VI. Zgb. Indus. ' ' Drutvo iv. [eara] - pril. (VI.[ado])4 5. VII " NP. MK. Zgb. l. 11. VI11 " t.[ampa] K.d. " P.[artijski] P.frilozi] " Poduz. [ea] IV VI ' 1 III Bumb.s[ar] IV - V 23. Vili pregledao Brka I. [zdaci] VI. Zgb. ma.[ina] (St.)[ari] " pap. [ir] " " matr.[ice] " " ost.[ale] stv.[ari] stan tehn.[ike] Ort.[ega]7 izdr. [avanje] k.[erka] Np. Jo.[a] izdr.[avanje] [onto] Putov.[anje] (Brke) Pajo8 izdr. [avanje] 25. VI And.trijaf put.[ovanje] Sis. [ak] -Bro. [d] Spi. [it] u B.[anova] Jar.[uga] F.[ric]10 izdr.[avanje] VI Materij.[al] put.[ovanje] Iv. [ani] Gr. [ad] Lik. [a] Spi. [it] F.[ric] izdr.[avanje] VII ilj.[]11 Bosanki12 izdr.[avanje] 8. VII. St.[ari] izdr.[avanje] 27. VI VI. [ado] izdr. [avanje] 5. VII Ru.[ica]13 izdr.[avanje] (Np) 27. VI MK. Zgb. (Bumb[ar]) 11. VIII. IV III IV Vili IV VI VI V VI V V V VII III V V VII IV VI VI 8500 13000 4000 8750 200 1500 300 dola[zi] N.P. 1800 1000 617,50 1000 572 1000 1200 2000 400 40 2500 2000 2000 1500 1500 1200 izd. N.P. 34.500 (izdr. [avanje] 15.600) (Her. [ta]14 i or. 18.900) 3100 10300 10000 20000 8000 1200 9300 73000 6000

zaved.[eno] u Razni primitei

uneeno kao prilog u Vll.mj.

""

Original, tabele, rukopis Sign, AIHRPH, ROD.S.1/19

1 2

Rade Konar Brojke se odnose na oznaene stupce tabele

Joa Vlahovi Vlado Popovi 5 Antun Rob 6 Karlo Mrazovi 8 Pajo Gregori 9 Andrija Hebrang 10 Grga Jankez 11 Pavle Pap 12 Jelena Manojlov 13 Ruica Turkovi 14 Herta Haas
4

45
1941, srpanj 1. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena upskim redarstvenim oblastima protiv estorice istaknutih komunista

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST ZA NEZAVISNU DRAVU HRVATSKU Broj: 5297 II 41 Predmet: Wertheim dr. Pavao i dr. potraga Zagreb, 1. srpnja 1941.

UPSKIM REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA SVIMA Sa strane ovog Ravnateljstva raspisuje se potraga za slijedeim komuni stima u bijegu: 1) Dr. Pavao Wertheim, rod. 29. V 1910. u Grubinom Polju, idov, bivi asistent Zoolokog instituta u Zagrebu. 2) Zdenko tambuk, rod. 12. V 1912. u Bjelini, zav. u Selce na otoku Brau, sin dra. Anelka tambuka i Elvire, rkt. profesor. 3) Petar Grubor, ro. 15. XI 1910. u Bos. Petrovcu, sin Miloa i Deve, neo., pravoslavac, kovaki pomonik. 4) Andrija Hebrang, ro. 21. X 1899. u Baevcu, op. Gradina, kotar Virovitica, sin Andrije i Cecilije r. Strasser, neo., rkt., trg. putnik.

5) Rade Konar, rod. 28. X 1911. U Konarevom Kraju, op. Plitvika Jezera, kotar Korenica, tamo zav., sin Gece i Stake r. Konar, oenjen, pravoslavne vjere, bravarski pomonik. 6) Dr. Pavle Gregori, rod. 18. XII 1892. u Zlataru, sin Pavla i Melanije r. Methudy, lijenik, rkt. oenjen. U sluaju pronalaska imadu se navedeni pod sigurnom straom uputiti redarstvenom ravnateljstvu u Zagrebu pozivom na broj 7396/41. Za dom spremni! Predstojnik politikog odsjeka Vutuc1 MP.2

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2182, br. 530/41.

Mirko Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Ministarstvo unutranjih poslova.
2 1

46
1941, srpanj 2. Kerestinac Obavijest Uprave koncentracionog logora u Kerestincu Kotarskoj oblasti Samobor rasturanju partijskih letaka u Kalinovici i Kerestincu

KONCENTRACIONI LOGOR Broj slubeno 41 Kerestinac, dne 2. VII 1941. KOTARSKOJ OBLASTI U SAMOBORU Danas ujutro izmeu 6 i 7 sati baeni su komunistiki letci,1 koje prilaem dopisu, u manjoj koliini, pred glavnim ulaznim vratima zavoda za proizvo dnju seruma u Kalinovici, kao i u selu Kerestincu putem izmeu glavne ceste i gostionice LUKE KLEMENIA u istom selu. Pod naslovima: ivjela borba hrvatskog naroda, ivio SSSR, Radnici ne idite u NJEMAKU.

Da se pronau krivici toga djela poduzeo sam sve potrebite mjere, koje me nisu dovele do eljenog rezultata, ve jedino do zakljuka, da su isti baeni sa jednog breg prevoznog sredstva. Sve osobe, koje su zateene u blioj i daljnoj okolici tih mjesta pretreseni su po mojim ljudima no bez uspjeha. Gore navedeno javljam naslovu, znanja i postupka radi. ZA DOM SPREMNI HORVATIN2 Nad. red. strae (OIVILA BORBA HRVATSKOG NARODA za nacionalno i socijalno osloboenje (Srp i eki) IVILA CRVENA ARMIJA

(2) IVIO SSSR nepobjediva drava radnika i seljaka (Srp i eki) DOLJE KRVAVI RAZBOJNIK HITLER

(3) RADNICI NE I DITE U NJEMAKU tamo vas eka glad, ropstvo i smrt VODITE BORBU: PROTIV OTPUTANJA ZA VEE NADNICE (Srp i eki)

Original, strojopis Sign., AH, KOS. Prs. br. 157/1941.

1. Letci su na 1/4 arka izvueni na apirografu. 2. Mladen

47
1941, srpanj 3. Samobor Dopis Redarstvene strae opinskog poglavarstva Trgovita Samobor

Kotarskoj oblasti u Samoboru pronalasku komunistikog letka na kolodvoru u vlaku, koji se u prilogu dostavlja

redarstvena straa opinskog poglavarstva

TRGOVITA SAMOBOR R. broj 61 PREDMET: Rasturanje komunistikih letaka U SAMOBORU 3. VII 1941.

IZVJETAJ Kotarskoj Oblasti Samobor u SAMOBORU Dana 3. VII 1941. godine po ovdanjem jednom ustai je naen komunistiki letak na ovdanjem kolodvoru u vlaku. Ovaj letak prilaem1 uz izvjetaj naslovu. Zapovjednik redarstvene strae: u.z. Stjepan Tomakovi

PRILOG RADNICI NE IDITE U NJEMAKU tamo vas eka glad, ropstvo i smrt VODITE BORBU: PROTIV OTPUTANJA ZA VEE NADNICE. Srp i eki (crte)

Original, strojopis Sign., AH, KOS, Prs. br. 121/41.

1. Vidi prilog. Letak je na 1/4 arka izvuen na apirografu. Ve 2. VII pojavio se na vie mjesta samoborskog kotara, kao i u vlaku koji saobraa izmeu Zagreba i Samobora.

48
1941. srpanj 4. Samobor Obavijest Kotarske oblasti Samobor Pokretnom prijekom sudu Zagreb sprovodenju etvorice ljudi radi posjedovanja, itanja i rasturanja ilegalnog partijskog letka KOTARSKA OBLAST U SAMOBORU Broj: _____________ Predmet: Lidej Josip, i dr. pred voenje U Samoboru, 4 srpnja 1941. Pokretnom prijekom sudu Zagreb Predvaaju se naslovu Lidej Josip, Skenderovi Nikola, re Ivan i Perin Mikle Ignac. I to prvi radi posjedovanja ilegalnog letka1 koji se u prepisu prilae, a ostala trojica radi itanja i rasturanja toga letka. Izvjeuje se naslov da se Fabijan abari2 koji je letak dao Ignacu Mikle Perinu, nije mogao uhapsiti niti presluati te dostaviti naslovu iz razloga poto se nije mogao pronai kod kue. Isti e im bude pronaen biti presluan te naslovu predveden na daljnji postupak. Moli se naslov nad predmetnima povesti postupak. Prilozi3./. Kotarski predstojnik:4 KOTARSKA OBLAST U SAMOBORU Broj: slub. Predmet: Lidej Josip, i dr. predvedenje U Samoboru, dne 4 srpnja 1941. Orunikoj postaji Samobor Predmetne smjesta predvesti pokretnom prijekom sudu u Zagreb.5 uinjenom izvjestiti uz potvrdu predvedenju ovu Kotarsku oblast. Kotarski predstojnik:

Original, strojopis Sign, AK, KOS Prs. br. 120/41.

1. To je letak CK KPH upuen Hrvatskom narodu koji se donosi kao poseban dokument pod rednim brojem 35. 2. Iz priloenog sasluanja istoga se vidi daje nepismen, te osloboen postupka kaznene prijave. 3. a) Obavijest orunike postaje Rakov Potok protiv uhapenih b) Letak CKKPH Hrvatski narode c) Zapisnici sasluanja uhapenih 4. Zorislav Miki 5. Isti su po orunikoj patroli dovedeni u Okruni zatvor u Zagrebu te 10. VII 1941. po presudi Pokretnog prijekog suda 42/1941. puteni na slobodu.

49
1941, srpanj 4. Ludbreg Izvjetaj ustakog logora Ludbreg Velikoj upi Zagorje novim mjerama protiv idova u kotaru Ludbreg

HRVATSKI USTAKI LOGOR LUDBREG Broj: 578/1941 god. NOVE PREDOSTRONOSTI PROTI IDOVA Budui se u posljednje vrijeme opaalo da se idovi sa svojim polu-idovskim elementom u svojim stanovima sastaju na dogovore. Ti njihovi razgovori i dogovaranja sigurno se ne odnose na bilo trgovake ili gospodarske svrhe, ve drim da se tu dogovara stvarima to prkose naim narodnim interesima i narodnoj cijelini. Taj razlog je nagnuo da ovaj Ustaki logor Ludbreg odredi nove predostronosti. 1. Najstroije se zabranjuje svako druenje sa idovima, etanje i dogovaranje neidovskom puanstvu, jer e se u drugom sluaju i protiv njih poduzeti stroge mjere. 2. Zidovima se zabranjuje u budue kupanje na javnim mjestima te im se odreuje jedno mjesto u posebnom dijelu da se nad njima moe voditi kontrola. 3. Svaki koji bude privatno zalazio u idovski stan ili se s njima druio te ih primao u svoj stan biti e najstroije kanjen. 4. Svi idovi imaju smjesta da predaju foto-aparate te privatne bicikle i motorna vozila a koliko to jo nisu uinili.

Sve gornje imade se odmah proglasiti na podruju kotara Ludbrekog i u svakom mjestu gdje ive idovi proglasiti bubnjem te dostaviti ovom Ustakom Logoru. Za Dom Spremni! U Ludbregu dne 4. srpnja 1941. god. Logorai POBONIK:1 VEL. U P A N U Z A U P U Z A G O R J E Varadin Dostavlja se naslovu kao izvjetaj radu Ustakog Logora Ludbreg. U Ludbregu dne 4. srpnja 1941 god. Logorni POBONIK: M. P.2

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2176. Prs. br. 7241
1. Potpis neitljiv 2. Okrugli peat: Hrvatski ustaki logor Ludbreg

50
1941, srpanj, poetak Koprivnica Spisak zatoenika Srba u koncentracionom logoru Danica kod Koprivni ce

SPISAK Interniraca istono pravoslavne vjeroispovjeti1 Dan kada je doao 6. VI 3. V 18. V

red. broj

PREZIME

IME

god. rod.

zanimanje

zadnje mjesto borav. Ogulin Zagreb Zagreb

1. Kosanovi Milutin 2. Dokmanovi Nikola 3. Drakuli Vaso

1916 medicinar 1920 ofer 1910 radnik

4. Batini Savo 5. Korovidovi Nedjeljko 6. Jovii Jezdimir 7. Prodanovi Marko 8. Vasiljevi Andrija 9. oporda Svetozar 10. Smiljani uro 11. Ban Stevo 12. Dobrii Stanojlo 13. Kukora Ivan 14. Pero Barberi 15. urevi uro 16. Obradovi Stevo 17. Stoponja Milan 18. Vuksa Milan 19. Sapovi Stevo 20. Jaki Stevo 21. Kozumovi Milan 22. Obradovi Ilija 23. Medakovi Nikola 24. Radovi Petar 25. Kosanovi Milan 26. teti Ilija 27. Kosanovi Milan 28. Gaji Ljubomir 29. Srni Antonije 30. Prodanovi Tihomir 31. Momilovi Milan 32. Orli Nikola 33. Orli Kota 34. Ulemek Milo 35. Mrvo Vladimir 36. Ivkovi Milo 37. Mamula Jovan 38. Stepanovi Simo 39. Marijan Nikola 40. Grkovi Dane 41. Klipe Pero 42. Draga Milovan 43. Mici Nikola 44. Jakovi Mihailo 45. unjar Petar

1909 staret. 1907 1923 1896 1899 1904 1906 1892 1907 1915 1896 1902 1891 1889 1905 1891 1880 1889 1901 1894 1894 1900 1894 1920 1913 1885 1911 1911 1904 1898 1885 1889 1900 1914 1905 1874 1907 1909 1909 1888 1884 1900 kafeija trg. nau. penzioner skretniar trg. pom. ratar ratar ratar tehniar ratar sitniar ratar trgovac ratar ratar ratar trgovac skretni. eljezni. eljezni. lugar eljez. ratar trg. pom. kol. nad. nast. gr. k. pot. in. trgovac trg. ek. trgovac " b. poru. narednik eljez. aust. of. ratar pekar post. pom. kroja ratar //

Zagreb Zagreb Jajce abno abno Krievci Krsovo Kraljevac Kovaevac Beograd Gudovac Kalnik Prgomir Grub. Polje St. Glog Kraljevac Javorovac Karlovac Ogulin Plaki Ogulin " " " Beograd Zagreb Grub. Polje Plaki Josip Dol " Karlovac Gomirje Ponikve Gomirje Ogulin Javorovac Plaki " " Ogulin D. Dubrava Plaki

6. VI 29. V 22. V 11. V 6. V 6. V 6. V 6. V 6. V 7. V 7. V 30. V 7. V 29. IV 6. V 6. V 14. V 6. V 6. VI 6. VI 11. VI 6. VI 6. VI 15. VI 18. VI 25. V 28. IV 6. VI 15. VI 15. VI 23. V 6. VI 15. VI 15. VI 11. VI 26. VI 11. VI 6. VI 6. VI 6. VI 6. VI 6. VI

46. Zatezalo Nikola 1907 47. Kuki Marko 1895 loa 48. Tatalovi Gjuro 1888 gostion. 49. Manojlovi Nikola 1899 ratar 50. Novakovi Branko 1925 51. Kori Gojko 1903 gostion. 52. Nikoli Ilija 1886 ratar 53. Marinkovi Gjorgje 1896 rudar 54. Epek Mirko 1891 eljez. 55. Rakovi Stevan 1897 stolar 56. Vrcelj Petar 1905 elj. prom. 57. Crnovi Stjepan 1907 op. vje. 58. Vorkapi Andrija 1889 knji. 59. Bijelac Mladen 1904 priv. in. 60. Nasti Sreto 1909 trgovac 61. iljkut Jovo 1892 gostion. 62. Stankovi Ljubo 1892 bravar 63. Vasiljevi Nikifor 1892 trgovac 64. Markovi Jovo 1896 65. Markovi Mihailo 1899 66. Tima Lazar 1898 kova 67. Mihailovi Risto 1888 gostion. 68. Anti Nikola 1911 trafikant 69. orak edomir 1920 st. veter. 70. Mitrovi Mitar 1907 eljez. 71. Maleevi Mile 1860 radnik 72. Bingulac Mirko 1890 kroja 73. Obradovi Milan 1889 lugar 74. Sudar Mihailo 1899 op. blag. 75. Radosavljevi Too 1890 trgovac 76. Grba Milovan 1881 dir. gim. 77. Kavgi Emil 1907 uitelj 78. Amanovi Nikola 1897 radnik 79. uk Jakov 1913 ratar 80. Grozdani Nikola 1913 mehan. 81. ankovi Bude 1906 radnik 82. Vinji Nikola 1892 83. Lonar Sinon 1899 84. Stjepanovi Mihailo 1908 brav. pom. 85. Bogdanovi Gjuro 1894 eljez. 86. Grubi Milovan 1898 87. Parazajda Ljubomir 1902 lugar 88. Laketi Duan 1914 ratar

G. Dubrava Ogulin
//
"

G. Sredice Visoko Koevo Breza Ilida Doboj Pakrac Slatina Karlovac Zagreb Zagreb Turbe Tuzla
"

//
" " //

"

Zagreb Nemila Pakrac Vukovar Batrovci Daruvar Beograd Prijedor Grub. polje Zagreb
" // //

Gunja Janja M. Reka M. Grabiani M. Reka S. Laze

6. VI 6. VI 6. VI 28. V 5. VI 9. V 21. V 30. V 6. V 6. VI 26. V 18. V 6. V 4. VI 27. VI 2. VI 1. VII 1. VI 1. VI 1. VI 1. VI 1. VI 1. VI 22. V 27. V 26. V 5. VII 5. VI 18. V 18. V 19. V 6. VII 4. VI 6. VI 6. VI 18. V 10. V 10. V 2. VII 28. IV 28. IV 28. IV 10. V

89. Luanin Duan 90. Teodosi Slavko 91. Dragii Milenko 92. Mareti Stojan 93. Sudar Lazo 94. Kula Gjuro 95. Vaianovi Lazo 96. tuli Stevo 97. Marui Stevo 98. Kneevi Milutin 99. Lievi Milo 100. Kaluerovi Rade 101. Markovi Rade 102. Stojakovi Petar 103. Srbljanin Ljuban 104. Ratkovi Vladimir 105. Nenadovi Mitar 106. Nenadovi Gaja 107. Meri Nikola 108. Gligi Luka 109. Kozlovi Stojan 110. Kozlovi Pero 111. Radoji Stojan 112. Jovovi Boko 113. Letikapa Stevan 114. Vujani Stanko 115. Grba Nikola 116. Stojakovi Teodor 117. Kovaevi Bogdan 118. umurdi Damjan 119. Svilar Novak 120. Radievi Mile 121. Kui Rade 122. Kui Milan 123. Jankovi Nikola 124. Radulovi Rade 125. Mali Savo 126. Sabli Damjan 127. Milievi Ilija 128. Kovaevi Stevo 129. Komljenac Kojo 130. Komljenac Jovo 131. Demanovi Stanko

1918 1891 1888 1886 1893 1899 1868 1904 1903 1900 1893 1897 1907 1896 1894 1911 1913 1908 1900 1901 1900 1889 1905 1910 1905 1903 1909 1881 1881 1907 1908 1899 1889 1920 1893 1921 1876 1873 1907 1899 1897 1883 1912

// " pipniar ratar kolar ratar // " um. radnik ratar eljez. ratar dr. rad. ratar opanar bravar ratar bravar eljez. " " ratar " " // " // // " " " Brija ratar

// Leimir Pakrac // " Kukunjevac Plavnice Kukunjevac Dragovi Josip Dol " G. Dubrava Branoac " Pakrac Kusonja " Pakrac // " Kusonja " / >> Brusnik Klova Drag. S. Laze " Mirkovci " Pakrac Ponikve //

//

Kusonja Crnjaci Detlak Gradusa Grahovljani " " " "

20. VI 5. VI 26. V 26. V 26. V 26. V 28. IV 26. V 26. V 5. VI 5. VII 6. VI 25. V 25. V 26. V 25. V 26. V 26. V 26. V 26. V 26. V 26. V 26. V 26. V 26. V 25. V 10. VI 10. V 10. V 10. V 10. V 26. V 11. VI 15. VI 26. V 15. VI 20. IV 4. V 26. V 26. V 26. V 26. V 26. V

132. Uzur Stanko 133. Grozdanovi Grozdan 134. Maksimovi Milan 135. Jajanin Duan 136. Dui Danilo 137. Teneri Mirko 138. Nikolajevi Nikola

1903

"

Brusnik Polje Sarajevo Bos. Kost. Vrbovsko G. Podgradci Araj lovac

26. V 21. V 25. V 25. V 22. V 27. V

" 1890 1920 radnik 1921 trg. pom. op. bilj. 1907 ratar 1913 mehan.

Original, strojopis Sign., AH, Ustako povjerenitvo za grad i kotar Koprivnicu, Koncentracioni logor Danica
1 Nije nam poznato za koju je svrhu ovaj spisak raen i po kojem kriteriju, jer je teko pretpostavljati da je od 2500 zatoenika, koliko ih je poetkom srpnja 1941. bilo u koncentracionom logoru Danica, bilo svega 138 zatoenika istono pravoslavne vjeroispovi jesti. S obzirom na to da je, prema ustakim podacima, do 15. VII 1941. god. od 2656 dopremljenih osoba u koncentracioni logor Danica njih 1960 otpremljeno u logor Gospi, a 76 puteno na slobodu i otpremljeno u Zagreb, to bi se ovaj spisak eventualno mogao odnositi na preostale zatoenike pravoslavne vjere u logoru. Meutim, mi iz ovog spiska moemo vidjeti da prvi zatoenici stiu u koncentracioni logor Danica 20. odnosno 28. i 29. travnja 1941. godine, tako da se sa sigurnou druga polovica travnja moe uzeti kao vrijeme osnivanja logora.

51
1941, srpanj 5. Zagrab Pavelieva Zakonska odredba promjeni zakonske odredbe prijekom sudu i zakonske odredbe pokretnom prijekom sudu

PROMJENA ZAKONA PRIJEKOM SUDU Tko moe biti stavljen pred prijeki sud, odnosno pokretni prijeki sud ZAGREB, 5. srpnja. Dananje Narodne Novine donose: Na prijedlog ministarstva pravosua i bogotovlja propisujem i proglaa vam

ZAKONSKU ODREDBU promjeni zakonske odredbe prijekom sudu i zakonske odredbe pokretnom prijekom sudu Pred prijeki sud, odnosno pokretni prijeki sud bit e stavljen i onaj: 1. koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem ili irenjem knjiga, novina, proglasa, letaka ili slika na bilo koji drugi nain vri promibu ili ide za tim da stvori uvjerenje ili raspoloenje kod drugih, da se neki dio Nezavisne Drave Hrvatske odcijepi iz cjeline, ili kao samostalna drava, ili da se spoji s kojom drugom dravom, ili da promijeni dananje dravno ureenje ili da se promijeni politiki ili drutveni poredak u dravi, ili da se ugui ustaki pokret; 2. koji pisanjem, tiskanjem ili irenjem letaka, slika, proglasa ili novina, ili inae iznosi ili pronosi lane tvrdnje s namjerom, da izvrgne ruglu ili preziru dravne ustanove ili drutveni poredak u dravi ili ustaki pokret ili ustake postrojbe, ili koji na spomenuti nain neto iznosi i pronosi s namjerom da stvori neraspoloenje protiv dravnim ustanovama, zakonskim odredbama ili naredbama oblasti ili proti politikom ili drutvenom poredku u dravi ili proti ustakom pokretu ili proti ustakim postrojbama: 3. koji dri kod sebe letak, knjigu ili novine, koje svojim sadrajem vre promibu komunizma ili koje sadravaju kakvo drugo kanjivo djelo proti obstanku drave i njezinu ureenju ili proti dravnoj vlasti ili proti javnom miru i poredku ili proti Poglavniku ili proti onima, koji ga po ustavu zamjenjuju, ili proti ustakom pokretu ili proti ustakim postrojbama. 2. Za sva djela spomenuta u -u 1. bit e kanjen onaj, koji ih je uinio poslije 10. travnja 1941. godine. 3. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 5. srpnja 1941 Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske Dr. ANTE PAVELI, v. r. Broj CXXXIV-613-^ . p. 1941. Ministar pravosua i bogotovlja: Dr. MIRKO PUK, v.r. Hrvatski narod, 16. VII1941.

1941, srpanj 6. Beograd

52

Pismo Josipa Broza Tita Josipu Kopiniu, radiotelegrafisti u Zagrebu, zaduenom za vezu s Kominternom stavu CK KPJ prema njegovim odnosima ______ sa KPH

Dragi prijatelju!

alji ovo odmah. rezultatima podrobno ne javljam. tome e se i onako uti. Ovdje je stvar postavljena otro i ne stoji loe. Sa tvojim nainom kako si ti postavio Hrvatima u pismu ja se ne slaem, jer se ne mogu okrivljavati itave familije.1 Koje kriv tamonjem natezanju mi emo ispitati i preduzeti otre mjere. Nemoj se vie ti kaiti sa ljudima. Ako neto opazi, onda javi meni. Ja sam dao otre naloge za Hrvate i svaki onaj koji e to sabotirati, bie strijeljan. Ja tamo sada ne mogu nikako doi. Ovdje imam mnogo posla, jer su svi moji, sem dvojice, otili u partizane na teren. Za par dana nadam se (da e biti) krupnih dogaaja. Kue nemoj kupovati radije iznajmi negdje. Sada nam treba mnogo novaca za prskalice.2 Gledaj da tedi, ako je mogue. Pozdrav svima T.3 Javi jo to: Na aerodromu u Bgd (Beogradu) ima stalno oko 200300 aviona i ovdje je kola za letenje za njemake pilote. Original, strojopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ Kl 1941/13 Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7, str. 49.
1. Komunistika partija 2. Municija 3. Tito

53
1941, srpanj 8. Koprivnica Izvjetaj Ustakog povjerenstva za grad i kotar Koprivnicu Ministarstvu unu tarnjih poslova NDH visini mjesenih izdataka za potrebe koncentracionog logora Danica USTAKO Broj: 11891941 POVJERENITVO ZA GRAD I KOTAR KOPRIVNICU

Koprivnica, 8. srpnja 1941. MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA Zagreb

Na temelju telefonskog naloga Naslova od 7. srpnja 1941. podnosi ovo povjerenitvo izvjetaj visini mjesenih izdataka za potrebe koncentracionog logora Danica u Koprivnici. 1. Isplata straara u konc. logoru i okolnim opinama 182.100Din. 2. Ishrana straara po gradskoj bolnici, izuzevi kruh 100.000 " 3. Za prehranu interniraca troi se mjeseno: 122.850 Din a) 20.475 kg krunog brana po 6 Din kg b) 20.475 kg kukuruznog brana po 5 Din kg 102.375 " c) 14.000 kg graha po 6 Din kg 84.000 50.000 d) 25.000 kg krumpira po 2 Din kg 24.960 e) 960 kg mesa po 26 Din kg 2.500 f) 1.000 kg soli po 2,50 Din 20.000 " g) 500 kg masti po 40 Din 4. Pisarniki pribor za povjerenitvo i 10.000 " konc. logor, te tiskanje plakata 10.000 " 5. Popravak vozila 709.535 Din Napominje se da je svota pod br. 1. zatraena posebnim dopisom br. Taj 20/1941. Ishrana interniraca iznosi mjeseno, kako je vidljivo pod br. 3. 407.435 dinara, a kako se broj interniraca kree neprestano oko 2.500, otpada mjeseno na pojedinca 162,97 Din, to znai dnevno 5,43 Din. Gornja svota je minimalna s kojom se moe nekako urediti prehrana interniraca. Moli se Naslov da svotu pod br. 1. povisi na 194.100 dinara, jer se broj straara u konc. logoru Danica od 28. lipnja poveao od 90 na 100 straara, prema emu bi sveukupni mjeseni izdatak za uzdravanje koncentracionog logora u Koprivnici iznosio 721.535 Din. slovima: sedamstodvadesstjednuhiljadupetstotridesetpet dinara. j Ova svota odgovara sadanjim cijenama i sadanjem brojnom stanju interniraca i straara, a koji se broj moe svaki dan poveati odnosno smanjiti. M. P.1 , Ustaki povjerenik-logornik za grad i kotar Koprivnicu: Herman2 v.r. Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 18.
1. Okrugli peat: Kotar Koprivnica Nezavisna Drava Hrvatska

Ustaki povjerenik logornik za grad i kotar Koprivnica 2. Nikola

54
1941, srpanj 9.1 Zagreb Oglas Ministarstva Budislava Borjana unutranjih poslova NDH strijeljanju komuniste

OGLAS Poznati komunistiki agitator BUDISLAV BORJAN, inenjer, 38 godina star, pravoslavne vjere, rodom iz Krike, kotar Knin, vodio je u zatoenitvu u Lepoglavi u vie navrata komunistiku propagandu meu ostalim zatoenicima, koje je pozivao, neka se spreme, da srue Nezavisnu Dravu Hrvatsku i uspostave komunistiku vlast. Isti je predan pokretnom prijekom sudu, koji ga je nakon odrane rasprave dne 8. o.mj. osudio na smrt. Osuda je izvrena istog dana u 15.35 sati strijeljanjem. Iz Ministarstva unutarnjih poslova. Br. 9150-1941. Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 481
1. Datirano na osnovu broja MUP-a

55
1941. srpanj 10. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju komunista kao odmazdu za ubistvo ustakog agenta Ljudevita Tiljka desetorice

OGLAS Dana 4. VII. 1941. izvuen je mrtav i iznakaen iz jedne bare Petruevake ume kraj Radnike ceste redarstveni inovnik LJUDEVIT TILJAK 37 god.

star rmkt., rodom iz Graaca. Provedenim izvidima ustanovljeno je da je taj zloin djelo komunistikih agitatora. Kao duhovni zaetnici tog zloina predani su: Dr. BOIDAR ADIJA, 50 god. star, rmkt. rodom iz Drnia, kotar Knin. OGNJEN PRIA, prof. 41 god. star, pravoslavne vjere, rodom iz Ilide, kotar Sarajevo, Dr. IVO KUHN, odvjetnik 38 god. star idov, rodom iz Slav. Broda, ZVONIMIR RICHTMAN, inenjer i profesor 39 god. star, idov, rodom iz Zagreba, KORSKI IVAN, ininjer, 32 god. star, idov, rodom iz Hrastovca, kotar Garenica, VIKTOR ROSENZWEIG, apsolvent agronomije, 27 god. star. idov, rodom iz Rume, ALFRED BERGMAN, privatni inovnik, 39 god. star, idov, rodom iz Visokog, KRAUS SIGISMUND, bankovni inovnik 31 god star, idov, rodom iz Sarajeva, OTOKAR KEROVANI, novinar, 39 god. star, starokatolik, rodom iz Trsta, SIMO CRNOGORAC, 40 god. star, liilac, pravoslavne vjere, rodom iz Polae, kotar Knin, senatu pokretnog prijekog suda, koji je svu desetoricu osudio na smrt.1 Osuda nad njima izvrena je dne 9. o. mj. strijeljanjem. Zagreb, 10. VII. 1941. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Br. 9352-1941 Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 481.
1. B. Adija, A. Bergman, . Kerovani, I.Korski, O. Pria i V. Rosenzweig bili su uhapeni jo prije okupacije i zatim predani ustakoj vlasti koja ih je internirala u Kerestinec. Ostala etvorica (S. Crnogorac, S. Kraus, I. Kuhn i Z. Richtman) uhapena su u svibnju 1941. godine i takoer prikljuena ostalim zatoenicima u Kerestincu, odakle su odvedeni u Zagreb, osueni i strijeljani.

56
1941, srpanj 10. Zagreb Iz brzojava njemakog privremenog otpravnika poslova u Zagrebu Trolla, njemakom Ministarstvu vanjskih poslova uvoenju maarske vojne uprave u Meimurju

... Ovdanji ministar vanjskih poslova ba sada saopava daje maarska vlada s postupkom vojnog komandanta u akovcu jednostrano rijeila pitanje Meimurja u korist Maarske. Gospodin ministar vanjskih poslova predao mi je tekst note upuene ovdanjem poslaniku Maarske, koja sadri slijedee: Na jueranji dan, pukovnik Timar Zsigmond, vojni komandant akovca objavio je slijedei proglas: Proglas. Po naredbi vrhovnog koman danta vojske Kraljevine Maarske, noas u 00.00 sati uvedena je vojna uprava u okruzima akovec i Prelog. Ovim je Meimurje konano i za vjeita vremena vraeno Maarskoj. Pozivam stanovnitvo, da shodno ovom sret nom danu izrazu svoju radost isticanjem zastave matine zemlje. Upozoravam stanovnike gradova i sela da se ponaaju mirno i pristojno, jer u svako naruavanje reda sprijeiti najotrijim sredstvima. akovec, 9. srpnja 19411 Tokom provoenja ovog Proglasa maarski vojni organi su jutros u 8.00 sati zatvorili svaki javni ured u Meimurju. Tokom prijepodneva pukovnik Timar je pismeno obavjetenje uputio okrunom poglavaru Vicku Ostojiu, prema kojem je cjelokupnu javnu upravu ovih okruga uzeo u svoje ruke 9. ovog mjeseca u 24.00 sata, i da se smatra osloboenim od svih dosadanjih dunosti u okrugu. Ovom prilikom, pukovnik Timar je uputio hrvatskim inovnicima kratak govor u kojem je takoe ponovljeno da: uvoenje vojne uprave konano razrjeava mnogo raspravljano pitanje pripadnosti Meimur ja. Meimurje se vratilo u tisugodinju maarsku zajednicu...2

Original, maarski Wilhelmstrasse s Magyarorsrg 19331944, br. 424, str. 603.

1. Originalni proglas od 9. VII 1941. dvojezini, nalazi se u Muzeju Meimurja akovec Zbirka letaka. 2. ovom problemu govori se i u izvjetanju njemakog generala u Zagrebu upuenom istog dana (10. VII 1941.) komandantu oruanih snaga na Jugoistoku (Zbornik VII, tom XII, knj. 1, dok. 74.).

57
1941, srpanj 11. Sisak Izvjetaj Zapovjednitva posade Sisak zapovjedniku vrbaskog divizijskog podruja nalazu komunistikih letaka u Sisku i Capragu

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO POSADE SISAK

. Broj 4 U Sisku, dne 11. VII. 1941. Komunistiki letci bacani u Sisku ZAPOVJEDNIKU VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA (STOER) Na dan 8. ovog mjeseca pronalo je ovdanje redarstvo na periferiji grada Siska razbacane letke komunistike propagande. Isti letci pronaeni su u tvornici Tanina i Drach u Capragu.1 Raznosaa tih letaka redarstvo nije do sada moglo pronai. Jedan primjerak dostavljam u prigibu. Letci su navodno doneeni iz Zagreba. Da bi se sprijeilo irenje letaka predstojnik redarstva poduzeo je slijedee mjere: 1 Uveo je permanentnu slubu na periferiji i zasjede. 2 Zatvorio sve sporedne izlaze na kolodvoru i uveo strogu kontrolu dolaska i odlaska putnika. 3 Dolazak u grad kod mitnica stavljen pod nadzor redarstva. 4 Izvrio popis svih maina za umnoavanje. 5 Papirnicama zabranio prodaju papira nepoznatim. Zapovjedniku Voj. Orunitva izdao sam lino upute radi kretanja voj. lica i nadzora nad istima. Vojnicima letci nisu bili dijeljeni niti su isti pred vojnim zgradama naeni. U prilogu letak 1 primjerak.2 Zapovjednik posade pukovnik Matagi3 Original, strojopis Sign., A VII, Fond NOH, kut 84, reg. br. 4/28. Zbornik VII, tom V, knj. I, br. 89, str. 259.
1. Caprag je Sisak Predgrae 2. Navedeni primjerak letka nedostaje, te Redakcija nije u mogunosti utvrditi kojima je letcima rije. 3. Ivan

1 AA

58
1941, srpanj 11. Novi Marof Izvjetaj Kotarske oblasti Novi Marof Velikoj upi Zagorje hapenjima osoba kod kojih je pronaena komunistika literatura

Kotarska oblast u Novom Marofu

Broj 48 Pr. 1941. Novi Marof, dne 11. srpnja 1941. Predmet: Simi Vladimir i dr. radi komunizma uhieni VELIKOJ UPI ZAGORJE u Varadinu Kotarskoj oblasti je ast dostaviti slijedei izvjetaj: Dne 10. srpnja 1941. god. po podne uhieni su povodom prijave po Ustakom stanu u Novom Marofu radi pronalaska komunistikih knjiga i broura Simi Vladimir, uitelj iz Maareva, njegova ena Simi Vlasta, uiteljica iz Maareva i Dr. Arsenije katari, lijenik u Dravnom ljeilitu u Novom Marofu. Komunistiki materijal pronaen je sakriven izmeu dasaka na tavanu. Povodom ovog sluaja izvrene su u suradnji sa Ustakim premetaine kod sumnjivih lica meutim pretresom nije nita pronaeno. stanom

Na traenje Ustakog povjerenika u Novom Marofu upueni su od Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u Novi Marof redarstveni organi, koji su uhiene sproveli Redarstvenom ravnateljstvu u Zagrebu radi daljnje istrage. Okrivljeni Simi Vladimir priznaje, da je on sakrio pronaene komuni stike stvari, meutim porie da su iste njegove navodei da nije znao da su pronaene knjige komunistike sadrine, i tvrdi da mu je iste predao Dr. Ar senije katari u travnju mjesecu ove godine prije odlaska u rat da ih kod sebe pohrani. Okrivljeni Dr. katari Arsenije izjavljuje suglasno sa okrivljenim Simi Vladimirom branei se da se je nauno bavio socijalnim pitanjima kao i komunistikom literaturom i da nije vrio nikakovu komunistiku propagan du. Okrivljena Simi Vlasta tvrdi da nije nita kriva i da nije znala za sakrivene stvari. Svi okrivljenici poriu da su lanovi komunistike stranke.

Daljnje izvide vodi Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu. Moli se prednji izvjetaj uzeti na znanje. Kotarski predstojnik Ferluga1 M. P.2 Dostavljeno: Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu pod gornjim brojem i datumom

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2199, V. T. br. 17/41.

1 2

Karlo Okrugli peat: Kotarska oblast Novi Marof

59
1941, srpanj 11. Zagreb Izvjetaj dra Petra Baia upuen dru Andriji Artukoviu, ministru unu tranjih poslova NDH politikim prilikama i komunistikoj djelatnosti u kotaru Dugo Selo Gospodinu Dru Andriji Artukoviu ministru unutarnjih poslova u ZAGREBU IZVJEE Dra Petra Baia, biveg odvjetnika u Dugom dravnog odvjetnika u Zagrebu, Frankopanska ul. 26/11. Selu, a sada zamjenika

kojim doprinaa priepis izvjetaja Poglavniku politikim prilikama kotara Dugo Selo i komunistikoj djelatnosti Predavec Ljudmile, ene pok. Josipa Predavca, te predlae kao unutra.

Gospodine ministre! Prema Vaoj uputi, kada ste me primili u Vaem uredu dana 9. srpnja o.g., dostavljam Vam ovim izvjeem i pod ./1 prilaem priepis moga izvjetaja od 25. svibnja o. g. upravljenog Poglavniku prilikama u kotaru Dugo Selo i komunistikoj djelatnosti gospoe Predavec Ljudmile, udovice pok. Josipa Predavca iz Dugog Sela, podpredsjednika hrvatske seljake stranke. Iz toga izvjetaja dobit ete jasnu sliku alostnim politikim prilikama obine Dugo Selo, a da se iste odstrane i narod vremenom sustavnim radom privede ustakom pokretu predlaem: a) da se odstrane i poalju na prisilni rad: Kokot Mijo, seljak iz Dugog Sela, Crni Rudolf, kapetan duge plovidbe iz Dugog Sela, Krmar Josip, kroja iz Dugog Sela, koji su sluili svim reimima i time se obogatili, te tako pokazali, da su protivnici slobode hrvatskog naroda i uzpostave njegove Nezavisne Drave Hrvatske, b) da se Kokotu Miji oduzme zarada autom i gradnja mosta kako je navedeno u to. 3. moga priedloga Poglavniku, c) da se odmah, i to po noi iznenada provede premetaina i uhvate, te predvedu u uze redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu, a zatim na prisilni rad komunisti: 1. Bugarin Tomo kbr. 176 iz Jeeva, 2. Geres Tomo kbr. 169 iz Jeeva, koji su komunizirali cielo Jeevo, pa nitko od seljaka niti od vatrogasaca nije doao na Ustaku skuptinu, koja seje odravala dne 22. lipnja, a na kojoj je glavni govornik bio dravni tajnik, prof. Seitz Aleksandar, 3. Vuri Slavko seljak iz Kozinaka, koji je takoer posve komunizirao selo Kozinak i Dvorie, a u velike i ostala mjesta, tako da su seljaci zatvarali vrata sveeniku, koji je dolazio blagoslivljati kue Sv. Tri Kralja, 4. Skora Vid seljak iz Lukaria kbr. 33 bivi ob. potroar, kod koga je lanjske godine prigodom premetaine pronaena jedna propagandna komuni stika knjiica, 5. imunec Stjepan, seljak iz Kozinaka (tik dravne ceste, par sto koraaja dalje od mlinara Ignaca Severa iz Dugog Sela) jednaki agitator kao i prednja etvorica, 6. kulec Ivan seljak iz Obedia, koji ima upliva na svoje i ostala mjesta, 7. Herak Mirko odputeni obinski pisar iz Dugog Sela, koji je pokrenuo odranje esperantskog teaja, koji seje i odravao u vremenu od 6. XII. 1939. do 6. III. 1940., a koji je faktino bio samo komunistiko kolovanje, koji je provaao jedan sveuilitarac iz Zagreba, kojeg je Herak uvijek doekivao na stanici i pratio, 8. Cobovi Franjo postolar iz Dugog Sela, u ijoj krmi se komunisti i sastaju, a koji je takoer pohaao esperantski teaj,

9. Harambaa Stjepan seljak iz Dugog Sela, bivi obinski naelnik, kojega je za komunistiku ideologiju predobio ak Crnogorac Savievi Momilo, koji je to najprije poeo u kui Predavec Ljudmile, kako sam naveo u izvjetaju Poglavniku, a koji i sada dolazi u Dugo Selo i svraa se na kratko vrieme u kuu gospoe Predavec Ljudmile, dok inae ne stanuje u Dugom Selu, jer je negdje namjeten kao agronom, 10. Dujan Stjepan seljak iz Prozorja, 11. poljar Ivan seljak iz Prozorja, koji su oba polazili komunistiki (nazovi esperanto) teaj kroz ciela tri mjeseca, 12. Babi Stjepan seljak iz Kozinaka, prienjen kod Galmahaa u Kozinaku, 13. Balog Slavko seljak iz Lukaria, 14. Skora Stjepan iz Lukaria, koji su polazili kroz ciela tri mjeseca esperanto-komunistiki teaj, d) da se stave pod strogi nadzor ustakog redarstva i upravnih vlasti: 1. gospoa Predavec Ljudmila iz Dugog Sela, 2. Zlatko Predavec, njezin sin, uenik VII r. gimnazije, 3. Blaek Artur, zet gospoe Predavec, naveden u izvjetaju Poglavniku, inovnik gradskog poglavarstva u Zagrebu, a stanujui u Dugom Selu, 4. Vuji Ivan postolarski pomonik kod Cobovi Franje iz Drugog Sela, 5. Sruk Branko iz Dugog Sela, uenik VIII r. realke, 6. Otarija urica iz Dugog Sela, zarunica Heraka Mirka navedenog pod c) (broj 7), 7. Bobinac Stjepan iz Dugog Sela, svrio VIII r. realke, sada u vojsci, aka satnija zagrebake pjeake pukovnije, 8. Mikan Ivan, prije ob. pisar u Dugom Selu, a sada ob. blagajnik u obini Orle, kotar Velika Gorica, jer su potonja petorica polazili komunistiko-esperantski teaj, 9. Pintar Josip iz Kozinaka, 10. Skubi Ivan, 11. Vrani Ivan, 12. andor Stjepan, 13. Kolar Ivan, 14. Kolar ml. Ivan, 15. Ivanan Stjepan i 16. Vranek Mato, svi seljaci iz Oborovske Preseke, kotar Dugo Selo, jer su polazili komunistiko-esperantski teaj, 17. Kadravek Ferdinand, eljezniki inovnik i ena mu Danica, te e) da se pronae, uhvati i odpremi na prisilni rad, odnosno pre baci u Crnu Goru Crnogorac Savievi Momilo,1 ing. agronomije, koji je kroz vie godina sve do prole godine stanovao u Dugom Selu, a dnevno vlakom putovao u Zagreb u gimnaziju, odnosno sveuilite, te tako dolazio u dodir sa kolskom omladinom iz Dugog Sela i uspio podvri je svom -

munistikom uplivu, tako da danas u Dugom Selu nemamo nacionalne omladine. On je uzpio da malo po malo prodre u organizaciju hrvatske seljake stranke gdje je proveo veliku komunistiku propagandu ija je posljedica strana, jer su skoro sve organizacije zaplovile komunistikim duhom. Ovo mu je bilo tim lake, to je zalazio u kuu udovice pok. Josipa Predavca. Ljudmile Predavec. u ijoj kui je kako sam naveo u izvjetaju Poglavniku pokuao za komunistiku ideju dobiti tada dobre Hrvate, seljake Stjepana Harambau i Ivana Pekvaria, to mu je vremenom i uzpjelo barem to se tie Stjepana Harambae, koji je kasnije postao obinskim naelnikom, a za ijeg naelnikovanja je skoro cieli obinski odbor disao komunistikim duhom, te je kao takav mrzio i radio proti ustakome pokretu, a svugdje propagirao simpatije za Rusiju. Ovaj opasan komunista druio se sa gospoom Predavec Ljudmilom, njezinom djecom i zetom Arturom Blaekom i svima napred navedenima pod c), d) i e), a isto tako sa Juri Matom i Predavec urom iz Rugvice, koji su imali veliki upliv u Rugvici i svim okolinim selima, i to Juri Mato kao predjsednik kotarske organizacije seljake stranke, a Predavec uro kao brat podpredsjednika seljake stranke Josipa Predavca, te kao predsjednik mjesne organizacije i pjevakog drutva Predavec. Zadobivi lanove organizacije lako mu je bilo, njihovom pomoi, iriti komunistiku zarazu, koja je zahvatila kako sam naveo u izvjetaju Poglavniku 75% seljaka. Danas sam saznao, da je u svibnju 1940. rjeenjem ministarstva poljopri vrede u Beogradu broj 38598 saobeno bivoj banskoj vlasti banovine Hrvatske, odjel za seljako gospodarstvo u Zagrebu, da se Savievi Momilu dozvoljava da dovri sta kod Saveza Hrvatskih Stoarskih zadruga, gdje daje bio oko pol godine, a onda da je bio namjeten kod neke firme umjetnih gnojiva, te da je pred kratko vrijeme odputovao u Beograd. Meutim sam gaja pred par dana vidio u Zagrebu na Jelaievom Trgu, a dne 5. ov. mj. sam saznao, daje bio u Dugom Selu i da je posjetio gospou Predavec Ljudmilu, te kod nje ostao oko etvrt sata. Po svemu dakle izgleda, da se on bavi komunistikom propagandom u Zagrebu i okolici. Ova injenica t.j. njegovi sastanci sa gospoom Predavec dokazuju, da ona nije proeta hrvatskim domoljubljem, nego komunistikom idejom, jer se u protivnom ne bi s njime druila niti mu dozvolila pristup u svoju kuu u doba kritine evropske borbe sa komunistikom Rusijom, pa je stoga opravdan moj priedlog u izvjetaju Poglavniku, da joj se ne da mirovina odnosno pripomo. Dne 7. ov.mj. javljeno mije iz Dugog Sela, daje ona jo u prvoj polovici mjeseca lipnja dobila rjeenje kojim joj se odobrava mjesena podpora od 3.000 Kuna. Znai, da Poglavnik ili nije radi silne preobtereenosti dospio proitati i

prouiti moj izvjetaj ili je unato tog izvjetaja naao shodnim iz stanovitih posebnih razloga odobriti joj redovitu mjesenu podporu. Ako joj je odobrena podpora onda bi se rjeenje imalo ponititi obzirom na injenicu, da se je sada ponovno sastala sa ovim komunistom, koji je ve prije bio po zagrebakom redarstvu zatvoren radi komunizma, a bio je zatvoren i nedavno. Zbog svih ovih prilika u Dugom Selu ja sam bio podnio prijavu Ustakom nadzoru i Ustakom redarstvu, pa je ne znam kojim nainom za ovu prijavu doznao zet gospoe Ljudmile Predavec, Blaek Artur, koji mi je poruio da bi se htio sa mnom sastati, da mi zahvaljuje to sam podnio prijavu proti njegovoj punici, ali d a j e ona unato toga dobila podporu. Ova njegova poruka nekako zvui na gronju. Prilaem pod 2. priepis izvjetaja andarmerijske stanice u Dugom Selu od 5.1. 1940. Pov. br. 1172, kojim se takoer potvruje komunistika agitacija u dugoselskoj obini, kao i djelomini navod moga izvjetaja, a pod 3. prilaem fotografiju poklonstvene deputacije, koja je na Oplenac nosila vienac za grob Kralja Aleksandra, a na kojoj fotografiji se nalazi Nikola tefani, obinski blagajnik iz Dugog Sela. koji je kao reimski ovjek i svojedobni orjuna dobio po agrarnoj reformi dva gradilita, zatim Kokot Mijo sa sinom Matom, koji je pomou reima postao milijoner, a koji i sada makar je i duom i tijelom bio protiv Ustakom pokretu zarauje kod Nezavisne Drave Hrvatske dovaanjem kamena svojim teretnim autom, gradnjom mosta preko Save (kraj Zagreba) gradnjom kole u kotaru Bjelovaru, te gradnjom artekog zdenca u Brezovici i Samoboru. Molim Vas stoga gospodine ministre, da izvolite ovaj izvjetaj primiti do znanja i odrediti hitno potrebne korake radi zatite dravnih interesa. U Zagrebu, dne 11. srpnja 1941. ZA DOM - SPREMAN! Original, strojopis Sign., AH, Hrvatski dravni sabor b. b./1943, kut. 37. Spis je prilog izvjetaju stanju u dravi od 14. VIII1943, dok navedeni prilozi u tekstu nedostaju
1 Kotarska oblast Samobor raspisala je za istim tjeralicu 15. VII 1941. (AH, KOS. Prs.

145/41).

Q A 1 srpanj n 1941, 12. Zagreb

c

60

Iz izvjetaja njemakog generala u Zagrebu komandantu oruanih snaga na Jugoistoku vojnopolitikoj situaciji na podruju tzv. NDH i Zagreba

Preksino u Zagrebu je oko 800 Srba odreenih za prvo plansko iseljavanje (u Srbiju) bilo iz kreveta dignuto i dotjerano.1 Ove mjere, kao i ponovna svakodnevna razularenost ustaa i stalno rastua pravna nesigur nost, izazivaju kod stanovnitva pojaane nemire. Broj protivzakonito i protivupravno ubijenih Srba, uz jedan manji procenat Hrvata, iznosi poslje dnjih mjeseci u cijeloj zemlji dobrih nekoliko tisua. Pri tome mora se dodati da je komunistika propaganda oivjela. Zavjereniki voi s pravom su strijelja ni. Original, strojopis, njemaki Sign., Arhiva njemaka. NAVT312, r. 470, s. 805996777. Zbornik VII, tom XII, knj. 1, d. 77.
1

Vidi dokument br. 99. biljeka br. 1.

61
1941, srpanj 14. Zagreb Raspis Zapovjednitva I hrvatske orunike pukovnije svojim jedinicama sa imeninim popisom zatvorenika koji su pobjegli iz koncentracionog logora Kerestinec nou 13114. srpnja 1941. godine

KERESTINEC Pritvorenici referade Ic:2 1. Antonovi Branimir, rkt. 2. Boi Petar, rkt. 3. Babi Franjo, rkt. 4. Boac Ante, rkt. 5. Boac Vladimir, rkt. 6. Budak Divko, rkt. 7. Bermanec Juraj, rkt. 8. Barki-Dugonji Ivan, rkt, kovinoljeva 9. Brezovec iril, rkt. 10. Babi Branko, rkt. 11. Hvala Jaroslav, rkt. 12. ubeli Ivan, rkt. 13. Cesaree August, rkt. Stanje 9. VII 1941. uhien 17. V 30. IV 10. V 6. V 18. V 31. III 31. III 30. III 30. V 25. VI 24. V 26. V 15. IV

14. anei Marijan, rkt. 15. Dumbovi Mato, rkt. 16. Frdelja Slavko, rkt. 17. Gavranovi Slavko, rkt. 18. Humski Franjo, rkt. 19. Fiket Stjepan, rkt. 20. Horvat Josip, rkt. 21. Herak Josip, rkt. 22. Heimovi Joso, rkt. 23. Jeli Stjepan, rkt. 24. Ivak Ivan, rkt. 25. Kazi Ivan, rkt. 26. Kazi Lavoslav, rkt. 27. Kazi Petar, rkt. 28. Komarica Zvonimir, rkt. 29. Klei Ivan, rkt. 30. Krndelj Ivan, rkt. 31. Horvat Lovro, rkt. 32. Lonjak Drago, rkt. 33. Majceni Valent, rkt. 34. Markovac dr. Pavao, rkt. 35. Milinkovi Vinko, rkt. 36. Milinkovi Leopold, rkt. 37. Mrak Anton, rkt. brav. pom. 38. Obratil Aleksandar, rkt. tipograf 39. Pavei Zdravko, rkt. 40. Pavlinek Franjo, rkt. 41. Pasariek Stjepan, rkt. 42. Miler Leo, rkt. 43. Rajner Dragutin, rkt. 44. Rendi Josip, rkt. student fil. 45. Rukavina Josip, rkt. 46. rajer Lavoslav, rkt. 47. iber Josip, rkt. stolarski radnik 48. uh Valentin, rkt. postolarski pom. 49. uri Ivan, rkt. 50. eremet ing. Stjepan, rkt. 51. iftar Ivan, rkt. 52. Turk Albin, rkt. 53. Tahi Ivan, rkt. student tehnike 54. Turkovi Aleksandar, rkt. priv. in. 55. Tomi Niko, rkt. student tehnike
Af

16. IV 26. VI 20. IV 30. IV 30. III 21. VI 25. VI 18. VI 21. VI 21. V 22. VI 1. V 7. V 1. V 16. V 20. III 15. V 6. V 24. VI 1. VI 31. III 23. IV 26. VI 31. III 18. V 15. IV 25. VI 23. V 8. V 5. V 26. V 22. VI 24. V 31. III 24. III 25. VI 28. IV 17. III 24. VI 18. V 1. III 14. V

56. 57. 57. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98.

Tkalevi Slavko, rkt. Turkovi Josip, rkt. podvomik Vuk Mate, rkt. Vidati Bla, rkt. Voli Stanislav, rkt. Valjin Bla, rkt. radnik Vulelija Berislav, rkt. Vincek Albin, rkt. Vitasovi Vladimir, rkt. Vlahek Stjepan, rkt. aja Andrija, rkt. ele Anton, rkt. Kete Adolf, starokatolik Kogelman uro, evangelik Tel Henrik, evangelik Begovac Hamdo, musliman Dautovi Tajib, musliman Kulenovi Muhamed, musliman Loli Abid, musliman Sujoldi Izet, musliman Belinski Kuzman, pravosl. Basi Milan, pravosl. Daki Dragutin, pravosl. Dimitrijevi Rako, pravosl. Daskalovi Milivoj, pravosl. Glumac Slobodan, pravosl. Grkovi Duan, pravosl. Korasi Petar, pravosl. Lopandi Dimitrije, pravosl. Kevi Jovan, pravosl. Mileti Milan, pravosl. Miri dr. ing. Mihajlo, pravosl. Samardi Duan, pravosl. Stanimirovi Mihajlo, pravosl. Tatalovi Jovan, pravosl. Vukovi Todor, pravosl. Alkalaj I , jevrej Frojndlih Emil, jevrej Osias Izrael, jevrej Katan Izak, jevrej Korian Lavoslav, jevrej Kon Hugo, jevrej Kon Ljudevit, jevrej

25. VI 17. III 1. VI 25. VI 20. V 25. VI 17. V 25. VI 17. III 31. III 30. III 26. VI 17. V 27. V 3. V 30. IV 30. IV 30. IV 30. IV 30. IV 17. III 16. V 9. V 17. V 23. VI 23. VI 9. V 16. V 24. VI 14. IV 3. V 12. IV 31. III 24. VI 25. VI 6. V 23. VI 17. V 15. IV 3. V 3. V 7. V 7. V

99. Kesler Mirko, jevrej 100. Levi Jesef, jevrej 101. Levi Avram, jevrej 102. Nojman Mirko, jevrej 103. Monajn Herman, jevrej 104. Perera Izidor, jevrej 105. Papo Avram, jevrej 106. Rado Ernest, jevrej 107. Stark Eugen, jevrej 108. Singer Elias, jevrej 109. tajnberger Izrael, jevrej 110. rajber Adolf, jevrej 111. netrepl Uri, jevrej

3. 23. 23. 3. 28. 23. 23. 31. 15. 24. 3. 14. 30.

V VI VI V IV VI VI III IV VI V IV IV

Zapovjednitvo I hrvatske orunike pukovnije J.S.br. 1150 Svim jedinicama ove pukovnije Dostavljam prednji spisak komunista koji su nou 13/14. srpnja o.g. pobjegli iz koncentracionog logora u Kerestincu, naoruani sa 14 puaka, koje su ote'i straarima i 30? bombi s time da se za istima najenerginije traga i u sluaju pronalaska po zakonu postupi. Zapovjednik pukovnik, au Juraj

Zagreb, 14. srpnja 1941. Stanica Brckovljani Sav. andarm. puka 15. VII. 1941. Drava Hrvatska br. 409, 14. srpnja 1941. god. u Brckovljanima Po prijemu znanju i saopenju orunicima radi tjeralice u akta. Zapovjednik postaje, strametar: Josip Jakobovi, v. r.

Zvonimir Komarica, Grobovi bez sjene, Zagreb 1962, str. 1417.

1 Referada I- u Ustakoj nadzornoj slubi (UNS), specijalizirana je za borbu protiv komunizma.

62
1941, srpanj 14.
Zagreb

Izvjetaj zapovjednika kopnene vojske NDH u Zagrebu, generala Slavka tancera Glavnom stoeru vojskovoe bijegu dijela zatvorenika iz logora u Kerestincu

GLAVNOM STOERU VOJSKOVOE Noas 14. ovog mjeseca izmeu 1 i 2 sata poslije ponoi 7080 komunista navalili su na straara u Kerestincu, ranili ga i tom prilikom iz logora odnijeli 14 puaka, 23 pukomitraljeza, 30 bombi i pobjegli u nepoznatom pravcu.1 Zapovjednik karlovake posade poslao je za njima u potjeru jedan vojno-oruniki vod u selo Li'evi tefanki na Kupi nizvodno od Karlovca, 30km. juno od Zagreba; jednu satniju uputio je u selo Rjeicu2 na Kupi, polusatniju u Draganie, a jedan vod u s. Vukin ipak (3km. zap. od Dragania), sa ciljem, da pohvataju pobjegle komuniste. Zapovjednik kopnene vojske general pjeatva Slavko tancer

Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 84, reg. br. 2/21. Zbornik VII, tom V, knj. 1, br. 90, str. 260.

- Reica
1 ovoj akciji komunista izvjestili su Nijemci i Talijani (Vidi Zbornik VII, tom XII. knj. 1, d. 80 i Arhiv VII, talijanska arhiva 332, f. 2, d. 1/82, 83 i 84).

63
1941, srpanj 14. Krapina Izvjetaj Kotarske oblasti u Krapini Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH i Velikoj upi Zagorje pronalaenju komunistikih letaka na podruju opine urmanec

Kotarska oblast u Krapini Broj: Pr. 98/1941. Krapina, dne 14. VII. 1941. Predmet: Komunistikih letaka raspaavanje RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST u Zagrebu Dana 12. ovog mjeseca naeni su na podruju ovdanje opine urmanec komunistiki letci i to pet raznih vrsta naime 1 / (Govor Molotova) (izvadak iz govora), 2/ Mladoj generaciji svih naroda Jugoslavije. 3/ Obavjetenje Centralnog komiteta komunistike partije Hrvatske broj 1 sredinom lipnja,1 4/ Proleteri sviju zemalja ujedinite se broj 1, 5/ Hrvatski narode2 i 6/ Mladoj generaciji sviju naroda Jugoslavije3, ukupno 12 letaka. Od tih se letaka prilau po jedan primjerak onih koji su naeni u dva ili vie primjeraka i to letci navedeni pod 1/, 3/, 4/ i 5. Ti su letci naeni na ulazu u pilanu F. Deutscha sinovi, na putu prema zgradi puke kole, kod crkve te na jednoj kuglani. Metnuti su tamo izmeu 12 i 1 sat u noi 11 na 12/VII. Sumnja pada za raspaavanje tih letaka na jednog biveg radnika inae domaeg itelja otputenog prije par godina povodom osnivanja HRS-a budui je on bio pristaa U. R.S. Isti uza neprestano traganje po patrolama nije se mogao jo pronai, jer se krije u susjednim umama. daljnjem rezultatu istrage izvijestiti e se.4 Kotarski predstojnik Runjak5 v.r. Nezavisna Drava Hrvatska Pr. Broj 98/1941 VELIKOJ UPI ZAGORJE Znanja radi. M.P.f Varadin Kotarski predstojnik Runjak, v.r. Krapina, dne 14. 7. 1941.

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2199, V. T. Br. 7/41.

1 2 3

Vidi dokument br. 33 Vidi dokument br. 35 Letak izdao CK SKOJ-a original se nalazi u AIHRPH. SKOJ1/1.

4 Prema izvjetaju Orunike postaje Krapina upuenom 17. VII 1941. godine Kotarskoj oblasti Krapina, 13. srpnja bioje kod svoje kue Ivan Greti, tipograf koji stalnoivi u Zagrebu i sastao se sa svojim mlaim bratom Brankom i opet se vratio u Zagreb. U vezi s tim Branko i majka Marica su uhapeni. Nakon sasluanja i izvia na licu mjesta u Zagrebu, orunika postaja zakljuuje slijedee: Bez svake sumlje, (je) da su kako pomenuti Ivan, zanimanjem tipograf, tako i njegov brat Branko sudjelovali u rasturanju komunistikih letaka u urmancu i okolini, te da ih u tome nomae i sama majka Marica a i trgovac Pondeljak. (HAV, ACK, Kotarska oblast Krapina, Spisi br. 3146 i 3147/1941.). 5 Ivo. 6 Okrugli peat: Banovina Hrvatska Sresko naelstvo Krapina Nezavisna drava Hrvatska.

64
1941, srpanj 14. Zagreb Zapovjed Stoera savskog divizijskog podruja Popunidbenom zapovjed nitvu Bjelovar poduzimanju energinih mjera za spreavanje irenja partij skih letaka medu vojnicima NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA STOER SAVSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA V. T. Br. 2120 14. srpnja 1941. g. u Zagrebu Popunid. Zapovjed. Bjelovar Zapaeno je, da su na podruju ovoga zapovjednitva na vie mjesta bacani letci od strane nepoznatih lica ove sadrine: Vojnici sprijeite mobilizaciju ako vas odvedu na front protiv SSSR-a. Okrenite puke protiv gospode koja vas sili da lijete krv za interese bogataa. Nepoznato lice uspjelo je da letke ovakvog sadraja ubaci i u dvorite jedne vojarne, koje je letke pronaao jedan savjestan domobran i predao ih svome zapovjedniku. Dostavljajui prednji sluaj ZAPOVJEDAM: Da svi zapovjednici poduzmu energine korake, da se sa dobro organizi ranom slubom u jedinici i nenadanom pretragom uhiti krivac bilo to vojno ili civilno lice. ZAPOVJEDNIK 2 MP. Bailey1

Original, strojopis Sign., AH, Bjelovarsko popunidbeno zapovjednitvo V. T. Broj 310 (od 21. VII) 1941.
1 :

Emanuel Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Stoer Savskog divizijskog podruja Zagreb

65
1941, srpanj 15. Zlatar Izvjetaj Kotarske oblasti Zlatar Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH pronalaenju komunistikih letaka u selu Orehovici

Kotarska oblast u Zlataru. Pr. broj 141 1941. Zlatar dne 15. srpnja 1941. Predmet: Komunistiki letci pronaeni u Orehovici. Ravnateljstvu za javnu sigurnost i red Zagreb Izvjeuje se naslovu, da su u nedjelju dne 14. srpnja ove godine u jutro pronaeni komunistiki letci u Orehovici opine Mae, kod crkve i to letci na Hrvatskom jeziku pod naslovom Proleteri sviju zemalja ujedinite se i na Njemakom jeziku pod naslovom Soldaten der Deutschen Arme.1 Primjerci pronaenih letaka prilau se. Povodom ovog irenja gore navedenih letaka obavljeni su izvidi na licu mjesta te je ustanovljeno slijedee: Komunistiki letci primjeeni su u nedjelju dne 13. ov. mj. u jutru po ljudima, koji su ili u crkvu na misu. Ustanovljeno je iz prednje okolnosti da su navedeni letci raspaani u noi 12. na 13. srpnja. Letci su leali pred crkvom u Orehovici, zatim na livadi izmeu crkve i trgovine Pavlek u zaselku Pavleki, te uz put do navedenog zaselka. U svemu je bilo oko 20 letaka. Prigodom obavljanja izvia nije bilo vie nijednog letka osim ovih koji se prilau jer su ovi razbacani letci bili po nekim ljudima pokupljeni i spaljeni. itelji su pod prijetnjom smrtne kazne bili pozvani da jo eventualno neponitene letke odmah predaju no izjavili su da ih ne mogu predati jer su spaljeni. Seoskom starijeini Rudolfu Kobeak izdan je usmeni nalog da

itelje upozori na zabranu itanja komunistikih letaka, te da ih pozove da u koliko bi se koji letak jo pronaao smjesta predaju ovoj kot. oblasti. Lice koje je raspaalo pomenute letke nije ustanovljeno. U selu Orehovici a napose u zaselku Pavlek nema osoba sumnjivih zbog komunizma. Postoji mogunost daje letke donio koji radnik iz Zagreba, te su u tom pravcu voeni izvidi ali bez rezultata,jer se nije moglo ustanoviti da li seje i koji radnik toga dana vratio iz Zagreba, a razlog je tomu to je primjeeno da mnoga lica dolaze iz Zagreba bez propusnice, pa se u tom pravcu moli poduzeti korake jae kontrole na pojedinim eljeznikim postajama napose na postaji glavni kolodvor Zagreb i svako lice koje nema propisnu propusnicu odmah uhapsi. U pomenutom selu gdje su pronaeni imenovani letci nou od 12. na 13. nijesu primjeene sumnjive osobe. Druga je mogunost daje komunistike letke razbacalo lice iz Poznanovca ili Luga Poznanovekog u kojim mjestima postoje sumnjiva lica zbog komunizma nad koja lica orunika postaja kao i ova kot. oblast vodi nadzor. To bi se odnosilo na Ban Gabrijela iz Poznanovca ili Josipa Novosela kod Ocvirka iz Poznanovca, a moda i kod drugih lica emu ova kot. oblast vodi i dalje izvide pa se moli. DA RAVNATELJSTVO ZA JAVNU SIGURNOST I RED POALJE REDARSTVENIKE IZ ZAGREBA, KOJI BI U POZNANOVCU I LUGU POZNANOVEKOM IZVRILI TEMELJITI PRETRES SVIH SUMNJIVIH KUA U KOJIMA STANUJU LICA SELJACI SUMNJIVI ZBOG KOMUNIZMA. PRIJE PREGLEDA MOLI SE DA SE IZASLANI REDARSTVENICI PRIJAVE KOD OVE KOT. OBLASTI RADI PODATAKA, KOD KOJIH BI SE LICA IMAO OBAVITI PRETRES. Da bi se u budue sprijeilo irenje komunistikih letaka ova je kotarska oblast odredila none patrole u Poznanovcu, Orehovici i Mae. Radi ovih nonih patrola obavjetene su orunike postaje u Zlataru i Sv. Kriu Zaretju. Prilog 2 letka. M. P.3 Velikoj upi Zagorje Varadin S molbom na znanje Kotarski predstojnik Jambrec, v.r. Kotarski predstojnik: Jambrec2 v.r.

Original, strojopis

Sign., AH, VZ, kut. 2199. V. T. br. 8>41.

1 2 3

Original se nalazi u AIHRPH,NOV 1/29. Ivan Okrugli peat: Kotarska oblast Zlatar

66
1941, srpanj 15. Zagreb Izvjetaj Stoera savskog divizijskog podruja Zapovjednitvu kopnene vojske NDH poduzetim mjerama u potrazi za bjeguncima iz logora Keresti nec STOER SAVSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA HRVATSKE VOJSKE Broj: V.T.V.2248

U Zagrebu, 15. VII 1941. god.

ZAPOVJEDNITVO KOPNENE VOJSKE (Vojni ured) Savezno dogaajima od noi 13/14. o.mj. u Kerestincu, naloio sam upuivanje slijedeih dijelova zagrebake posade: - 1. voda pjeake pukovnije spremnog za upotrebu kod mitnice rnomerec; - 1. voda pjeake pukovnije u cilju pojaanja osiguranja mostova juno od Zagreba: 1. voda pjeake pukovnije prema selu Stupniku. a radi pojaanja orunitva koje se tamo nalazilo i trailo pojaanje; 1. (vod) zagrebake konjanike pukovnije u Podsused s tim da se stavi na raspolaganje zapovjedniku orunitva, koji u tom dijelu rukovodi akcijom; - Svi ovi dijelovi upueni su 14. o. mj. do 10 sati teretnim automobilima na odreena mjesta, svakom je pridan po jedan pukomitraljez i osigurana hrana. U toku noi nije od upuenih dijelova primljen nikakav izvjetaj. Da bi dobio jasnu sliku stanju stvari, kao i saznao uzrok jakom pukaranju u toku cijele noi, uputio sam 15. o.mj. u 10 sati automobilom: zapovjednika 2. pjeake pukovnije pukovnika Matu Mirkovia, zapovjedni ka 2. bojnice navedene pukovnije, podpukovnika Salka Alikadia i iz ovog stoera podpukovnika Boidara Jordania sa nalogom da obiu sva mjesta

kuda su upueni napred navedeni dijelovi, izvide stanje, prikupe podatke i izvjetaje dosadanjoj akciji i tome mi podnesu prijavak. Imenovani asnici izvrili su gornji nalog, vratili se sa obilaska u 12.15 sati i izvjestili me slijedee: Dijelovi vojske nisu nigdje stupili u akciju, niti vidjeli bjegunce; Svi upueni dijelovi vojske bili su na svojim mjestima kuda su sino upueni - osim konjanikog voda, koga je vratio u vojarnu oruniki bojnik Gerovac pod ijim zapovjednitvom seje vodila akcija na terenu budui da je prisutnost voda postala nepotrebna; Kod s. Remetinec naili su na oruniku obhodnju jaine: 1 narednik i 6 momaka (koja je 14. o. mj. traila pojaanje), gdje osmatraju zemljite izmeu Stupnika i Remetinca (zapadno od ceste). Voa je izvjestio daje sino oko 6 sati u veer dobio vatru iz ikare prema Stupniku nakon ega je traio pojaanje, a sa svojim ljudstvom pretraio cijeli teren no bez uspjeha. Ujedno je izvjestio, da su dijelovi ustake vojnice stalno pucali sa sjeverne obale Save na ikarje na drugoj obali te je on morao traiti da vatru obustave, kako bi mogao da vri pretraivanje zemljita; Na putu Stupnik naili su na jedan teretni automobil sa orunicima pod zapovjednitvom jednog strametra, koji je izvjestio: da je sino izmeu 19 i 20 sati sa svojim ljudstvom vodio borbu sa bjeguncima kod Stupnike ume, kojom prilikom je ubijeno 8, a uhvaeno 12 bjegunaca dok na strani orunitva nije bilo gubitaka. Tek je dolo skoro do nesretnog sluaja uslijed toga to je jedan mladi ustaa pucao na orunike pri njihovom izlasku iz ume, a bez predbjenog provjeravanja na nekoliko metara udaljenosti. Na putu od Stupnika preko Sv. Nedjelje, pa sve do Podsuseda, nisu opaeni nikakovi dijelovi ni Ustaa ni orunitva. Na mostu kod Podsuseda nalazila se je jedna obhodnja pjeake pukovnije pod zapovjednitvom asnika, koja je vrila slubu osiguranja mosta i ba se toga trena vratila sa obhodnje. Isto tako nalazio se je tamo i jedan zastavnik ustake vojnice sa jo dva momka. Prema izvjetaju navedenih navodno su primjeeni neki od bjegunaca kako se prebacuju preko Save kod Zapreia radi pomanjkanja prevoznog sredstva, tonost ovoga nije se mogla provjeriti. Ustaki zastavnik izvjestio je ujedno da je jutros tee ranjen jedan od bjegunaca, a jedan da je uhvaen i odpremljen u Zagreb. Navedeni porunik i ustaki asnik traili su da se na mostu pojaa straa jo 1 asnikom i oko 12 momaka radi lakeg vrenja slube to je i uinjeno. Iz svih prikupljenih izvjetaja na samom terenu, kao i pismenog izvjetaja zapovjednika konjanikog voda vidi se: Da poduzeta akcija nije bila sustavno organizirana, jer nije bilo jedinstva u zapovjedanju i meusobne veze; Da svim dijelovima nisu bili izdani znaci spoznavanja, to je oteavalo

nesmetanu slubu; da je ustaka vojnica imala navodno druge znakove; Da je od strane ustake vojnice u toku noi bez razloga otvarana u nekoliko navrata vatra iz puaka i strojnih puaka na ikare preko Save i ako se tamo nije moglo nita vidjeti; Da je intervencija vojske uope bila nepotrebna, poto je ustaka vojnica, orunitvo i redarstvo dovoljna, da se upusti u borbu sa bjeguncima a da nije postignut odluniji i bri uspjeh, razlog je taj to cijela akcija nije bila u rukama jednog zapovjednika bilo ustakog bilo orunikog. Poto se pokazalo, da je vojska u toj meri u kojoj je bila upuena, nepotrebna, naredio sam da se povue u vojarnu; I vod kod savskih mostova juno od Zagreba (koji je bio upuen u Stupnik) i da tamo ostane samo 1 vod sa pukomitraljezom pod zapovjedni tvom asnika, odnosno asnike strae. vod sa mitnice rnomerec koji je nepotreban jer se ta mitnica nalazi na samom gradskom podruju, gdje ima stalna redarstvena straa. ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA Pomonik pukovnik: Mario Zlobec Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 84, reg. br. 13/4.

67
1941, srpanj 16. Lepoglava Ravnateljstvo kaznenog zavoda Lepoglava alje Velikom upanu upe Zagorje popis lica koja su internirana u kaznionu poslije 11. travnja 1941. go dine RAVNATELJSTVO KAZNENOG ZAVODA Broj 153/41. dne 16. srpnja 1941. godine LEPOGLAVA VELIKOM UPANU UPE ZAGORJE g. Uroiu Varadin U vezi Vaeg telefonskog naloga od juer pripoilje Vam se popis interniranih lica koji su internirani poslije 11. travnja 1941. uz izvjee, daje

dana 15. ovog mjeseca dopremljeno u ovomjesnu internaciju po Redarstve nom ravnateljstvu u Zagrebu 40 interniranih mukih lica iz Kerestinca, a iz ovomjesne internacije ista redarstvena straa odpremila je 8 enskih i to 7 i dovki i 1 pravoslavnu komunistkinju i 8 mukih komunista pravoslavne vjere. Prednje Vam se dostavlja radi znanja. Za dom spremni! MP.2 Ravnatelj Cvitovac 1

POPIS interniraca koji su internirani poslije 11. travnja 1941. u ovu kaznionu 3
Red. Ime i prezime br. Zanimanje Vjera Mjesto Vladanje stano- internaciji vanja Varadin Dobro u

1. Pavlievi Bla 2. Sremec Mijo 3. Obran Matro 4. Dedu Vladimir 5. Krizman dr. eljko

6. Zima Franjo
7. Engelhardt Dr. August 8. Smiljan Viktor 9. Sua Milan 10. Vanti Nikola 11. Rali Radoslav 12. Jagodi Tomo 13. Hranilovi Nikola 14. Hranilovi Jovo 15. Stankovi Milo 16. ajatovi Ljubomir 17. Petri Simo 18. Popovi Srboslav 19. Koak Rudolf 20. Pongrai Viktorin 21. Kairek Vjekoslav 22. Menari Rudolf 23. Vineroti Oskar 24. Kerec Nikola 25. Prelovi Ferdo 26. Kuzminski Ivan 27. Srbljan Duan 28. Habek Mirko

kroja elj. in. invalid profesor odvjetn. perovodja upravitelj lijeilita odvjetnik zubar pol. straar trafikant topniki satnik zemljorod. " " " " uitelj sud. vijenik rudar trgovac pukar dnevniar kroja ratar ratar gradski inov.

rmkt.

Novi Marof " Varadin Var. Toplice Varadin Hrv. Mitrovica Sainci ukovec Radovite Ivanec Segovina Bolfan Segovina Knjeginac Varadin Zavrje Varadin '

pravosl. pravosl. pravosl. pravosl.

pravosl. pravosl. " pravosl. rmkt. rmkt.

'

//// Bed nj a Segovina Varadin

pravosl. rmkt.

29. Svoboda Branko

odvjetnik

rmkt.

30. Maari Viktor4 31. ui Stjepan

student sudski prislunik

rmkt. rmkt.

Ludbreg Martijanec

nalazi se u bolnici Varadin ''

Ravnateljstvo kaznenog zavoda U Lepoglavi, dne 16. srpnja 1941. Ravnatelj: Cvitovac MP.

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2199, br. 32/41.

1 Franjo 2 Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska Kazneni zavod Lepoglava.

U kaznenom zavodu u Lepoglavi u asu okupacije nalazilo se izmeu 50 i 60 interniraca komunista i antifaista uhapenih u vrijeme Banovine Hrvatske i zatim predanih ustaama. Jedan dio ustae su ubrzo likvidirali, a ostale su premjetali iz logora u logor i veinu ih poubijali u njima. Od itave te grupe ostalo je ivo osam do deset osoba. 4 Odnosi se na Vladu Maaria, koji se u dokumentima vodio i pod imenom Viktor.

68
1941, srpanj 17-, Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova uhvaenih nakon bijega iz logora Kerestinec. NDH strijeljanju komunista

OGLAS U noi od 13. na 14. ovog mjeseca je jedna skupina komunista, zatoenih u sabirnom logoru u Kerestincu, napala strau i potom pobjegla. Tom prilikom teko je ranjen nadzornik strae Horvatin Mladen. U potjeri, koja je odmah organizirana sa strane redarstva, orunitva i jedinica Ustake vojnice, sudjelovali su s uspjehom i mnogobrojni seljaci iz okolice. Pokuaji otpora sa strane pojedinih pobjeglih odmah su skreni, te je tom prilikom vie njih poginulo. Sa strane organa dravnih vlasti i Ustaa nema ni poginulih ni ranjenih.

Veina pobjeglih je uhvaena i zbog pokuaja pobune proti Dravnoj vlasti stavljena pred senat pokretnog prijekog suda, koji ih je osudio na smrt. Osuda nad njima izvrena je strijeljanjem!1 Zagreb, dne 17. VII 1941. Iz Ministarstva unutranjih poslova Br. 10. 853/1941.

Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH. NG, kut. 481

1 Od 94 zatoenika koliko ih je sudjelovalo u bijegu, spasila su se svega etrnaestorica; grupa od 44 zatoenika strijeljana je u Zagrebu 17. srpnja 1941; daljnjih 36 zatoenika poginulo je u borbama oko logora ili su bili naknadno uhvaeni ili ubijeni. Sauvan je zapis pred strijeljanje na zidu ustakog zatvora u Rakoga ulici koji glasi:

U OVIM PROSTORIJAMA PROIVJELI SU SVOJE POSLEDNJE ASOVE IN TERNIRANI BORCI IZ KERESTINCA NJIH 44. OSUDU STREUANJU SU PRIMILI SVI UZDIGNUTE GLAVE, JER SU ZNALI DA UMIRU ZA PRAVEDNU STVAR, ZA STVAR RADNOG NARODA. IVJELA SOVJETSKA HRVATSKA.

69
1941, srpanj 17. Zagreb Pismo Vladimira Popovia Josipu Brozu Titu sluaju Vazduh, proboju komunista iz logora Kerestinec i dogaajima na podruju Hrvatske.

Dragi drugovi, ovjek za vazduh1 poinje da uvia daje zabrljao, mada otvoreno ne priznaje. Sada povlai neke stvari na kojima je prvog dana jaio. Dobija se utisak da bi elio da stvar legne, govorei da on nema nikakvih ambicija. Dozvoljava daje napravio samo taktiku greku. Nae je miljenje da je bolesno ambiciozan i to je najgore, da je zbog nevoenja efikasnih akcija ovde, povezujui se sa Matesom,2 Vandom,3 Bumbarom jednim4 i drugim,5 a preko Bumbara sa MK,6 imao namjeru da prljavo upotrijebi svoj poloaj. Kad mu to nije uspjelo, sada kae da nee ni s kim veze jer da mu je dosta i njegovog posla. Ja odravam s njim kontakt, ako bi neko od vas doao da cijelu stvar ispita. Prekjue je sa Brkom7 iao na sjednicu MK,8 da bi povukao ono ta im je ranije govorio (o rasputanju CK KPH) i da se u vezi sa cijelom tom stvari mora ekati odluka Vaa. Naravno daje zbog toga ispao neozbiljan pred drugovima. Pokazalo se da sam pravilno postupio to sam ga zvao na sjednicu CK,9 u protivnom imali bi vie petljanja.

Prije sjednice CK iao je na sjednicu MK i dao nalog drugovima u ime Kl da se ne smije vie povezivati sa CK koji je izdajniki i provokatorski, a 3 dana poslije toga postupio je sasvim obrnuto. Mi smo uz ostalo pripremali akciju za osloboenje drugova iz Kerestinca. Tu smo uglavnom bili angaovali drugove seljake iz okoline. Bumbar iz M je znao za to. Meutim, ovjek iz vazduha je u dogovoru sa oba Bumbara, po svoj prilici u namjeri da nas preduhitri, njima dvojici dao nalog da tu akciju organizuju bez naeg znanja. Mi smo za to ipak doznali i nastojali da utiemo da se to bolje pripremi, ali je bilo kasno. Odrali smo s njima sastanak na kome su nas obavijestili da su u blizini Kerestinca prebacili 18 naoruanih drugova iz Zgb. da su angaovali i neto seljaka i da su obavijestili drugove u Kerestincu da e te noi biti izvedena akcija. Mi smo izrazili sumnju u uspjeh, jer se cijela stvar pripremala na brzinu. Doveli su nas u vrlo nezgodan poloaj i preutno smo pristali da se izvede akcija. Ja mislim da sino tu pogrijeili (naroito znajui Bumbara iz MK i njegove organizatorske sposobnosti), bez obzira da li su oni i pored nae zabrane htjeli ii u akciju ili ne. Kako je akcija pripremljena i izvoena? Od 20 drugova iz Zgrb. polo ih je svega 11. Kontakt sa seljacima nije bio precizno odreen, tako da nijesu ni doli. Komandir je bio Bumbar (ofer).10 Na ugovoreni znak kojeg su davali drugovi iz logora nitko spolja nije navaljivao. Sami drugovi iznutra navalili su na straare, teko ranili komandira strae otetim orujem, pozatvarali ostale straare (njih 34), naoruali se i razdijelili u 3 grupe. Jedna grupa je pola prema Kordunu, druga u Samoborsku goru, a trea prema Zgb. (zato? ni sami ne znaju). Prema dosadanjim izvjetajima nijesu se uopte sastali sa onima koji su trebali spolja napasti. Naravno daje kod njih nastala pometnja kud da pou, jer su se nadali da e smjer dobiti od drugova koji su trebali da izvre napad. Zato napad nijesu izvrili to jo nijesmo mogli saznati. U toku sutranjeg dana i noi razvijala se borba. Cijele noi u ponedeljak ulo se pukaranje u Zgb. Do sada su pohvatali ive 12 drugova.11 Koliko ih je u borbi poginulo jo ne znamo taan broj. Oni koju su se odvajali od grupa uglavnom su do sada nastradali. Sa tri manje grupe imamo kontakt. Seljaci ih dobro primaju i kriju. U dosta su tekom poloaju, naroito grupa od njih 16 koja se nalazi u Savskom naselju. Ona e u toku ove noi biti prebaena u Samoborsku goru, a odatle dalje. Cio Zgb. je od nedelje ujutro blokiran, oteano je kretanje. Teror je pootren. Ustae kau daje njihovih ubijeno oko 30.1 staro i mlado tom dogaaju pria, no pria se svata. Izdali su oglas12 u kom kau da su uspjeli sve poubijati, narod zna da to nije istina. Kako vidite akcija je slabo pripremljena i voena, zato e biti i mnogo rtava. Mi smo svjesni da, bez obzira na sve okolnosti, snosimo odgovornost za to. Nastojali smo sutradan po njihovom izlasku da organizujemo akcije u Zgb. i okolini kako bi im olakali poloaj. Uniteno je 45 vagona sijena, probueno guma na 25 kamiona i automobila, pokidane telefonske veze sa veim dijelom unutranjosti. Oteena je pruga na 6 mjesta prema Karlovcu,

tako da su vlakovi kasnili za 8h, oteene jo 4 lokomotive. U Sisku, meu njima je jedna 17 god. djevojka koju trai policija,13 su stupili u dejstvo 4 odreda od njih 25. Otetili prugu u ponedeljak i utorak, vozovi su kasnili 5h.14 U Gorskom Kotaru jae oteena pruga. Nastradao voz sa talijanskim vojnicima. Potankosti jo ne znamo. U Petrinji je dolo do borbi. Prema dosadanjim vijestima ima 14 ubijenih ustaa (neki simp, rekao drugu iz CK daje ubijenih 20. To emo provjeriti). U Lici su poeli sukobi. Potankosti ne znamo. Brka je jue tamo otputovao. Vratie se u nedjelju. U okolici Broda je dolo do pukaranja, kroz 3-4 dana dobiemo detaljan izvjetaj. aljemo i dalje drugove na teren u raznim pravcima sa odreenim zadacima. Veeras e se u Zgb. vriti masovno kidanje telf. ica. Treba biti zapaljena fabrika koja proizvodi svilu izgleda za padobrane.15 Bie zapaljeno preostalo sijeno.16 Drugovima u Sisku dat je zadatak da zapale Shellove rafinerije. Nemanje eksploziva ini da nema diverzija jaeg i ireg obima. inimo sve da do njega to prije doemo. Sa radio-stanicom stvar nije uspjela,17 iako je eksploziv bio podmetnut pod samu mainu nesmetano. Do eksplozije uopte nije dolo, jer je izgleda zatajila kapsla, ili pak drugovi nijesu sve dobro namjestili. To emo provjeriti. Pria se da su seljaci u jednom oblinjem mjestu ubili 7 povjerenika za otkup ita. To popisivanje i otimanje dae nam irokih mogunosti da ostvarimo borbeni savez sa seljacima. Trudiemo se da akcije budu to ee, jae i to ireg obima. Osjea se da su i ove sitne akcije unijele zabunu i pometnju u ustakim redovima. Kad se Brko vrati ii e Andrija18 na teren, a po njegovom povratku ja u ii, jer je stvarno potrebno da ovdje dvojica uvijek budu. U vezi sa mahinacijama ovjeka iz vazduha mi smo miljenja da MK treba bezuvjetno smijeniti, jer su se na nefamilijaran nain povezali sa njim. Da se za Bumbara jednog i drugog, kao i za Matesa i Vandu i debelog iz MK obrazuje komisija jer je njihov sluaj najtei. (Andrija unaprijed predlae iskljuenje njihovo). Od sadanjeg MK mogli bi se zadrati jedan radnik i omladinac. Znamo daje sada vrlo teko ovamo putovati, ali ako niko od vas ne moe doi, javite odmah vae miljenje po ovoj stvari. Prije neki dan vratio se iz zarobljenitva Augustini. ovjeku iz vazduha tako brz povratak je sumnjiv, naroito u vezi sa onim to zna Stari. Po njegovom postoji mogunost da su ga poslali. Mi emo ga pratiti i javiti ako neto saznamo. Dva aviona sa Zgb. aerodr. su se sruila. Gestapo dri da je to djelo sabotae. Poginulo je njih 10. Jednu novu tuku su isprobavali i spustili se sa 20 metara. Osjetili su kvar. Elisa nije bila zaarafljena. Uhapsili su 2 njemaka radnika, i dvojicu naih radnika izgleda da e otpustiti. Potvrdite prijem. Drug. poz.
panac19

Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fonol CK KPJ 1941/160.

1 Josip Kopini 2 Leo Mates 3 Vanda Novosel 4 Antun Rob 5 Branko Maleevi 6 Mjesni komitet PH Zagreb 7 Rade Konar 8 Odnosi se to na sjednicu MKKPH Zagreb odranu 15. VII 1941. godine. 9 Odnosi se to na sjednicu CKKPH odranu 13. VII1941. godine. 10 Branko Maleevi 11 Vidi dokumente br. 70 i 73. 12 Vidi dokument broj 68. 13 Nada Dimi 14 Vidi dokumente br. 119 i 232. 15 U tekstilnoj tvornici S. Trebitsch i sin u Zagrebu, udarna grupa u sastavu Dragutin i Marija Dvorak i tefica Kranjc, izvrili su 19. VII 1941. godine sabotau zapalivi oko 50.000 metara padobranske svile. 16 Na velikom njemakom vojnom skladitu u Vrapu sijeno je zapalio Ivan Gluhak, lan MK SKOJ-a Zagreb nou 15/16. VII 1941. godine (Vidi dok. br. 77). 17 Vidi tome i podatke u njemakoj dokumentaciji u Zborniku, tom XII, knjiga 1, dok. br. 81. 18 Hebrang 19 Vladimir Popovi

1941, srpanj 17. Rakov Potok

70

Izvjetaj Orunike postaje Rakov Potok Kotarskoj oblasti Samobor re zultatima potjere za odbjeglim komunistima iz logora Kerestinec

ORUNIKA POSTAJA RAKOV POTOK Br. 439 17 srpnja 1941. godine Rezultat potjere za odbeglim komunistima iz Kerestinca dostavlja KOTARSKOJ OBLASTI Samobor 14. srpnja 1941. godine, oko 3 sata, po saznanju za bjekstvo komunista iz logora Kerestinca, preuzeo sam sa orunicima ove postaje tjeranje za istima.

Doavi u Kerestinac, utvrdio sam da su begunci iz Kerestinca krenuli u pravcu Stupnike ume pa sam u tome pravcu i nastavio potjeru. Istog dana oko 8 sati u selu Stupniku ophodnji se je prikljuila jedna satnija ustaa koja je upuena iz Zagreba u istom cilju. Tragajui stupnikom umom kod eljeznike straare Br. 8 izmeu postaje Horvati i Leskovac naili smo na odbeglog komunistu Tahi Ivana iz Delnica koji seje odmah predao i kazao da se ostali komunisti nalaze u umi Dubrava, juno od eljeznike postaje Horvati. Na ovo je potjera pola odmah u navedenom pravcu i oko 19.30 sati, duboko u umi (naila) na logor bjegunaca, koji su spazivi organe otvorili paljbu iz pukomitraljeza i puaka, revolvera i bacali su bombe, tu je nastala borba, koja je trajala oko jedan sat, i tom prilikom je ubijeno osam a ivi uhvaeno 10 bjegunaca, dok su ostali koristei se gustim umama i nastupjelim mrakom razbjeali, tom prilikom od orunika, ustaa i policajaca nije niko poginuo niti bio ranjen. Po nalogu ravnatelja ustakog redarstva g. Cerovskoga,1 koji je prispeo na lice mjesta a obzirom na nastupljenu no obustavljena je tjeralica te su se orunici, ustae i policajci vratili u Rakov potok, dok su uhieni 10 bjegunaca, redarstvenim kolima otpremljeni u Zagreb. 15. ovog m.j. u 8.30 sati prispeo je na ovu postaju zapovjednik voda Jastrebarskog porunik g. Ivan Radeljevi, koji je preduzeo zapovjednitvo nad orunicima. Odmah po njegovom dolasku, orunici, ustae i redarstvo, u ukupnom broju od 64 ovjeka pod vodstvom ustakog satnika g.Katia, orunikog porunika g.Radeljevia i jednog redarstvenog nadzornika, nastavljen je pretres ume Dubrave, za komunistima koji su se 14. ovog m.j. prilikom borbe po umi razbjeali. Tom prilikom oko 11.45 sati potjera je na la dvoicu komunista od kojih se jedan na vie pozivanja (nije) hteo predati, pa je bio ubijen, dok seje drugi sam predao Humski Franjo krojaki pomonik iz Zagreba. Istom prilikom na mjestu voenja borbe naen je jedan karabin. Saznavi daje u umi Lomnici sa sjeverno zapadne strane od eljeznike postaje Horvati prema Rakovom potoku zapaeno /je/ 7 sumljivih ljudi, potjera je nastavljena u tome pravcu i istog dana oko 20 sati, pored puta u ipragi u neposrednoj blizini Rakovog potoka uhvaen komunista uri Ivan iz Zagreba. 16. srpnja t.g. u 7.30 sati u blizini sela Rakov potok uhvaena su 3 komunista i to: Dautovi Taib, obuarski radnik iz Travnika, Kohn Ljudevit, privatni inovnik, iftar Ivan, iz Ivani Grada, istog dana u istoj umi Pavlinek Franjo, uster iz Brezovca kod Oseka svi uhvaeni osim Pavlineka odpremljeni su u Zagreb, kad je Pavlinek u Rakovom potoku streljan, prema izloenom na podruju ove postaje uhieno je 17, a ubijeno 10. 16. srpnja t.g. po nalogu ravnatelja ustakog redarstva, a u suglasnosti kotarske oblasti u Samoboru izvren je pokop ubijenih komunista u umi Dubrava. Od ubijenih u umi Dubrava identitet seje proverio od jednog uhvaenog

komuniste i to su: Sujoldi Izet, Tkalevi Slavko, ele Anton i Babi2 ime nepoznato, dok se petorici nije moglo identitet utvrditi. Kako se vie komunisti odbegli ne pojavljuju na podruju ove postaje to se ustaka satnija i policija vratila u Zagreb, a ova postaja sama i dalje traga da se nebi jo koji pojavio na podruju ove postaje i u pozitivnom sluaju izvestie se naknadno. Zapovjednik postaje strametar: Ivan Ivevi, v.r. Original, strojopis Sign., AH, KOS, Prs. 176/1941.
1 2

Boidar Franjo

71
1941, srpanj 17. Beograd Iz pisma Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije Centralnom komitetu Komunistike partije Hrvatske dogaajima u CK KPH i potrebi prevladavanja takva stanja.

HRVATSKOM AI1 Dragi drugovi, aljemo vam naega poverenika druga N.panca2 da ispita itavu stvar sa promenom u tamonjem ai i da vam saopti nae gledite po ovom pitanju. Nas je itava stvar vrlo neugodno iznenadila, prvo, zbog toga to mi nismo bili tome obavijeteni i to se itava stvar uradila bez naega znanja u prkos toga to smo mi sami predvideli mjere i imenovali tri odgovorna druga3 da bi se tamo popravilo stanje i pred uzeli hitne potrebne akcije, a drugo ao nam je to to je i opet ba u hrvatskom ai moralo do takvog stanja do. I ako je danas takva situacija da se nema vremena za duga ispitivanja i istrage ve daje potrebno djelovati brzo i odluno ipak smatramo daje drug Vazduh4 uinio krupnu pogreku kada se na svoju ruku i bez naega znanja umeao u stvar za koju on, tvrdimo, nije imao nikakvog prava da tako postupi. Ovakav postupak dovodi do razbijanja organizacije a ne njezino akciono osposoblja vanje. itava odgovornost zbog toga pada na njega. Pretresajui itav ovaj sluaj 16. VII t. j. posle dolaska druga Bak. Mi smo

zauzeli slijedei stav koga smatramo jedino moguim u ovoj situaciji i spasili jedinstvo Partije: 1) Slaemo se sa odlukom K.I. i ako se ne slaemo sa nainom kako je postupio drug Vazduh iako je on formulisao itav taj sluaj pred Djedom5 izvrujui na taj nain i prepad protiv nas u vrijeme kad mi nismo bili u mogunosti da i sa nae strane objavijestimo Djeda, pravom stanju stvari. 2) Smatramo daje C. K. K. P. H. ucelini uinio krupnu politiku pogreku zbog neshvatanja svojih zadaa i zadae itave K. P. H. povodom napada faistikih bandita na S. S. S. R. Diskusija kod vas kompetenciji i t. z. vojnoj liniji u vrijeme kada treba itava Partija da djeluje brzo i odluno bila je tetna i ne moe se niim opravdati, tim vie to ste vi bili dobili ve prvih dana na proglas u kome se jasno govori ta treba uiniti. 3) Nama je, nerazumljivo zato se tamo nije odmah tampao na proglas koji je bio vrlo aktuelan i koga smo mi izdali ve 23. VI. i odmah vama poslali. Traimo da se tano ispita koje kriv da se proglas nije tampao. 4) Slaemo se da se nad iljom6 vodi istraga njegovim krivicama. Optuba daje on provokator je krupna optuba i ta stvar se mora izvesti na istac traimo da nam rezultate odmah poaljete. 5) Traimo da se odmah suzbiju svi lini sukobi kako bi se sauvalo jedinstvo Partije i da bi se napregle sve sile na izvrenju zadataka vae partijske organizacije. U interesu discipline i akcione sposobnosti Partije vi se morate pokoriti odluci K.I. ako je ona zaista donela tu odluku, a naa je dunost da mi tu itavu stvar objasnimo pred K. I. da bi se u budue takvog ta vie izbeglo. 7) Rijeeno je da se drug Beve7 odmah vrati u Zgb. i da bude tamo na pretstavnik. 8) Drug Tito ne moe doi tamo iz vie krupnih razloga, a naroito zbog krupnih akcija koje su sada u toku naroito u Srbiji i Crnoj Gori gde se koncentriu velike mase za borbu a itavu stvar vodimo samo mi. 9) Drug Brka8 neka odmah doe ovamo zbog vanih razloga i on se vie nee vraati tamo za izvesno vrijeme. Prije odlaska treba ga ispitati i njegovu izjavu zapisniki utvrditi. 10) Ako Vlado-panac9 treba da ue u rukovodstvo . P. H. onda neka ue, ali nam odmah saoptite itavu listu ljudi rukovod stva. 11) Mi emo u budue poduzeti najotrije mjere protiv svakog, kako pojedinca tako i rukovodstva koji e ignori sati nae odluke ili . K. kao forum. 12) Za itavu stvar, kako za novo rukovodstvo . P. H. tako i za njegov rad snosi svu odgovornost drug Vazduh dok se stvar u . I. ne razjasni. Drugovi. Napustite sve line prepirke i slino, napregnite sve vae snage u borbi za pomo S. S. S. R.-u i u borbi za osloboenje od omraenih okupatora. Ne zaboravite da ste vi sada vojnici u ratu, i to vojnici koji treba da predvode. Kukavicama i saboterima ne samo nema mjesta u Partiji ve moraju biti satrti. Jo uvjek se kod vas slabo uje nekim krupnijim akcijama, jo eleznice voze nesmetano materijal za faistike bandite, za borbu protiv S. S.S. R. i td. Udarite snano po najosjetljivijim tokama neprijatelja, ne tedite nikakvih rtava jer e se na taj nain doprinesti brem porazu faista. Original, rukopis

Sign., Arhiv SKJ. Fond KPJ 1941/147 Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7. 5577

2 Blagoje Nekovi
3 4 5 6 1 8 0

CK PH

Andrija Hebrang, Vlado Popovi i Rade Konar Josip Kopini Komunistika Internacionala Pavle Pap Edvard Kardelj Rade Konar Vlado Popovi

72
1941, srpanj 17. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju svi Romi koji ive na podruju grada Zagreba da se prijave tom ravnateljstvu radi popisa.

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO ____________________________ U ZAGREBU_______________________________ Prs. br. 11.383/1941 Predmet: CIGANA POPIS OGLAS Odredbom Ministarstva unutranjih poslova od 3. VII 1941. broj 13542 Pr. M. U. P. 1941 imadu se popisati svi cigani obojeg spola, kao i djeca koji borave stalno i nestalno na podruju grada Zagreba bez obzira na zanimanje. Obzirom na to pozivaju se svi cigani, koji borave na podruju grada Zagreba, da se radi popisa prijave kod Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu, Gjorgjieva ulica br. 4 u katu soba br. 12 i to dana 22 i 23 srpnja o. g. od 16 do 19 sati. Tko se pozivu ne odazove snaati e najtee zakonske posljedice. REDARSTVENO RAVNATELJSTVO HRVATSKA DRAVNA TISKARNA, ZAGREB Original, tisak Sign., MGZ, ZNOB 1234 Zagreb, dne 17. srpnja 1941.

73
1941, srpanj 18.
Samobor

Izvjetaj Orunike postaje Samobor Kotarskoj oblasti Samobor hva tanju odbjeglih komunista iz logora Kerestinec

ORUNIKA POSTAJA SAMOBOR Br. 555 18. srpnja 1941. god. U SAMOBORU Podnesak hvatanju odbjeglih komunista iz logora Kerestinec podnosi KOTARSKOJ OBLASTI SAMOBOR Dne 14. srpnja 1941. godine prema urnoglasnoj zapovjedi krilnog zapovjednika iz Zagreba, kojom je zapovjedjeno. da postaje zapovjednik sa /svim orunicima poe na postajno podruje u pravcu mjesta Kerestinca jer da su iz logora poslije pobune t. j. razoruanja policijske strae pobjegli komuni stiki pobunjenici. Prema gornjoj zapovjedi uputila seje ophodnja stoerni narednik uro Paveli, vodnik Josip Plea, akovi Ivan, razvodnik Mikovi Janko, Tomo Vodopija, Kovaevi Stjepan i pokusni orunik Ivan Skulec u umu t. zv. Lipine u pravcu Kerestinca te tako pretraujui umu uspjelo je ophodnji istog dana oko 8 sati nedaleko od sela Butkovi Breg, opina Sv. Nedjelja, uhvatiti Antuna Pelin iz Zagreba, kao jataka odbjeglih komunista, te je prigodom pretresa kod istog naen jedan vojniki samokres poluautomatski K. N. sa 8 naboja napunjen. Navedeni Antun Pelin, po zanimanju pozlatarski pomonik bez zanima nja iz Zagreba prilikom presluanja izjavio je, da se on bori za pravdu, a usput, kada je bio praen u Kerestinec vikao je seljacima koji su radili na svojim njivama, da zato rade za gospodu. Isti je predan ustakim oficirima u Kerestincu odakle je po policiji prepraen ustakoj policiji u Zagreb. Dalje, vrei pretres ume istoga dana oko 15 sati sukobila se ophodnja lijevog krila razvodnik Janko Mikovi, Tomo Vodopija i pokusni orunik Ivan Skulec u navedenoj umi, na mjestu zv. Pade sa nepoznatim licima, koji su odmah iz zasjede na orunike otvorili paljbu iz puaka i revolvera, na koju su paljbu odgovorili i orunici, tako da su se nepoznati razbjeali, koristei se

gustom umom, a na mjestu gdje je voena borba pronali :>u orunici sa ustaama koji su pridoli po svrenoj borbi raznog jela za vie osoba i vie dana, enskih haljina, veu koliinu puane municije, 3 rune bombe, jedan civilni revolver, raznog provalnikog alata, kare za sjeenje ica i veu koliinu korde za upaljivanje mina. Orunici koji su vodili borbu sa napadaima primjetili su kako preko polja u pravcu sela Domaslovca bjee dva nepoznata lica, za kojima su se dali u potjeru, a poto je bio radni dan i u polju radilo puno naroda, nisu otvorili puanu paljbu, ve su trei za istima uspjeli nakon par minuta u umi uhvatiti Kovai Dragutina, rodom iz Banja Luke, zaposlen kao radnik kod Naike u Vrapu. Imenovani je izjavio, daje poao svojoj sestri u Bovi i kada je uo pucanje daje bjeao, to je naknadno ustanovljeno, daje isti sa jo tri mukarca ijednom enskom doao u umu da saeka odbjegle komuniste i da sa istima stupe u borbu protiv organa orunitva i policije. Istoga su preuzele ustae i odvele u Kerestinec odakle je prepraen ustakoj policiji u Zagreb. Istoga dana oko 18 sati prilikom pretresa ume gdje je voena borba naiao je vodnik Josip Plea sa jednim vojnikom, ustaom Nikolom Cerovski 2 satnije 1 bojnice na jednog nepoznatog mukarca koji je bio skriven u grmu kojega su pozvali na predaju koji posluati htjeo nije, ve je poeo pipati po depovima nato su mu poviknuli ruke u vis i kad ovo uiniti htjeo nije, isti su pripucali na njega tako da je isti pogoen sa 4 naboja. Poslije toga isti su pregledali mukarca, i ustanovili da je to enska osoba obuena u muko odijelo1 i kod iste pronaeno 20 pitoljskih naboja za vojniki revolver, doim drugih stvari po kojima bi se mogao ustanoviti indentitet iste nije naeno, ve je naknadno ustanovljeno, daje imenovana dana 13. po noi pola u navedenu umu sa Antunom Pelin, Kovaevi Dragutinom i Brnad Zoltanom sa raznim orujem i eksplozivom, da po ugovorenom saekaju u umi odbjegle komuniste i da sa istim povedu borbu protiv organa. Pomenuta enska, dana 15. sprnja sahranjena je u groblju u Sv. Nedjelji po odobrenju upske vlasti. Oko 15. srpnja uspjelo je napred navedenoj ophodnji, da u blizini sela Hrastine uhvati najopasnijeg lana komunistu kao jataka kerestinakih pobunjenika Bmada Zoltana rodom iz Maarske, koji je /nakon/ duljeg ispitivanja izjavio da je on komunista i da se bori, za radniko pravo i da je dana 13 srpnja u drutvu sa Antunom Pelin, Kovai Dragutinom sa jo jednim nepoznatim mukarcem i enskom poli u Kerestinec, da oslobode kerestinake komuniste, pa da su tako doli u navedenu umu gdje su zakopali 2 vojnike puke i 4 kutije eksploziva sa kojim su imali dizati dravne objekte. Isti je predan ustakoj policiji u Zagreb. Dana 16. srpnja t.g. nalazile su se obhodnje ove postaje na postajnoni kotaru u blizini sela Klada odakle je rodom Klei Ivan odbjegli komunista iz Kerestinca, koji je vidio da na nikakovi nain ne moe pobjei, isti seje u 8 sati sam javio napred navedenoj obhodnji, sa izjavom, daje on lan od odbjeglih

komunista iz logora Keresinec. Daljnjim ispitivanjem isti je izjavio, da on nije bio umjean u organizaciju za bjeanje, ve, daje u noi 13. ov. mj. oko 24 sata uo neko pucanje, a potom da je netko od komunista doao u njihovu sobu i viknuo bjeite svi nato je on obukao odijelo i pobjegao u polje, tako, da seje sa jo 27 komunista odijelio od grupe i pobjegao u Kerestineku umu, potom kada je 14. uo pucanje u pomenutoj umi, da se je sa jo 2 druga odvojio od grupe i pobjegao u pravcu sela Sv. Martin gdje je pokraj ume sjeo, a potom zaspao, nato su ga ova dvojica ostavili, a on daje tek 16. ujutro stigao u selo Klade, i odmah se prijavio. Daljnjim ispitivanjem izjavio je, daje prije tri dana bjegstva iao od sobe do sobe u kojoj su bili smjeteni komunisti-komunista Budak Divko i svakoga ispitivao tko ima koga kod kue za izdravanje, pa kako se iz svega napred navedenog vidi, daje Klei bio lan sa lica koji su organizirali bjegstvo, te se tim vie utvruje to je imenovani bio obuen u svoje odijelo i daje za bjegstvo znao, jer se po svemu moe zakljuiti, poto su neki komunisti pobjegli samo u veu, a dotini je imao vremena da se potpuno obue. Prigodom voenja borbe sa odbjeglim komunistima od strane napred navedene ophodnje ispucano je 53 naboja. Prednji izvjetaj podnosim prema zapovjedi krilnog zapovjednitva. Zapovjednik postaje stoerni narednik uro Paveli, v.r. MP.2 Original, strojopis Sign., AH, KOS Prs, 176/1941
1 Odnosi se to na Katu Dumbovi. 2 Zaprimni peat: Kotarska oblast Samobor, 18. VII 1941.

1941, srpanj 19. Vukovina

74

Iz izvjetaja Opinskog poglavarstva Vukovina Kotarskoj oblasti u Velikoj Gorici politikoj situaciji u opini ... Najvie su sa komunizmom bili zaraeni seljani iz sela Vukovine gdje je glavni agitator bio uro Stanii koji se nalazi u zatvoru u Lepoglavi, a i drugi sumljivac Vjekoslav Stani koji nije opasan kao prvi nalazi se takoer u zatvoru kod naslova, pa e se u budue li na sve toli pogotovo na selo Vukovina posvetiti paska i svaki sumljivi sluaj odmah prijaviti... Original, strojopis Sign., AH, Kotarska oblast Velika Gorica Pov. 103/1941.

75
1941, srpanj, druga polovina Zagreb Izjava Rade Konara, sekretara CK KP Hrvatske pred komisijom CK KP Jugoslavije u vezi sluaja Vazduh

22. VI, na dan napada njemakog faizma na SSSR nalazio sam se u SI. Brodu gdje je odravana okruna konferencija. im sam uo za napad, odmah sam prvim vozom krenuo u Zagreb. Stigao sam ujutro 23. VI naao sam se s drugovima odmah, i odrana je sjednica rukovodstva.1 Raspravljali smo nastaloj situaciji i proglasu2 koji je ve dat u tampu, a koji smo neto izmijenili unosei u njega konkretne zadatke ta treba da se radi (vidi zajedniku izjavu). Na toj sjednici reeno mije da su se na dan napada nali sa Vazduhom3 ilja4 i Vlada .5 pitajui ga da lije neto od djeda6 (stiglo) u vezi s napadom, poto prvi dan nita nije dolo, menije dat zadatak da seja stavim u vezu sa ovekom iz vazduha i im doe neto od djeda da nam izravno urui, kako bi se znali ravnati i saznati stav djeda po napadu njemakog faizma na SSSR. 23. VI trebao sam se poslije ponoi nai sa Vazduhom, no kako sam ja zakasnio a on nije imao vremena ekati nismo se nali, ali je rekao oferu7 da jo nita nije dobio od djeda. 24. VI naao sam se sa Vazduhom, rekao mije da je neto primio od djeda ali da ne moe proitati, da je izgleda pogreno poslano, ono to je valjda trebalo za drugu zemlju poslano je nama. Tom prilikom alio mi se da mu ne valja stan gdje radi i da bi trebao kuu kupiti, ali da nema novaca. Ja sam mu rekao, ako je kua neophodno potrebna da emo nai novaca. Tom prilikom rekao sam mu da moramo javiti Starom8 da li moemo dati novac. On je rekao daje stvar hitna i da nema vremena ekati na odgovor Starog, a da ve Stari zna da treba kua, ja sam pristao da naemo novac. Traio je tada oko 500.000. Razgovarali smo i nastaloj situaciji, rekao sam mu ta smo zakljuili na naoj sjednici, on se slagao s naim zakljucima. Tom prilikom alio sam mu se kako nemamo eksploziva za dizanje pruga, ali da emo i bez eksploziva pokuati baciti koji vlak iz tranica time to emo slati ljude na prugu s kljuevima da rarafe ine i da ih razmaknu, da bi se vlak survao. Napominjem ovo da Vazduh danas tvrdi da sam mu ja tom prilikom rekao da smo ve poslali ljude na teren s kljuevima i da sam ga tada prevario, meutim, to nije tano, ja sam mu rekao kao to sam naprijed naveo, ne da smo poslali ve da mislimo slati ljude s kljuevima na teren. 25. VI opet sam se sastao sa Vazduhom po pitanju novca za kuu i po poruci koju smo ekali od djeda. Ja sam rekao Vazduhu da moemo skupiti svega 400.000, raunajui tu novac ae J.9 koji je bio kod iljei 120 hiljada to

sam znao da ima drugarica Starog,10 jer smo ih mijenjali kad su hiljadarke mijenjane. Rekao sam tada Vazduhu da ako dademo taj novac, onda ostajemo bez iega. Sloili smo se da on nae jeftiniju kuu i daje odmah zakapari, a ja da nabavim novac. Toga dana tj. 25. VI jo nije bila stigla poruka od Djeda. 26. VI doao sam kod ofera, on mije rekao daje bio Vazduh, da mu je rekao da je poruka dola od djeda, ali da je poslao preko redovite veze, tj. preko djevojke koja dri vezu s njim a ova dalje sa iljom. Ja sam rekao dobro i pitao ta je rekao, da lije naao kuu i je li to rekao za novac. ofer je odgovorio da kuu jo trai. Ja sam otiao od ofera i potraio ilju da uzmem poruku od djeda, meutim poruka nije do ilje jo dola, jer drugarica koja dri vezu nije toga dana bila u Zagrebu. Pokuali smo i bez nje da doemo do poruke ali nismo uspjeli, tako da smo tek sutradan primili poruku od djeda. Iz naprijed iznesenog vidi se da je moj odnos sa Vazduhom bio najbolji, da sam mu bio spreman dati na svoju odgovornost 34 stotine hiljada dinara. 29. VI (ne znam tono) doao sam kod ofera, on me je doekao s rijeima dobro da si doao, pitao sam ga zato, rekao mije daje bio Vazduh i daje rekao da se ovdje nalazi tehniko lice Kominterne, da je pitao zato nema akcija i da je to sabotaa s nae strane, da se ne nateemo i ne ekamo da nas Sovjetski Savez oslobodi, daje rekao da ako u roku od 24 sata ne ponu akcije, da e biti smijenjen itav CKKPH. Ja sam se nervirao, jer sam iz daljeg razgovora sa oferom vidio da se ne radi nikakvom tehnikom licu Kominterne, ve daje to Vazduh sam rekao. Ja sam onako ljut poslao Vazduha u ...... i rekao neka on gleda svoj posao, da dri redovitu vezu, a da mi ima mo svoj CK KPJ koji e nas pozvati na odgovornost i smijeniti ako nae za potrebno. Bio sam oajno ljut na Vazduha zbog ovakvog istupa koji je nedrugarski, a naroito zato to meni nije lino, ili doao na sjednicu foruma pa s nama razgovarao stvarima, jer bi ga mi primili kao i svakoga tko bi nam doao da nam iskreno pomogne. Tom prilikom u razgovoru sa oferom rekao sam da ja od Vazduha neu da primam nikakve direktive, niti uope hou s njim da razgovaram, da ja ne priznajem nikakvo tehniko lice Kominterne koje na ovakav nain saobraa s nama, a da Vazduh koji dri vezu sa djedom, ako hoe neka nam preko redovite veze koju je Stari uspostavio dostavi sve poruke od djeda, mi emo ih primiti i sprovoditi. Na kraju razgovora, kad sam se malo ohladio, rekao sam oferu da mu ne kae da sam ga poslao u k...., meutim kasnije se ispostavilo da mu je ofer rekao ne samo to, nego je ak lagao poneke stvari i izvjesno, koje ja uope nisam rekao. Sutradan saopio sam sekretarijatu poruku tehnikog lica Kl, mi smo svi osudili takav nedrugarski istup Vazduha. Nakon dva dana otiao sam kod ofera da uzmem moju tanu koja je bila kod njega, on mije tada predao pismo za au Hn od Vazduha. Pogledao sam pismo, kad sam ga proitao neto mi se od muke u elucu okrenulo, ali tada oferu nisam nita rekao. Pismo sam proitao na zajednici ae H, osudili smo ponovo ovakav postupak i rijeili da poaljemo

to pismo ai J. da poduzme potrebne mjere protiv Vazduha i njegovih postupaka. Poslije ultimatuma i pisma koje smo dobili preko ofera sa Vazduhom smo prekinuli vezu, tj. on nije vie preko ofera nita slao niti poruivao, samo nam je preko redovite veze dostavljao poruke od djeda koje su stizale. 13. VII vidio sam se sa Vazduhom prvi put otkako smo se rastali 25. VI. Jasno, rastali smo se 25. VI lijepo i drugarski, ali bogami 13. VII priznajem da sam ga dumanski gledao, ne lino radi sebe nego radi toga to sam vidio da radi prljavu, nedrugarsku i tetoinsku rabotu prema naoj partiji. Na toj sjednici od 13. VII12 vodila se una diskusija, ja sam prvi istupio otro protiv takvog postupka koji je on napravio, i ostali drugovi su se sloili sa mnom, tj. i oni su otro kritikovali taj postupak, samo je Vlada Bak,13 tako neodreeno istupio. Zakljuke te sjednice vidi u zajednikoj izjavi. Na tom sastanku bilo je zakljueno da ja i Vazduh odemo na sjednicu MK, da on pozove, tj. kae mjesnom komitetu da smo se sporazumjeli i da opet primaju direktive od starog rukovodstva. Poslije rastanka od 13. VII, tj. sutradan sastali smo se mi iz operativnog rukovodstva14 i sloili se da ja istupim na sjednici MK i protiv Vazduha i protiv MK. Na sjednici od 15. VII15 poslije poziva Vazduha MK da je stvar ureena s nama, tj. ranijim rukovodstvom, kako je on rekao, ja sam uzeo rije i tamo u prisustvu Vazduha osvrnuo se samokritiki na rad i nastojanja ae H, ali sam otro napao i Vazduha i MK zbog ovakvog naina kako su oni postupili. Rekao sam daje takav nain mogao da napravi razdor u naoj partiji, da je Vazduh iskoristio nau momentalnu slabost ne pitajui prave uzroke i tim svojim postupkom, mjesto pomoi napravio je jo teu situaciju. Na toj sjednici napao sam MK to su iza lea svog vieg foruma povezali se takorei sa ovjekom s ulice koga nisu poznavali, a naroito nisu smjeli to napraviti kad im je on iznosio optube protiv foruma, za koje im nije davao nikakvih dokaza, a za koje su oni znali i sami da ne odgovaraju istini, jer znaju da smo mi nastojali svim silama da se im prije prie izvoenju akcija, a naroito to su primili optubu protiv nas da smo sumnjivi, kad im on ama ba nije konkretno nita dao na emu bi ta sumnja bila osnovana. Rekao sam im da sad sami treba da uvide to su napravili i s kakvim su se ovjekom povezali iza lea svog vieg foruma. On vam je prije 2 dana govorio da su u forumu izdajice radnike klase, saboteri i sumnjivi ljudi, a danas vas poziva da s tim istim ljudima dalje radite. Drugovi iz MK motivirali su svoj postupak time to im je drug sekretar MK rekao da pozna druga koga je doveo na sjednicu i daje on predstavnik Kl. Pored toga drugovi iz MK opravdali su svoj postupak, davali izjave da se zbilja nisu vodile akcije krupnijeg karaktera, da nisu* ni aa H ni aa J prije napada na SSSR poduzeli potrebne pripreme, iako se vidjelo da svakog dana na stotine vagona ratnog materijala i vojnika odlazi prema granicama SSSR (ja sam im naprotiv, dokazao da to nije tono, da se nije nita poduzimalo). Dalje su iznosili jo druge neosnovane stvari i nakon diskusije od 4 sata izmeu mene sjedne i Vazduha i MK s druge strane, postavio sam pitanje MK, da li

nakon ovog svega priznaju i dalje au H za svoj vii forum i da li e se samo od njega primati direktive i prekinuti sve druge veze. Svi su jednoglasno izjavili da to primaju, tj. da priznaju au H za svoj vii forum. Vazduh je dodao, s tim da mi tj. operativno rukovodstvo suraujemo s njim, kako je to bilo utvreno 13. VII. Ja sam rekao daje to stvar operativnog rukovodstva i nii forum ne moe da diktira viem to e ovaj da radi Drugovi iz MK umijeali su se ponovo i rekli, e ne moe tako, zato se ne potuje odluka koja je donesena. Ja sam im rekao da je odluka donesena, jer smo je sami traili, da je korisna za nau partiju i da emo se drati nje dok smatramo daje korisno, a da nikako ne moe nii forum da nam diktira kad i kako emo mijenjati te odluke. Diskusija se opet nastavila, vidio sam da drugovi iz MK uviaju svoju greku, ali da jo uvijek nisu spremni da je priznaju i sasvim da prekinu sa Vazduhom. Postavio sam drugovima iz MK na kraju sjednice, da li svoje priznanje tj. daljnju suradnju s aom H povezuju s kakvim uslovom, oni mi na to nisu jasno odgovorili a i sam Vazduh, po mom miljenju, bio je ve naisto daje napravio veliku glupost, pa nije ni traio kao u poetku sjednice, da mi moramo obavezno s njim suraivati. To se vidjelo iz toga to je mene na kraju sjednice pitao kako e on saznati kada neto doe od ae J. Ja sam mu rekao da u ga povezati s Vladom . i on e ga obavijestiti, da ja ne mogu jer da idem na put. On se sloio. Dakle, rezultat te sjednice bio je taj: 1) Vazduh se raskrinkao sa svojim sumnjienjima protiv nas, 2) drugovi iz MK prekinuli su veze s njim i opet stupili s nama u normalan odnos, 3) MK je uvidio svoju greku, ali je ni tada nije htio otvoreno priznati, 4) poslije te sjednice nije prijetila nikakva opasnost da bi moglo doi u zagrebakoj organizaciji do onoga do ega je moglo doi prije te sjednice. to se tie sumnjienja mene kao sumnjivog tipa, preputam da istraga utvrdi koliko je ta sumnja bila opravdana, a isto tako preputam drugovima koji me poznaju iz zajednikog rada i uope mog rada u partiji, da kau tome svoju rije. Moram samo neke stvari da napomenem koje se uzimaju kao argument da sam sumnjiv. Tako na primjer, sumnjii mese zato to je Talijan16 pao, kada je doao sa Suaka u januaru mjesecu. Ja sam, drugovi, tono vama iznio kako je ta stvar bila. Nije tono ono to mi se danas podmee, da sam ja Talijana povezao s provokatorom, nego je tono da su mene lanovi nae partije na Suaku povezali s drugovima iz Rijeke, a ovi su kasnije sa Rijeke mene i Talijana povezali s provokatorom tj. onim ovjekom koji je Talijana vodio u Zagreb. Nismo samo ja i Talijan nasjeli, nego su i oni ljudi sa Rijeke nasjeli koji su nam preporuili toga ovjeka kao dobrog, njih 60 i danas jo nalazi se u zatvoru. A to ja nisam pao, to je zato to ovaj ovjek ispoetka, izgleda, nije bio u slubi policije, ve je to postao kasnije, a kasnije ja nisam njemu zalazio, osim jednom, poslije pada Talijana i to iznenada, tako da me nije mogao predati policiji, prevario sam ga da u doi kasnije ali nisam doao ve smo postavili strau tog dana kad sam ja trebao doi i konstatovalo se, da su me

agenti tog dana ekali u kui i pred kuom tog ovjeka. Priznajem da smo tamo nasjeli, ali isto tako kriv je i Talijan, to je tamo iao spavati kad smo se dogovorili da ne ide tamo. Ali ipak, smatrao sam da i ja snosim jedan dio krivice za njegov pad, to me je stalno peklo i kada sam saznao da se nalazi u Kerestincu, sam sam lino uspostavio vezu s drugovima iznutra, traio njihovo miljenje njegovom spasavanju, dao svoj prijedlog koji se primio i koji je uspio. Sumnjii me se danas zbog uea u njegovom spasavanju i to zato to nisam* kad je on luaki pojurio u auto gledao u njega, ve sam gledao okolo. Ja mislim da svaki pametan i razuman ovjek zna da sam opravdano gledao okolo pazei da lije tko vidio kad je on onako naglo paniki uletio u auto. Ovo mije naroito teko kad to kae Talijan, koji je sam napravio greku tim svojim nesnalaenjem, a isto tako i ofer17 je napravio glupost, to se nije drao naeg dogovora i prekrio gaje bez ikakvog razloga, ostavivi mene i drugaricu koja je s nama ila, u Kerestincu. Da seje sluajno neto primijetilo nastradao bih i ja i drugarica. Iz ovoga se vidi da ljudi svoje greke prebacuju na drugoga i pritom jo ti za njega izlae i svoj ivot, a on tebe za to sumnjii kao sumnjiva tipa. Sumnjii me se i zato, da sam se povezao s nekakvim Antonovom18 i da sam pod njegovim utjecajem. Iz zajednikog pisma vidi se da gaja uope nisam poznavao, ve da me je Fati19 s njim povezao. On je, taj Antonov, napadao Starog i partiju da se gaje sabotiralo, pa sam rekao Vladi p. kad je poao u Beograd da to javi Starom to je Vlada i uinio. Sumnjiv sam i zato to sam. kad sam posjeivao drugaricu Starog dok je bila u bolnici na poroaju, gledao njenu bolesniku listu to je visjela na krevetu jer sam htio saznati njeno ime. Napominjem da sam znao ime od drugarice Starog jo prije godinu dana, a i sam mije ofer rekao, onog dana kad sam joj poao u posjetu, njeno ime, jer je mislio da ne znam, da bih je naao u bolnici jer nismo znali gdje se nalazi, tj. u kojoj sobi. Ovdje mije naroito ao na drugaricu Starog, koja me je poznavala i znala jako dobro moj odnos sa Starim i uope s familijom20. Ove navedene i druge stvari jasno govore za kakve se stvari moe sumnjiiti ovjeka i zbog toga napraviti u familiji razdor i zloinaku rabotu. Brka21 Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/161.
Odnosi se to na sjednicu Centralnog komiteta KP Hrvatske. Vidi dokument br. 35. 3 Josip Kopini 4 Pavle Pap 5 Vladimir Popovi 6 Komunistika internacionala 7 Branko Maleevi 8 Josip Broz Tito 9 Centralni komitet Komunistike partije Jugoslavije
2 1

10 Herta Haas 11 Centralni komitet Komunistike partije Hrvatske 12 Odnosi se to na sjednicu CK KPH 13 Vladimir Bakari 14 Operativno rukovodstvo Hrvatske sainjavali su Vladimir Popovi, Rade Konar i

Andrija Hebrang.
15 Odnosi se to na sjednicu Mjesnog komiteta KPH Zagreb. 16 Rigoleto Martini, jedan od sekretara CK KP Italije, uhapen u Zagrebu 12. sijenja

1941. godine.
17 Branko Maleevi 18 Ivan Srebrnjak 19 Andrija Hebrang 20 Partija 21 Rade Konar

76
1941, srpanj 21. Rakov Potok Izvjetaj Orunike postaje Rakov Potok Kotarskoj oblasti Samobor hvatanju komunista Stjepana eremeta, bjegunca iz logora Kerestinec

Orunika postaja Rakov Potok Broj 454 19. srpnja 1941. godine Stjepan eremet, iz Bihaa komunista uhvaen izveuje KOTARSKOJ OBLASTI Samobor 18. srpnja 1941. godine, u 22.30 sati, pronaen je komunista, Stjepan eremet, iz Bihaa, ininjer, koji je pobegao nou 13. srpnja 1941 godine, iz Kerestinca, sa ostalim odbeglim komunistima. Ispitant izjavio: da se on krio po umi u okolini Rakovog Potoka za sve vreme svog begstva i daje sam bio u umi, i daje bio gladan, te daje radi toga doao u selo Rakov Potok da trai kruva, gdje je odmah bio i uhvaen. Uhvaeni komunista istoga dana predveden je Ravnateljstvu Ustakog redarstva u Zagrebu. Zapovjednik postaje strametar Ivan Ivevi, v.r. Original, strojopis Sign., AH, KOS, Prs. 176/1941.

77
1941, srpanj 21. Zagreb Iz izvjetaja zapovjednika kopnene vojske Zapovjednitvu vojske i Mini starstvu domobranstva NDH unutranjim i vanjskim vojnopolitikimprilikama od 10. do 20. srpnja 1941. godine

...Komunisti: - Iako je stroga mjera protiv komunista primjenjena, opaa se neki njihov pokret i stalno ire svoju promibu meu ostale nezadovoljne slojeve naroda, a koji su svakako potpomognuti od strane idova. ...Sabotaa: U noi 6/7 o.mj. oko 11 sati nepoznato lice prerezalo je brzojavnu i eljeznikog voda icu, koja vee Zagreb-Ozalj.1 ... 14. srpnja oko 1 sat izvren je atentat na eljeznikoj pruzi izmeu Lekenika-Turopolja.2 ...14. srpnja izmeu 12 sata pobunili su se komunisti u zatvoru Kerestinec3 i njih 7080 napali na strau, ranili jednog straara, drugi dio strae razoruali i uzeli 14 puaka, 23 pukomitraljeza i 30 bombi, koji su poslije razbjegli u nepoznatom pravcu. Potjera je upuena na sve pravce za istima. 15/16. srpnja oko 1,40 sati bacilo je nepoznato4 lice na kamaru mjesnog vojnog senjaka u Vrapu bombu, od koje su izgorjele dvije kamare sijena. Ovo je sjeno vlasnitvo njemakog vojnog orara. Razbjeani komunisti iz Kerestinca; pravci zatvoreni i odposlata je za istima potjera, u potjeri za komunistima u okolici s. Obre ubijeno je 8 i 10 ivih uhvaeno. Iz Jastrebarskog javljeno, da je 1 komunista ubijen, a 2 su iva uhvaena. Isto tako javljeno iz Podsuseda, da je 1 ubijen i 1 iv uhvaen. - Kod Stupnike ume ubijeno je 8 i 12 ivih uhvaeno komunista. Od naih potjernih odjelenja nije ni jedan ubijen niti ranjen...

Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, kut 84, reg. br.

24/45 i 6.

1 Sabotau su izvrile udarne grupe lanova KP i SKOJ-a iz Karlovca, presjekavi ice koje iz grada vode prema Zagrebu, Splitu i Ljubljani (preko Ozlja). 2 Tu i jo jednu diverziju, iste noi na istoj dionici, izvrio je Sisaki NOP 3 Vidi dokument br. 61, 62, 66, 68, 70 i 73. 4 Sijeno je zapalio Ivo Gluhak.

odred.

78
1941, srpanj 22. Sisak Obavijest u sisakim Hrvatskim novinama pogibiji komunista Ivana Lasica i Ivana Ogulinca u umi Kaptolska Tiina

Ubijeni komunisti u umi Kapt. Tiina. Danas prije podne ubijeni su po orunicima u umi u Kaptolskoj Tiini komunisti koji se nalaze u bjeanju naoruani i to Ogulinac Ivan iz abna i Lasi Ivan iz Odre. 1 Hrvatske novine, Sisak, 22. VII 1941.
1 U prvom napadu ustaa na Sisaki NOP odred 22. VII 1941. oko 500 ustaa iznenadilo je borce koji su boravili u abenskim umama smjeteni u dva logora. Ustae su naili na logor u kojem je bila vea grupa boraca. Dolo je do borbe u kojoj su poginuli Ivo Lasi i Ivo Ogulinac. Ta grupa boraca povukla se u sela Jeevo i Presekovo u dugoselskom kotaru. Ustae nisu naili na logor u kojem je bilo rukovodstvo. Poslije nekoliko dana rukovodstvo Odreda na elu s Vla dom Janiem Capom, preko Siska, uspostavilo je vezu s komunistima s lijeve strane Save i ta se grupa prebacila u umu Brezovica. Na pokuaju uspostavljanja te veze ustae su uhapsile Nadu Dimiu Sisku 4. VIII 1941. i sproveli je u Zagreb, gdje je zagrebaka partijska organizacija orga nizirala njen uspjean bijeg iz bolnice Sveti duh 11. IX 1941. godine. Poslije toga Nada Dimi odlazi na Kordun. Ponovo je uhapena kao lan Okrunog komiteta KPH Karlovac 4. XII. Ubile su je ustae u logoru Stara Gradika 23. III 1942. godine. Proglaena je za narodnog he roja.

79
1941, srpanj 22. Sisak Obavijest u sisakim Hrvatskim novinama strijeljanju est skojevca u Sisku est 1 komunista streljano u Sisku. Sisak 22. srpnja. Osudom pokretnog prijekog suda osueno je na smrt sedam sisakih komunista. Milou Poglavnika pomilovanje Aleksandar Ladui, star 19 godina, na 20 godina teke tamnice. Osuda je izvrena nad osuenima u 7,15 sati. Pokretni prijeki sud zasijeda dalje.
Hrvatske novine, Sisak, 22. VII 1941.

Tada su strijeljani slijedei skojevci: a) Antun avrak b) Ivan Draenovi c) uro ulaj d) ivko Mihaljevi e) Josip Roankovi, sekretar MK SKOJ-a Sisak 0 Branko Vuleti

80
1941, srpanj 22. Zagreb Obavijest u novinama Hrvatski narod akciji palenja Sokolskog sta diona u Zagrebu

Uslijed vatre koja je nedavno buknula na Sveticama,1 nagorilo je mnogo drvene grae, koja se vie ne moe upotrebljavati u graevne svrhe, ve samo za gorivo. Gradonaelnik Ivan Werner je donio odluku, da se ova nagorjela drvena graa pokloni najsiromanijim naim sugraanima, pa je u tom smislu dao nalog gradskom socijalnom odsjeku, da drvenu grau podijeli siromasima grada Zagreba. Ova e se razdioba izvriti u ponedeljak.

Hrvatski narod, 24. VII 1941.

1 Akciju palenja stadiona 22. VII 1941. izvrila je omladinska udarna grupa (Kreo Raki, Gvozden Budak, Radovan Beli, Stjepan Mlinari, Boris Triglavanin i Ljubo ari) u treem pokuaju.

81
1941, srpanj 22. Zagreb Zabiljeka s podacima Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku u Za grebu smrti bjegunaca iz Kerestinca Stjepana Vlaheka i Andrije aje

Danas dne 22. VII 1941. god. u 11 sati i 30 minuta dopremljena je u Institut za sudsku medicinu ljeina nepoznatog mukarca, oko 40 god. starog po Kotarskom lijeniku dr. Dokalu iz Podbreja kraj Zagreba. Na brzoglasni upit sa strane ovoga Instituta javio je dr. Dokal slijedee: 22. VII 1941. god. u 7 sati ujutro obilazio je kue u Podbreju detektiv

zagrebakog redarstvenog ravnateljstva i traio vojnika odijela. U jednoj kui vidio je u sobi dvojicu mukaraca koji kad su ga ugledali unuli su i Vlahek Stjepan pucao je iz revolvera u svoga prijatelja1 a zatim je ispalio sebi metak u glavu. Metak je zaostao u glavi.2 Navodno se radi zatoenicima koji su pobjegli iz Kerestinca. PODATKE PRIMIO dne 22. VII. 1941. u 11.30 sati

Dr. IVAN PAVLETI3

Naknadno saznao je, da se drugi ranjenik nalazi u bolnici Milosrdnih sestara, kako je to na upit ista bolnica javila. Dr. Ivan Pavleti Na upit g. profesora dne 22. VII 41. u 18 sati javio je predsjednik Kotarske oblasti Zagreb da se pokojnik zove Vlahek Stjepan, po zanimanju postolar, te da je bjegunac iz Kerestinca.

Original, strojopis i rukopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku ZagrebSalata, Sekcioni protokol 2072/230 i 2073/2311941.
Andrija aja Umro u bolnici poslije nekoliko sati 22. VII 1941. godine. 3 Suradnik NOP-a. Uhapsile ga ustae 1941. godine i odvele u logor Jasenovac odakleje zamijenjen. Do kraja rata nalazi se u jedinicama NOV-a kao vojni lijenik.
2 1

82
1941, srpanj 23. Zagreb Okrunica Ravnateljstva ustakog redarstva NDH upuena velikim upa ma pritvaranju i otpremanju u logore Srba, idova i komunista

RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE U ZAGREBU Broj: tajni: 1/1941. Predmet: Pritvaranje i otpremanje u zbiralite, Srba i idova-komunista-okrunica Zagreb, dana 23. srpnja 1941.

OSOBNO! UPAMA 1-22 USTAKOM POVJERENSTVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU-SARAJEVO-G. FRANCETI Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odiedbu podrunom Redarstve nom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustakog redarstva u koliko su ve takova osnovana u sjeditima upa, predstojnitvima redarstva i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najurnije izvri pritvaranje svih idova i Srba-pravoslavaca, koji su bili poznati ve kao komunisti, bilo pak da su i malo sumljivi, da su skloni tome pokretu. Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista katolike ili muslimanske vjeroispovjesti, kao i drugih time, da se pridre do daljnjega u pritvoru, dok Srbe i idove ima se smjesta odpremati u zbiralite (konc. logor) Gospi. uspjehu te broju otpremljenih odnosno pritvorenih osoba valja urno podnijeti neposredan kratak izvjetaj sa osobnim podacima (prezime, ime, zanimanje te odakle je) pozivom na broj gornji. ZA DOM SPREMNI! RAVNATELJ USTAKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE: CEROVSKI 1 v.r. M.P.Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, kut. 89, br. 31/71.

2 Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska

Ravnateljstvo ustakog redarstva

1 Boo

1941, srpanj 23. Ludbreg Obavijest Ustakog logora Ludbreg Velikoj upi Zagorje otpremanju u logore 22. VII 1941. godine 29 idova i 26 Srba uz popis istih

HRVATSKI USTAKI LOGOR LUDBREG Na Broj: V.Taj 50, 51/1941. god.

VELIKOJ UPI ZAGORJE Varadin Temeljem odredbe Ravnateljstva Ustakog redarstva Velike upe u Varadinu, otpremljeno je dana 22. srpnja 1941. god. 29 idova i 26 pravoslavaca, te Vam odnosni popis prilaemo. ZA DOM SPREMNI! U Ludbregu dne 23. srpnja 1941. god. Logornik: J1 Markovi M.P.2 HRVATSKI USTAKI LOGOR LUDBREG Broj: V.Taj 50/1941. god. Popis idova 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 15. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. Maks ajer, Irna ajer Ignac Gros Hermina Gros Josipa Gros Rudolf Apler, Blanka Apler Zdenka Apler Vera Apler Helena Kohn, Samuel Weis Marijan Weis Vilma Weis Mira Weis, Ljerka Weis, Giza Vrani Zlatko Weinreber Zora Weinreber Mira Weinreber Stanka Weinreber Elza ajer Miroslav ajer Nada ajer Mavro Satler, roen 1872. u Ludbregu 1897. u M. Bukovcu 1869. u Koprivnici 1881. u Bjelovaru 1920. u Ludbregu 1894. u Varadinu 1905. u Ludbregu 1926. u Zagrebu 1931. u Ludbregu 1875. u D. Lendavi 1882. u Kominu 1918. u Ludbregu 1883. u Zajezdi 1913. u Ludbregu 1920. u Ludbregu 1895. u Boou 1896. u Ludbregu 1905. u Vojnom Kriu 1926. u Ludbregu 1932. u Ludbregu 1894. u Koprivnici 1922. u Ludbregu 1926. u Ludbregu 1886. u Leskovcu

roena //

25. Pavla Satler, 26. Jakob ajer 27. Berta ajer 28. Vilma ajer 29. Jakob Hirson U Ludbregu, dne 23. srpnja 1941. god. M.P. HRVATSKI USTAKI LOGOR LUDBREG Broj: V. Taj 51/1941. god. Popis pravoslavaca

1892. u Ivancu 1882. u Ludbregu 1890. u Ludbregu 1887. u Lepoglavi 1901. u Ludbregu Logornik: J. Markovi

2. Mijo Jagodi 3. Mijo Kovaevi 4. Duan Jagodi 5. Velko ajatovi 6. Velko Popovi 7. Milo Brui 8. Slavko Jagodi 9. Boro Jagodi 10. Pero Kovaevi 11. Milo Jankovi 12. Srpko Popovi 13. Veselin Jagodi 14. Nikola Popovi 15. Duan Popovi 16. Tomo Kovaevi 17. Duan Vitanovi 18. Vlado Gjuraevi 19. Nikola Kovaevi 20. Uro Popovi 21. Gjuro Savi 22. Tomo Gjuraevi 23. Stevo Kovaevi 24. Svetozar Kovaevi 25. Jovo ei 26. Nikola Kovaevi
U Ludbregu, dne 23. srpnja 1941. god.

1. Jovo Popovi

roen

1885. u ukovcu 1882. u Torecu 1902. u ukovcu 1909. u Torecu 1916. u ukovcu 1920. u Torecu 1924. u ukovcu 1914. u Torecu 1919. u ukovcu 1903. u Torecu 1912. u Segovini 1896. u ukovcu 1914. u Torecu 1907. u ukovcu 1897. u Torecu 1899. u ukovcu 1922. u Torecu 1922. u Torecu 1924. u Torecu 1887. u ukovcu 1883. u ukovcu 1889. u Torecu 1921. u Torecu 1923. u ukovcu 1897. u Stare Plavnice 1882. u Rasinji Logornik: J. Markovi

Original, strojopis

Sign., AH, VZ, kut. 2176, V. T. br. 53/41.

1 2

Jozo Okrugli peat: Hrvatski ustaki logor Ludbreg

84
1941. srpanj 24. Karlovac Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju komunista ozaljske partijske organizacije.

Nezavisna Drava Hrvatska Ministarstvo unutranjih poslova OGLAS Uslijed uestalih komunistikih agitacija u Karlovcu i okolici povedenom redarstvenom istragom ustanovljeni su poinitelji. Pokretni prijeki sud nakon provedene rasprave ustanovivi krivnju optuenih osudio je danas na kaznu smrti strijeljanjem: Janko Cukina. rimo-katolike vjere, 19 godina star Petar Jakovi, pravoslavne vjere, 20 godina star Zlatko Brajkovi, rimo-katolike vjere, 21 godinu star Pavao Pavli, rimo-katolike vjere, 24 godine star Franjo Blaina, rimo-katolike vjere, 32 godine star Stjepan Novosel, rimo-katolike vjere, 34 godine star Simo Jakovi, pravoslavne vjere, 36 godina star Smrtna kazna izvrena je u zakonski odreenom roku nakon proglaenja.1 Ministarstvo Unutranjih Poslova Karlovac, 24. srpnja 1941. broj 11457-41. Original, plakat, tisak Sign., HAK, Plakati 1941., neregistrirano. M. Beki, I. Butkovi i S. Goldstein, Okrug Karlovac 1941, Zagreb 1965, str. 312.
1

Pali revolucionari, osim Pavla Pavlia, pripadali su ozaljskoj partijskoj organizaciji.

85
1941, srpanj 26.
Garenica

Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH upuivanju 15 Srba s podruja kotara u logor Gospi

KOTARSKA OBLAST U GARESNICI Broj: 86 Pr. 1941. Garenica, dne 26. srpnja 1941.

Predmet: Zdjelar Lazo i dr. upuivanje u koncentracioni logor RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST ZAGREB U vezi raspisa nalova broj 89921941. od 8. srpnja 1941. izvjeuje se, da su danas upueni na dispoziciju upskog redarstvenog ravnateljstva u Gospi slijedee osobe: 1) Zdjelar Lazo, gostioniar iz Garenice, 2) Dragojevi Nikola iz Popovca, 3) Cvetovi Cvijan iz Popovca, 4) Predani Joco iz Paijan, 5) Droi Stevo iz Popovca, 6) Drobac Tomo cestar iz Vukovja, 7) Zmijanac Stevo, lugar iz Vel. Brljanice, 8) Pupavac Stevo, bivi orunik iz Rogoe, 9) Kukulj Mihajlo bivi orunik iz Rogoe, 10) Vorkapi Milo iz Vukovja, 11) Zajelac Mladen uitelj iz Rogoe, 12) Kvrgi Gjuro iz Vukovja, 13) Poznanovi Dragan bivi detektiv iz Kutinice, 14) Kranjavi Duan iz aira i 15) Radoevi Mane iz Stupovae. Gore navedene osobe upuene su iz slijedeih razloga: 1) Postoje nastao sukob izmeu Njemake i Sovjetske Rusije poele su se prenositi na podruju ove oblasti razne glasine i napred navedene osobe imaju najvie udjela u tome. 2) Sve navedene osobe za prijanjih reima istakli su se kao veliko-Srbi, etnici i kao takovi mnogo su zla nanijeli Hrvatskom narodu. U interesu reda i mira na podruju ovoga kotara isti su upueni u logor Gospi. V.d. kotar, predstojnika: Dragutin Skoji v.r. MP.1 Original, strojopis Sign., Muzej Moslavine Kutina, Arhivska zbirka, 332-111 A3

1 Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Garenica

1941, srpanj 27. Zagreb

86

Pismo Vladimira Popovia i Blagoja Neovia upueno Josipu Brozu Titu izjavama Josipa Kopinia sa sastanka s njime 23. i 26. VII 1941. godine Na prvom sastanku s Vazduhom1 od 23. 7.41. Vazduh je izjavio pred N.2 i VI.3 sledee: da on, Vazduh kao opunomoenik dede4 za preuzimanje u svoje ruke formiranja novog CK KPH i kidanje sa ve naimenovanim od CK KPJ oper. ruk.5 predaje celu stvar, kako formiranje rukovodstva KPH, tako i voenje istrage po radu i sumnjienjima CK KPH od strane njega, Vazduha, i da ubudue CK KPJ odgovara za rad CK KPH tj. da mandat dobijen od dede po ovoj stvari Vazduh predaje CK KPJ. Tada mu je N. rekao daje CK KPJ u saglasnosti sa gore reenim potvrdio ve naimenovano oper. ruk. i da vodi istragu po radu tog oper. ruk. i po sumnjienju istoga Br.6 i ilje7 od strane Vazduha. Na posljednjem sastanku od 26. VII 41. u prisustvu N. i V. Vazduh je izjavio, poto mu je prethodno reeno ta je istraga utvrdila povodom rada Nac. Kom.8 i povodom sumnjienja Br. i ilje od strane Vazduha (i Tal.9) slijedee: da se vidi iz publikacija, posle 22. 7. 41. Nac. Kom. da je Nac. Kom. primao i potovao direktive dede ali usled nesnalaenja nije ih brzo sprovodio u delo, da nije koio i sabotirao sprovoenje tih direktiva, ve naprotiv. Na to su N. i V. rekli da je prema tome on Vazduh slao lane izvjetaje dedi. Meutim Vazduh na ovo nije mogao odgovoriti protivno. Povodom sumnjie nja Br. i . posle izneenog mu materijala istrage, Vazduh je izjavio da vie ne sumnja u njih dvojicu, niti u Nac. Kom. kao celinu, te se Vazduh sloio sa primedbom N. i VI. daje neosnovano sumnjiio drugove Br. i . kao i Nac. Kom. Za sve ovo on snosi odgovornost. Vazduh je izjavio pred N. i VI. da on lino snosi odgovornost za akciju Kerestinac, jer je on organizator iste u zajednici sa M.K.10 u Z(agrebu) a iza lea Nac. Kom. 27. VII 1941. N. pan. i VI. pan.

Original, rukopis Sign., Arhiv SKJ, Fond KPJ 1941/153

1 Josip Kopini
2 Blagoje Neovi 3 Vladimir Popovi 4 Komunistika internacionala 5 Operativno rukovodstvo Hrvatske 6 Rade Konar 7 Pavle Pap 8 Centralni komitet Komunistike partije Hrvatske 9 Rigoleto Martini 10 Mjesni komitet KPH Zagreb

87
1941, srpanj 29. Rakov Potok Izvjetaj Orunike postaje Rakov Potok Kotarskoj oblasti Samobor diverziji na pruzi izmeu eljeznikih stanica Horvati i Zdenina Orunika postaja Rakov Potok Broj: 535 29 srpnja 1941 godine Izvjetaj podrezanim stubovima i preseenoj ici na eljeznikoj pruzi dostavlja KOTARSKOJ OBLASTI SAMOBOR Nou izmeu 28. i 29. srpnja 1941. godine, podrezana su dva telefonska stuba i jedan podupira, na eljeznikoj pruzi ZagrebKarlovac, izmeu eljeznike straare Broj 282 i 283, izmeu eljeznike stanice Horvati i Zdenine, na kilometru 445 na mestu zvanom Kuti u umi Gavraia, na istim stubovima preseene sve ice, stubovi su prerezani sa pilom, visoko od zemlje pola metra, i oboreni uza eljezniku prugu na zemlju, saobraaj vlakova nije bio prekinut samo je bio otean saobraaj, telefonske i telegrafske veze bile su potpuno prekinute. 29. srpnja 1941. godine, odmah je otpoet rad na podizanju novih stubova, i vezivanje ice, od strane eljeznikog i potanskog osoblja, radi uspostavljanja telefonskog i telegrafskog saobraaja. Voenim izvidima od strane ove postaje za sada se nije moglo ustanoviti, niti doznati bi mogao da presee icu i preree telefonske stubove, izviaji se i nadalje vode od strane ove postaje, te u pozitivnom uspjehu izvestie se naknadno. Zapovjednik postaje narednik Ivan Ivevi. V.r. Dostavljeno: Kotarskom sudu Samobor, Zapovjednitvu I. Hrvatske orunike pukovnije, Zapo vjednitvu Krilo Zagreb i Vodnom orunikom zapovjednitvu Jastrebarsko. Original, strojopis Sign., AH, KOS, br. 2704141

88

1941, srpanj 30. Zagreb Telefonski izvjetaj Ravnateljstva dravnih eljeznica NDH Ministarstvu domobranstva eksploziji paklene maine na eljeznikoj pruzi izmeu Pod suseda i Vrapa ZAGREB 30. srpnja 1941. u 23 sata. Ravnateljstvo dravnih eljeznica inspektor Jurii javlja: Izmeu postaje Podsused Tvornica i stajalita Vrape eksplodirao pakleni stroj. teta 1 ina izbaena. Promet obustavljen. Na lice mjesta izaslan ef sekcije za odravanje pruge ing. Peri i predstojnik postaje Zagreb Sava. Primio bojnik: Jaku s. r. Original, strojopis Sign., AVI1, Fond N D H , kut. 1, reg. br. 31,15.

89
1941, srpanj 31. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva Glavnog kolodvora Zagreb Vojnom predstavni tvu dravnih eljeznica pronalasku paklene maine pod kuhinjom njemake komande na kolodvoru te poduzetim mjerama u vezi s tim ZAPOVJED. GLAVNOG KOLODVORA ZAGREB . V. T. 23 Broj:-----------1941.
D

Zagreb, 31. VII 1941. VOJNOM PREDSTAVNITVU DR. ELJEZNICA u Zagrebu 1. Javljam, da je pod kuhinjom njemake komande na kolodvoru Zagreb, koja se nalazi u jednom vagonrestaurantu, kuhar kuhinje, danas u
1

5 h jutro, naao jednu paklenu mainu u bjeloj katulji u kojoj se obino prodaju cipele. (2515 cmt). Paklena mainaje demontirana i pohranjena u njem. komandi kolodvora. tom je obavjetena mjestna policija i dola je struna komisija i pregledala mjesto, kao i samu mainu i obavila istragu. 2. Izmeu Vraba i straarnice do Podsuseda eksplodirala je oko 22 h nou, jedna bomba i otetila jednu tranicu. Promet je bio kroz 2 sata obustavljen.1 Zapovjed.iik: podpuk. Z. Jambrec2 MP.

VOJNO PREDSTAVNITVO kod Ravnateljstva hrvatskih dravnih eljeznica M.P. OPI ODSJEK V.T.br. 156 dne 31. srpnja 1941. u ZAGREBU Zapovjednitvu kopnene vojske (za prometni ured). Prednji izvjetaj zapovjednika glavnog kolodvora dostavljam na znanje. Zapovjednika kolodvora i predstojnika kolodvora upozorio sam, da se na kolodvoru poduzmu sve potrebne mjere sigurnosti i reda. Da se po policiskim organima legitimiraju sve sumnjive osobe. Da se pri izlazu i ulazu na perone obrati panja na svako lice i vre pregledi stvari koje se unose i iznose. Da u tome radu sarauju i svi eljezniki slubenici na kolodvoru. Da se svima osim zaposlenim eljezniarima na samom kolodvoru zabrani svaki pristup ili prelaz pojedinih kolosjeka i kretanje u kolodvorskom reonu. Molim da glavar za izvrenje gornjeg uini potraivanje kod policije da se ista na kolodvoru brojno pojaa. p NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO KOPNENE VOJSKE Prometni ured V. T. Pm. broj 660. U Zagrebu 1941. g. Glavar, potpukovnik: Kovaevi3

Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 340.

2 Zvonimir
3

ove dvije akcije vidi i njemaki dokument br. 97. u Zborniku VII. tom. XII, knjiga I

Vjekoslav

90
1941, srpanj Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen svim rodoljubima u Hrvatskoj da ujedinjeni u jedinstveni nacionalno-oslobodilaki front stupe u borbu protiv okupatora i njegovih pomagaa za nacionalno oslo boenje

RADNICI, SELJACI, INTELIGENCIJO I SVI DOMOLJUBI! HRVATSKI NARODE! Otkako je Njemaki faizam opet jednom vjerolomno pogazio jedan ugovor i zadanu rije i preko noi muke, podmuklo i razbojniki napao Sovjetski Savez, sve vie dolazi do izraaja porobljenost nae zemlje. Obru pljake, gladi i terora sve se vie stee oko grla naega naroda. Povrh toga je Paveli uputio javni poziv na stvaranje dobrovoljakih bandi za borbu protiv naroda SSSR-a, a njemaki je faistiki radio objavio da je i vojsku stavio faistima na raspolaganje, da bi udovoljio svojim obvezama iz trojnog pakta. I krv bi svoju trebao hrvatski narod prolijevati za interese njemakog faizma. A kakova je ta borba faizma? Faizam je napao SSSR, da bi osigurao svoje dosadanje ratne uspjehe i zadrao u ropstvu potlaene narode, koji se sve vie diu i sve vie svoje oi upiru u Sovjetski Savez, kao zatitnika porobljenih i potlaenih. Stoga ovaj muki napad nije samo napad na narode Sovjetskog Saveza, nego je uperen i protiv slobode i nezavisnosti svih naroda koji stenju pod ropstvom faizma, pa dakle i hrvatskog naroda. Zato borba Sovjetskog Saveza nije samo njegova borba, nego borba svih po faizmu potlaenih i porobljenih naroda. Borba je Sovjetskog Saveza dakle pravedna borba, nametnuti rat protiv faistikih pljakaa i okupatora, jednako kao to je i borba hrvatskog naroda za nacionalno osloboenje pravedna borba. No ovaj golemi rat golemih vojski prua priliku hrvatskom narodu, da jae povede borbu za svoje nacionalno osloboenje, i daje mu sigurnost, da e u savezu sa Crvenom armijom radnika i seljaka sigurno pobijediti svoje okupatore, faistike krvnike i njihove frankovake plaenike u Hrvatskoj.

PRISTAE HRVATSKE SELJAKE STRANKE I SAMOSTALNODEMOKRATSKE STRANKE! I vi ste za nacionalnu slobodu; za pravo naroda da sam odluuje svojom sudbinom na cijelom svom teritoriju; za bratstvo meu narodima, a protiv razbojnikih ratova i faizma. DOMOLJUBI! Krvnici, koje su okupatori postavili na nau grbau, pristali su toboe u vae ime da se kolijevka naa Dalmacija pripoji Italiji, oni raspiruju neuvenu mrnju meu narodima, koji nastavaju nau domovi nu; predaju dnevno vau muku, neophodno potrebne ivotne namirnice, vaem tlaitelju, uvode neuven teror protiv svih vas, koji ste spremni da se borite za svoje svijetle ideale; predavaju ivote vae omladine, da njihovom krvlju pokuaju podjarmiti i druge narode, da njihovom krvlju udare po glavnim snagama vae borbe. Komunistika Partija Hrvatske vas sve poziva, da se udruimo u jedinst ven nacionalno-oslobodilaki front za odlunu borbu za nae nacionalno oslo boenje, za osloboenje svih porobljenih naroda od faistikog jarma. Pri druimo se borbi slobodnih Sovjetskih naroda protiv zajednikog neprijatelja. Povedimo zajedno nepomirljivu borbu protiv faistikih krvnika i protiv svih onih koji im pomau. Postavimo kao jedini uslov za saradnju, da se nee u toj borbi ni pod kojim uvjetima i ni pod koju cijenu pomagati faizam i njegove pomonike. Neka vam ne smeta razlinost naih pogleda na svijet, nacionalna ili vjerska pripadnost prepustimo da osloboeni narod sam rijei sva ta pitanja. Zajedniki povedimo borbu protiv svih kapitulanata, malodunika i neprijatelja borbe Sovjetskog Saveza jer su to i nai neprijatelji. Ne vjerujte podloj lai naih zajednikih neprijatelja, da se Komunistika partija bori za uspostavu versajske Jugoslavije i ponovnu prevlast srpske gospode. Ne! Narod ima sam odluiti kako e ivjeti. Nakon pobjede nad faizmom, neka Hrvati, Srbi, Slovenci, Crnogorci i ostali porobljeni narodi urede svoje meusobne odnose kao ravnopravni i slobodni narodi. U naoj nas pravednoj oslobodilakoj borbi nee zaplaiti niti bjesomuni teror krvavih plaenih faistikih izdajica, niti prijeki sud. Pale su ve mnoge rtve tog pobjenjelog terora. Ovih su se dana krvavi faistiki sluge u Hrvatskoj poprskali nevinom krvlju etvorice mladih hrvatskih radnika.1 Izmrcvarili su ih do smrti da bi iznudili od njih tobonja priznanja, a onda su ih osudili na smrt. Navik ivi ki zgine poteno, a radnika klasa i narod su u svojoj borbi neslomivi. Krvnicima e uskoro narod suditi! VOJNI OBVEZNICI, VOJNICI, PODOFICIRI I OFICIRI Ne nanosite ljagu slobodoljubivom hrvatskom narodu, ne idite u dobrovoljce protiv SSSR-a. Ne odazivajte se mobilizaciji za rat protiv SSSR-a. Nedajte da vas vai krvnici upotrebe'za stvaranje kontrarevolucionarne vojske

i za borbu protiv vlastitog naroda. U koliko vas natjeraju u vojsku i u borbu, okrenite oruje protiv vaeg pravog neprijatelja. US TA E! Mnogi ste stupili u ustaki pokret, jer ste vjerovali, da ete tako izvojevati slobodu vaem narodu. Te vae osjeaje nastoje podlo iskoristiti za sluenje vaem najgorem neprijatelju, a protiv vlastitog naroda. Vrijeme je jo da se trgnete i otkaete poslunost vaem izdajici poglavniku, i da se pridruite narodnoj borbi. Budite dostojni sinovi svoga naroda, a izdajicama i njihovim trabantima sudit e gnjev narodni. HRVATSKI NARODE! Udrui sve svoje sile u sloenu borbu za osnovna narodna prava. Sprijei slonim silama pljaku u korist faistikih krvnika. Nedaj mu niti zrna ita, nedaj da prevozi ratni materijal preko nae zemlje, sprijei uee Hrvatske u banditskom napadu na slobodne narode Sovjeta. Sruimo zajedniki nametnuti nam reim Paveliev, reim nacionalne izdaje i terora. IVIO JEDINSTVENI NACIONALNO-OSLOBODILAKI FRONT! IVJELA PRAVEDNA BORBA HRVATSKOG I OSTALIH NARODA JUGOSLAVIJE! IVJELA PRAVEDNA BORBA NARODA SOVJETSKOG SAVEZA! IVJELA BRATSKA CRVENA ARMIJA! ARMIJA RADNIKA I SELJAKA! IVJELO BRATSTVO I SOLIDARNOST POTLAENIH NARODA S NARODIMA SOVJETSKOG SAVEZA! DOLJE FAISTIKI KRVNICI! DOLJE NAMETNUTA FAISTIKA VLADA TERORA I GLADI! SLAVA STRIJELJANIM NARODNIM BORCIMA! CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP3/5
Dana 27. VI 1941. strijeljani su u Zagrebu Vilim Gaparovi, Ivan Sutlari, Ivan iki i Stjepan krnjug (vidi dok. br. 38).
1

1941, srpanj Zagreb

91

Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske kojim se po ziva stanovnitvo na oruanu borbu protiv okupatora i njegovih suradnika

PROLETERI SVIJU ZEMALJA UJEDINITE SE! HRVATSKI NARODE! Prolo je pet tjedana od podmuklog napadaja krvavih faistikih razbojnika na slobodne i kulturne narode Sovjetskog Saveza. Faistiki su razbojnici, na elu sa suludim Hitlerom smatrali, da e iznenadnim napadom i munjevitim udarcem za tri tjedna slomiti snagu nepobjedive junake Crvene armije. Dosadanji rezultati ratovanja pokazuju, a ubrzo e jo opipljivije dokazati da su se faistiki razbojnici grdo prevarili u svojim zloinakim raunima. Crvena Armija, pomognuta jednodunou naroda Sovjetskog Saveza i solidarnou cijeloga naprednog ovjeanstva, bori se nevienim poletom, heroizmom i portvovnou. Ona je faistikim hordama zadala takve smrtonosne udarce kakve one do sada nisu nigdje dobivale. Svaka stopa sovjetske zemlje koju su faistiki razbojnici zauzeli na prepad, plaena je krvavo ogromnim gubitcima elitnih faistikih trupa i najboljim ratnim materijalom. Zato je njemaki general Mehring, prije no to je pao u sovjetsko zarobljenitvo, javio svojoj glavnoj komandi: Jo nekoliko ovakvih uspjeha i naa je propast sigurna. Heroizam Crvene armije i sovjetskog naroda slomio je faistike planove 0 unitenju SSSR-a. Smrtonosni udarci Crvene armije i borba porobljenih naroda unitit e faizam i njegovu krvavu tiraniju. Vodee linosti njemake faistike armije sve jasnije uviaju neizbjenost sloma Hitlerovih zloinakih planova. Faistiki krvoloci u svim zemljama, ija je sudbina povezana sa sudbinom njemakih faistikih razbojnika, nastoje da krvavim progonima ugue simpatije naroda u svojim zemljama za pravednu stvar SSSR-a, da u krvi ugue narodnu borbu protiv faistikih okupatora i tlaitelja. Oni prikupljaju dobrovoljake bande, silom tjeraju vojnike i oficire na front protiv SSSR, izgladnjuju svoje narode i alju hranu i ratni materijal tlaiteljima naroda, vre odvratnu propagandu protiv svega to je napredno, slobodno i domoljubivo. Sve to radi i izdajnika frankovaka banda s plaenikom Paveliem na elu. HRVATSKI NARODE! Po itavoj Europi potlaeni narodi vide, da borba Sovjetskog Saveza nije samo njegova nego i njihova borba, pa se diu u otvorenu i odlunu borbu protiv faistikih tlaitelja. To pokazuju oruani sukobi u Rumunjskoj i Poljskoj, unitavanje komunikacija i ratnog materijala u Maarskoj, ekoj i Norvekoj, te niz akcija u ostalim zemljama Evrope. U Hercegovini, Crnoj Gori 1 Srbiji masovni su narodni partizanski odredi poeli tamaniti okupatorske snage naih zajednikih neprijatelja. U Hrvatskoj su mnoga sela bila prisiljena pobjei u umu pred terorom ustakih bandi. Neka su od njih prihvatila borbu i orujem u ruci odbili napad i protjerali ustae. Nisu to etnike akcije, koje su organizirala srpska gospoda, kako to lano prikazuju frankovaki plaenici,

nego se tu radi opravdanoj borbi svih naroda Jugoslavije, pa i hrvatskog naroda protiv okupatora i njihovih plaenika. Hrvatski narode! Doao je as da razvije dalje ovu borbu, da ujedinjen orujem u ruci tjera okupatore iz nae porobljene domovine, da tamani njihove sluge, frankovaku bandu, da tako sprijeava izgladnjivanje naroda, iseljavanje sa svojih domova i ubijstva nedunih ljudi. Naa je domovina postala tamnicom naroda. Velebit i sve rijeke smrde od ljeina poubijanih nedunih ljudi. Vlada teror, kakav ne pamtimo ni za najcrnjih godina velikosrpske esto januarske diktature. Ostvarimo poruku, koju nam daje Centralni Komitet Komunistike Partije Jugoslavije u proglasu od 12. 7. o. g.: HRVATI! Groznu sramotu nanosi vam ogavni izdajnik Paveli i njegova ustaka banda stvarajui nekakve dobrovoljake odrede protiv sovjetskog naroda. Hrvati, ne dozvolite da ijedan dobrovoljac krene protiv Sovjetskog Saveza. Ako vas budu tjerali na silu, vi bjeite u ume i stvarajte partizanske odrede, vodite borbu protiv okupatora i Pavelieve ustake bande. Hrvati, organiziraj te se i sruite uzurpatorsku vladavinu Pavelia, ujedinite svoje snage sa srpskim, crnogorskim, slovenskim i drugim narodima, koji ve vode oruanu borbu protiv okupatora i njihovih slugu. Ustajte bez oklijevanja na borbu protiv okupatora i ustaa, koji idu u pohod protiv oslobodilake borbe Srba, Crnogoraca i drugih naroda. Radnici! Oduprite se orujem u ruci zulumu okupatora i njegovih frankovakih plaenika. Unitavajte tvornice, koje rade za neprijatelja ili za nau vojsku, koju namjeravaju poslati i u borbu protiv vlastitog naroda, protiv oslobodilake borbe bratskih naroda, koji stenju pod istim jarmom, te protiv bratskog slobodnog naroda SSSR-a. Seljaci! Oduprite se orujem u ruci zulumu okupatora i njegovih frankovakih plaenika. Ne dajte da vam oduzimlju ito. Sakrijte ga, tjerajte orujem rekvizitore i njihovu pratnju. Silom oduzimajte natrag ono, to vam otmu, a ako to ne moete spalite ga. Ne dajte da vam ustae dou haraiti u selo. Silom ih istjerajte napolje i razbijte njihove snage u vaem mjestu i okolini. Srbi u Hrvatskoj! Ne dajte se terorizirati i ubijati. Ne dajte da vam oduzmu vae domove, krvavo steeno imanje, pa i same ivote. Oduprite se nasilju i znajte, da su simpatije hrvatskog naroda na vaoj strani, te e vam on u toj borbi pomoi. Hrvati! Ne dajte da odgovornost i ljaga za zloine okupatora i njihovih frankovakih slugu padne na nas, za njihove je zloine suodgovoran i svaki onaj, koji im povlauje ili bez protesta gleda njihovo haraenje. Krvavom e faizmu skoro odzvoniti obraunat e s njim herojska Crvena armija i svi potlaeni narodi, a ogoreni e narod pravedno suditi svima onima, koji su odgovorni za sve uinjene zloine i nasilja.

Vojni obveznici! Ovih se dana vri mobilizacija pod krinkom pojedinanih poziva. Zovu vas u vojsku da bi vas slali u borbu protiv vlastitog naroda, protiv oslobodilake borbe potlaenih naroda i protiv Sovjetskog Saveza. Ne odazivajte se tim pozivima, oduprite se mobilizaciji, organizirajte narodne odrede za borbu protiv okupatora i njihovih plaenika. Vojnici, podoficiri i oficiri! Oduprite se svakom transportiranju vojske za borbu protiv vlastitog naroda, protiv oslobodilake borbe bratskih naroda, srpskog, crnogorskog i drugih, te protiv naroda SSSR-a. Naputajte vojnike transporte, naputajte vojsku, prelazite na stranu narodne oslobodilake borbe. ene! Ne dopustite da vae mueve i sinove krvavi faisti rtvuju za svoje zloinake ciljeve! Hrvatski narode! Kucnuo je as odlune borbe, kucnuo je as kad treba ne samo unitavati sve to je neprijatelju vrijedno i pomalo unitavati njegove snage, nego kad treba zbiti svoje redove, zbiti. sve narodne snage i tako jedinstvenom snagom istjerati okupatora, svrgnuti njegovog plaenika Pavelia, ujediniti Dalmaciju i Meimurje s maticom zemljom. Komunistika te partija poziva da ujedini sve svoje snage bez obzira na pripadnost politikih stranaka, vjeru itd. u jedinstveni hrvatski nacionalnooslobodilaki front. Ne dajte se zaplaiti krvavim terorom, nego na svako nasilje, na svako umorstvo bilo kojeg Hrvata, Srbina ili idova, odgovorite strijeljanjem desetorice pripadnika okupatorskih vojski ili narodnih izdajica, frankovakih plaenika. Stanite na elo hrvatskog naroda u borbi protiv faistikih okupatora i njihovih frankovakih plaenika, poveite sve narodne snage za tu borbu, stavite svoju odlunost i iskustvo u slubu oslobodilake borbe hrvatskog naroda, sluite svima primjerom u toj borbi. VAN S OKUPATORIMA! DOLJE VLADA PAVELIA! IVJELA PRAVEDNA BORBA HRVATSKOG NARODA! IVJELO JEDINSTVO HRVATSKOG NARODA! IVJELO BRATSTVO SVIH POTLAENIH NARODA JUGOSLA VIJE! IVJELO BRATSTVO HRVATSKOG NARODA S NARODIMA SSSR-a! IVJELA CRVENA ARMIJA! CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE Kad proita, daj dalje!

Original, umnoen getetnerom Sign., A VII, Fond NDH, kut. 220, reg. br. 20/12.

1941, srpanj Zagreb

92

Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunih komiteta KPH Varadin, Krapina i Osijek, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za srpanj 1941. godine

Primitak

I lan. M.K. 6.614

II lan. O.K.

III

IV

V Vanr. pril.

VI

Mjes.

Saldo 97.791,25

tamp. 198

Pril. 53.740 2.950 1.500 39.400 1.420

N.P. Ukupno 20.000 97.791,25 6.614 198 108.830 50%

LK.J

VII.

20.000 57821

200 20
9.600 97.791,25 6,614 198 108.830 20.000 233.433,25 50% CKJ mj. III = 11.160,25 mj IV = 15.127,50 mj. V = 33.751 mj.VI - 50. mj. VII = 57.821

Pregledao i sravnio 26. VII 41. Brka'

62A

Ukupno

168.483,75

Izdatak I

II

III IV Mat. [erijal ] 3.920 368

VI

VII VIII mo Razni izdaci Saldo Ukupno

Mjes.

CKJ

tamp.

Izd. Po Tehn. Put. [ika] [ovanje] [ravanje]

200
400 300 5000

VII.

300 300 500 1480 500 1500

200
300

10.000
1.922 600 131

2000
6650 400 300 500 500

2.000
135 500

166.620,25 4288 5900 11.287 14.550 30.788

1000 1000 1000 1000 200

1000
7500 7000

100
500

1000

140 250 157 60 100 100 200 1000 200 300 4.288 5.900 11.287

300 800 1000

14.550 30.788

166.620.25 66.813

P. [rimitak] VII. Saldo MK Zgb. l. [anarina] Mar. [] 3 " p.[artijski] p.[rilozi] " t.[ampa] Var.[adin] p.p. St. [ari]4 VI mj.[esec] Krap. [ina] p.p. Osj.[ek] p.p. (An)[drija]5 Zgb. p.p. (Vl.)[ado]6 " - (An)[drija] " " (Brko) " " (Brko) " Np. [Narodna pomo] Iz. [datak] VII. av.[i]6a Brod Buzd. [ovan]7 av. [i] izd.[ravanje] Jo.[a]8 Karl.[ovac] vab.9 F. fric]10 izdr. [avanje] VIII Direkt, [or]11 97.791,25 6614 53.740 198 2950 1500 39400 1420 200 20 9600 20000 300 300 300 300 10.000 2.000 zav. [edeno] u knj. cont[o] 10.000 6650 500 1922 3920 1480 400 300 600 500 1500 1000 1000 1000

I2 IV III IV IV IV IV IV IV IV VI (An[drija])

V V VI VI VIII VI

MK Zgb. izdr.[avanje] " put.[ovanje] " razno Mater.[ijal] (An[drija]) Put.[ovanje] .[iljo]12 M.[arko] izdr.[avanje] J.[oa] izdr.[avanje] pak. [et] Kerski13 .[avi] put u S.[isak] J.[oa] " u S-O [Sisak-Osijek] M.[arko] " u S-B [Slav. Brod] 2 Bjel. [ovar] Virov. [itica] 2 Sis. [ak] Petr.[inja]

VI V VIII III V VI VI VIII V V V V V

Mater.[ijal] za log.[or] Tro.[kovi] sast.[anaka] Tehn.[ika] pot.[arina] Spi.[it] ig.[ovi] bjel.[o] polje izd. Edo14 izd.[ravanje] Brk. [o ] im.15 [e] put Gorski kot.[ar] Vic.16[] Split izdr. [avanje] Lian Lov.17[ini] izdr.[avanje] Ivica18 Zag.[reb] izdr.[avanje] 4 rev.[olvera] filo (mast) Maru.[i]14 put Bosn. [a] Vani.[]20 izdr.[avanje] Zag.[orje] Tehn.[ika] stan 2 mj.[eseca] Oale, lamp.[a] Krnt. [ija]21 Kurir put. [ovanje] Brk.[o] put Lik. [a] " Vrh. [ovine] Pl.[itvika] J.[ezera] Stan za sast.[anke] verfaova] Tehn.[ika] stan Put. [ovanje] Lika kur.[ir] Bjel.[ovar] av.[i] Karl.[ovac] put. [ovanje] Put.[ovanje] 8 ljud.[i] Lik.[a] Buzd.[ovan] Mil.[an22 put.[ovanje] Uzel[ac] Mat.[erijal] (mast) Brk.[o] put Vrh. [ovine] Muh. [ar]23 Lik. [a] izdr. [avanje] kur. [ir] Lik.[a] put. [ovanje] 2 put Papa24 izd.[ravanje] Tehn. [ika] Golub (Rad.[io]stanica) Lik[a] za partiz.[ane] (Krnt.[ija])* Golub

III VIII IV VI VI V VI VI VI VIII V VI IV VIII V V V VIII IV Brk [a] V V V V V VIII V VI V VI IV VIII VIII Pregledao i sravnio 26. VIII 41

368 131 200 500 500 1000 100 500 1000 2000 200 300 400 135 140 250 60 500 300 100 100 200 1000 200 1000 157 800 300 1000 5000 7500 10000 7000 Brka

* Zavedeno u knjigu conta na Krnt.[iju] 10.000

Original, tabele, rukopis Sign, AIHRPH, RO D.S. 1/19

Rade Konar Brojke se odnose na oznaene stupce tabele 3 Marko Simeni 4 Andrija Hebrang 5 Isto fi Vlado Popovi 6 Marijan avi 7 Petar Grubor
2 1

9 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi

10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Joa Vlahovi

Grga Jankez Milan Hupert Pavle Pap Ivan Korski Edo Leskovar ime Balen Vicko Krstulovi Ivica Lovini Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi Drago Marui Mirko Vani Marko Orekovi Milan Uzelac Milan Muhar Josip Kra

93
1941, kolovoz 2. Iz izvjetaja lana Polit biroa KPJ Edvarda Kardelja sekretaru KPJ i komandantu Glavnog taba NOP odreda Jugoslavije Josipu Brozu Titu vojnopolitikoj situaciji u Hrvatskoj

... Hrvatska: Koliko mogu prosuditi po prvim utiscima (nedjelju dana sam tek tu) poloaj je ovdje dosta teak i objektivno i subjektivno (firma)1 1. Frankovci su ipak uspjeli uhvatiti izvjesnog korijena, naroito u bivem kulakom aktivu HSS, a terorom su uspjeli stvoriti prilinu paniku u ostalim masama. Deavaju se sluaji da seljaci, pa ak i radnici predaju kom.(uniste) vlastima. Postoji i strah u hrv.(atskim) selima da e se Srbi osvetiti ako pobijedi SSSR, osvetiti hrv. selima. 2. Partija se nije na vrijeme organ.(izaciono) pripremila, tako da su je u nekim krajevima frank.(ovci) prosto potpuno unitili ili utjerali u ume, ime seje izolirala. I nema smisla poricati nai su na terenu skoro u veini sluajeva, koliko sam do sada mogao vidjeti izgubili glavu. Oba ta momenta, povezana jedan sa drugim, uzrok su daje oslob. pokret u Hrvat, (to se Hrvata tie) jo jako slab. injenica je, dakle, daje Hrv. danas za nas najtei teren. 3. To treba imati pred oima i u pogledu afere oko (N. N.)2 On je tu radio oigledno iz panike, iz straha. Htio je prosto preskoiti najnuniju pripremu, koja je potrebna, ne razumijevajui stvarnih uslova ovdje. Uz to u to sam potpuno ubijeden u moda potsvjesnoj namjeri da udari po Tebi i itavom rukov.(odstvu). Kaem potsvjesnoj, ali time neu da kaem da tu nije bilo i

izvjesnih oitih namjera. Lagao je Djedu3 u najteem vremenu i ruio firmu. Odigrao ulogu objektivne provokacije. Osim toga bio polit, potpuno bespo moan. Niim ih nije znao savjetovati. Govorio je samo to to su i oni govorili: treba akcije. Ali kako tome prii nije znao. Nije udo da su njegove 2 akc.(ije)4 svrile vie nego sa neuspjehom. To je neodgovornost, kakva se danas ne oprata. Ja nisam jo govorio s njim. jer sam htio ekati Tvojih uputa. Meutim, ipak sam se danas predomislio (zbog izvjetaja), pa u sutra zatraiti razgovor s njim. samoj aferi neu se uputati s njim u razgovor, dok Ti ne kae vae miljenje. 4. Specijalno mislim govoriti s njim pitanju M.5 i njeg.(ove) ene, koje je slao upravo zloinaki neodgovorno i ne poznavajui terena. 5. Vraam se na Hrv.(atsku). Drim da je mnogo vie nego sam u poetku mislio krivo i rukovodstvo (ovdanje). Mislim da je napravilo 2 osnovne greke: 1. Prestalo je biti politiko rukovodstvo i pretvorilo se slino kao prole godine u Slov. u nekakvu komisiju za akcije. Govorilo se skoro iskljuivo vojn. akciji, a ta nikako nije pola. Nije pola jer nije bila polit, pripremljena. Po liniji nac.(ionalnog) fronta nita nisu radili. ak projekt progl.(asa) ovih dana, koji su mi pokazali bez te je parole (Naravski da smo to ispravili) Agit-prop nikakav! Obustavili su svu tampu (toboe po Tvojim direktivama), to dakako ja ne vjerujem. Jasno je da voj. akc. bez uea itavog naroda nee uspjeti. Part(ija) e se izolirati i iskrvaviti. Ve su sada itave pokrajine bez part. Tu greku je ojaala jo i njihova unutranja raspodjela (u oper. k.). Mjesto po polit, sektorima, raspodijeliti po teritor.(ijalnim), i tako su se pretvorili u nekakvu inspekciju, koja je bila na putovanjima mnogo, a polit, rukovodstva nije bilo. Isto kao prole god. u Slov.(eniji). Pod udarcima terora jo su se lok.(alne) organ.(izacije) razbijale i tako imamo tu u organ, pogledu dosta teko stanje iako, dakako, nema razloga za nekakav pesimizam. Deki su ipak dobri i moi e brzo da likvidiraju takvo stanje uz pomo rukovodstva. 2) Druga greka je u tome to je rukov.(odsto) postavljalo praktiki 2 etape oru. borbe; I sabotanu i II partizansku. Danas je to, meutim, nemogue. Treba raditi istovremeno, inae emo na sabot. iskrvaviti. Treba prei sapartiz.(anima) ukontraofanzivu i protiv njihovog terora i fiziki unitavati cjelokupni aparat. Jedino tako emo paralisati njihove udarce. Davno je ve bilo mogue dii neke pokrajine u Hrv. u oru.(anu) borbu, meutim nai su (to) zadravali u miljenju da jo nije vrijeme za iroku oru. akciju. 3) Na kraju jo jedna injenica za koju se ne moe rei da su oni potpuno za nju odgovorni. Postoji razlika u borbenoj spremnosti hrv. i srp. sela. Ako bi mi tu ili po liniji najmanjeg otpora, doveli bi u sukob ta dva sela. Poto-poto mi moramo dii u borbu i hrv. sela, ili e potpuno unititi srpska naselja. A to se bezuslovno moe. Kod nekih drugova postoji bojazan od represalija (ne u rukovodstvu), od unitavanja sela i ljudi itd. Ba taj strah najvie koi odlunije pristupanje mobilizaciji hrv.-sela. A ja drim da e ba represalije prebaciti hrv. selo na stranu srp. sela. U ratu se ne smijemo

plaiti unitavanja itavih sela. Teror e bezuslovno dovesti do oruane akcije. U tom duhu smo i donijeli sada nae konkretne zakljuke: 1. Ojaati borbu za formir.(anje) nac.(ionalnog) fronta: postaviti ovjeka za povezivanje sa saveznicima, odredi organiz. forme, komit.(et), ojaati agitac. i propag. rad, politi, konfer.(male), usmena ag. prop., ponovo izdavanje Vjesnika (nedeljno na 2 stranice) itd. 2. Reorg.(anizovati) oper. kom.(itete) veze sa okr.(uzima) organ.(izovati) na nov nain (polit, kuriri sa mjesta), raspodjela kadra, lina odgovornost, nove ljude u Part., koji (su) se pokazali dobri, stalna istka, spreavati da se Partija pretvori u partizantinu, lanovi oper. k. da manje putuju, a vie polit, rukovode, daju inicijativu, uzdiu mjesne kadrove, da se iisti Zagr. od nepotrebnih ileg.(alaca) u partiz.(ane), izgraditi kadar instruk tora itd. 3. U pogledu vojnom, odmah i uporedo sa sabot. akcijom, prii formiranju partiz. odreda, unitavati okupatorski aparat na svakom koraku, napadati odrede and.(armerije), vojske; skup. itd., okupirati sela i oistiti ih fiziki od frankov.(akih) tipova i onda uzmai ne ekajui protunapada, formir.(ati) partiz. armiju po primjeru Slov. (rekao sam drugu N a izgleda da se potpuno slae sa vaom organiz.(acionom postavkom), ojaati sabot. akciju. Poslali smo na teren nekoliko komandira i polit, komesara. Obrazovati odrede zajedno sa maekovcima. Treba izazvati njihovu akciju. Teror protiv maekov. podii e tek itavu Hrv. u otpor. Da se je to prije uinilo, danas bi stajali dalje. 6) Imajui pred oima sve te injenice, dali smo moda za normalne prilike predlog za prestroge kazne. U tekim prilikama, ne znajui ni jedni ni drugi nai izlaz, poeli su se gristi meu sobom (MK i CK). Ali prilike su izuzetne i treba krepko udariti. Dajte otru kritiku i rukovodstvu... Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/186. Zbornik VII, tom II, nj. 2, br. 6, str. 28 34.
1 Komunistika partija 2 Josip Kopini 3 Komunistika internacionala 4 Bijeg iz Kerestinca i prebacivanje Rigoleta Martinija u Italiju. 5 Rigoleto Martini

1941, kolovoz 4. Varadin

94

Predstojnitvo gradskog redarstva Varadin dostavlja Velikoj upi Zagor je tjeralicu upskog ravnateljstva ustakog redarstva za Gabrijelom Santom, lanom OK KPH Varadin.

Predstojnitvo gradskog redarstva Varadin Broj: 7834/1941 Predmet: Santo Gabrijel, komunista-potraga Velikoj upi Zagorje Varadin Ravnateljstvo ustakog redarstva, Velike upe Zagorje dopisom broj 549/1941 od 2. kolovoza 1941. god. potrauje radi sumnje komunistike propagande Santo Gabrijela, sina pok. Stjepana i ene Matilde rod. Vechner, roen. 13. III. 1919. god. u Varadinu, ovdje zaviajan, rkt., neoenjen, student Komercijalne visoke kole, sada nepoznatog boravita. Lini opis: oko 180 cm visok, kosa svjetlo plava, oi smee, nos i usta pravilan, bradu i brkove brije, govori hrvatski i neto njemaki. Umoljava se za imenovanim odrediti svestranu potragu i u pozitivnom sluaju uhapsiti ga, te sprovesti ovom Predstojnitvu radi daljnjeg postupka pozivom na broj gornji. Predstojnik redarstva: Sedlar1 v. r. M. P.2 Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 189.
Pero Okrugli Varadin
2 1

peat:

Nezavisna

Drava

Hrvatska

Predstojnitvo

gradskog

redarstva

95
1941, kolovoz 4. Zagreb Iz izvjetaja Vrhovnog orunikog zapovjednitva Ministarstvu domo branstva NDH (Glavnom stoeru) napadu na strau ustake sveuiline voj nice pred akim domom u Runjaninovoj ulici u Zagrebu.

... 4. kolovoza oko 11.45 sati, baene su tri bombe na ustaku strau, koja je prolazila Runjaninovom ulicom. Bombe su baene od lica, koja su se nalazila u Botanikom vrtu. Od baenih bomba ranjeno je 27 ustaa i 1 ena. Jedan ustaa je tee ranjen.

U isto vrijeme je jedna osoba, u graanskom odijelu, pucala na prolazee ustae iz revolvera. Ova je osoba uhvaena, te je ustanovljeno, daje to onjara Vinko, profesor iz Splita, komunist. Uhapeno je svega pet osoba, od kojih su tri odvedene u redarstvo, a dve su odveli ustae. Jedna od osoba, po ustaama odvedena, bacila se kroz prozor sa I kata. Ovi su podaci primljeni od Ravnateljstva za javnu sigurnost i red. Prema podacima primljenim od Redarstvenog ravnateljstva, bilo je ukupno osam napadaa.1 Od ovih su etiri uhapena,2 a ostala etiri identificirana,3 te se za njima traga. Svi napadai su studenti-komunisti.4 U isto vrijeme, dolo je navodno, na jo nekoliko mjesta u gradu do pucnjave iz revolvera, i to: u okolini hotela Esplanade, kod Umjetnikog paviljona, na Tomislavovom Trgu, Preradovievom Trgu i na Jezuitskom trgu. Tonost ovih podataka nije se mogla provjeriti...5

Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 337.

1 Netono. U akciji je sudjelovalo 12 omladinaca (Antun Berislavi. Milan Boroak, uro urakovi, Ivo Gluhak. Josip Ilak, Slavko Komar, Ljubo Mrakovi, Kreo Raki. Pero Rukavina, Drago i Tvrtko Seljan i Duan Vidakovi). 2 Odnosi se to na Antuna Berislavia, Ljubu Mrakovia, Peru Rukavinu i Tvrtka Seljana. 3 Vjerojatno: uro urakovi. Drago Seljan. Duan Vidakovi i Radovan Beli. koji. meutim, nije sudjelovao u akciji, ali su se u njegovu stanu skrivala spomenuta trojica omladinaca, koji su bili neposredno poslije akcije uhapeni. 4 U grupi su bila samo estorica studenata, dok su uz dva srednjokolca - sudjelovala i etvorica radnikih omladinaca. 5 akciji se govori i u njemakom dokumentu br. 101, Zbornik VII. tom XII, knjiga 1.

1941, kolovoz 4. Zagreb

96

Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju uhvaenih napadaa i 98 talaca za odmazdu zbog napada na strau ustake sveuiline vojnice pred akim domom u Runjaninovoj ulici u Zagrebu.

OGLAS Danas dne 4. kolovoza u 11.45 sati prije podne jedna skupina komunista skrivena iza ivice Botanikog vrta bacila je 4 bombe na strau Ustake

sveuiline vojnice pred akim domom u Runjaninovoj ulici. Tom je prilikom ranjeno 28 ustaa sveuiline vojnice. Na licu mjesta uhieni su pojedini napadai i to: Vinko onjara, profesor Tvrtko Seljan, student rudarstva Anelko Berislavi, postolarski pomonik Pero Rukavina, slastiar. Isti su predani senatu pokretnog prijekog suda, koji ih je osudio na smrt. Osuda nad njima je izvrena strijeljanjem. Osim toga su osueni na smrt po senatu pokretnog prijekog suda kao sauesnici i intelektualni zaetnici tog napadaja 98 idova i komunista, te su strijeljani.1 Zagreb, 4. kolovoza 1941. IZ MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA Broj 16548-1941.

Original, plakat, tisak, AIHRPH, NG, kut. 480

1

tome se govori i u njemaom dokumentu br. 101 u Zborniku VII, tom XII, knjiga 1.

97
1941, kolovoz 4. Zagreb Odredba Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu uvoenju redarstvenog sata u gradu.

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Prs. br. 15. 451/1941 Zagreb, dne 4. kolovoza 1941. ODREDBA1 Poevi od dana 4. kolovoza 1941. pa do daljnje odredbe zabranjuje se svako kretanje i zadravanje na ulicama kao i javnim lokalima od 9h naveer do 5h ujutro. Svi javni lokali bez razlike, kina, kazalita itd., imadu biti zatvoreni u_9 sati naveer.

Svaki onaj, koji se poslije toga vremena zatee na ulici ili lokalu biti e uhien i najstroe kanjen. Redarstveno Ravnateljstvo.

Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 502.

Ovakvih i slinih odredaba uvoenju redarstvenog sata bilo je i prije (travanj, svibanj) u Zagrebu, ali su se poslije ove odredbe mjere oko njenog provoenja znatno pootrile.
1

98
1941, kolovoz 4 Zagreb Obavijest Zapovjednitva I hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH diverzijama kod Stranjeveca i u Cerju Tunom

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE Broj 1642/J.S. Bacanje kamenja na eljezniku prugu kod Stranjeveca i rezanje brzoglasnih ica RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB orieva br. 4. Zagreb, 4. kolovoza 1941. Zapovjednik orunikog krila iz Varadina brzoglasno 3. kolovoza 1941. javlja slijedee: Noas oko 24 sata kod Stranjeveca, podruje postaje Ivanec, nepoznate osobe nabacale su kamenje na eljezniku prugu i sruili jedan stub za pokazivanje uspona, a u Cerju Tunom presjekli brzoglasnu liniju. U isto vrijeme vieni su radnici koji su zakasnili na vlak i ili pjeke. Brzoglasna linija odmah dovedena u ispravnost. Istraga se vodi. Pismeno izvjee slijedi.

Dostavlja se prednje na znanje. Izdao sam zapovjed da se krivci bezuvjetno pronau i sa njima po zakonu postupi. Zapovjednik, pukovnik: au Juraj Dostavljeno: Ravnateljstvu za javni red i sigur nost Nezavisne Drave Hrvatske i Vrhovnom orunikom zapovjednitvu

Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , kut. 152a, br. 39/1-1.

99
1941. kolovoz, poetak Bjelovar Spisak artikala za ishranu iseljenika Srba u Iseljenikom logoru u Bjelovaru u kolovozu 1941. godine1

SPIS artikala koji su potrebni za ishranu iseljenika i koji e se troiti u dolje naznaenoj koliini u mjesecu kolovozu 1941. za 1120 ljudi.
Ukupan
. br. Naziv artikla Mast Sol Krupmir Paprika Brana Luk Tarana i makaruni Jemena kava eer aj Riet Grah Suho meso Suha slanina Klobasice Koliina u kgr. lit. 394 936 5.104 30 448 700 896 a cijena kom. m3 din.p. 38,2.50 3.50.iznos din p. Opaska 14.972,2.340,15.312,1.500, 2.777.60 2.100,18.368,4.747.6.265.1.200. 11.648. 2.688. 17.024,9.180, 13.440,-

1. 2.
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

6.20
3.20.50 23.50 17.50 60,13,6,38,34, 30,-

202
358

20
896 448 448 270 448

Tek. br. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

Naziv artikla Oct (esenc) Kukuruzno brano Ria Meso svjee Zelenje Mlijeko Jaja Kruh Drva

Koliina u kgr. lit. 2 448 448 672 1.344 2.800 80 8.400

kom. m3

a cijena din.p. 504.36 17.50 25,4.3,1.50 6,175,

Ukupan iznos din p. Opaska 100. 2.042.88 7.840,16.800. 5.376, 8.400,120. 50.400,4.900. -

28

Ukupno 219.540.48

slovima: dvije stotine devetnaest hiljada pet stotina etrdeset dinara 48/100.
M. P.'

Original, strojopis Sign., AH, RAVSIGUR, Logor Bjelovar 306/41

1 Na podruju sjeverozapadne Hrvatske u 1941. godini od logora za iseljavanje Srba iz NDH nalazili su se logor u Bjelovaru i logor u Sisku (Capragu), dok se trei logor nalazio u Slavonskoj Poegi. Logori su osnovani poetkom srpnja 1941. godine. Zapovjednik logora u Bjelovaru bio je Stanko Ostoji, pje. porunik, a zapovjednik logora u Sisku, odnosno Capragu bio je Ljubomir Sesseglia. Dok je logor u Bjelovaru imao iskljuivo karakter sabiralita za iseljenike i useljenike, dotle je logor u Sisku (Capragu) bio glavni transportni logor za sve transporte. Redovito iseljavanje Srba preko ova dva logora vreno je tokom kolovoza i rujna 1941. godine, iako je veina deportirana ve u kolovozu. Za vrijeme deportiranja srpsko stanovnitvo je hapeno i sprovoeno u ove sabirne logore. Prema slubenim dokumentima NDH deportirano je u Srbiju 1941. godine preko logora Sisak (Caprag) 5076, logora Bjelovar 4693 i logora Slavonska Poega 4541 dok su ostali pojedinano deportirani. Osim toga u lipnju je iz Zagreba deportirana 731 osoba. Prema nepotpunim podacima najvie je deportiranih bilo s podruja kotara Bjelovar i to 1952, a zatim slijede kotarevi Ludbreg sa 486, azma 162, Koprivnica 142, Sisak 110, urevac 85 i drugi kotarevi s manjim brojem deportiranih Srba. Logoru Sisaku (Capragu) ukinut je u listopadu 1941. dok je logor u Bjelovaru i dalje postojao do sredine 1942. godine ali pod drugom ingerencijom. 2 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Dravno ravnateljstvo za ponovu Logor Bjelovar

1941, kolovoz 5. Zagreb

100

Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju 87 osoba u Zagrebu zbog napada na strau ustake sveuiline vojnice

OGLAS

U vezi s komunistikim napadajem na strau ustake sveuiline vojnice dana 4. kolovoza o. g., otkriveni su daljni sauesnici i intelektualni zaetnici tog zloina. Isti su predani senatu pokretnog prijekog suda, koji je 87 idova i komunista osudio na smrt. Osuda nad njima izvrena je strijeljanjem. Zagreb, 5. kolovoza 1941. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Broj 17070-41 Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 480.

101
1941, kolovoz 6. Zagreb Iz obavijesti br. 1. poglavnikovog ureda bijegu iz logora Kerestinec, napadu na ustaku sveuilinu vojnicu u Zagrebu i diverzijama na eljeznikim prugama u okolici Zagreba

KOMUNISTIKO-ETNIKI IZGREDI Obavijest broj 1. Oko 10. srpnja o. g. poele su neke engleske krugovalne postaje iriti glas, da e na dan 14. srpnja buknuti ustanak u svim zemljama, koje su se svojedobno bile upustile u rat protiv silama osovine, a koje su bile munjevitom brzinom pobijeene ili pokorene. Nekoliko su dana te krugovalne postaje pozivale puanstvo posebice u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i u balkanskim zemljama, da se priredi i da dne 14. srpnja na po tim krugovalima dani znak podigne ustanak.' Neposredno prije 14. srpnja javljale su meutim te krugovalne postaje, da se ustanak odgaa za dan 20. srpnja. Vjerojatno neznajui za tu odgodu pobunio se je u noi od 14. na 15. srpnja jedan dio zatoenika u zatoenikom logoru u Kerestincu, i to oko 80 komunista, te je veem dijelu istih bilo uspjelo i pobjei, no slijedeih su dana po dravnim organima i seljatvu pohvatani i predani nadlenim sudovima doim su neki od njih, davi orujem otpor, prigodom hvatanja poginuli.

Svagdje gdje su tako nastupili, ili su pod crvenom zastavom, i proglaa vali se Crvenom armijom. Rasparavali su letake komunistikoga sadraja, pozivajui puanstvo na ustanak i na borbu protiv silama osovine, navodei lano, da bi puanstvo zaveli, da se crvena vojska Sovjetske Rusije ve nalazi u Zagrebu, u Banja Luci i ostalim sreditima Nezavisne Drave Hrvatske. Oito u vezi s tom neistinitom promibom, a da bi se istu prikazalo, vjerojatnom, nekoliko komunistikih grupica, koje su ve pohvatane i djelomino ve osuene i justificirane, poinile su nekoliko manjih atentata na eljeznikim prugama u blizini Zagreba, te bacile nekoliko bombi u Zagrebu na jedan odjel sveuiline ustake vojnice, kada je isti bio na putu, da nastupi svoju straarsku dunost. Dano u Zagrebu, 6. kolovoza 1941. Iz Poglavnikova ureda Krilni pobonik, Glavnostoerni pukovnik A.2 Sabljak, v. r. Hrvatski narod, 7. VIII 1941.
1 Ne moe se ustanoviti da li je koja britanska radiostanica objavila takve vijesti, ali je ope poznato da su se ustae esto sluili raznim izmiljenim vijestima kako bi opravdali svoj teror i mnogobrojne zloine nad komunistima, Srbima, idovima, Romima, naprednim Hrvatima i drugim narodima i narodnostima na podruju tzv. Nezavisne Drave Hrvatske. 2 Adolf

102
1941, kolovoz 8. Beograd Iz izvjetaja komande Abvera u Beogradu razvoju ustanka u Jugoslaviji poetkom kolovoza 1941. godine Izvjetaj pokretu otpora na teritoriji bive Jugoslavije, stanje razvoja, uope, posebno u vremenu od 1. do 7. kolovoza Izvor: Sopstvena istraivanja, sopstvena mrea agenata i mrea agenata KO1 Zagreb. Izvren vatreni prepad na hrvatsku ustaku kasarnu u Zagrebu.2 Akcije sabotae na prometnim postrojenjima i postrojenjima veze na cjelokupnom ustanikom podruju, naroito u zapadnom dijelu, na pruzi ZagrebSplit i u blizinu Zagreba.3

Original, strojopis, njemaki Sign., AVII, Arhiva njemaka, kut. 2-A, reg. br. 4/ 13a. Zbornik VII, tom XII, knj. 1, d. 105.

Kriegsorganization

Ratna

organizacija,

zapravo

ispostava

Abvera

Beograd

Zagrebu. Vjerojatno se to odnosi na napad na strau ustake sveuiline vojnice kod Botanikog vrta izveden 4. VIII1941. godine (Vidi dok. br. 95, 96 i 100). 3 sabotaama na prugama vidi dokumente br. 119 i 232.
2

1941, kolovoz 8. Zagreb

103

Ravnateljstvo ustakog redarstva za Veliku upu Prigorje u Zagrebu, dostavlja Sudsko-medicinskom fakultetu podatke samoubojstvu Nade Heilgstein RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA ZA VELIKU UPU PRIGORJE U ZAGREBU Broj: 1276/1941. Predmet: Heilgstein Nada samoubojstvo SUDSKO-MEDICINSKOM FAKULTETU u/ ZAGREBU U vezi telefonske zamolbe naslova, da se dostave podatci povodom samoubojstva Heilgstein Nade,1 roene 2. IX 1911. god. u Zagrebu, zaviajne isto, kerka Dragoslava i Drage ro. Kopun, rkt. zanimanjem inovnice, prije pritvora stanovala u Zagrebu, Nova Ves kbroj 32, neudata, priopuje se slijedee: Dana 7. ov. mjes. Heilgstein Nada, zamolila je da se moe okupati u kupaoni. Ovo joj je dozvoljeno, pa je ista u tu svrhu uzela sobom dva runika, i odmah nakon to je ula u kupaonu ove runike je zavezala za nadsvjetlo prozora, i pomou njih se objesila. Neposredno odmah nakon vjeanja ona je po organima ovog ravnateljstva i pronaena jo topla, ali usprkos pruanja prve pomoi nije se uspjelo istu povratiti u ivot. Ravnatelj Ustakog redarstva za Vel. upu Prigorje: u.z. Cerjak M. P.2 U Zagrebu, dne 8. kolovoza 1941.

11

Original, strojopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb, Sekcioni protokol 2088/246-1941.
1 2

Nada Heilgstein, lan Mjesnog komiteta KPH Zagreb. Okrugli peat: Ravnateljstvo ustakog redarstva za upu Prigorje, Zagreb

104
1941, kolovoz 9. Zagreb Dopis Ravnateljstva ustakog redarstva za Veliku upu Prigorje i Zagreb Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, kojim se trai obdukcija mrtvog tijela Nade Heilgstein

RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA ZA VELIKU UPU PRIGORJE I ZAGREB Broj: V. T. 52/1941 Predmet: obdukcija tijela Heilgstein Nada Zagreb, dne 9. kolovoza 1941.

SUDSKOJ MEDICINI SALATA Molim da se hitno izvri obdukcija mrtvog tijela Nade Heilgstein1, koja je otpremljena sa ovog Ravnateljstva naslovu furgonom razkunog zavoda 7. VIII1941. Za dom spremni ZAMJENIK RAVNATELJA ustakog redarstva za Vel. upu Prigorje i Zagreb Cerjak MP.2

Original, strojopis Sign., Arhiva Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, Sekcioni protokol 2088/246 od 8. VIII1941.

1 Nada Heilgstein, lan Mjesnog komiteta KPH Zagreb. Bila je zaduena za tehniku i podjelu ilegalnog materijala za sve partijske organizacije u Zagrebu. Uhapena je u srpnju 1941. godine. Uslijed muenja na policiji, u krajnjoj iscrpljenosti, izvrila samoubojstvo 7. VIII 1941. 2 Okrugli peat Ravnateljstvo ustakog redarstva za upu Prigorje i Zagreb

105
1941, kolovoz 10. Beograd Pismo Josipa Broza Tita Centralnom komitetu Komunistike partije Hrvatske kaznama u vezi s dogaajima u partijskom rukovodstvu te uputstvom za dalji rad

ZA CK KPH Dragi drugovi. aljemo Vam odluku1 kaznama ljudi koji su kod nemilih nedavnih dogaaja u Hrv(atskoj) imali bilo kakvog uea. U vezi s tim mi vam aljemo nae objanjenje: Va prijedlog kaznama mi smo donekle izmijenili, nekima ublaili a nekima pootrili kazne. Kod ublaavanja kazni rukovodili smo se time da lije ve bio kanjen ili ne. To je uzeto u obzir za Vandulai Dru(garicu) St(arog)2. Osim toga, uzete su u obzir i okolnosti u kojima je dotini uinio svoje pogreke itd. Kod ilje3 smo morali postupiti tako strogo, jer je on zaista pravio grube greke u konspiraciji, iako je bio esto od nas opominjan zbog nekonspirativnosti. Ukor za itav CK KPH nije dat zbog toga to bi to bilo opravdanje pred Kl da smo mi preduzeli prema ostalima tako otre mjere, ve je to po naem dubokom uvjerenju zasluna kazna koju CK KPH mora vrlo ozbiljno shvatiti. Treba da znate da je sam CK Hrvatske u velikoj mjeri kriv za nastale nemile dogaaje, jer CKH nije bio dovoljno budan prema niim forumima, nije na vrijeme preduzeo energine mjere da onemogui antipartijske elemente, nije preduzeo hitne i odlune mjere protiv svih onih koji nisu izvravali svoje partijske dunosti, tj. akcije, ve je dozvolio da takvi saboteri svoj nerad opravdavaju napadom na CKH, pri emu je ovaj bio dosta neodluan i nije se snalazio. Dakle, CKH je ispoljio tri osnovne slabosti: 1) organizacionu slabost kod akcija, 2) neodlunost i 3) nebudnost prema niim forumima i lanovima. CK KPJ povlai svoju prvobitnu ocjenu datu u pismu u kojem se kae: CK KPH je uinio grubu politiku pogreku. Do ove konstatacije doli smo na osnovu vaeg materijala: proglasa, cirkulara, rada nae istrane komisije, i mi sada povlaimo svoju prvobitnu ocjenu.

MK4 morate u cjelini smijeniti, a vama preputamo ocjenu moe li neko doi u obzir za novi MK. Pazite da se novi MK sastavi od dobrih i provjerenih ljudi. Imajte stalnu i strogu kontrolu nad njegovim radom. Kako se moglo dogoditi da jedan tip u ime familije5 sakupi 160.000 din., i to pred vaim oima. Zar to nije znao MK? Nad Antonovim6 stavljamo istragu jer ima dosta sumnjivih stvari, a osim toga zato je u poetku napada na SSSR njegov aparat potpuno zatajio, iako je taj ovjek dobijao ogromne sume novca za pripreme. Ja sam javio gore7 da nemam u njega povjerenja i traim njegovo smjenjivanje jer, ako nita drugo, on je kao organizator potpuno nesposoban, a sve akcije i onako organizuje i vodi naa Partija. Napominjemo vam da vi morate nama slati opirnije izvjetaje vaem radu i akcijama. To nam je potrebno iz vie razloga: 1) zbog toga da vam poi^iognemo savjetima, 2) zbog toga to nam je potreban materijal za na Bilten Glavnog taba narodnooslobodilakih partizanskih odreda. Mi sada poinjemo izdavati taj Bilten i vi ete dobijati po jedan egzemplar na umnoavanje i raspaavanje. Sa vaim akcijama u posljednje vrijeme mi smo uglavnom zadovoljni, ali vi ipak mnogo zaostajete iza Srbije i Crne Gore; prema tome, preduzmite energinije mjere za proirenje partiz(anske) borbe i narodnog ustanka u itavoj Hrvatskoj. Budite odluni i ne prezajte ni pred kakvim tekoama. Poaljite iz Z(agreba) vee grupe radnika, omladinaca i inteligencije kao jezgre tih partiz(anskih) odreda. Neka partiz(anski) odredi djeluju politiki medu narodom. Evo ta rade nai srpski partizani. Oni zaustavljaju putnike vozove, odravaju putnicima mitinge objanjavajui znaaj partiz(anske) borbe i na tim mjestima dobivaju od putnika dobrovoljni prilog za fond narodnooslobodilake borbe. To izaziva ogromno oduevljenje kod naroda. Narod se divi disciplini i odlunosti naih partizana. Partizani odmah kanjavaju smru one sreske naelnike koji organizuju potjere, a isto tako i andarme i izdajnike. Takvih sluajeva ve ima dosta.

Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/44. Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7, str. 6466.
Vidi dokument br. 106 2 Herta Novosel Haas 3 Pavle Pap 4 Mjesni komitet KPH Zagreb 5 Partija 6 Ivan Srebrnjak 7 Misli se na Kominternu
laVanda 1

106
1941, kolovoz 10. Beograd Odluka Politbiroa Centralnog komiteta KP Jugoslavije kaznama ruko vodstva Centralnog komiteta KP Hrvatske koju je Josip Broz Tito uputio Centralnom komitetu KP Hrvatske Sa sednice od 10. VIII 1941. g. Na osnovu izvjetaja komisije sprovedenoj partijskoj istrazi u Z1. zakljueno je sledee: 1 Vand:.2 opomena zbog nedovoljno partijske budnosti. 2 Mat:.3 iskljuenje iz Partije zbog antipartijskog rada, grupatva i neiskrenosti pred komisijom CK KPJ. 3 Dru. St.:4 opomena zbog kolebljivosti i nedovoljne partijske budnosti. 4 Bak.:5 ukor zbog kolebljivosti i nedovoljne partijske budnosti prema elementima grupatva. 5 Fati:.6 skree se panja da bude budniji prema ljudima na koje se sumnja (Antonov7) 6 Brka:.8 opomena zbog neuobiajenog u Partiji naina reagiranja u odnosu prema Vazduhu. 7 Bumbar:.9 iskljuenje iz Partije zbog antipartijskog rada, grupatva, neizvravanja odluka viih foruma i neiskrenog dranja pred komisijom CK KPJ. 8 ilja:.10 strogi ukor zbog nekonspirativnosti u svom dosada njem radu, to je dovodilo do vrlo tekih posledica, kao i zbog grupakog stava, koji je zauzeo u rezoluciji u oceni rada CKKPH. 9 Antonov:, da se obrazuje komisija nad njim i da se utvrdi: a) zato je zatajio njegov aparat, b) grupatvo i harangiranje protiv pojedinih part, funkcionera i c) njegovo finansijsko poslovanje (160.000 din). 10 MK u Z:. strogi ukor zbog grupatva, antipartijskih ispada prema rukovodstvu KPH i KPJ, neizvravanja postavljenih zadataka i zbog zloinakog upropaenja akcije osloboenju ljudi iz Kerestinca, koju je inae pripremao CKKPH, a MK radei iza njegovih lea doveo je do pogubljenja oko 90 drugova. Istovremeno nalae se CK KPH da smeni MK i imenuje novi. 11 Vani:.11 iskljuenje se potvruje zbog antipartijskog rada, grupatva i neiskrenosti pred Partijom. 12 CKKPH:. ukor zbog nedovoljne kontrole i preduzimanja mera za izvravanje akcija koje je CK KPJ nuno postavio pred itavom Partijom u momentu razbojnikog napada na SSSR.

Original, rukopis Sign., Arhiv C K S K J , Fond C K K P J 1941/170.

1 Zagreb 2 Vanda Novosel 3 Leo Mates 4 Herta Haas 5 Vladimir Bakari 6 Andrija Hebrang 7 Ivan Srebrnjak 8 Rade Konar 9 Antun Rob 10 Pavle Pap 11 Mirko

107
1941, kolovoz 12. Varadin Obavijest Predstojnitva gradskog redarstva u Varadinu Ustakom stoeru Varadin est osoba koje se nalaze zatvorene kod gradskog redarstva a spadaju u nadlenost ustakog stoera

PREDSTOJNITVO GRADSKOG REDARSTVA U VARADINU Broj: 8111/1941. Varadin, dne 12. VIII. 1941. Predmet: Petermanec Stanko i drugovi - pritvoreni

Hrvatskom Ustakom Stoeru Varadin U pritvoru kod ovog redarstva prepraena su po Ustakom redarstvu u Varadinu slijedea lica: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Petermanec Stanko u pritvoru od Valdec Ivan u pritvoru od Valdec Zvonimir u pritvoru od Santo Marijan u pritvoru od Lah Marija u pritvoru od Vrbani Stjepan u pritvoru od 1. kolovoza 1. kolovoza 1. kolovoza 1. kolovoza 1. kolovoza 7. kolovoza

Ravnateljstvu Ustakog Redarstva pod br. 549/41 dne 11. ov. mj. izvjestilo je ovo Predstojnitvo da gore navedena lica 1 nisu vie pritvorenici Ustakog redarstva nego Hrvatskog Ustakog Stoera u Varadinu. Uhapenici su prepraeni bez ikakovih prijava, bez ikakovih podataka, pa se moli naslov da shodno raspoloi sa istim uhapenicima. Napominje se da kredit za ishranu pritvorenika je vrlo mali za ovo redarstvo. Konano moli se za uputstvo, da li e ovo redarstvo iste uhapenike odmah pustiti 2 iz pritvora, jer ovdje protiv njih ne predlei nita. Predstojnik redarstva: Sedlar Pero, v. r.

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2181, br. 2110/41.

Bili su to varadinski skojevci koje je policija uhapsila iz predostronosti i sumlje irenja komunistike propagande. 2 Dana 12. VIII 1941, po nalogu velikog upana puteni su na slobodu i stavljeni pod strogi policijski nadzor. Neki su poslije opet bili zatvarani.

'

108
1941, kolovoz 16. Sisak Obavijest u sisakim Hrvatskim novinama hvatanju komuniste Ivana Maara

Uhvaen vodja komunistike bande. U petak dne 8. o. mj. uhvaen je od seljaka ustaa nakon svestrane potrage, na spavanju, vodja komunistike bande Ivan Maar u Kaptolskom Bregu. Prigodom uhapenja imao je kod sebejednu bombu i revolver s kojim se htio obraniti od njih, te je u posljednjem asu u svojoj namjeri sprijeen i razoruan, te dopremljen u Sisak i predan vlastima na daljnji postupak. 1

Hrvatske novine, Sisak, 16. VIII1941.

1 Borac Sisakog NOP odreda. Uhapen je na prijevaru 8. VIII 1941. godine od seoskih ustaa. U sisakom zatvoru mu je pripreman bijeg, ali dan prije planiranog bijega prebaen je u zatvoru Petrinji. Tu gaje Pokretni prijeki sud 2. IX 1941. godine osudio na smrt te je istoga dana strijeljan.

109
1941, kolovoz 16. Zagreb Iz pisma Rade Konara i Vladimira Popovia upuenog Josipu Brozu Titu, odnosno Centralnom komitetu KP Jugoslavije prijemu odluke Politbiroa CKKPJ od 10. VIII 1941. i prihvaanju kazni od strane pojedinih lanova Centralnog komiteta KP Hrvatske Dragi drugovi, primili smo odluku sa sjednice CK KPJ od 10. VIII u vezi s donesenim kaznama po istrazi u Zagrebu. 1 Dok iz provincije pozivamo sekretare . K. 2 gdje emo im pored ostalih direktiva i uputa za akcije saopiti i sluaj koji se dogodio u Zagrebu, a takoe i kazne koje je CK doneo. Kazne su uglavnom primili svi i to ovako: 1) Vand 3 , izjavila da se nadala veoj kazni, 2) drug. Starog 4 isto tako, 3) Mat. 5 je izjavio da prima kaznu ali je rekao da bi mu bilo jako ao ako bi C. K. stekao uvjerenje daje on uope bio neiskren pred partij., 4) Bak. 6 prima kaznu, 5) Fati 7 daje znao daje Antonov 8 sumnjiv da se ne bis njim povezivao, 6) Brka 9 prima kaznu, 7) Bumbar 10 primio kaznu, jako mu je bilo teko, shvatio je formulaciju antipartijskog rada da se misli daje on antipartijski A i p uope i neprijatelj rad. klase, jo emo s njim tome razgovarati, da on moe popraviti svoju greku i vratiti se natrag u partiju, to smo mu ve i kazali, a dali smo mu i posla, tj. poslaemo ga u partizanski odred, on je to primio, 8) ilja 11 je u Dalmaciji, njemu emo pismeno saopiti, 9) Komisija je obrazovana da ispita Antonova po postavljenim pitanjima, ve se razgovaralo s njim, izvetaj komisije sledei put, 10) M Zagreb primili kaznu, malo su se opirali daje kazna preotra, ali su ipak primili. Mali okov, koji je ispred omladine bio u M nezgodno je reagirao, ali je i on primio kaznu. Formiranje novi MK od najboljih ljudi koje smo imali, drugovi koji su uli u novi MK po svom dosadanjem radu pruaju garanciju da e biti bolji od starog MK, 11) CK KPH prima kaznu, tj. prima je sekretarijat, dok su ostali lanovi na terenu i im dou saopiemo im je. Inae, sekretarijat CK KPH svjestan je krivice koju snosi za dogaaje koji su se dogodili u Zag. tj. da se nije snaao i poduzeo potrebne korake da do njih ne doe, i da na vrijeme i brzo pokrene partijsku organizaciju na akcije koje je postavio pred partijsko lanstvo i koje je pred itavu partiju postavio CK KPJ. Original, Sign., Arhiv SKJ, Fond KPJ 19411171.
1 2 3 4

Vidi dokument br. 106. Okruni komitet Vanda Novosel Herta Haas

Leo Mates Vladimir Bakari 7 Andrija Hebrang 8 Ivan Srebrnjak 9 Rade Konar 10 Antun Rob 11 Pa vie Pap
6

110
1941, kolovoz 17. Beograd Telegram Josipa Broza Tita Kominterni rezultatima istrane komisije Centralnog komiteta KPJ u vezi s dogaajima u rukovodstvu Hrvatske Za Djedu 1 17. avgust (1941) Istrana komisija CK KPJ utvrdila je: 1. Da je Valdes 2 lano optuio drugove iz CKKPH izdajstvu i provokaciji. 2. Daje lano optuivao CK KPH svjesnoj izdaji i sabotiranju akcija, te na osnovu tih lanih izvjetaja traio mandat Kl za smjenjivanje CK KPH, ne obavjetavajui tome CK KPJ, iako je za to imao redovno mogunosti. 3. Daje lano obavijestio Kl da nema veze s Valterom. 4. Daje bio inicijator zloinaki pripremljenog i izvedenog bjekstva 90 drugova iz Kerestinca od kojih su danas samo trojica u ivotu. 3 Sve ovo radio je bez znanja CK KPH i CK KPJ, iakoje bio upozoren da se ovo bjekstvo priprema. 5. Priznavi ove svoje grube greke u izjavi upuenoj CK KPJ, drug Valdes je svoj mandat dobijen 9. VII. 1941. od Kl predao CKKPJ 25. VII. 1941. Na osnovu toga CK KPJ smatra potrebnim hitno smenjivanje Valdesa sa njegovog poloaja (vazdunog) i njegovo stavljanje na raspolaganje naoj Partiji, jer vie nemamo povjerenja u njega za dosadanji rad. Valter 4 Original, rukopis Sign., Arhiv SKJ, Fond KPJ 1941/172. Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7, str. 79.
1 2 3 4

Izvrni komitet Kominterne Josip Kopini Vidi dokument br. 68 bilj. 1 Josip Broz Tito

1ll
1941, kolovoz 17. Beograd Uputa Josipa Broza Tita Operativnom rukovodstvu Hrvatske za uvriva nje partizanskih tabova i dalje jaanje narodnooslobodilakog pokreta u Hrvatskoj Za Brku 1 i Vladu 2 Va izvjetaj primili smo, dobro nam je doao za na Bilten 3 . Sada vam aljemo na prvi broj u nekoliko egzemplara, a vi ga umnoite i raspaajte ne samo meu partizanima ve i meu irokim masama graana i seljaka. Poaljite ga takoer i u Sloveniju na umnoavanje. Iz vaeg izvjetaja vidi se daje ustanak tamo dobio dosta iroki razmah, ali se ujedno vidi da je sve to jo dosta neorganizovano voeno od nae part.(ijske) org.(anizacije), odnosno taba. 4 To je velika opasnost za dalji tok borbe. Nastojte svim silama da organizujete i centralizujete te borbe pod vrstim rukovodstvom. Stvarajte jake partizanske formacije, koje moraju stalno biti u akcijama i borbi. Organizujte vie tabova po raznim mestima, ali ih vrsto poveite meusobno. Ako nemate dovoljno vojnih strunjaka, onda nam to odmah javite. Vi se alite da neprijatelj ubija u masama nae sindikalce. Tome treba stati na put odailjanjem takvih ljudi u partizanske odrede. Vi moete poslati iz Zagreba nekoliko stotina takvih drugova. Novac za te stvari ne alite. Organizujte i narodnooslobodilaki fond. Nita nam ne javljate kako ide sa Narodnim frontom. Treba uputiti jedan apel na HSS da se pridrui borbi za osloboenje. 5 Apel sa Sveslovenskog festivala u Moskvi morate umnoiti u vie hiljada primeraka, a isto tako i govor Alekseja Tolstoja. Javite nam ta ste uinili po pitanju politikih akcija i tampe, jer se taj rad ne sme zapostaviti, narodu treba objanjavati karakter dananje borbe i njene perspektive. Objasnite narodu ogromnu vanost saveza SSSR sa Engleskom i Amerikom po pitanju zajednike borbe. U vezi sa Antonovim 6 sasluajte sve ljude, a u prvom redu Stipu, 7 Grubora 8 i druge. Vandu 9 treba kritikovati zbog aljkavosti. Poaljite potrebne stvari za mene da bih svratio malo do vas. Smrt faizmu Sloboda narodu!
TT10

Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/39. Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7, str. 80.

' Rade Konar

2 Vlado Popovi 3 Prvi broj Biltena GNOPOJ iziao je u Beogradu 10. kolovoza 1941.

Na sjednici Politbiroa CK KPJ, 4. VII 1941. u Beogradu, imenovano je jezgro vojnog rukovodstva za Hrvatsku koje su sainjavali: Vlado Popovi. Rade Konar i Andrija Hebrang. To tijelo CK KPH je nazvao Operativno rukovodstvo s Vladom Popoviem kao sekretarom na elu. 5 Vidi dokument CK KPH od 5. IX 1941. 6 Ivan Srebrnjak 7 Stipe akovi 8 Pero Grubor 9 Novosel 10 Josip Broz Tito

112
1941, kolovoz 19. Beograd Direktiva Josipa Broza Tita upuena svim tabovima i komandirima narodnooslobodilakih odreda Jugoslavije s tekstom partizanske zakletve SVIMA TABOVIMA I KOMANDIRIMA NARODNOOSLOBODILAKIH ODREDA JUGOSLAVIJE Da bi svaki partizan bio potpuno svjestan svojih dunosti narodnog borca, svoje velike misije na djelu osloboenja naroda, da bi vladala gvozdena disciplina i drugarsko samopotovanje meu partizanima, predlaemo, kao obavezno, da odmah svi partizanski odredi, ukoliko to ve nisu uinili, poloe slijedeu zakletvu. Mi, narodni partizani Jugoslavije, latili smo se oruja; za nemilosrdnu borbu protiv krvolonih neprijatelja koji porobie nau zemlju i istrebljuju nae narode. U ime slobode i pravde naeg naroda, zaklinjemo se da emo disciplinovano, uporno i neustraivo, ne tedjei svoje krvi i ivote, voditi borbu do potpunog unitenja faistikog osvajaa i svih narodnih izdajnika. Bilten Glavnog taba NOPO Jugoslavije, br. 2, od 19. VIII 1941.

113
1941, kolovoz 20. Zagreb Tjeralica Velike upe Prigorje upuena kotarskim oblastima, opinskim poglavarstvima i orunikim postajama na podruju upe za komunistima koji su u umi Divjaa, kod Sesveta napali policijsku patrolu

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA VELIKA UPA PRIGORJE Broj: 604 Pr. 1941, Zagreb, dne 20. kolovoza 1941.

Predmet: etniko-komunistika banda pojavila se u umi Divjaa, opine Sesveteraspis tjeralice TJERALICA Dne 19. kolovoza 1941. god. poslije podne u umi Divljaa, 1 opina Sesvete, pojavila se etniko-komunistika banda, oko desetak njih, koji su iz zasjede pucali na oruniku obhodnju i ubili orunika Milu Novakovia. 2 Redarstvenim i orunikim izvidima je ustanovljeno, da je ta etniko-komunistika banda krenula u pravcu Sljemena. Velika upa Prigorje sa sjeditem u Zagrebu raspisuje za navedenom etniko-komunistikom bandom tjeralicu i poziva sve oblasti, slubenike i puanstvo na vrenje tjeralice, kako bi se ta etniko-komunistika banda uhvatila. Raspisuje se podjedno nagrada od 10.000, Kuna za svaku glavu ove etniko-komunistike bande. Tko opazi tu etniko-komunistiku bandu ili neto za istu dozna, duan je to smjesta prijaviti najblioj oblasti, odnosno najblioj orunikoj, ustakoj ili redarstvenoj obhodnji. Upozorava se stanovnitvo da e se svaki onaj, koji propusti uiniti prijavu smatrati pomagaem te etniko komunistike bande, kao i onaj koji bi dao sklonite, hranu ili inae bilo kakovu pomo toj etniko-komunistikoj bandi i protiv njega e se prema tome postupiti. VELIKI UPAN: Dr. Marko Lamei, v. r.

Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 513. V

Divjaa Odnosi se to na tzv. zagrebako-sesvetski partizanski odred, osnovan u prvoj polovici srpnja 1941. godine. Odred se najprije nalazio u blizini ceste Dubrava Sesvete. a zatim je otiao u umu Divjau (kraj sela Novoselca). Odred je imao 20 boraca. Komandir odreda bio je Silvije Pelei a politiki komesar Ante Dobrila. U logoru na koji je naila policijska patrola nalazili su se ovi borci: Petar Bikup, Ante Dobrila, Marijan Grozaj, Zvonimir Komarica, Ivan Kuzmijak, uro Mirkovi, Silvije Pelei i Branko palj, dok su Jandrija orkovi i Zdravko Pear, koji su takoer bili u logoru, otili po vodu. Borci odreda su se poslije sukoba povukli dublje u unutranjost, dok su se Jandrija orkovi i Zdravko Pear, izgubivi vezu s odredom povlaili u
2 1

Zagreb. Dana 16. VIII 1941. godine Zvonko Frst na elu grupe od pet idova skojevaca otiao je iz odreda u Zagreb radi dopreme hrane i odjevnih predmeta za odred. Istog dana iz odreda je u Vrbovec upuen na lijeenje stolarJoica. Sutradan, tj. 17. VIII 1941. godine iz odreda u Zagreb su upueni po eksploziv i fitilje Josip Fistri, Rudi Rajman, Branko ragaj i Branko regelj. Svi su se oni trebali vratiti predveer 19. VIII 1941, postoje 20. kolovoza planirana akcija odreda na neke objekte u Sesvetama (skladite avionskih bombi u Sopnici, dvije betonske cisterne avionskog benzina na Badelovom bregui betonsku pumpu na eljeznikoj stanici). S obzirom na sukob sa andarima svi ovi lanovi odreda vratili su se u Zagreb, gdje su se ukljuili u partijski rad.

114
1941, kolovoz 22. Sesvete Izvjetaj Zapovjednitva 1. Hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu napadu na oruniku ophodnju u umi Divjaa kod Sesveta ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE Broj 2026 / J.S. Novakovi Mile oruniki razvodnik, u borbi sa etniko-komunistikom bandom ubijen.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB orieva br.4. Zagreb, 22. kolovoza 1941. Zapovjednik orunike postaje Sesvete sa dopisom Br. 981 od 20. kolovo za 1941. javlja slijedee: Dne 19. kolovoza 1941. - ophodnja ove postaje vodnik Luka Paramos, razvodnik Jure Trgovi i Mile Novakovi, naila je u umi Divljaa, 1 obine Sesvete, kotara Zagreb, na etniko-komunistiku bandu od oko 10 ljudi, kojima do sada imena nisu poznata. Ova ophodnja je istog dana oko 16 sati u navedenoj umi naila na jednog nepoznatog ovjeka od ove bande, te je obhodnje voa doviknuo istome U ime zakona mir. Na ovaj poziv ostali koji su bili dalje od ove bande

doviknuli su ophodnji Mirujte vi, nastoje ophodnja odmah otvorila vatru, a banditi su odmah vatrom iz puaka odgovorili. U tom momentu razvodnik Mile Novakovi, htio je promjeniti zaklon do jednog hrasta, ali je od bandita pogoen jednim nabojem u desno oko i na mjestu ostao mrtav. Ostala dva orunika i dalje su vodili borbu sa banditima, ali kako su ve skoro sve naboje ispucali, poeli su se povlaiti, jer su prosudili, daje protivna vatra mnogo jaa i povratili su se na postaju. Po povratsku ophodnje odmah je dogaaju brzoglasno izvjeeno Zapovjednitvo 1. Hrvatske orunike pukovnije, krilno i vodno zapovjedni tvo, Ustako redarstvo i kotarska oblast u Zagrebu, radi pojaanja za progon etniko-komunistike bande. Kada je pojaanje stiglo upuene su potjere za banditima, ali se iste vie nigdje nije moglo pronai, ve je ustanovljeno, da ih je bilo IO, 2 jer su seljaci vidjeli njih 9 bjeati izpod sela Dobrodola prema Kaini, a jednog preko sela Novoselca, takoer u smjeru Kaine. Od bandita na licu mjesta pronaeno je raznog odijela, gunjeva, naprtnjaa, nekoliko atorskih krila, pitolja Gasera i tajera, te nekoliko isprava, meu kojima i isprava Pelei Silvija iz ulinca, obine Sesvete, kotara Zagreb, koji je bio negdje u Zagrebu zaposlen kao elektriar. Svu spremu, oruje i ostale stvari odnijelo je Ustako redarstvo iz Zagreba, koje po ovom dogaaju vodi istragu. Pokojni oruniki razvodnik Novakovi odmah je preveen na ovu postaju. 20. kolovoza o. g. sudbeno-lijeniko povjerenstvo izvrilo je oevid i obdukciju ljeine pok. Novakovia i odredilo pokop. Istog dana pok. Novakovi pokopan je na rimokatolikom groblju u Sesvetama. Sahranu pokojnika obavio je istomjesni upnik g. Branko Dinter. Od pok. Novakovia banditi su oduzeli oruje, ophodnu torbu i kapu. Tjeralica za podbjeglim banditima vodi se energino u svima pravcima, kako na podruju ove tako i na susjednih postaja. Po ovome je dostavljeno izvjee kotarskoj oblasti i sudbenom stolu u Zagrebu. Dostavlja se prednje na znanje. Zapovjednik, pukovnik: au Juraj Dostavljeno: Ravnateljstvu za javni red i sigur. M.D. H. i Vrhovnom oru. zapovjednitvu.

Iriginal, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 152a, fase. 1, dok. 60.

Divjaa U toj grupi boraca tzv. zagrebako-sesvetskog odreda, pored Silvija Pelcla, komandira i Ante Dobrile, politikog komesara, nalazili su se jo i Petar Bikup, Andrija orkovi, Marijan Grozaj, Zvonimir Komarica, Ivan Kuzmijak, uro Mirkovi, Zdravko Pear i Branko palj. U toku noi 19. VII 1941. Andrija orkovi i Zdravko Pear su se povukli u pravcu Zagreba.
2

115
1941, kolovoz 22. Dugo Selo Izvjetaj Kotarske oblasti Dugo Selo Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu pojavi naoruanih ljudi na podruju opine Dugo Selo Kotarska oblast Dugo Selo Broj: 3686/41 Dugo Selo, dne 22. VIII. 1941. Predmet: Pojava nepoznatih naoruanih ljudi na podruju ove oblasti Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u) Zagrebu Izvjeuje se naslov, da su neki seljaci u selu Prozorje opine Dugo Selo dana 21. kolovoza 1941. u 7 sati vidjeli skupinu 8 nepoznatih ljudi, 1 obuenih djelomino u vojnika odijela i naoruani kratkim vojnikim pukama proi pored sela u pravcu Bojakovine. Odmah su gornje seljaci prijavili orunicima i tome su se obavjestile odmah sve orunike postaje i zatraile pojaanje od vodnog zapovjednitva u Zagrebu. Obrazovane orunike patrole sa ustaama i dobrovoljno prijavlje nim civilima otile su za nepoznatima. Kod sela Prik raja opine Brckovljani jedna orunika patrola je primjetila etnike u jednoj velikoj kukuruzi pored eljeznike pruge, koja je odmah na njih otvorila paljbu, a ovi su paljbom odvratili 2 prilikom ega nije dolo do rtava. Patrolama nije uspjelo opkoliti etnike, jer su bjeali, ve je uspjelo iste protjerati sa podruja ovog kotara na podruje kotara azma. Prednji se izvjetaj umoljava uzeti do znanja. Kotarski predstojnik:

u . z .3
MP. 4 Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, kut. 152a, reg. br. 55/111

1 Bila je to grupa od osam boraca tzv. zagrebako-sesvetskog odreda koji su se, poslije sukoba sa andarima u umi Divjaa kod Sesveta (19. VIII 1941), uputili prema Bilogori radi toga da se poveu s bjelovarskom partizanskom grupom (vidi dok. br. 114, bilj. 1). 2 U ovoj borbi grupa nije imala gubitaka. Meutim u idua dva dana izgubila je tri lana (Silvija Pelcla, Zvonimira Komaricu i Branka palja), koje su zarobile ustae, tako da je na Bilogoru (27. VIII 1941) stiglo preostalih pet boraca (Ante Dobrila, Petar Bikup, uro Mirkovi, Ivan Kuzmijak i Marijan Grozaj) koji su se povezali s bjelovarskom partizanskom grupom i' uli u njen sastav. Njima se, nakon kraeg vremena, prikljuio i Zdravko Pear, stigavi u grupu iz Zagreba. 3 Potpis neitak 4 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast Dugo Selo

116
1941, kolovoz 22. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Dravnom ravnateljstvu za ponovu u Zagrebu iseljenju 105 srpskih porodica s podruja garenikog kotara

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST U GARENICI Broj: 146 Prs/1941 Predmet: Garenica kotar, izseljenje Srba Garenica dne 22. kolovoza 1941.

DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU ZAGREB Izvjeuje se, da je u toku dana 21. kolovoza i noi izmeu 21. i 22. kolovoza ove godine izvreno izseljenje 105 srbskih obitelji sa podruja ovoga kotara. Izseljenje su izvrili organi Logora iz Bjelovara. Transport je krenuo iz Garenice za Bjelovar 22. kolovoza 1941. godine u 3.20 sati. Izseljenje je izvreno bez ijednog incidenta. Popisi pokretne, nepokretne imovine te ivenih namirnica i stoke Dredloiti e se im se prikupe i srede. Moli se prednji izvjetaj primiti na znanje. V. D. Kotarskog predstojnika: Drag. 1 Skoji, v. r. M.P. 2

Original, strojopis Sign., Muzej Moslavine, Kutina, Arhivska zbirka 330/III 17 3.

1 2

Dragutin Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Garenica

117
1941, kolovoz 22. akovec Izvjetaj Komande 2. korpusa maarske vojske vioj komandi eksploziji dviju paklenih maina u tampariji Balkany u akovcu

22.8. 1941. Komanda 2. Korpusa broj 15443/eln. VKA od 401/2/M. l.VKF41. Izvjetavam, da su prema izvjetaju Komandanta garnizona u akovcu, 20-og o. m. u 12,10 sati, eksplodirale 2 paklene maine sakrivene ispod poda u tampariji Balkany u akovcu. Jedna ena je od pareta lake povrijeena. andarmerija je povela istragu.

HL. VKF. 1941 43. HELYZETJELENTSEK (prijevod na maarskog)

118
1941, kolovoz 24. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva ustakih odreda za podruje ustakog tabora Kustoija Kotarskoj oblasti Zagreb napadu na straara planinarskog doma na Glavici iznad Gornjeg Stenjevca

ZAPOVJEDNITVO USTAKIH ODREDA ZA PODRUJE USTAKOG TABORA KUSTOIJA Izvjetaj Zapovjednik strae u planinarskom domu na Glavici iznad Gornjeg Stenjevca .prijavio je podpisanom Zapovjedniku odreda, da je u petak 22. VIII. o. g. i subotu 23. VIII. 1941. g. u oba sluaja oko 7.30 sati, na veer neko nepoznato lice pucalo na straara, koji je tamo postavljen zbog uvanja

doma i vojnike spreme ustaa, koji su ondje smjeteni. Potragom uslijed nadolazee noi i umskog okolia nije bilo nita ustanovljeno. U nedjelju 24. VIII. 1941. u 2 sata poslije podne prijavio se podpisanom Zapovjedniku, koji se ondje nalazio s pojaanjem Tubikanec Stjepan poljodjelac iz Boreca kbr. 191, opina Stenjevec, star 36 godina, te podnio slijedeu prijavu, koja se u izvorniku nalazi u Zapovjednitvu odreda u Kustoiji: U noi od etvrtka 21. VIII. o.g. na petak 22. VIII. o.g. doao je meni kui, pokucavi na prozor, oko 2 sata nou UMENJAK VLADKO iz Gornjeg Stenjevca. Spomenuti me je zvao da izaem iz kue, rekavi mi, da se odmetnuo u umu, jer da ga zbog sumnje komunizma potrauju orunici. Izaao sam napolje, te mije tom zgodom pokazao vojniku puku i samokres na bubanj. Nagovarao me da poem s njim, govorei mi daje odluio ubiti bilo kojeg ustau, bilo kojeg orunika. Nisam htio s njime otii, ve sam se vratio spavati, dok je imenovani umenjak otiao vjerojatno prema Ponikvama, jer je imao sobom hrane i streljivo, a rekao je neka poem s njim u umu. Na to je otiao. U subotu 23. VIII. o. g. doao je isti oko podneva meni u kamenolom, gdje sam radio pored moje kue. Tom prilikom mi je pripovijedao, da je u petak 22. VIII. pred samu veer pucao iz puke na planinarski dom na Glavici, elei pogoditi jednog ustau, koji se upravo nalazio na strai. Spomenuo je pri tom da e i danas, to jest 23. VIII o. g. pucati na ustae, jer da eli ubiti nekoga od ustaa. Na to je i opet nestao u oblinjoj umi. Jutros, tj. 24. VIII. oko 7 sati doao je i opet meni, pozivajui me u umu. Usput spominjem da sam ga u petak 23. VIII. 1941. prijavio orunicima. I opet nisam u prvi as htio ii, ali mi je na to rekao, da jo nije etnik, jer nije jo nikoga ubio, ali kad pone, da e se onda vidjeti, tko je on. Poao sam s njime, jer je rekao, da idemo u lov. Pitao sam ga, zar emo loviti samokresom, a on je odvratio, da ima puku. Na moj upit, da li misli onu, s kojom je sino i preksino pucao na ustae, odvratio je daje ta sakrivena negdje u Borecu, te da imade za nju i sakriveno streljivo, a da za lov ima puku sakrivenu u umi iznad Ponikava zajedno s potrebnim streljivom. Idui u umu pripovijedao mi je, da sovjetska Rusija mora pobijediti, a komunisti ovdje u Hrvatskoj, da su dobro organizirani, da se razvija njihova fronta kod Karlovca, te u Zagorju, a jednako i u Zagrebakoj gori, pa da i on trai i organizira partiju, odnosno odred, s kojim bi djelovao u korist komunizma, a na tetu Hrvatstva i ustakog pokreta. Doavi u umu iznad Ponikava rekao mije, da e ubiti svakoga, tko se milom ne prikljui komunistikoj partiji. Obzirom na sav taj razgovor i kad je spomenuti, htijui mi pokazati samokres, pruio mi istoga u ruke, ja sam ispalio na njega dva metka. On je ponajprije pobjegao, a po tom se vratio meni, nato sam ponovno pucao, a on je poletio meni i hrvajui se sa mnom oteo mi ve ispranjen samokres. Po tom je otiao do kue, a sad je navodno u bolnici, dok sam zaostalu lovaku puku sakrio s namjerom daje predam ustaama, to sam poslije podne istoga

dana i uinio. Zakljueno i podpisano. Tubikanec Stjepan Povedenom istragom saznao sam da se spomenuti UMENJAK VLADKO nalazi ranjen u Zakladnoj bolnici, pa molim da se preslua, kako bi se mogla ustanoviti vjerodostojnost iskaza Tubikanca Stjepana, koji se nalazi kod svoje kue, jer nisam imao ovlast uhapsiti ga i pritvoriti u interesu istrage. Puka, koja je pronaena u umi iznad Ponikava na putu prema Bistri, nalazi se u ovom Zapovjednitvu. U Kustoiji, 24. VIII. 1941. Zapovjednik: Josip Frajti, v. r. Kotarskoj oblasti u/ Zagrebu Na znanje sa zamolbom, da se Zapovjedniku ovih odreda, kao i svim ustaama odreda izdaju potrebne ovlasti zajedno sa potrebnim utim trakama, kako bi bili u mogunosti obavljati svu slubu, koja je inae povjerena orunitvu, ali se mora pripomenuti, da unato mnogih obavijesti sumnji vom kretanju nepoznatih lica u Zagrebakoj gori na podruju opina Kustoija, Vrabe, Stenjevec, Zaprei, Podsused i Bistra nije Zapovjednik odreda, koji je osobno prokrstario svu goru naiao ni na jednog orunika, ali zato na vei broj sumnjivih lica, koja zbog pomanjkanja ovlasti nije mogao ni legitimirati, ni uhapsiti, u koliko bi se za to nala potreba. Potrebne ovlasti molim bezuvjetno izdati jo danas, jer je to u interesu istrage u prednjem sluaju, a jednako i u interesu potrage za odbjeglim etnicima-komunistima, za kojima je izdana tjeralica, a koje se u tom kraju ni po jednoj vlasti ne potrauje. ute trake su potrebne za barem 60 ustaa s podruja ovog Zapovjednit va. U Kustoiji, 24. VIII. 1941. ZA DOM SPREMNI! . P. 1 Zapovjednik: Josip Frajti, v. r.

Original, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 107, Prs. br. 558/41.
1

Okrugli peati: Zapovjednitvo ustakih odreda Zagreb Kustoija

119
1941, kolovoz 25. Zagreb Izvod iz izvjetaja oficira za transport kod njemakog generala u Zagrebu upuenom njemakom poslanstvu u Zagrebu diverzijama na eljeznikim prugama u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj od 13. srpnja do 25. kolovoza 1941. godine1

Oficir za vezu naelnika za transport kod njemakog generala u Zagrebu T. O. Zagreb I br. 1934/41 Djelov. br. Pol. 3 br. 11a 1870/41. 26. VIII 1941 2 Predmet: Napad na eljeznike pruge u Hrvatskoj 1) Njemakom poslanstvu, Politikom odjeljenju 2) Njemakom generalu 3) Njemakom generalu, K. O. 3

Zagreb, 25. 8.41. Hatcova ul. 16

U prilogu dostavlja se pregled napada na eljeznike pruge u Hrvatskoj, koji su izvreni od poetka ustanikog pokreta do danas (13.725.8) s molbom na znanje. Hffner* kapetan 1 prilog Pregled napada na eljeznike komunikacije od 13.7. 1941. 2) 14.7.41. izmeu Lekenika i Turopolja 3) 14.7.41. izmeu Lekenika i Turopolja 5) 14.7.41. izmeu Siska i Grede 10) 20.7.41. izmeu Capraga i Siska 11) 20.7.41. kod Karlovca 13) 23.7.41. izmeu Zagreba i Svete Klare 14) 24.7.41. izmeu Capraga i Karlovca 15) 24.7.41. kod Sesveta 20) 28.7.41. izmeu Podsuseda i Zapreia

28) 29) 43) 44) 52)

31.7.41 31.7.41 18.8.41 21.8.41 25.8.41

izmeu Podsuseda i Vrapa u kolima za ruavanje 5 kod Koprivnice kod Koprivnice izmeu Siska i Sunje

Original, strojopis, njemaki Sign., AVII, London 21, s. 312568 9. Zbornik VII, tom XII, nj. 1, br. 120.
1 U prilogu su navedene ukupno 52 diverzije od kojih navodimo samo one koje su se dogodile na podruju sjeverozapadne Hrvatske. (Vidi dokument br. 231). 2 Peat primaoca, jelimino neitljiv. 3 Kriegsorganisation (ratna organizacija, zapravo ispostava Abvera). 4 Artur 5 Vidi dokument br. 88.

120
1941, kolovoz 25. Zagreb Smrtovna popratnica Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb Salata smrti Tome Benaka

INSTITUT ZA SUDSKU MEDICINU I KRIMINALISTIKU zagreb - S alata SMRTOVNA POPRATNICA: Sp. 2116/274 41. Obdukcija dne 25. VIII41. u 8 sati. Prezime i ime: Benak Tomo 1 , Godina ro. 1915. Zanimanje: post. pomonik, Vjera: rkt. Mjesto, opina i kotar roenja: Sv. Katalena, kotar urevac Zaviajnost: Klotar Podravski, Dravljanstvo: NDH Prebivalite: (ulica i broj): Zagreb, Voinska br. 29 Dan i sat dogaaja.ili oboljenja: 23. VIII u 23,45 sati. Dan i sat dolaska u bolnicu (ime i adresa lijenika ili ustanove koja ga je uputila): red. lijenik Dr Sever Dan i sat smrti: 23. VIII u 23 sata i 45 minuta. Klin. diag: Vulmusrelop. capilis. Vrsta, dan i sat ev. lijenikog zahvata: Uzrok smrti:

ANAMNESTIKI PODACI {za nesreu gdje, kada i kako seje dogodila; za umorstvo gdje, kada, po kome i ime su ozljede zadane, sredstvo ili vrsta oruja, za vatreno oruje vrsta i kalibar; za samoubojstvo gdje, kada, kojim sredstvom i na koji je nain izvedeno): Na Selskoj cesti bila je u 23 sata vrena racija. Spomenuti je bio zaustavljen od red. agenta koji je od njega traio legitimaciju. Benak se nije htio legitimirati ve je izvukao revolver htijui pucati u agenta. Agent je bio bri i ustrijelio ga iz revolvera u glavu. Podatke dao Dr Sever. Dne 25. VIII 1941. u 10 sati. Potpis lijenika: Dr Pavleti Ivan Original, apirograf i rukopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb Salata, Sekcioni protokol 2116/274 1941.
1 Suradnik NOB-a na Trenjevci. Prilikom spomenute racije pitolj mu zatajio te gaje ubio policijski agent.

121
1941, kolovoz 25. Zagreb Smrtovnica Pokretnog prijekog suda kojom se Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku predaje mrtvo tijelo Mihaila urlana radi pregleda i pokopa, te zabiljeka strijeljanju.

SMRT VN IC A Kojom se predaje mrtvo tijelo strijeljanog osuenog urlan Mihaila sina Milana i Draginje roene Bundalo, 33 god. starog, grkoistone vjere, rudarski nadzornik, roen u Vodievu, zaviajan u Dobrljin da ga se preveze na sudsku medicinu, a zatim pokopa. Zgb 25. kolovoza 1941. Pokretni prijeki sud Predsjednik: Ivan Vidnjevi M. P. 1 I

urlan Mihajlo strijeljan zajedno sa Ferber Ivanom. 2 Dok seje autom vozio na strijeljanje itavo vrijeme pa sve do strijeljanja pjevao je Internacionalu. Prije strijeljanja interesirao seje koji je po redu to na tom mjestu umire, ali mu na to nije odgovoreno. Original, rukopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb Salata, Sekcioni protokol 2118/276 1941.
Nezavisna drava Hrvatska - Pokretni prijeki sud etkarski obrtnik. 26 god. star, roen u Budimpeti sa stanom u Zagrebu. Po presudi Pokretnog prijekog suda osuen na smrt zbog komunizma.
2 1

122
1941, kolovoz 26. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju Koste Vurdelje, Maksa Durjave i Duana Bajata zbog komunistike propagande

OGLAS Po pokretnom priekom sudu u Zagrebu osueni su dana 26. kolovoza 1941. na kaznu smrti strijeljanjem: 1. KOTA VURDELJA, porezni inovnik iz Ogulina, star 32 g., grkoistone vjere, to je vrio usmenu komunistiku promibu u zatvoru Sudbeno ga stola u Zagrebu izjavama, da novine piu, kako Niemci pobjeuju, a ne piu nita u korist Rusa, da e jo doi vrieme, kako je rekao ubai, kada za godinu dana dou Rusi, da ne e biti nijednoga hrvatskog prvaka, jer e Rusi sve potui. 2. MAKS DURJAVA, student tehnika iz Maribora, star 25g. rkt. Slovenac, to je drao kod sebe razne knjige komunistike sadrine, te drugi material, koji sadri promibu komunizma. 3. DUAN BAJAT, strojovoa iz Mostara, star 27 g. grko-istone vjere, to je vrio usmenu protudravnu promibu, naroito izjavama, daje nemogue, da Niemci tako napreduju, kako to novine donose, da e Rusija u kratkom vremenu pobiediti i onda Zagreb biti pretvoren u prah i pepeo, kako izjavljuje ubai i ostali emigranti, vlastodrci bive Jugoslavije.

Osuda na gornjima izvrena je istoga dana.

Zagreb, dne 26. kolovoza 1941. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 24310-1941 Original, plakat, tisak Sign., AIHRPH, NG, kut. 481

123
1941, kolovoz 27. urevac Izvjetaj Kotarske oblasti urevac Ministarstvu unutranjih poslova NDH komunistikoj propagandi putem ispisane dopisnice

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST U GJURGJEVCU Broj: 238 pr. 1941. Gjurgjevac, 27. kolovoza 1941.

MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb Orunika postaja u Virju izvjestila je ovu kotarsku oblast, da je dne 25. kolovoza 1941. na postaju donio seljak Martin esti iz Hampovice, opina emovac priloenu dopisnu kartu, kojom je vrena komunistika proiniba, a na kojoj je napisano: ivio Rus, Fuj Hitler i Paveli, ne vjerujte im ljudi, jer su lopovi i izdajice itajte. Ovu je kartu po izjavi gore navedenog seljaka bacila jedna osoba dne 25. kolovoza 1941. oko 3 sata poslije podne na cesti u Hampovici iz jednoga automobila, koji je iao iz Bjelovara prema Gjurgjevcu ili Virju, a u automobilu vozilo se 4 do 5 osoba i daje vidio, daje kroz prozor automobila spomenutu kartu bacio jedan djeak od 8 do 10 godina. im je orunika postaja bila tome obavjetena, odmah je tome brzoglasno izvjestila ovu kotarsku oblast i oruniku postaju u Koprivnici, a ova kotarska oblast odmah je tome izvijestila brzoglasno Predstojnitvo gradskog redarstva u Virovitici i to oko 1 sat iza toga, kako je bila karta baena u Hampovici, ali se spomenutom automobilu nikako nije moglo ui u trag i ne zna se kuda je okrenuo. Vjerojatno da je automobil proao ili u pravcu

Koprivnice ili Virovitice, jo prije nego su bile spomenute oblasti obavjetene. Predlae se naslovu gornji izvjetaj radi znanja. Prilog: karta. M.P. 1 Kotarski predstojnik: Milan Mrkalj v.r.

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST U GJURGJEVCU Broj: 283 Pr. 1941. Predmet: Komunistika promiba baenom kartom iz automobila. VELIKOJ UPI BILO GORA BJELOVAR Predlae se prepis gornjeg izvjetaja radi znanja. M.P. Kotarki predstojnik: Mrkalj Milan v. r. Gjurgjevac, 27. kolovoza 1941.

Original, strojopis Sign., A1HRPH, NG, kut. 239.

1

Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast urevac

124
1941, kolovoz 29. Bjelovar Izvjetaj Predstojnitva gradskog redarstva u Bjelovaru Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH poduzetim mjerama protiv Srba i Zidova osumljienih zbog komunizma

PREDSTOJNITVO GRADSKOG REDARSTVA U BJELOVARU Broj: 605/41 Bjelovar, dne 29. VIII 1941. g PREDMET: Pitanje interniranih idova u Bjelovaru

Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu preko Vel. upa Bilo-Gora u Bjelovaru Raspisom Ustakog redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu broj T. 1/41. pozvalo seje, da se pritvore i odpreme u zbiralita Srbi i idovi makar i malo sumnjivi ili skloni komunistikom pokretu. Povodom toga raspisa Predstojnitvo gradskog redarstva u Bjelovaru poelo je sa ienjem svih elemenata pod sumnjom radi komunizma, te su ta lica liena slobode i poslana u sabirni logor upskog Redarstvenog ravnatelj stva u Gospiu. Meutim jedan dio, iskljuivo idova, vraen je iz Zagreba u Bjelovar, jer za njih nije bilo mjesta, te su ti idovi na broju 29 smjeteni privremeno u kui biv. vlasnika idova Breyera, koja je kua zapljenjena u korist N. D. H. Imovina spomenutih idova sabranih u kui biv. idova Breyera takoer je zapljenjena u korist N. D. H. Umoljava se naslov, to se ima poduzeti da se ovi idovi, veinom starci uklone iz Bjelovara, i kamo da se smjeste, jer je njihovo smjetanje u kui biv. idova Breyera privremenog karaktera. Upravitelj gradskog redarstva: Budrovi, v.r. 1 MP. 2

Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 283.

1 2

Franjo Okrugli

peat:

Nezavisna

drava

Hrvatska

Predstojnitvo

gradskog

redarstva

Bjelovar

125
1941, kolovoz 30. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju graani koji znaju gdje boravi komunistiki agitator Ivan Horvat da to odmah jave istom ravnateljstvu

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU Broj: 77.723-1 l-A-1941.

Oglas

Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu poziva ovim putem svakoga, koji znade gdje boravi HO RVAT IVAN, sin Ivana i Marte roene Horvat, roen god. 1908. u Razbojitu, obine Podgora, kotar Naice, oenjen, rmkt. vjere, postolarski pomonik, bivi stan u Laginjinoj ulici kbr. 5. da to odmah javi najkraim putem ovom Ravnateljstvu ili uobe najbliem redarstvenom organu. Poto se isti trai kao opasan KOMUNISTIKI AGITATOR, to e svaki onaj, za kojega se ustanovi, daje znao boravite imenovanog a da ga nije prijavio, biti i smatran sukrivcem djela zbog kojega se isti trai i predan nadlenom Pokretnom priekom sudu. U Zagrebu, dne 30. kolovoza 1941. REDARSTVENO RAVNATELJSTVO Original, knjigotisak Sign., AH, Stampata, 102/37.

126
1941, kolovoz, kraj Zagreb Iz izvjetaja Operativnog rukovodstva Hrvatske odreda Jugoslavije vojnim i politikim akcijama Glavnom tabu NOP

... Slavonija, Bjelovar. Banova Jaruga, Ivani Grad, Varadin, skoro potpuno zatajili... Pojave, i to masovne, dezerterstva, kukaviluka. Mora se takorei iznova raditi. Kadrova na koje se moemo osloniti vrlo malo ima... O stanju part. org. i njihovom dosadanjem radu dobiete jasnu sliku iz okrunice koju emo vam poslati kad bude tampana. (Trebala je biti i do sada gotova, ali zbog pada jednog tehniara nije se moglo.) Zgb Novo rukovodstvo radi dosta dobro, ali su drugovi mladi nedovoljno iskusni. 1 U pripremi je nekoliko akcija. U Jastrebarskom je izgorelo dravno dobro. Milionska je teta... Kopija, strojopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/177.
1 Odnosi se to na novi sastav Mjesnog komiteta KPH Zagreb izabranog u kolovozu 1941. godine, kojeg su sainjavali: Marko Belini, Stjepan Bencekovi (pao 22. VIII 1941), Boo Daki, Vojo Kovaevi (pao 2. IX 1941), Ante Milkovi (pao 8. IX 1941), Marko Simeuni, sekretar i Nikola aki (pao 8. IX 1941). Poslije pada V. Kovaevia u MK je uao Antun Biber a poslije pada A. Milkovia i N.akia u MK su ponovo uli Bla Mesari i Ivan Boievi.

127
1941, kolovoz, kraj Zagreb Iz izvjetaja Joe Vlahovia Centralnom komitetu SKOJ-a stanju i akcijama omladine u Hrvatskoj ... Mi smo u Zagrebu imali akciju na studente frankovce, gdje je akcija uspjela usred bijela dana. 1 Omladina se herojski drala. Mobilizacija i utakmica je sprovedena u itavoj pokrajini. Samo jo sa Siskom i Karlovcem nemamo kontakte, jer su tamo strijeljani nekoji iz mjesnih organizacija, a ostali pobjegli u ume. Ostali kontakt sa svima drimo esto svakih 10 dana. Akcija imade svaki dan, jer kod nas omladina najvie uestvuje i spremna je za svaku akciju. U poetku mi smo pogrijeili, to smo po pitanju sabotae dali zadatak, a nismo direktno uestvovali u pripremama tih akcija, odnosno kod samog organizovanja akcija nismo rukovodili, tako da su akcije zastale na neko vrijeme, dok nismo prili zajedno sa borbenim grupama na teren stvarati planove, da omladina vidi da njoj vodi brigu Partija. Inae tee sve normalnim tokom. Poalji nam govor druga Vlahovia, 2 pretstavnika kod KIM-a. Zdravo, Dokumenti 130131.
2

Joa, 3 v. r ... omladinskog pokreta Jugoslavije, tom 1 kni 2 str

istorije

' Odnosi se to na omladinsku akciju od 4. kolovoza 1941. godine.

Velimir (Veljko) Vlahovi, lan CK SKOJ-a i predstavnik SKOJ-a u Komunistikoj omladinskoj internacionali, odrao je govor na moskovskom radiju poetkom kolovoza 1941. godine. 3 Joa Vlahovi

128
1941, kolovoz 31. Beograd Iz zapisnika sa sastanka Politbiroa Centralnog komiteta KPJ pitanju omladine CKKPJ 31. VIII 41. g. Prisutni: Valter 1 , Marko 2 . Milutin 3 , Fier 4 ... ... II Omladina. Usvaja se izvetaj Fiera. I/ Popuniti Biro CK SKOJ-a (posle pada Brke 5 i Duana 6 ) Milanom 7 iz Srb., Srpkinjom 8 i jednim

novim i 7 Hrv. Q 2/ to pre izdati manifest jedinstvenog omladinskog pokreta. 3/ Potvruje se odluka CK SKOJ-a org. omladine u partiz. odredima. 4/ Dati nalog CK-u Hrv. da organizuje novi PK SKOJ-a usled pada dosadanjeg 10 ...

Original, strojopis Sign., Arhiv SKJ, Fond CK KPJ 1941/43. Dokumenti istorije omladinskog pokreta Jugoslavije, tom /, kuj. 2, str. 43 44.

2 Aleksandar Rankovi
Ivan Milutinovic Ivo Lola Ribar 5 Jovo Stojsavljevi 6 Ratko Mitrovi 7 Mile Radosavljevi s Ljubinka Milosavljevi 4 Nije utvreno da je neko iz Hrvatske bio tada izabran u Biro CK SKOJ-a. 10 Odnosi se to na hapenje Joe Vlahovia. Rade Vlkova, Stjepana Bencekoviai Ljubice Jani. Do osnivanja novog PK SKOJ-a dolo je u kasnu jesen 1941. godine.
4 3

' Josip Broz Tito

129
1941, kolovoz Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske vojnicima, podoficirima i oficirima te vojnim obveznicima Hrvatske s pozivom da se prikljue narodnooslobodilakoj borbi protiv okupatora i njegovih suradnika

Vojnici, podoficiri i oficiri! Faistiki okupatori i izrodi hrvatskog naroda, frankovaki plaenici, pretvorie nau domovinu u tamnicu naroda i krvavu klaonicu, u kojoj pobjenjele ustake bande pod okriljem faistikih okupatorskih borbi, vre pokolj nad hiljadama nevinih ljudi, ubijaju djecu, ene i iznemogle starce, trpaju u zatvore i logore na desetine hiljada, zvjerski mue zatvorenike do smrti. Pljakaju imovinu graana, izgladnjuju narod, pale sela i gradove, ognjem i maem unitavaju sve one, koji smatraju, da je ispod oveijeg dostojanstva da ropski gmiu pod okupatorima i njihovim ogavnim slugama, frankovakim izdajicama nae domovine. Slobodoljubivi hrvatski narod, koji se vijekovima borio protiv svojih tlaitelja, ne moe skrtenih ruku podnositi poniavanja, zulume, tiraniju i

pljaku ni sadanjih tlaitelja, faistikih okupatora i njihovih vjernih pasa, frankovakih plaenika. Zato se i on laa oruja, da poput ostalih porobljenih naroda (Crnogoraca, Srba, Slovenaca, Makedonaca i ostalih) protjera faistike okupatore i srui omraenu marionetsku vladu izdajice Pavelia, da Dalmaciju, Primorje i Meimurje, koje su frankovaki izdajnici prodali okupatorima, vrati u sastav Hrvatske, te da izvojuje svoju istinsku nacionalnu slobodu i nazavisnost. Narodni ustanak bukti u mnogim krajevima. U Bosni, Dalmaciji, Lici i Kordunu bore se rame uz rame Hrvati, Srbi, komunisti i ostali pobornici slobode. U plamenu tog ustanka, koji se sve vie iri, biti e satrveni i uniteni faistiki okupatori i njihove domae sluge. Iz ruevina okupatorske i frankovake tiranije uskrsnut e Slobodna, nezavisna i napredna Hrvatska, u kojoj nee biti ni traga od okupatorske i frankovake tiranije, pljake, zvijerskog ovinizma i rasnog ludila. Pobunjeni narod, koji se s orujem u ruci die protiv narodnih zlotvora a da brani svoju ast. slobodu, ivote i imetak, osniva pravu narodnu vojsku, partizanske odrede. Ovi su odredi svojim junakim djelima ve natjerali strah u kosti okupatorima i njihovim krvavim psima-frankovcima. Oni su iz mnogih mjesta i krajeva protjerali okupatore i razbili ustaku bandu, te vrsto dre vlast u svojim rukama. Time je pobunjeni narod dokazao, da okupatorska i frankovaka vlast nije nepobjediva, i da nema toga neprijatelja, koga ujedinjen i sloen narod ne bi mogao pobijediti. Vojnici, podoficiri i oficiri! I nad vaim se glavama vije krvavi ma ustake bande. I vi ste zapostavljeni i ugroeni. U pitanju je i vaa ast i vai ivoti. Izdajnici hrvatskog naroda frankovaki plaenici, nastoje da vas pretvore u vjerne sluge faistikih okupatora i svoje krvave vladavine, u krvnike vlastitog naroda. Oni nastoje, da visoki poziv vojnika, ija je dunost da brane slobodu i nezavisnost svog naroda, snize na stupanj obinih pandura. Vas hrvatske sinove tjeraju na klaonicu protiv bratskog sovjetskog naroda, da spaavate faizam koji je porobio narode Europe i tjeraju vas u borbu protiv vlastitog naroda da bi spasili svoju omraenu, krvavu vladavinu u Hrvatskoj. Tjeraju vas u borbu protiv vlastitog naroda, koji se die da orujem u ruci brani svoju ast i slobodu a pri tom ire najogavnije klevete, da vas alju u borbu protiv etnika, koje financiraju idovi. Ne nasjedajte tim ogavnim klevetama frankovakih izroda, ne dajte se pretvoriti u njihovo oruje i krvnike vlastitog naroda! Vojnici, podoficiri i oficiri! Komunistika Partija Hrvatske, koja stoji na elu narodne borbe protiv okupatora i njihovih domaih slugu, obraa se vama narodnim sinovima i

^f\f\

poziva vas da se prikljuite oslobodilakoj borbi naeg naroda. Ona vas poziva da se aktivno oduprete zapovijedima faistikih okupatora i njihovih sluga, izdajice Pavelia; poziva vas, da otkaete poslunost da se ne date tjerati na frontu protiv bratskog sovjetskog naroda, koji se bori i za vae osloboenje, da ne idete guiti oslobodilaku borbu, srpskog, crnogorskog i ostalih naroda koji se bore za svoju slobodu, da se ne date natjerati u borbu protiv vlastitog naroda i njegovih partizanskih odreda. Ona vas poziva da pretvorite vojarne i vojne logore u tvrave narodne oslobodilake borbe, da diete pobune i da se ukljuite u narodnu borbu protiv tlaitelja. Vojnici, podoficiri i oficiri! Vi se ne smijete dati pretvoriti u ubojice svoje brae, svojih otaca, roaka, prijatelja i sugraana, u ubojice ena, iznemoglih staraca i nevine djece. Komunistika Partija Hrvatske vas poziva, da se ugledate na one vae estite drugove oficire, podoficire i vojnike, prave narodne sinove, koje su frankova ki plaenici poslali da u krvi gue narodnu pobunu, a koji su otkazali poslunost, preli na stranu pobunjenika i svoje oruje okrenuli protiv narodnih krvnika. To je put kojim i vi morate ii, da bi ostali vjerni svom narodu i svojoj domovini. Na taj put vas poziva Kom. Partija i porobljeni hrvatski narod, iji ste i vi sinovi; na taj put vas pozivaju grobovi desetine hiljada nedunih ljudi koji su postali rtve frankovakih krvoloka; na taj put vas poziva pla ena i neopskrbljene djece, iji su muevi i oevi poklani; na taj put vas poziva vapaj naroda, koji stenje u ropstvu i tei za slobodom i osvetom. Poite tim svijetlim putem i dokaite narodnim zlotvorima i tlaiteljima, da ste vjerni sinovi svog naroda i dostojni potomci naih predaka. Vojni obveznici! Ne odazivajte se pozivima izdajnike vlade Pavelia, ne dajte se tjerati u borbu protiv vlastitog naroda i protiv bratskog sovjetskog naroda. Stvarajte partizanske odrede, prikljuite se partizanima, uestvujte aktivno u opoj narodnoj borbi protiv faistikih okupatora i frankovakih plaenika. Zapoela je oruana oslobodilaka borba hrvatskog naroda. To nije osamljena borba, ve sastavni dio one divovske borbe koju svi porobljeni narodi Jugoslavije, svi porobljeni i svi slobodoljubivi narodi svijeta, na elu s nepobjedivim SSSR, vode protiv faistikog ropstva, tiranije i barbarstva a za slobodu i bolji ivot. Svi estiti i napredni ljudi, svi oni koji vole svoj narod, svi koji tee za slobodom i pravdom, svi, svi bez obzira na nacionalnu, vjersku i politiku pripadnost treba da se udrue u jedinstvenu nacionalnu oslobodilaku frontu za istjerivanje okupatora i unitenje njihovih frankovakih plaenika. IVIO JEDINSTVENI NACIONALNO-OSLOBODILAKI FRONT! IVJELA BRATSKA SOLIDARNOST SVIH NARODA JUGOSLAVIJE U BORBI PROTIV FAISTIKIH OKUPATORA!

IVIO NEPOBJEDIVI SOVJETSKI SA VEZ! VAN S OKUPATORIMA! NA VJEALA S KRVNIKOM PA VELIEM I MARIONETSKOM VLADOM! IVJELI NARODNO-OSLOBODILAKI PARTIZANSKI ODREDI! IVIO OPI NARODNI USTANAK! IVJELA KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE! CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE Proitaj i daj dalje! Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-3111 Izbor, br. 19, str. 51 53.

130
1941, kolovoz Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku za kolovoz 1941. godine
Ime Primici Izd.[aci] panj. M. [jesnog] [olci] O. [dbora] 34850,50 Drnje Pomo Lep. Put. [oglava] [ovanja] Razno Rezer. [va]

Prenos 44913,50 Zgb. 134691,50 34991 Karlov. [ac] 5741 6779 Delnice 6740 6740 Suak Split Sisak Gradika 301 Brod S.[avi] 7096 10766 Osijek Bjelovar Varadin 8221,75 4219,50 Krapina Sv. I. [van] 4230 Z.felina] 250 Razni 2990 Od RM 2000 Ivani 301 Ukup. 222183,75 prim. Izd. M. i O. 78785,50 78787,50 1343396,25

22.617,50

5200

1172

681

30273 cd > o

5000 1038

<L) ' 3 u .9 ". > s

3670

935

Ime

Primici

Izd. M . i O . panj.

Drnje

Pomo

Lepog.

Put.

Razno

Rezerva

34850.50 22617.50 22617.50 5200 II72 681 30273 Izd. Pok. [rajinskog] Rezer. M, i O. 105437 Saldo 37959,25

5200 1172 681 30273

94794.00 10643 105437.00 10643

Original, tabela, rukopis Sign., A1HRPH, RO D.S. 1/19

131
1941, kolovoz Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za kolovoz 1941. godine

Primitak I.1 II III. IV. V. VI. I m. [elektualci ] .[eljeznica] S.ftudenti] R.[esto] rz. [razno] iz. [dai ] rz. ob. [raun] P-[rimitaka] acon. [to] 2991 - 16823169 - ? 29033 -880 16682 -266 4222 -133 32530 169 11223 -396 5512,50 ? 2330 - ? 127692,50 7000134492,50 54991 79701.50 500074701,50 9000
65701.50

Izdatak 24315 - L.[ina] p.[primanja] 5400 O.fpskrbni] b.[iro] 12827 H. [igijenski ] Z.[avod] 1700 - Bol. [nice] 10749 Raz.[no] 54991 Izd. [aci ]

Original, tabela, rukopis Sign., AIHRPH, RO-D.S. 1/19

1 2

Nazivi kotarskih odbora NP Odnosi se na broj prilagaa

132
1941, kolovoz Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunog komiteta azma (Ivani-Grad), te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za kolovoz 1941. godine

Primitak Mj. Saldo

I lan. M.K. 4839

II Stamp O.K. 420 299

III Pril.

IV Vanr. N.P.

VI Ukupno

pril. 2235 140 27 34248 1210 100 4000 10.000 166.620 4.839 719 2.402 39.558 10.000 10.000 224.138

166620 VIII.

50% CKJ 23.759,-

166620

4839

719

2402

39558

Izdatak 1 Mj. CKJ

II Stamp.

III. Mat. [erijal]

IV. Tehn. [ika]

V. VI.

VII.

VIII. Razni izdaci 497 3400 245 6934 Saldo

Put. Izd. Pomo [ovanja] [ravanja] 1200 720 1290 11700 2000 2000 2000 1500 2000 1500 2100

185.052

VIII.

3210 22.700 Zgb. I6/X

2.100

11.076

185.052

Pregledao i sravnio VI. pan[ac]'

P.[rimitak] Vili

Saldo Zgb. MK. l.[anarina] p. [artijski ] p. [rilozi] t.[ampa] p.[artijski] p.[rilozi] Ivg. [ivanigradski] OK. 3il l.[anarina] Np [narodna pomo] t. [ampa] 1st. mat. [erijal] Zgb. p. [artijski ] p. [rilog] (Mrtv. [ac]) 6 VI.[ado] p.p. 111 Reichm. [araka] 25. VIII. Np.

Sim.[eni] 3 16. IX.

Brzi 4 11.IX.

166.620 I. 2 4.839 IV. 34.248 III. 2.235 IV. 1.210 11. 420 11. 299 80 (Dao Np.3. X (Ton) 5 221 111. 140 III. 27 IV. 100 IV. 4.100 VI. 10.000 primio 10.000

Iz. [datak] VIII. Zgb. MK (Ma.'[ar] mast partiz. [ani] izd. [aci ] VIII 6.934 ? VIII 497 VIII 3.400 VI11.700 = (6 lan.a M. K.. i 2 l. R. K. V 2.100 VII 2.100 =Ukupno 3367, ostali 1276 treba Np da vrati 10.000 VI 2.000 VI 2.000 VIII 245 V 720 VI 2.000 V 1.290 VI 1.500 Vi 2.000 VI 1.500 VIII.

Sim.feni] 16. IX.

put.[ovanja] pom.[o]

Direkt."[or] a. . [onto] 12. IX. Mrtv.[ac] izd.[ravanje] 3.IX. Brzi izd.[ravanje] VII. Vili. 1 l/IX Map. ( Lid. [ija]) Q 11. IX. Put Primorj.[e] F. [rie] 10 izd.[ravanje] Put Prim.[orje] i G.[orski] kot.[ar] Konsp. [irator] 12 izd.[ravanje] VI.[ado] izd. [ravanje] 25. Vili drugarici izd.[ravanje] 13 25. VIII

And.[rija]

Original, tabele, rukopis Sign., A I H R P H , RO D.S.

1 Vlado Popovi

1119

2 Brojke se odnose na oznaene stupce tabele 3 Marko Simeni

 Odnosi se to na Okruni komitet KPH azma

4 Pajo Gregori 5 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi 6 Vladimir Bakari 7 Antun Rob 8 Milan Hupert 9 Lidija Adija 10 Grga Jankez 11 Andrija Hebrang 12 Dragutin Saili 13 Zlata egvi

133
1941, rujan 4. Beograd Iz telegrama Centralnog komiteta KPJ Radi Konaru i Vladi Popoviu Vjesniku, povratku panjolskih boraca i omladini

Za Brku 1 i Vladu- to se tie 'Vjesnika' 3 , nema se nita naroito prigovoriti, ve samo da uvodnik bude malo bolje napisan, tj. da bude politiki jai, jer to je ipak namijenjeno najirim masama i treba obezbijediti liniju u najvanijim politi kim pitanjima. U Vjesniku treba vie popularisati Sveslovenski festival u Moskvi i potrebu uvrenja bratstva i veza meu svim Slovenima, a napose bratstva i jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca u borbi protiv okupatora. Piite oslobodilakom frontu svih Slovena. Ne treba ni za trenutak prestati pisati tome kako njemaki i talijanski faisti rade svim silama na tome da se svi Juni Sloveni sami meusobno istrijebe, kako hukaju jedne na druge. Najbolji dokaz za to jeste pisanje Novog vremena u B(eogradu) i (Hrvatskog) Naroda u Za(grebu) 4 , onda pogromistiki govori Pavelia i komp(anije) u Hrvatskoj protiv Srba, a Ljotia i drugih u Srbiji (protiv Hrvata). Kad se uzme u obzir da ne smije mko m pisnuti, a kamoli pisati bez cenzure Nijemaca, onda je jasno da bratoubilaku mrnju svom silom raspiruju okupatori... ... Stvaranje jedinstvenog oslobodilakog fronta odozdo jeste vrlo vano i nastavite jo jae u tome pravcu u itavoj Hrvatskoj. U svim mjestima stvarajte zajednike odbore narodnog osloboenja sa HSS-om, samostalnim demokratima itd. Ne treba ekati dok se s vodstvima sporazumijemo. Onaj drug koji je iz Njemake doveo tolike pance zaista je zasluio pohvalu i mi emo to objaviti u zgodnoj formi u Biltenu. 5 Neka Vlada p(anac) 6 i dalje vodi brigu da se to vie ljudi povue iz Njemake. Neka se na tome ne tedi novac, ako je potrebno neka ovaj drug ponovo otputuje u Njemaku, ali oprezno.. . 7

Mi smo ovdje doivjeli nekoliko tekih udaraca. Pala su i sigurno ve ' poginula dva lana 8 (od tri) Biroa CK SKOJ-a, a isto tako je ve poginulo naih rukovodeih drugova u Srbiji... Zajedno sa savjetovanjem 9 odraemo i proirenu sjednicu ae. 10 Zato treba odmah obavijestiti Slovence da poalju Bevca 11 i Franca, 12 a vi Brku, Vl(adu) p(anca) i jo jednog iz taba. Taan dan dolaska i mjesto javiemo naknadno. U vezi sa pitanjem omladine doi e sekr(etar) SKOJ-a poslije sjednice CK. 13 Smrt faizmu sloboda narodu! aa

Original, strojopis Sign., Arhiv CK SKJ. Fond CK KPJ 1941/57.

Rade Konar Vladimir Popovi 3 Vjesnik hrvatske jedinstvene nacionalnooslobodilake fronte, prvi broj iziao u Zagrebu 11. kolovoza 1941. umnoen na ciklostilu. Do broja 9, koji je iziao u prosincu 1941, list je ilegalno tampan u Zagrebu. A od broja 10, koji je iziao u oujku 1942, Vjesnik je tampan na osloboenom teritoriju. 4 Hrvatski narod, od osnivanja Nezavisne drave Hrvatske izlazi u Zagrebu kao slubeno dnevno ustako glasilo. 5 Bilten Glavnog taba Narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije, prvo tampano glasilo vrhovnog vodstva NOP-a, izlazi u ilegalnoj tampariji CK KPJ u Beogradu od 10. VIII 1941. godine. 6 Vladimir Popovi I Odnosi se na Cvetka Veeslava Floresa. 8 Odnosi se to na Jovu Stojsavljevia i Ratka Mitrovia. Q Odnosi se to na savjetovanje u Stolicama koje je odrano 26. rujna 1941. godine. 10 Centralni komitet Komunistike partije Jugoslavije. II Edvard Kardelj 12 Franc Leskoek 13 Ivo Lola Ribar, sekretar CK SKOJ-a, bio je 1941. godine u Hrvatskoj. (Vidi dok. br. 239.
2 1

134
1941, rujan 5 Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske pristaama Hrvatske seljake stranke s pozivom da se ukljue u jedinstvenu narodnooslobodilaku frontu u borbi za nezavisnost i osloboenje naroda Hrvatske i svih naroda Jugoslavije

HRVATSKOJ SELJAKOJ STRANCI svim njenim kotarskim organizacijama i pristaama! Hrvatskoj seljakoj i graanskoj zatiti! BRAO! Obraamo Vam se u ovim tekim danima to ih proivljava naa domovina, svi narodi Jugoslavije, svi Slavenski narodi, itavo ovjeanstvo, u vrijeme kad je proteklo ve pet mjeseci to je vjekovni neprijatelj hrvatskog naroda okupirao nau zemlju i to po njemu postavljene marionete po njoj are i pale. Na hiljade je nevinih ljudi izgubilo ivot. Zvijerski mueni, bacani su ljudi, starci, ene i djeca ivi u provalije po naem Velebitu, u nae rijeke. Najgori se olo doepao vlasti te oslanjajui se na bajunetu okupatorovu pljaka i hara po zemlji. Nitko nije siguran za svoj ivot, nitko nije siguran za svoju slobodu, nitko nije siguran za svoju imovinu. Sve prirodno blago nae zemlje, svi plodovi naeg rada pljakaju se nemilosrdno i predaju se faistikim krvnicima, da bi se dulje odrali, da bi jo vie naroda porobili, da bi nas jo jae prignjeili. Nebrojene su rtve podle igre faistikih okupatora i njihovih slugu s bjesomunim raspirivanjem nacionalne mrnje u cilju izazivanja borbe meu Hrvatskim i Srpskim narodom, da bi se tako bijes narodni odvratio od borbe protiv okupatora. Sramotno se pokuava slobodoljubive Hrvate natjerati u razbojniku borbu protiv slobodnih naroda Sovjetskog Saveza i oslobodilake borbe naroda Jugoslavije. HRVATSKI JE NAROD U SMRTNOJ OPASNOSTI. Faistika e ga izma desetkovati. klati, paliti, robiti i sramotiti. Ista mu je sudbina namijenjena kao Poljacima (koje desetkovane faistiki banditi prodaju kao roblje u starom vijeku), kao esima (koje dnevno ubijaju i unitavaju), kao Slovencima (koje raseljavaju), kao i svim ostalim slavenskim narodima, za koje je Hitler u knjizi Majn Kampf kazao da su narodi nie vrste i da ih treba iskorjeniti. Pred tom smrtnom opasnou za hrvatski narod, mi Vam se obraamo i pozivamo Vas da stupite s nama u zajedniku borbu, u borbu itavog hrvatskog naroda, svih Slavena i itava ovjeanstva protiv faizma i njegovih plaenika. Mi Vam se obraamo jer znamo koliko Vam je omraen na vjekovni neprijatelj; jer znamo da se Vaa stranka upravo izgradila u estokoj borbi protiv njemake osvajake izme, jer znamo da Vam je poznato, kako taj na vjekovni neprijatelj nije bio nikada krvaviji neovjeniji i zvjerskiji, nego to je danas, kad mu je na elu suluda zvijer Hitler; jer znamo kako mrzite tlaiteljski talijanski faizam; jer znamo da Vam je jasno kakovu sramotnu ulogu igra izdajnik Paveli, kojega su na vlast postavile faistike bajunete protiv volje naroda. U svijetloj nam je uspomeni Vaa borba za nezavisnost hrvatskog naroda, koju ste vodili od samog svog postanka kako protiv njemakih, talijanskih i maarskih osvaja a, tako i protiv velikosrpske gospode. Razbojniki napadaj faistikih bandita na Sovjetski Savez, koji je uperen

i protiv nae borbe za osloboenje, daje nam priliku da u zajednici s bratskom Crvenom Armijom i itavim naprednim i nefaistikim ovjeanstvom izvojtimo konanu pobjedu nad tim najkrvavijim neprijateljem svi ju Slavena i svih slobodoljubivih naroda. Na poziv Komunistike partije hrvatski je narod primio borbu s okupatorima. Preao je u otvorenu i oruanu borbu. tome svjedoi niz akcija i ustanaka diljem itave Hrvatske. U Bosni bijesni pravi oslobodilaki rat. U Srbiji narodni partizani nesmiljeno unitavaju sve faistike snage i narodne izdajice. U Sloveniji narodni otpor takoer sve vie raste. U Crnoj su Gori ujedinjeni Crnogorci protjerali okupatore i sada slobodni s orujem u ruci brane svoju slobodu. Jednako gori faistima tie pod nogama u Poljskoj, ekoj i drugim zemljama Evrope. Brao! U borbama u Hrvatskoj i Bosni junaki sudjeluju mnogi i mnogi pristae HSS-a. Broj njihov raste iz dana u dan. No vrijeme je da se svi do jednoga dignete u odlunu borbu. Vrijeme je da doprinesete svoj dio da se hrvatsko ime jo jednom osvjetla u historiji ovjeanstva. Komunistika Vas partija poziva u borbu da zajedno istjeramo iz nae napaene zemlje strane okupatore, da svrgnemo njihovu marionetsku vladu. Komunistika Vam partija u toj borbi bratski prua ruku i trai od Vas, da se sjetite svojih svijetlih tradicija, svijetlih tradicija Hrvata, sjene velikog Matije Gupca, Radieve borbe, borbe mnogih drugih boraca i muenika za slobodu Hrvatskog naroda i da hrabro poete u boj, u boj za osloboenje hrvatskog naroda i svih naroda Jugoslavije. Danas se ne radi ovom ili onom obliku politikog ureaja, danas se ne radi pojedinanim interesima ovih ili onih DANAS SE RADI OSLOBOENJU HRVATSKOG NARODA I SVIH NARODA JUGOSLAVIJE OD TUINSKOG JARMA. DANAS SE RADI TOME DA PROTJERAMO OKUPATORE IZ NAE ZEMLJE I OSVOJIMO SVOJU NEZAVISNOST I SLOBODU. Narodni partizanski odredi po Lici. Kordunu i Bosni izuzev neznatnih divljih grupica u cjelosti su primili cilj dananje borbe i u svojoj zakletvi ponovili: Zaklinjem se da iz ruku neu pustiti oruja sve dok posljednji faistiki okupator ne napusti moju zemlju, sve dok posljednji ustaki gad ne bude iskorijenjen... Zaklinjem se da u svagdje i uvijek zastupati misao bratstva i zajednike borbe Srba, Hrvata i Muslimana za ienje moje zemlje od zajednikog neprijatelja protiv faistikih okupatora i domaih izdajnika i plaenika bili oni iz srpskih, hrvatskih ili muslimanskih redova. To je cilj svakog estitog hrv. rodoljuba. Pred smrtnom opasnou za hrvatski narod treba prei preko svih politikih, nacionalnih, vjerskih i drugih razmimoilaenja i ujediniti u borbi sve to je hrvatsko, rodoljubivo, sve to je sporno da se bori protiv zatonika naih ivota i slobode. Zato zajedniki u borbu! Brao! Ne nasjedajte onima, koji Vam govore, kako jo nije vrijeme za borbu, kako naa borba, nita ne odluuje, i koji Vas nagovaraju da

pristupite narodnim izdajicama. Na usta tih malodunika, kukavica i izdajica govore agenti neprijatelja. Kada e nastupiti as borbe, ako ne upravo sada, kad su se protiv zakletog neprijatelja ovjeanstva ujedinile sve napredne i slobodoljubive snage svijeta? Tko eli rasparati snage naprednih i slobodolju bivih naroda, taj je neprijatelj naroda, jer faizam eli da razjedini narodne snage te da pojedinano lake s njima obrauna. Tanoje nadalje, da se glavna bitka bije na sovjetskoj fronti sovjetski su narodi divovski dio borbe protiv faizma preuzeli na sebe ali ne zavreuje slobode onaj, koji si je eli dati pokloniti od drugoga. Neprijatelj Vas zove u svoje organizacije, jer mu gori tlo pod nogama. Svaki pristup ustaama znai izdaju narodne borbe, jer jaa pozicija neprijatelja. Prezrite stoga sve ove malodunike, kukavice i izdajice! Osudite one Vae bive funkcionere, koji Vas izdae i protiv Vae volje pristupie ustaama. VAE JE MJESTO U ZAJEDNIKOJ BORBI SA KOMUNISTIMA NA STRANI NAEG NAPAENOG NARODA! UJEDINIMO VRSTO SVOJE SNAGE U BORBI, OSTVARIMO NA DJELU U SVAKOM GRADU, SVAKOJ ULICI, SVAKOM PODUZEU, SVAKOM SELU ODBORE JEDINSTVENOG NARODNOG OSLOBODILAKOG FRONTA. KOJI E POVESTI SAV NAROD U BORBU! PRISTUPAJTE U NARODNE PARTIZANSKE ODREDE! DIITE NARODNE USTANKE! Jedinstvo itavog hrvatskog naroda, jedinstven front sa svim narodima Jugoslavije, svim Slavenima, svim po faistima potlaenim narodima, monim Sovjetskim Savezom, Engleskom i Sjedinjenim Amerikim Dravama, garan cija je sigurne nae pobjede. ivjelo jedinstvo hrvatskog naroda u borbi protiv faizma! ivio jedinstven nacionalno-oslobodilaki front! ivio bratski savez naroda Jugoslavije u borbi za slobodu! ivjelo jedinstvo svih Slavena! ivio svjetski antifaistiki front! ivjela junaka Crvena Armija! Smrt faizmu sloboda narodima! ivio sveti oslobodilaki rat naroda Jugoslavije protiv tuinskog jarma! CENTRALNI Zgb. 5. IX 1941. KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE

Original, knjigotisak Sign., AIHRPH, KP-3/4. Zbornik VII, tom V, knj. 1, br. 19, str. 62 65.

135
1941, rujan 6. Zagreb

orunika
Zagreb 8.20 sati

Iz izvjetaja nadzornog asnika Prve orunike pukovnije NDH borbi i ustaa partizanima u selu Bakovici

Nadzorni astnik 1. orunike pukovnije nadporunik Zastavnik javlja: Dana 6. rujna u 16 sati orunici postaje Nova Raa i Veliki Grevac uz pomo ustaa iz Bjelovara pod vodstvom satnika Homove vodili su borbu sa poznatim razbojnikom Stevom Paviem. urom Kljaiem i Nikolom Daniloviem 1 u selu Bakovici, obine Severin, kotar Bjelovar. Ubijeni su razbojnik Pavi i Kljai, Danilovi pobjegao. Jedan ustaa poginuo, 1 opinski straar i 2 ustaa teko ranjeni. Kod orunika nema gubitaka. Primio bojnik Pozder Milan Original, strojopis Sign., AVII, Fond, NDH, kut. 2, reg. br. 7/1 6. Zbornik VII, tom V, knj. 1, br. 158, str. 382.
Sva trojica Bogdanovi-Geco. su borci Bilogorske partizanske grupe na elu koje je bio Gedeon

136
1941, rujan 6. Zagreb Izvjetajstoera Savskog divizijskogpodruja Ministarstvu domobranstva napadu partizana na oruniko-ustaku patrolu izmeu sela Kraia i Ruda

Nezavisna drava Hrvatska STOER SAVSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA V.T. Br. 4073 ________ 6. IX 1941________________ U ZAGREBU

VEOMA URNO

Predmet: Izvjetaj dogaajima na pravcu s. Krais. Rude... MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (Glavni stoer-operat. odjel) Od zapovjednika mjesnog zapovjednitva u Karlovcu, pukovnika Tomaevia Ivana primljen je danas u 13,00 sati brzoglasan izvjetaj sliedee sadrine: Jedna grupa komunista, na pravcu s. Krais. Rude iznenada je napala jednu nau obhodnju sastavljenu od orunika i ustaa. Tom prilikom jedan je ustaa poginuo, a jedan je ranjen. Od ovih komunista uhvaeni su: jedan od njih je Srbin grkoistone vjere imenom Dragutin Zatezalo, 1 a drugi Hrvat imenom Josip Findrih iz Pregrade. 2 Imenovani su u s. Kraiu odmah presluani i prema njihovim izjavama, njihov logor i prostorija za prikupljanje nalazi se izmeu s. Peno i s. Staniii. Ima ih prikupljenih nekoliko stotina i spremaju akciju veega stila/ Prema njihovim izjavama vrlo dobro su naoruani. Miljenja sam, da bi trebalo najurnije preduzeti akciju ienja, pa radi toga molim za dalje zapovjedi. Napominjem, da se iz posade Karlovac za ovu akciju mogu izdvojiti najvie dva voda. Predlaem prednje radi daljeg uredovanja. Po prijemu ovoga izvjetaja odmah je putem brzoglasa izvjeten Glavni stoer Ministarstva Hrvatskog Domobranstva (bojnik mavec) i zamoljene su dalje zapovjedi. Zapovjeeno je, da se akcija preduzme sa dva voda iz posade Karlovac zajedniki sa orunitvom i ustaama, radi ega stupiti u vezu sa Velikim upanom. Akcija svakako mora da bude zajednika. Ima se vriti opkoljavanjem i unitavanjem ovih bandi. Na osnovi ovako dobijene zapovjedi odmah je putem brzoglasa sve potrebno zapovjeeno zapovjedniku mjesta pukovniku Tomaeviu radi izvrenja. Svi izvjetaji koji se po ovom budu naknadno dobili dostavie se. ZAPOVJEDNIK, Eman. 4 Balley v.r. Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 2, reg. br. 6/1 34.
1 Dragutin Zatezalo, borac partizanskog odreda Matija Gubec. Od 6. X 1941. bio je u zatvoru kod Kotarske oblasti u Jastrebarskom. kada je premjeten u Okruni zatvor u Zagreb. Od 14.X do 3.XI 1941. bio na ustakom redarstvu radi istrage. Dana 4.XI 1941. po presudi Pokretnog prijekog suda br. 945/41 premjeten na zatitno redarstvo Zagreb. 2 Odnosi se to na Josipa Fistria, borca partizanskog odreda Matija Gubec. Isti ie do

6. X 1941. bio u zatvoru kod Kotarske oblasti u Jastrebarskom, kada je premjeten u Okruni u Zagreb. Od 13. X do 3. XI 1941. bio na ustakom redarstvu radi istrage. Dana 19. XI 1941. po presudi Pokretnog prijekog suda br. 255/41. osuen na smrt i strijeljan. 3 Odnosi se to na partizanski odred Matija Gubec, osnovan 11. kolovoza 1941. na podruju umberka. Na osnovu ustakih dokumenata i postojee memoarske grae kao borci odreda (ili najneposrednije u vezi s njime) spominju se: Benjamin Atijas, Ilija Bastai, Marcel Bedujanec, Vladimir Boac, Marko ui, Zvonimir ukli, Nikola Delak, Stanko Dodi, iro Dropuli, Milan Dvorak, Mio Erakovi, Josip Fistri, Josip Frst, Zvonko Frst, Marijan Grozaj, Branko Hajdin, Dragutin Horvat, Lovro Florvat, Mirko Ivankovi, Antenor Jelii, Martin Klari, Slavko Komar. Janko Kralji. Alfred Kremer. Drago Krsnik, Mirko Krelj, Milan Kuki. Ante Luev, Stevo Maan. Milan Maleevi. Roko Palmi, uro Pernar, Stjepan Poklar, Branko Radulovi. Cvetko Radulovi, Stjepan Rogina, Rudolf Rajman, Milan Romanovi. Leo Rukavina, Drago Seljan. Dragica Stanii, Duan Stanii, Milan Stanii, Janko Stanii, Stjepan Struga, Mato nerberger, Stanislav trbulec, Josip Turkovi, Franjo Urabi, Cvetko Veeslav-Flores. Drago Viek, Emil Vueti i Dragutin Zatezalo. Neprijatelj je uspio u nekoliko iznenadnih napada, uz angairanje znatnih snaga, razbiti odred na nekoliko grupa, te veinu boraca uhvatiti. Samo nekoliko boraca uspjelo se probiti iz obrua prema Gorskom kotaru. 4 Emanuel
zatvor

137
1941, rujan 6. Zagreb Izvjetaj Stoera Savskog divizijskog podruja Ministarstvu domobranstva NDH napadu partizana na eljezniku stanicu Trojstvo, kod Bjelovara

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA STOER SAVSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA V.T. br. 4074 6. IX 1941. U ZAGREBU Predmet: Incident kod s. Trojstvo i s. Velika Pisanica............................

VEOMAURNO

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (glavni stoer-operat. odjel) Od zapovjednika mjesnog zapovjednitva Bjelovar, potpukovnika Tanovia, primljen je danas brzoglasni izvjetaj slijedee sadrine: Danas je jedna naoruana banda izvrila napad na eljezniku prugu kod s. Trojstvo, 1 razoruala 3 graanska uvara uzela 300 kuna, i oborila 3 stuba za brzoglasne ice.

Upuena je za njima potjera sastavljena od orunitva, redarstva i 70 ustaa. Prema naknadno dobijenim podatcima potjera se sa ovom bandom sastala kod s. V. Pisanice i stupila sa njom u sukob. Tom prilikom potjera je imala 3 mrtva. Veliki upan zatraio je intervenciju vojske, pa molim za dalje zapo vjedi. Predlae se radi daljeg uredovanja. Po ovome izvjeten je odmah Glavni stoer Ministarstva Hrvatskog Domobranstva (potpukovnik Dragojlov) i zamoljene dalje zapovjedi. Od potpukovnika Dragojlova dobijeno je objanjenje, da se u koliko bude potrebna intervencija vojske, uputi ono ljudstvo koje ostaje u Bjelovaru, a nikako ljudstvo koje je ve spremljeno za pokret. Svi izvjetaji koji budu po prednjem naknadno dobijeni dostavie se. ZAPOVJEDNIK: Eman. 2 Balley, v. r. Original, strojopis Sign., AVII. Fond NDH, kut. 2, br. 6/1-33.
1 2

Napad jc izvrila Bjelovarsko-varadinska partizanska grupa. Emanuel

138
1941, rujan 6. Veliko Trojstvo Pet letaka koje su borci Bjelovursk o- varadinske partizanske grupe dijelili u Velikom Trojstvu u vrijeme napada na eljezniku stanicu nou 5/6. rujna 1941. godine1 I. SMRT FAIZMU. SLOBODA NARODIMA! RADNI NARODE SELA I GRADA! HRVATI! SRBI! % RAZBOJNIKA PAVELIEVA BANDA, KOJA VRI ULOGU HITLEROVOG SLUGE NASTAVLJA SA ZLOINIMA PROTI VLASTITOG HRVATSKOG I BRATSKOG SRBSKOG NARODA. NE SAMO DA SU IZVRILI IZDAJU, KOJOJ NEMA RAVNE U POVJESTI, NASTAVLJAJU PAVELIEVI RAZBOJNICI SA

NEVIENOM PLJAKOM, TAKO, DA MI KAO ZEMLJORADNIKI NAROD NEMAMO NI KRUHA, NASTAVLJAJU SA KRVAVIM PROGONIMA SRBA. NAMEU OGROMNE POREZE, I VRE NIZ DRUGIH SVINJARIJA NAD NAIM NARODOM. GOVORILI SU NAM DA VIE NEEMO U RAT - A EVO - ALJU NAS NA FRONT PROTIV BRATSKOG SOVJETSKOG SAVEZA I U BRATOUBILAKI RAT U BOSNU DA GUIMO PRAVEDNI USTANAK TAMONJEG NARODA ZA NACIONALNU SLOBODU. KAKVA JE TO SLOBODNA HRVATSKA U KOJOJ NEMA NI KRUHA, JER GA SVOG MORAMO SLATI NAIM TLAITELJIMA NJEM. FAISTIKIM RAZBOJNICIMA. KAKVA JE TO SLOBODNA HRVATSKA BEZ DALMACIJE I MEIMURJA. KAKVA JE TO SLOBODA U KOJOJ NAM ODUZIMAJU NAE ITO, NA KUKURUZ. RADNI NARODE! TI SI JO JEDANPUT IZDAN I PREVAREN, FAISTIKI BAN DITI VARAJU I PLJAKAJU TVOJU ZEMLJU I TVOJU MUKU. DO STA JE TIH PROGONA NAJBOLJIH BORACA ZA TVOJU SLOBODU, DIGNI SE NARODE I ORUJEM U RUCI OSVOJI SVOJA OSNOVNA PRAVA NA IVOT. DANAS IMA PO UMAMA MNOTVO LJUDI KOJI SE BORE PROTIV FAISTIKIH ZLOINACA, PRIDRUI SE I TI SLONIM REDOVIMA NACIONALNO-OSLOBODILAKOG FRONTA. PODUPRI SVIM SILAMA BORBU PROTIV FAIZMA. SVI U JEDINSTVENI NACIONALNO-OSLOBODILAKI FRONT! RAZARAJTE PRUGE I MOSTOVE! REITE TELEFONSKE I TELEGRAFSKE ICE. OMETAJTE NA SVE NAINE VOJNI SAOBRAAJ I ODVOZ NAEG ITA! JER NA TAJ NAIN OME TATE I SLABITE SVOG NAJGOREG NEPRIJATELJA - KRVAVI FAIZAM! SMRT FAIZMU, SLOBODA NARODIMA! SMRT IZDAJICI PAVELIU! SMRT USTAAMA! IVIO OPENARODNI USTANAK PROTIV FAIZMA! IVIO SOVJETSKI SAVEZ NADA SVIH POTLAENIH! IVILA KOMUNISTIKA PARTIJA HRVAKE! NARODNI PARTIZANSKI ODRED 2*** SMRT FAIZMU, SLOBODA NARODIMA! HRVATSKI NARODE! Seljaci, Radnici i Rodoljubi! Pavelieva ustaka banda vara Vas na svakom koraku. Ona je podlo izdala narod

predavi Dalmaciju Italiji a Meimurje Maarskoj. Oduzima ito seljacima, Dovisuje poreze i namee nove namete. Ona sinove Hrvatskog naroda alje na 'rontu u Bosnu gdje treba da se bore proti narodnog ustanka koji je tamo izbio. lie pete njemakom faizmu pomaui ga u ratu proti slobodnim larodima S.S. S. R.-a, aljui mu hranu i tobonje dobrovoljce koje silom -egrutira. Konano ona u krvi gui svaki pokuaj stvarnog osloboenja -adnog naroda, ubijajui na stotine narodnih, radnikih i seljakih boraca. HRVATSKI NARODE! Unitavajte sva sredstva pomou kojih se faizam odraje na vlasti! Ne dajte 'ita faistikim vlastodrcima! Razarajte pruge i mostove, onemoguite da Vam njemaki faisti odvoze iranu! Jbijajte ustae i sve one koji slue bezglavniku Paveliu! 5 omozite partizanske odrede, naoruavajte se i sami krenite u otvorenu >slobodilaku borbu! ivjela oslobodilaka borba HRVATSKOG naroda protiv ustake tiranije! ivjela oslobodilaka borba svih potlaenih naroda protiv njemake i alijanske faistike nemani! !ivio S. S. S. R. zatitnik svih potlaenih naroda! ivjela komunistika partija HRVATSKE

***

Kao to su nekad hajduci branili sirotinju od Turaka, tako vas, drugovi eljaci, brane partizani nacionalno-oslobodilakog fronta protiv faistikih azbojnika. Zato pristupajte u partizane, i pomaite im na svakom koraku. Smrt faizmu sloboda narodima Partizanski odred Buoni * **

4i nismo etnici kako nas kani prikazati razbojnika Pavelieva banda. A i smo radnici i seljaci, koji se bore za zbilja slobodnu Hrvatsku, koja nee biti ljakana od faistikih razbojnika. Mi se borimo za ravnopravnost sviju ljudi iez obzira na vjeru. '\ se borimo za pravu narodnu vladu radnika i seljaka. Smrt faizmu sloboda narodima!

Nedajte ito faistikim razbojnicima, rade ga spalite.

Ne odazivajte se vojnim pozivima

*2

* ** 5. SELJACI! ODBIJTE DAVANJE ITA USTAKIM LOPOVIMA! ONI GA IZVOZE U NJEMAKU DOK MI GLADUJEMO! NE ODAZIVAJTE SE VOJNIM POZIVIMA! POMAITE PARTIZANSKE ODREDE, SPREMAJTE NARODNI USTANAK PROTIV FAIZMA! IVJELA OSLOBODILAKA BORBA HRVATSKOG NARODA! Bjeite iz vojske. Sabotirajte promet. Nedajte ita Naoruavajte se Formirajte partizanske odrede *3

Originali, rukopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 152, reg. br. 2/10 2, 3, 4, 5 i 6.
1 Letci se nalaze kao prilog izvjetaja Zapovjednitva I hrvatske orunike pukovnije od 18. IX 1941, upuenog Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu u kojem se izvjetava napadu partizana na eljezniku stanicu Trojstvo. 2 i 3 U originalu se tu nalazi nacrtan srp i eki.

139
1941, rujan 9. Zagreb Iz izvjetaja Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH napadu partizana na eljezniku stanicu Trojstvo, kod Bjelovara

...Na podruju krila Bjelovar. Nou 5/6. rujna o.g. 12 nepoznatih ljudi obuenih u graanskom odjelu naoruanih vojnikim pukama, napali su eljezniku postaju u Trojstvu, kotar Bjelovar, polupali vrata i prozore, uzeli iz

kase 300 kuna i od jednog straara seljaka puku sa 10 naboja, pijukom sruili dva brzoglasna stuba, nacrtali na zidu eljez. zgrade srp i eki i nestali. Potraga se za istima vodi... 1

Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 61a, reg. br. 8/11 1, i 33/18 4.
1 Napad su izvrili partizani Bjelovarsko-varadinske oruane grupe, pod rukovodstvom Okrunog komiteta KPH Bjelovar. (Vidi dok. br. 137)

140
1941, rujan 9. Varadin Izvjetaj Zapovjednitva mjesta Varadin Ministru domobranstva NDH situaciji u Meimurju

DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO MJESTA VARADIN V.T. Br.Osobno Predmet: Obavjetajni izvjetaj toku u Meimurju Varadin, 9. rujna 1941.

MINISTRU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA DOGLAVNIKU VOJSKOVOI SLAVKU KVATERNIKU Dostavljam sliedei izvjetaj: Sa vie strana od raznih ljudi a i preneeno od raznih ljudi kao, seljaka i graana, izvjeten sam: 1. Da se u Meimurju prikupljaju jae maarske ete. meu ovima i pontoniri. 2. U ponedeljek 8. o^og mjeseca pred crkvom u akovcu bilo je postrojeno oko 500 vojnika radi polaska u crkvu. 3. Vojarna Zrinski u akovcu da je puna topnitva. 4. U nekim umama da ima topova, a u kukuruzitima tankova. 5. Promibeno drutvo Ereklyes Zaszl izdalo je lanske karte na kojima je nacrtana Maarska u koju je ukljuena Hrvatska i Slavonija sa nadpisom Tako je bilo tako e i biti. 6. Da su ireni letci koji sadre i ovo Do Save Peng a od Save Lira, a Kuna (na novac) ii e na pau.

7. Izmeu 12. i 15. ovog mjeseca imao bi se izvriti upad u Hrvatsku. 8. Maarski straar na Dravskom mostu govori prolaznicima kad mu predoe izkaznicu: No, posije 15. to vie neete trebati. I ako je veina izvjetaja nevjerovatna, vri se provjeravanje, a ove noi nastojati e se od strane Ustaa prebaciti nekoliko ljudi radi tonije provjere. Prilau se promibene sliice iz akovca. ZAPOVJEDNI PUKOVNIK, Boroa 1 Original, strojopis Sign., A VII, FonJ NDH, kut. 234, reg. br. 32/3.
1

F.duard

141
1941, rujan 12. Zagreb Iz telefonskog izvjetaja Ministarstva domobranstva Ministarstvu unutra njih poslova NDH diverziji na eljeznikoj pruzi izmeu Savskog mosta i Sv. Klare U 23.35 sati javljeno je Redarstvenom ravnateljstvu sa Savske mitnice da je na pruzi izmeu Savskog Mosta i Svete Klare na 712 km eksplodirao pakleni stroj. 1 Nanj je naila lokomotiva i tom prilikom je dolo do eksplozije. Ve e tete kao i ljudskih rtava nema...

Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 2, reg. br. 12/15 i 16.
1 Diverziju izvrili lanovi borbene grupe tvornice Ventilator, Josip Bakovi i Andrija Grini, pod rukovodstvom rukovodioca grupe Josipa Cazija.

142
1941, rujan 12. Beograd Iz pisma Josipa Broza Tita Radi Konaru redovitijem prenoenju vijesti Komin terni te vrem povezivanju partijskih organizacija i partizanskih odreda u Hrvatskoj

Dragi Brko 1 Molim te da odmah poalje N. N. 2 ove moje poruke za Djedu. 3 Treba pitati N. N. da li alje to sve i da li on uopte moe slati moje poruke. Ja iz radio-emisija 4 ne vidim da su doprle do njih moje vijesti naim borbama posljednjih dana. Imam mnogo vanih stvari da javim a sve to ide slabo. Va dolazak tamo gde emo se sastati mora se na par dana odgoditi, 5 jer nema smisla da ekate negdje na nas sada kada se mora stalno biti u kontaktu sa organizacijama i tabovima. Uspjeli smo tako poruiti saobraaj da sada ni sami ne moemo putovati i zato e nam trebati malo vie vremena za taj put. U vezi sa vaim putem vi ete se morati obratiti Tempu, 6 koji e onda zajedno sa vama da poe na put pomou tamonjih partizana koji e osigurati sve to treba. U vaim izvjetajima govorite velikim slabostima part.(ijske) organiza cije u Hrvatskoj. Treba uiniti najvee napore da se te slabosti prebrode. Kukaviluk, sabotaa itd. nisu samo pojave u vaim part, organizacijama. Toga je bilo dosta i u Bosni, ali se energinim mjerama to odstranjuje. Sa takvim tipovima treba najodlunije postupati, naroito ako su u rukovodstvu. Uvlaite na rukovodea mjesta nove, mlae ljude, koji se pokazuju i u ovim asovima odani, hrabri i disciplinovani. Nemojte zanemariti organizacioni i politiki rad u part, organizacijama. Isto tako mora se vriti intenzivan politiki i prosvjetni rad u partizanskim odredima: zato je potrebno snabdijevati partizanske odrede potrebnim materijalom i literaturom, instruktorima itd. Saoptite odmah da se ukida naziv gerilac itd. To je valjda opet izmiljotina Krntije. 7 Kad za itavu zemlju vai popularni naziv partizani, koji je odredio Glavni tab, onda ne moe biti razliitih naziva naih narodnih partizana niti kod vas, u jednoj pokrajini, zato to se to nekome svia, iako je partizan i gerilac jedno te isto, samo na raznim jezicima. Nai partizanski odredi su pod centralnim rukovodstvom taba i CK KPJ, koji postepeno te ratrkane partizanske odrede pretvara u jednu oslobodilaku armiju koja e biti samo pod naim rukovodstvom i uticajem. Na je zadatak da mi nae odrede uinimo im brojnijim i disciplinovanijim, a u isto vrijeme moramo najtjenje saraivati sa svima onima koji hoe da se bore za osloboenje ispod jarma okupatora...

JJS
Original, strojopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/62. Josip Broz Tito, Sabrana djela, knj. 7, str. 129 130.
1 2

Rade Konar Josip Kopini

3 4 5

Kominterna Odnosi se na emisije Radio-Moskve Odnosi se to na predstojee savjetovanje u Stolicama do kojeg dolazi 26. i 27. IX 1941.

godine.
6 7

Svetozar Vukmanovi Marko Orekovi s Josip Broz Tito

143
1941, rujan 12. Zagreb Izvjetaj Hrvatske dravne eljeznice Ministarstvu domobranstva NDH diverziji na eljeznikoj pruzi izmeu Capraga i Blinjskog Kuta

HRVATSKE DRAVNE ELJEZNICE ODIO ZA ELJEZNIKI PROMET U ZAGREBU Broj: Taj. 268/41 II Dana 12. rujna 1941.

Ministarstvu domobranstva Zagreb Postaja Caprag 1 podnijela nam je slijedeu prijavu: Javlja se, daje u noi u 22,06 dana 10. IX 1941. god. ispred vlaka 2 62/11, eksplodirao pakleni stroj izmeu Capraga i Blinjskog kuta u km 368.34 i otkinuo je komad inje u duljini od 56cm. Cijeli vlak je preao preko toga neoteen i nitko nije stradao, poinitelj nepoznat, 3 radi toga su kasnili vlakovi. Vlak 15 je kasnio 120, a vlak 7 kasnio 90, vi. 45 kasnio 229, vi. 47 je kasnio 230. Pruga je popravljena u 1.05. Slubene uporabe radi molimo nam saopiti konani rezultat rjeenja. Upravitelj: 4 Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 85, fase. 11, d.33 i 34. Zbornik VII, tom V, knj. 1, br. 165, str. 405.
1 2 3 4

Caprag je Sisak Predgrae. Bio je to teretni vlak njemakog transporta. iverziju su izvrili diverzanti Sisakog NOP odreda. Potpis neitak

144
1941, rujan 12. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH akcijama protiv partizana na podruju kotara Jastrebarsko

ZAPOVJEDNITVO 1. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE Broj 2563/ J. S. Izvjee rezultatu akcije ienja komunistike bande na podruju kotara Jastrebarsko 1

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB orieva br. 4. Zagreb, dne 12. rujna 1941. Zapovjednik orunikog krila iz Zagreba sa dopisom br. 3955 od 10. rujna 1941. javlja slijedee: Dne 4. rujna 1941. kod sela Okrug vinogradi, kotara Jastrebarsko, otkriveno je u jednoj vinogradskoj kolibi (kleti) vlasnosti Marka Staniia iz sela Staniia, obine Kalje, kotara Jastrebarsko, jedno skrovite, u kojem je u noi 4/5. ov. mj. ubijen jedan nepoznati komunista 2 i naeno: jedan revolver Gaser, 2 vojnika karabina sistema Mauzer, jedan pun okvir naboja za strojnu puku, vea koliina konzervi i drugih namirnica, nekoliko novih atorskih krila, neto rublja i odjela. Izvjeteni ovome zapovjednik orunikog voda i kotarski predstojnik u Jastrebarskom, izali su 5. ov. mj. na lice mjesta i ustanovili injenino stanje, naavi ubijenog, kojemu se indentitet nije mogao ustanoviti, zakopanog odmah kod kolibe u kojoj je i ubijen, a naeno oruje, namirnice i ostalo na pohrani kod zapovjednika logora u Slavetiu, ustakog porunika Ivana Celinaka. Ovo je izvreno po nalogu ustakog nadporunika g. Mihajlovia. Ovaj pronalazak pobudio je sumnju, da se u tamonjim umama krije neka komunistika banda, pa su kotarski predstojnik i vodni oruniki zapovjednik iz Jastrebarskog odmah organizirali pretraivanje uma oko sela Staniia, Stii i Pena sa orunicima postaje Jastrebarsko, Krai, Kotanje-

vac i Kalje, jerse je sumnjalo da se u tamonjim umama komunisti kriju, poto je ustanovljeno, daje Janko sin Marka Staniia 4. ov. mj. pred kolibom u Okrug vinogradima pomagao istovariti neka sumnjiva kola i materijal spremiti u svoju kolibu, zatim ovu zakljuao i nepoznato kuda se izgubio. 3 Kao pojaanje orunicima uzeti su Ustae iz Jastrebarskog, Kraia i obine Petrovina. Organizacija pretraivanja izvrena je na nain, to su 5. ov. mj. na veer postavljene zasjede na pogodnim mjestima, sa zadatkom, da se 6. ov. mj. u jutro svi sastanu na odreenom mjestu i odatle razviju pretraivanje terena. 6. ov.mj. u 7.30 sati jedna obhodnja od 3 orunika i 6 ustaa pod vodstvom zapovjednika orunike postaje Krai, vodnika Tome Novoselnika idui sa zasjede na odreeno mjesto za poetak akcije napadnuta je iz zasjede puanom paljbom na putu izmeu sela Stakii i Graaca. Tom prigodom ubijen je na mjestu ustaa Janko Hri, iz Kraia, a ustaa Josip Peni iz istog mjesta lake ranjen. Zapovjednik orunike postaje Krai, vodnik Novoselnik i orunik Mihailo Stipi, odmah su se snali i poprimili borbu sa napadaima, dok su se ostali lanovi obhodnje razbjeali. U toj borbi, orunik Stipi je od strane napadaa teko ranjen dum-dum nabojem, u lijevu ruku, koji mu je ruku formalno raskidao, a jednim nabojem lake u slabine, dok je vodnik Novoselnik uspjeo odbiti napadaj i napadae prisili(ti) na bjegstvo, te u potjeri za istima jednog raniti, 4 a jednog imenom Josip Fistri, ivog uhvatiti. Orunik Stipi je posije toga preveen u gradsku bolnicu u Karlovac, gdje je istog dana , u 12 sati. usljed nastupjelog otrovanja krvi, umro. Istog dana oko 10 sati seljak Mijo Stipkovi, iz Svreva, obina Krai, uhitio je u Svrevu uesnika komunistike bande Dragutina Zatezala. Prema izjavi ovoga, u nekoj umi blizu Kalja nalazio seje komunistiki logor u jaini oko 70 lanova. Odmah poslije dogaaja izali su na teren kotarski predstojnik i zapovjednik orunikog voda iz Jastrebarskog. koji su preduzeli rukovodstvo akcije. Zatim je upueno jedno odjeljenje orunika iz Zagreba kao pojaanje, a na traenje kotarskog predstojnika ijedna satnija vojske iz Karlovca, koja je stigla na teren istog dana oko 16 sati. Pored orunika, domaih ustaa i vojske, istog dana rano ujutro naao se je na terenu kod sela Stii i ustaki nadporunik g. Mihajlovi, zapovjednik ustakog logora iz Jastrebarskog sa svojim ustaama. Orunici i domai ustae, koji su se ve nalazili na terenu i pridoli kao pojaanje zauzeli su prostor Graactrbac, koji su pojaani i sa jednim vodom vojnika, dok su orunici pridoli iz Zagreba i jedan dio vojske iz Karlovca prebaeni u Kalje, odakle su se u pravcu PenoeljeznoGraac razvili u pretraivanje terena. Osim toga sa jednim dijelom orunika i ustaa osiguran je prostor na liniji Goljak- Slaveti Okrug Kostel, te cesta Kostel -Kostanjevac -Kalje, dok su granine strae zatvorile prelaze.

Prigodom ove akcije nije bilo nikakve veze izmeu ustakog nadporunika g. Mihajlovia sjedne te orunitva i vojske s druge strane, te su jedni i drugi vodili akciju na svoju ruku. Rukovalac akcije nad orunicima i vojskom bio je pjeaki satnik g. Hoppe, kao najstariji po inu. Krivnja za neodravanje veze lei na ustakom nadporuniku g. Mihajloviu, koji namjerno nije htjeo suraivati. Dne 7. ov. mj. izaao sam osobno na teren i sa orunicima sa postaje Kalje preuzeo rukovodstvo akcije. Poto su komunisti osjetili potjeru, tim vie, to je ustaki nadporunik g. Mihajlovi sa svojim ustaama cijelog 6. ov. mj. bezciljno pucao po terenu oko sela Stii, to su se isti po umi ratrkali i u koliko seje dalo ustanoviti, u manjim grupama povlaili u pravcu Kalja i Soica, namjerom da se domognu dravne granice i prebace preko iste, tako da su vjerovatno jo 6. ov. mj. prije zaposjedanja ceste KostanjevacKalje preli tu cestu. Ovo se zakljuuje iz toga, to je 7. ov. mj. opaena jedna grupa iznad sela Gria, obine Kalje, koju je napala orunika i financijalna obhodnja, kojom prigodom je jedan komunista ubijen, a jedan uhien, dok su ostali pobjegli prema granici. U ovoj grupi po izjavi uhienog bilo je 6 osoba. Uhieni kod sela Gria zove se Juraj Kale, 5 a ubijeni Ivan Vinkovi. 6 Uhieni Kale roen je 1902. u selu Stinjan (Istra), po zanimanju tesar, dok seje iz legitimacije ubijenog ustanovilo, daje roen 1907. u Zagrebu i daje po zanimanju podvornik. Legitimacija mu je izdana od strane Hrvatskog radnikog saveza Sredinjica pod Br. 244473/41. Kod uhienog naena je jedna bomba i jedan vojno-dravni pitolj sistem Browing, a kod ubijenog naen je jedan pitolj istog sistema. Ubijeni je, po odobrenju kotarskog predstojnika iz Jastrebarskog, koji je prispio u Kalje, pokopan na licu mjesta. Istog dana oko 14 sati obhodnja financijalne strae iz Stojdrage uhitila je trojicu uesnika navedene bande kod mjesta Pokleka, obine Kalje, dok je tog istog dana prema izvjeu zapovjednika granine strae Soice, u umi tzv. Borik, napadnuta obhodnja te strae po komunistima sa daljine od nekih 500 metara, radi ega se je obhodnja, koja je bila nejaka, morala povui u mjesto. Istog dana napustio je teren ustaki nadporunik g. Mihajlovi sa svojim ustaama, nakon to je pretraio spomenuto mjesto, gdje seje nalazio, dok su orunici, domai ustae i vojska nastavili sa pretraivanjem zemljita. Prigodom pretraivanja terena, a gdje je navodno bio logor komunista i to izmeu sela Pena u pravcu SlavetiKostel, te ceste KraiKostanjevac- Kalje, nije nita vie sumnjivog pronaeno u toku 6. i 7. ov. mj. 8. rujna t. g. odredio sam i izvreno je pretraivanje terena: KostanjevacOtercOgnjenovac BadovinciJezerniceSoicePle Jemenite- Budinjak Stojdraga. Tom prigodom odjeljenje, koje je vodio

porunik Ivan Radeljevi, uhitilo je komunistu Nikolu Delaa, roenog 1910. u selu Kupjak, kotar Delnice, po zanimanju radnik. Isti je uhien u blizini Jurkova sela, obina Soice. Kod njega je naeno u naprtnjai, koju je na leima nosio: 2 manje rajnglice, neto rublja, pribor za jelo, lina legitimacija, notes, u kojem su upisane adrese nekoliko osoba, tejedna boica joda u depu, dok je vrhu svog radnikog i posve pocjepanog odjela imao obueno posve novo odjelo od tvrdog nepromoivog platna, po izgledu od atorskog krila. Istog dana oko 15 sati starijeina sela Drai Vrh, obina Kalje, opazio je dve sumnjive osobe, koji su dolazili sa sjeverne strane ka selu. Isti je na njih pripucao, nato su se sumnjivci izgubili i malo zatim naili na oruniku obhodnju, koja je iste pozvala da stanu, pa poto su se dali u bjegstvo obhodnja je pripucala, ali je istima uspjelo pobjei u potok Slapnicu, gdje su izezli i sve dalje traganje za istima ostalo je bez uspjeha. Pri gonjenju sumnjivi su na stazi kod potoka Slapnice ostavili jednu naprtnjau sa veom koliinom puanih naboja i dvije nabojnjae, te 15 komada zelenih klipova kukuruza. Dne 9. rujna o. g. ponovno je izvreno pretraivanje podruja: KostanjevacDrai Vrh Graacpotok RadiloviSvrevoKostanjevac, ali tom prigodom nije nita sumnjivog naeno, niti je tko uhien. Tog dana obhodnja postaje Kalje uhitila je u selu uriima, obine Kalje komunistu Milana Maleevi, rodom iz Risna, kotara Boko-Kotarskog, star 25 godina, po zanimanju postolar, koji navodno ivi u Zagrebu. Poto je na izloeni nain izvreno temeljito pretraivanje terena na podruju postaja: Kalje, Kostanjevac i Krai, to sam 9. ov.mj. u vee obustavio akciju, ali sam sa orunicima iz Zagreba pojaao postaju Kalje sa 3. postaju Kostanjevac sa 3 i postaju Krai sa 3 orunika, dok sam ostale istog dana vratio teretnim samovozom u Zagreb. Satnija vojske iz Karlovca, koja se je nalazila u akciji, vratila se je u svoje sjedite dne 10. ov. mj. u jutro. Prema izloenom prilikom ove akcije uhieno je 8, ubijen 1, a ranjen 1 komunista. Ovaj ranjeni nije pronaen, pa je vjerovatno i on uspio prei granicu. Koliko seje moglo ustanoviti u umama na podruju orunike postaje Kalje bilo je najvie oko 80 komunista, koji su se posljednjih dana pred potjerama i to najvie iz Zagreba ovamo sklonili. Oruje i streljivo, prema izjavi uhienih dobivali su iz Slovenije kriom preko granice. Uhieni su i to: 1) Josip Fistri, soboslikar, iz Gorjakova, kotara Pregrada; 2) Dragutin Zatezalo, galvano-tehniar, iz Donje-Dubrave, kotara Ogu lin; 3) Juraj Kale, tesar, iz Stinjana (Istra); 4) Franjo Urabi, tvorniki radnik iz Javorja, kotara kofja Loka (biv. Slovenija); 5) Stanislav Strubulec, strojobravarski uenik, iz Kustoije, kotara Zagreb;

6) Stjepan Poklar, radnik, iz Podgorja, kotara Rijeka (Italija); 7) Nikola Dela, radnik iz Kupjaka, kotara Delnice; i 8) Milan Maleevi, postolar, iz Risna, kotara Boko-Kotorskog, nalaze se u zatvoru kotarske oblasti u Jastrebarskom, koja u predmetu vodi istragu. Kotarski predstojnik u Jastrebarskom izdao je nalog orunikoj postaji Kalje, da se uhite izvjesne osobe sa njenog podruja, za koje se sumnja, da su sa komunistima stajale u vezi, pa su i ovi skoro svi ve uhieni i predani kotarskoj oblasti, u Jastrebarsko, a to su: 1. Marko ui, iz uia; 2. Tomo Rai, iz Pena; 3. Milan Stanii, iz Staniia; 4. Duan Stanii, iz Staniia; 5. Nikola Sti, iz Stia; i 6. Janko Vrabevi, iz Stia, svi kotara Jastrebarsko. Rezultat daljeg rada izvjestiti e se naknadno. Dostavlja se prednje na znanje. Izdao sam zapovjed, da se poduzme energino traganje za jo neuhienim komunistima, 7 te da se pomenuto podruje potpuno oisti od nepoudnih elemenata, a na granici obrati stroga pozornost i time sprijei prebacivanje komunista, kako u inozemstvo, tako i iz inozemstva u nau Dravu. 8 Zapovjednik, pukovnik: au Juraj Sa 1 prilogom 9 Dostavljeno: Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Nezavisne Drave Hrvatske i Vrhovnom orunikom zapovjednitvu

Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 152a, reg. br. 40/6.
Vidi dokument br. 136 biljeku 3. Leo Rukavina 3 Odnosi se to na poiljku vojnike opreme, hrane i sedam puaka koju je iz Zagreba dopremio za potrebe odreda Leo Rukavina uz pomo Janka Staniia. Janko Stanii je uhapen te 6. X 1941, dopremljen u Okruni zatvor u Zagreb. Od 14. X do 3.XI nalazi se na ustakom redarstvu radi istrage. Dana 19. XI 1941, po presudi pokretnog prijekog suda br. 255/41 osuen je na smrt. te strijeljan na Dotrini istog dana s grupom boraca iz odreda. 4 Slavko Komar s Pod tim imenom krio se Cvjetko Vjeeslav-Flores, komandant odreda. 6 Pod tim imenom krio se Josip Turkovi. 7 Do 6. X 1941. na podruju Kotarske oblasti Jastrebarsko osim 8 navedenih uhapenih, uhapena sa jo 22 ovjeka, uglavnom borci odreda ili najneposrednije vezani za njegovo djelovanje.
2

8 nekim akcijama i kretanju ove grupe boraca u rujnu 1941. godine govori se i talijanskom dokumentu br. 172. u Zborniku VII, tom XIII, Knjiga 1. 4 Dokumentu nedostaje navedeni prilog.

1941, rujan 14. Zagreb

145

Oglas njemake Feldkomandanture u Zagrebu napadu na njemake vojnike te pozivom graanstvu da pomognu pronai napadae

ZLOINAKI NAPADAJ NA NJEMAKE VOJNIKE Zagreb, 14. rujna za nau javnost izdan je ovaj oglas: GRAANI HRVATI Dana 12. rujna 1941. oko 22,35 sati izvrenje prepad na autobus koji vri saobraaj izmeu munjovozne 1 stanice na uglu Zvonimirove 2 i Harambaieve ulice i to 30 do 40 m daleko od polazne stanice. U kolima su se nalazili samo njemaki vojnici. Pri tom su ranjena dva zrakoplovna doasnika. Nepoznati su poinitelji prepada bacili dvije jajaste rune granate, a osim toga ispaljeno je nekoliko hitaca iz samokresa ili puke, koji su pogodili munjovozna kola. Vjerojatno se radi napadu koga su izvrili komunisti. 3 Pozivaju se graani Hrvati, da sa svoje strane pomognu pronai poinitelja prepada. Tko zna poinitelja napada? Tko moe dati podatke: 1. sumnjivim osobama, koje su se oko 22 sata nalazile u tom kraju? 2. ljudima, koji imaju rune granate u posjedu i onima koji posjeduju oruje bez dozvole? 3. osobama, koje bi bile sumnjive po svojim izjavama? Imena prijavitelja drat e se u tajnosti. Prijave se primaju kod: Feldkomandanture u Zagrebu, Gajeva ul. 30, a i to kod: 1. Odjela Poljskog orunitva, 2. Ratnog suda. Za stvarne podatke, koji e sluiti za pronalazak poinitelja, odreujem nagradu od Kn 10.000, koja e se svota isplatiti izvan pravnog postupka. Zagreb, 14. rujna 1941. Poljski zapovjednik Reichert, 4 v. r. pukovnik i upravitelj Ratnog ureda

Na elju Poljskog zapovjednika, g. pukovnika Reicherta, stavlja se gornje javnosti do znanja. 5 Zagreb, 14. rujna 1941. Ravnatelj redarstva Dr. Vragovi, 6 v. r.

Hrvatski narod, 15. IX1941.

Tramvajske Danas Ulica socijalistike revolucije 3 Akciju je izvela omladinska udarna grupa: Adam Brumni, Branko i Vinko Milii. Bio je to prvi napad na pripadnike njemakih okupacijskih snaga u Zagrebu. 4 Hans 5 ovoj akciji vidi i u talijanskom dokumentu br. 172. u Zborniku VII, tom XIII. knj. 1 6 Josip
2 1

146
1941, rujan 14. Podsused Kaznena prijava Orunike postaje Podsused Kotarskoj oblasti Zagreb u povodu diverzije u tvornici cementa Croatia u Podsusedu

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ORUNIKA ISPOSTAVA PODSUSED Broj: 816 Predmet: Rehnitcer Anton ing. iz Rume i drugovi radi krivinog djela protivu imovine.

Podsused 14. rujna 1941. god.

KOTARSKOJ OBLASTI ZAGREB KAZNENA PRIJA VA 1) Rehnitcer Anton, sin Slavkov i majke Vjekoslave, rimokatolike vjeroispovjesti, rodom iz Rume, kotar isti, u posljednjih 10 godina bio je zaposlen kao kemiki ing. u tvornici Croatia cimenta u Podsusedu a prije jedan mjesec dana premjeten je za ing. tvornice cimenta u Beoin, star oko 34 godine, Dravljanin Nezavisne Drave Hrvatske, udovac bez djece, pismen, vojnoj dunosti udovoljio, po prikupljenim podatcima do sada nekanjavan a niti se pod istragom nalazi. 2) Glika Eugen, sin Ljudevita i majke tefe roene Zalcer, rimokatolike vjeroispovjesti, roen u Slunju, kotar Slunj, a sada ivi u Podsusedu, opina Stenjevac, kotar Zagreb, po ocu idov, a inae Dravljanin Nezavisne Drave

Hrvatske, zanimanje privatni inovnik, oenjen, bez djece, pismen, vojnoj dunosti udovoljio, navodno do sada nekanjavan, a ni pod istragom se ne nalazi. 3) Raspoli Franjo, sin Ivanov i majke Franice roene Krizmani, rimokato like vjeroispovjesti, roen u Poli kod Istre (Italija) a sada ivi od prije 18 godina u Podsusedu, opina Stenjevec, kotar Zagreb, star 46 godina, Dravlja nin Nezavisne Drave, zanimanje pogonski majstor u tvornici cimenta u Podsusedu, oenjen, otac od jednog djeteta, pismen, vojnoj dunosti udovo ljio, navodno do sada nekanjavan a niti se pod istragom nalazi. 4) Repec Janko, sin Stjepanov i majke Dore roene Gapar, rimokatolike vjeroispovjesti, roen u Podsusedu gdje sada i ivi br. 54, opina Stenjevac, kotar Zagreb, star 42 godine, Dravljanin Drave Hrvatske, zanimanjem tvorniki radnik, oenjen, otac od dvoje djece, pismen, vojnoj dunosti udovoljio, navodno do sada nekanjavan a niti se pod istragom nalazi. 5) Repec Josip, sin pokojnog Josipa i majke Marije roene eak, rimokato like vjeroispovjesti, roen u Jarku, gdje i ivi br. 20, opina Stenjevec, kotar Zagreb, star 41 godinu. Dravljanin Nezavisne Drave Hrvatske, zanimanje, tvorniki radnik, oenjen, otac od troje djece, pismen, vojnoj dunosti udovoljio, navodno do sada nekanjavan, niti se pod istragom nalazi. OPIS DJELA Dana 6. rujna 1941. godine prijavio je na ovoj postaji ing. tvornice Cfoatia u Podsusedu Kranjc Karlo da mu je u tvornici po noi na 4 5. rujna tek. god., ili eventualno po danu 5. rujna neko nepoznato lice, ali svakako neko od tvornikih radnika ili majstora strunjaka prerezao jedan lokot na konici iane eljeznice i drugog poeo rezati na ukopau motora sa namjerom da bi ica poela raditi i da bi nastao poremeaj u fabrici. Nadalje je ing. zamolio da ova prijava ostane u tajnosti, a on da e postaviti strau ne bi li se lice koje je lokote rezalo uhvatilo. Dana 12. rujna 1941. godine oko 23 sata na vee doao je na ovu postaju radnik tvornice Croatia Jakupec Mato sa stanom u Podsusedu kbr. 170, kojeg je poslao ing. Kranjc, da izvjesti da se je oko 22.15 sati desila jedna eksplozija pod hladnikom motora ali da nije bilo nikakve tete. Po dobivenoj prijavi izaslata je ophodnja ove postaje vodnik imuni Dragutin i Jakovljevi uro na lice mjesta te u prisutnosti ing. tvornice Kranjc Karla, tehlik Miroslava, te radnika Jakupec Mate i elektriara ipkovi Vlade ustanovila slijedee: Nepoznato lice 1 je dolo iz nepoznatog pravca i postavilo jednu kutiju pod hladnik motora koja je eksplodirala i rasprila se na vie komada, gdje je naeno jelovih daica, etiri komada fitilja i vie komadia eksplozivne smjese trinitrotoluolskih priznatikih naboja (T. P. M.) Oteenik t.j. ing. tvornice Kranjc ispitan je izjavio sledee: da je vjerojatno kako je on to naprijed naveo za lokote isto tako podmetanjem

paklenog stroja pod hladnik neko lice od sadanjih radnika ili vjerojatno neko lice koje je otputeno kao radnik iz tvornice prije izvjesnog vremena. Tako isto ing. Kranjc je naveo i to kada je prije mjesec dana premjeten iz tvornice cimenta iz Podsuseda ing. Rehnitcer Anton u Beoin, da je bio odvie neraspoloen i nezadovoljan ovome premjetaju pa je pred njim, Novosel Vilimom dr. povjerenikom u tvornici, ukac Vjekoslavom blagajnikom i ing. tehlik Miroslavom izjavio da je ing. Kranjc nesposoban da vodi rad tvornice i da e tvornica stati i da se jo sjea da je rekao da e fabrika po njegovom odlasku stati za tjedan ili mjesec dana. Dalje ing. Kranjc navodi da su lica koja su rezala lokote i podmetala pakleni stroj vjerojatno u vezi i podgovorena od ing. Rehnitcera Antona. Uviajem ophodnje 13 rujna ujutro rano vidilo seje kako je to naprijed navedeno da se je rasprtila jedna eksplozivna smjesa po cimentu (patosu) tvornice na sve strane u sitne komadie, ali tete nije bilo nikakove. Tako isto izvrenje uviaj i ustanovljeno je da je jedno nepoznato lice dolazilo uiaru i odrezalo jedan lokot na konici a na kopau poelo rezati. Svjedok ing. tehlik Miroslav ispitan izjavio je: da je zaista ing. Rehnitcer bio neraspoloen kada je poao za Beoin i da je uo kada je rekao da je ing. Kranjc nesposoban da vodi rad tvornice i da e tvornica stati. Svjedok Novosel Vilim i ukac Vjekoslav nisu ispitani radi otsutnosti. Svjedok usak Ivan iz Podsuseda kbr. 20, radnik u tvornici cimenta izjavio: daje 10. rujna na vee oko 21 sat dolazio kod njega otputeni pisar iz tvornice Gliks Eugen kod iare i pitao ga da li imade za prodaju jednu njivu jer da bi on to rado kupiti i tako da su se malo po razgovarali i daje ovaj otiao kui. Svjedok Jakupec Mato iz Podsuseda kbr. 170. daje primio slubu kod hladnika gdje je bila eksplozija u 22 sata na vee kako je to naprijed navedeno i daje uo kroz 15 do 20 minuta kasnije oko 5 do 6 puckaranja kao jai pitolj i daje on na ovo pozvao Bengez Slavka i ipkovi Vladu radnike i elektriara Premec Stjepana pa su poli da gledaju ta to puckara da su zastali za jednim zidom i u tom momentu da seje ula jedna vea eksplozija pa da su na ovo pozvali ing. Kranjca i ovome ga obavjestili. Svjedok Bengez Slavko, ipkovi Vlado i Premec Stjepan izjavie da su uli tako isto neka puckaranja kao i veliku eksploziju jer da su se nalazili na slubi u blizini hladnika. Kod ing. Rehnitcera Antona kojemu se nalazi jo stan u tvornici i Raspoli Franji izvren je pretres stana ali nije naeno nita sumnjivoga. Osumnjieni Rehnitcer Anton nije ispitan radi odsutnosti. Osumljieni Gliks Eugen ispitan izjavio je daje zaista dne 10. rujna tek. god. dolazio u iaru kod usak Ivana u vee oko 21 sat i pitao ga za neku zemlju ako bi on imao za prodati i daje komotno doao u tvornicu kao raniji pisar tvornice smatrao je da mu je to slobodno a da gaje i portir pustio da ue u tvornicu to portir Mikuli Ivan posvjedoava.

Osumnjieni Raspoli Franjo ispitan jer ga tereti elektriar Mihaljevi Vladimir sa stanom u Zagrebu, Petrova 4011 kat da gaje pitao Raspoli Franjo da kakvi su to lokoti rezani pa gaje pozvao da idu da vide gdje je to bilo. Pa kada su doli uza stepenice da mu je Raspoli rekao idimo desno ovamo su lokoti rezani i da mu je to bilo sumnjivo kako to da njega Raspoli pita gdje je to bilo a kada su doli na licu mjesta u mjesto da trai i da on Mihaljevi Raspoliu gdje je, Raspoli je poeo kazivati Mihaljeviu gdje su lokoti rezani. Tako isto ga tereti ui Tomo iz Boreca kbr. 237, da muje Raspoli rekao kamo ti aga oe li opet da ree lokote. Osumnjieni Raspoli stoji u kontradikciji sa izjavama jer je kazao daje njemu Mihaljevi pokazao gdje se lokoti nalaze a ne on Mihaljeviu i onda kae daje znao gdje se nalazi jedan lokot a drugi ne i odmah pobija iskaze i navodi da nije znao gdje se nalazi ni jedan lokot. Navode Kui Tome posvjedoava daje rekao kamo mu aga za rezanje lokota, ali da seje on to alio. Repec Janko ispitan izjavio je daje bio na slubi kod hladnika do 22 sata na vee ba gdje seje eksplozija dogodila, ali da on nije mogao primjetiti ni jednog ovjeka da bi dolazio kod hladnika, a niti je on podmetao kakav stroj pod hladnik. Repec Josip izjavio je da je nou oko 21.30 sati vidio jedno lice (u momentu kada je on izlazio iz tvornice napolje da sipa otpatke napolje) gdje se ulja iznad tvornice, a ispod iare i da na to nije obratio nikakovu panju i da je prije 22 sata otiao kui i da nezna nita eksploziji. Sutra na vee, to jest 13. rujna oko 22 sata na vee, izvrena je proba na oneme mjestu gdje Repec Josip navodi da je vidio jednog ovjeka pa je postavljeno jedno lice (u crnom mantilu kako to Repec navodi daje vidio) pa nita nije moglo primjetiti da bi se vidi kakav ovjek. Kako se iz svih napred navedenih izkaza osumnjienih lica zakljuuje imenovani bi mogli biti u vezi sa osumnjienim ing. Rehnftcerom da bi se ostvarila elja ing. Rehnitcera, kako je on to izjavio kada je poao iz Podsu seda u Beoin. Osumnjieni Glika Eugen, Raspoli Franjo, Repec Janko i Repec Josip, predvode se gornjem naslovu na dalji zakonski postupak sem ing. Rehnitcera koji se sada nalazi u Beoinu. Prilog miljenje nalazu eksplozije pirotehniara Koruk Aleksandra. ZA DOM SPREMNI! Zapovjednik postaje narednik Mih. V. Buka, v. r. Prijepis, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 92.
1 Sabotau je izvrio Albin Kovai, organizator i sekretar skojevske udarne grupe u Podsusedu, a na inicijativu Mjesnog komiteta KPH Zagreb.

147
1941, rujan 14. Orovac Letci koje su borci Bjelovarsko-varadinskepartizanske grupe dijelili u selu Orovcu, kod Bjelovara 11. rujna 1941. godine1

RADNICI, SELJACI I SVI POTENI RODOLJUBI! Radni narod cijeloga svijeta vodi danas najeu i najkrvaviju oslobodi laku borbu protiv najveeg neprijatelja ovjeanstva i napretka krvavog faizma. I u naoj zemlji svakim danom sve se vie iri openarodni ustanak protiv njemakih i talijanskih okupatora kao i protiv njihovih domaih slugu, Pavelievih ustaa. Predvodnici velikog oslobodilakog ustanka partizan ski odredi vode ve danas ogoreni boj sa neprijateljem Hrvatskog i ostalih naroda. Paveliev krvavi reim poljuljan je iz temelja. Ustae su svjesni opasnosti koja im prijeti. Da bi svoju propast to vie odgodili sakrivaju se za lea nedunih seljaka i graana koje danomice alju na straarske dunosti, u patrole i na mjesta koja su najvie izloena napadima partizanskih odreda. Terorom i svim ostalim sredstvima sile ljude da brane njihov krvav reim protiv svoje volje. Partizanski odredi su svijesni da Hrvatski narod eljno oekuje osloboenje ispod faistikog jarma, ali su duni upozoriti cijelo stanovnitvo da vrenje straarske slube za ustae, pa makar i protiv svoje volje znai rad protiv oslobodilake borbe partizanskih odreda i teti interesima narodnog ustanka i osloboenju. Zbog toga pozivamo najodlunije sve stanovnitvo da otkae poslunost krvavoj faistikoj vlasti. Da se okane sramne slube reimu i da na svakom koraku pomae partizanske odrede. Ukoliko se pak budu i nadalje deavali alosni sluajevi da pojedini nesvijesni proganjaju ili hapse partizane, ili pod orujem pruaju istima otpor, upozora vamo da emo u interesu narodne slobode svako takovo lice streljati. Seljaci! OTKAZUJTE POSLUNOST IZDAJICI PAVELIU! NE DAJTE SE ZASTRAITI NIKAKOVIM PRIJETNJAMA! POMAITE PARTIZANSKE ODREDE! POBJEDA JE S NAMA! IVIO OPENARODNI USTANAK PROTIV FAIZMA! NARODNI PARTIZANSKI ODRED

SELJACI!

NE SLUAJTE NAREDBE FAISTIKIH VLASTI! ne DAJTE FAISTIMA NI ZRNA HRANE! NE PLAAJTE POREZE! NE ODAZIVAJTE SE U VOJSKU, NE DAJTE SE SLATI U BOSNU! UBIJAJTE USTAE I SVE FAISTIKE SLUGE! BORITE SE ZA OSLOBOENJE RADNOG NARODA SELA I GRADA! SLUAJTE VIJESTI RADIO-STANICE MOSKVA, ONA NAM GOVORI ISTINU, ONA NAJBOLJE PRIKAZUJE SLABOST FAIZMA. ORGANIZIRAJTE I DIITE POBUNE, RADITE ZA NARODNI USTANAK PROTIV FAIZMA! SMRT FAIZMU, SLOBODA NARODIMA!

Original, rukopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 61, reg. br. 3/5 2,3.
1 Bjelovarsko-varadinska grupa napala je u Orovcu 11.1X1941. ustakog tabornika Josipa Halapu. koji je odmah ubijen. Tada je podijeljeno mjetanima vie letaka. Osim naprijed navedenih letaka, koii su dostavljeni Ministarstvu domobranstva NDH. kao prilog za dnevne izvjetaje, policija je pribavila i druge, od kojih se dva nalaze u Historijskom arhivu u Bjelovaru.

148
1941, rujan 15. Zagreb Nalog Kotarske oblasti Zagreb podrunim orunikim postajama da povedu istragu :a pronalaenje eksploziva kojeg je biva jugoslavenska vojska ostavila na terenu

KOTARSKA OBLAST U ZAGREBU Broj: 851 Prs. 1941.

Zagreb, dne 15. rujna 1941.

ORUNIKOJ POSTAJI Svima U tvornici cementa u Podsusedu 12. rujna u noi podmetnuta je stanovita koliina eksploziva radi ruenja najvanijih naprava i onemoguenja rada. Vjetaenjem se ustanovilo, da je taj eksploziv upotrebljavala za svoje svrhe biva Jugoslavenska vojska pa da je on vjerojatno naen na terenu, od te vojske ostavljen. Dalo bi se iz toga zakljuiti, daje taj eksploziv dignut ispod

nekog objekta, koji se imao ruiti, pa da nije predan Hrvatskim vojnikim vlastima nego da ga netko zadrao i sada za svrhe atentata upotrijebio. 1 Odmah ustanovite, pod koje je sve objekte na tamonjem podruju biva Jugoslavenska vojska postavila eksploziv u svrhu njihova ruenja, nadalje ustanovite, tko je taj eksploziv prigodom prevrata uklonio, teda li gaje i kome te kada predao. Istragu provedite odmah svestrano i najenerginije i svako lice, koje vam se u toku istrage ukae kao sumnjivo, daje eksploziv zadralo, uhapsite te ga nakon sprovedene istrage propratite ovoj kotarskoj oblasti. ZA DOM SPREMNI! Kotarski predstojnik Makar 2

Kopija s parafom, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 92.

' Eksploziv s kojim je Albin Kovai izvrio diverziju u tvornici cementa u Podsusedu izvaen je iz pilota velikog mosta na Savi kraj Podsuseda. Eksploziv su postavile jedinice jugoslavenske vojske radi toga da ga prilikom povlaenja dignu u zrak. Albin Kovai uz pomo Franje Staniaka i Duka Rubinia izvadio je dio tog eksploziva iz mosta na kojem je stajala straa. Taj eksploziv je sakriven u nekoliko sklonita u Kustoiji, a posluio je za razne diverzije, a dio je prenijet i na umberak. 2 Dr Franjo Makar

149
1941, rujan 15. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena svim velikim upama za komunistima Antunom Mirkoviem, Marijanom Grozajem, Ivanom Kuzmijakom, onjom Cili i Vladom trucerom

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE Prs. broj: 4117 11 1941. U Zagrebu, dne 15. rujna 1941. PREDMET: Mirkovi Antun i drugovi komunisti potraga

VELIKIM UPAMA - Svima REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA: ZAGREB, SARAJEVO I B. LUKA Dana 19. kolovoza 1941. u 17 sati poslije podne ubijen je od komunista u umi 1 kod Sesveta Novakovi Mile, oruniki razvodnik iz Sesveta. Izvidima je ustanovljeno, daje ovo ubijstvo organizirao Mirkovi Antun, 2 soboslikar i liilac, inae uveni komunista. S Mirkoviem su uestvovali u okraju sa orunicima jo trojica komunista. Njihovi podatci su slijedei: 1) Mirkovi Antun, soboslikari liilac, roen 25. X. 1894. u selu Vranovci, opina Trnjani, kotar Brod na Savi, rimokatolike vjere, neoenjen, sin Stjepana i Ane ro. Mikolevi, ranije stanovao u Zagrebu, Savska cesta br. 31. kod Makar Bare, a u posljednje vrijeme boravio u Dubravi, kraj Zagreba. 2) Grozaj Marijan, uenik III. razreda Srednje tehnike kole u Zagrebu, roen 16. IV. 1924. u Drnju, opina Krapinske Toplice, kotar Krapina, sin Augusta i Emilije ro. Prohaska, rimokatolike vjere, neoenjen. Hrvat, stanovao u Zagrebu, Paunovac br. 9a. 3) Kuzmijak Ivan, zidar, roen 6. VIII. 1904. u Dugoj Resi zaviajan u Zagrebu, sin Dragutina i Bare ro. Perui, rimokatolike vjere, oenjen, otac dvoje djece, Hrvat u posljednje vrijeme bio nastanjen u Dubravi, ulica Stjepana Javora br. 6. 4) Cili Sonja, bez pobliih podataka, a u posljednje vrijeme stanovala u Zagrebu, Vukelieva ul. br. 3. kod Genoveve Tomani. 5) Vlado trucer. navodno student medicine ili veterine, bez pobliih podataka, a u posljednje vrijeme stanovao u Zagrebu kod Marcapan Katice, Kamaufova br. 5. prizemlje. Svi naprijed navedeni su opasni komunisti naoruani sa samokresima. 3 U sluaju, da se koji od njih pojavi na Vaem podruju, imade ga se smjesta uhititi, te propratiti u zatvor Ustakog redarstva u Zagrebu, Savska cesta 60. Prilau se slike Mirkovi Antuna i Grozaj Marijana. Umoljava se prednju potragu priopiti svim podrunim oblastima. ZA DOM SPREMNI! PO NALOGU RAVNATELJSTVA NADSTOJNIK ODSJEKA: Paver 4 v. r. MP. 5 Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2183, br. 4145/41.
1 Odnosi se na oruani okraj zagrebako-sesvetskog partizanskog odreda (vidi doku ment br. 113, bilj. 1).

2 U zagrebako - sesvetskom partizanskom odredu nalazio se kao borac uro Mirkovi (vidi dokument br. 113, bilj. 1). 3 Revolveri 4 Vjekoslav 5 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Ministarstvo unutranjih poslova

1.50
1941, rujan 17. Krievci Izvjetaj Kotarske oblasti Krievci Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH hvatanju petorice komunista uz presudu Pokretnog prijekog suda nad istima

KOTARSKA OBLAST U KRIEVCIMA Broj: Pr. 219/1941 Predmet: Komunista hvatanje

U Krievcima, dne 17. IX. 1941.

Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb Savezno sa ovdanjim izvjeem od 8. kolovoza 1941. broj Pr. 152/41 izvjeuje se, da je ovdanjoj orunikoj postaji uspjelo odkriti i uhititi pet komunista, koji su pripadali onoj grupi od 12', za koje je podneeno gore cit. izvjee i to uhieni su: 1. Vardaj Ivan, star 32 godine, oenjen, dvoje djece, postolarski obrtnik, rkt, iz Ivanske, kotar Bjel. 2. Gapar uro, star 47 godina, oenjen, petero djece, ratar, rkt, iz Paljevina, kotar Bjel. 3. Luki Rudolf, star 20 godina, oenjen, trgovaki pomonik, rkt, iz Ivanske, kotar Bjel. 4. Pesmeg Josip, star 21 godinu, neoenjen, postolat, rkt. iz Bjelovara roen u Ivanskoj. 5. Paloika Slavko, 25 godina star, oenjen, ratar, rkt. iz Paljevine, kotar Bjel. Uhapeni priznaju, da su odbjegli od kue u umu po nagovoru komunista Kasima Cehajia, starog oko 30 godina, postolara, islamske vjere, iz Bihaa, radio u Bjel., sada se nalazeeg jo na slobodi. Sakupili su se u umi kod Bjel. i pod vodstvom Kasima ehajia krenuli kroz ume prema Krievcima, odnosno Kalniku, gdje su se trebali sastati sa tamo ve nalazeim komunistima i gdje je bio osnovan komunistiki tabor u svrhu poduzimanja raznih prepada na javne objekte i istaknute osobe.

Meutim su se sukobili kod Carevdara sa orunikom ophodnjom, u kojem sukobu je smrtno ranjen Horvati Franjo, star 19 godina, ak II. teaja Vidovieve kole iz Ivanske, koji je od rane umro u bolnici u Koprivnici, a ostali su se razbjeali i vratili natrag na podruje kotara Bjel., gdje su navedena petorica i uhapeni, dok su ostali jo u bjegstvu. Gore navedena petorica predana su pokretnom prijekom sudu u Zagre bu. 2 ZA DOM SPREMAN! ______ Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 132.
To se odnosi na prvu moslavaku partizansku grupu, osnovanu poetkom kolovoza 1941. kod mjesta Ivanske, od komunista Ivanske. Brestovca i Bjelovara. Grupa je brojila 10 boraca. Na putu prema Kalniku, kraj Carevdara grupa je otkrivena, napadnuta i razbijena od strane ustaa. 2 Vidi Prilog 3 Vladimir

Kotarski predstojnik: Heim, 3 v. r.

'

PRILOG: P.s. U IME NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE Pokretni prijeki sud sada u Zagrebu u vijeu sastavljenom od Dr. Ivana Vidnjevia kao predsjednika vijea, Ljudevita Ivekovia i Kree uklje, kao lanova vijea, te Emilije Gjurekovi kao perovoe, vrhu optunice podignute po dr. tuitelju kod P.p.s. protiv Ivana Vardaja i dr. zbog kazn. ina iz 0. 98. t. 2. k.7., a nakon po pretsjedmku vijea odreene, te u prisustvu dr. tuitelja kod P.p.s. Vladimira Vrankovia, optuenih Ivana Vardaja, Josipa Pesmega, Rudolfa Lukia, Gjure Gapara i Slavka Paloike, koji se nalaze u pritvoru sudbenog stola u Zagrebu, te u prisuu njihovih ureda radi branitelja i to Dr. Jurja Mikuliia, za opt. II i III. Dr. Natka Katia, za optuene IV i I. i Dr. Auren Krstulovia, za optu. pod. V. dana 2. sijenja 1942. g. odravane javne i usmene glavne rasprave, nakon konanog prijedloga dravnog tuitelja da se optueni sude po optunici i predloga obrane, da se od iste oslobodi, donio je istoga dana slijedeu: OSUDU OPTUENI: 1. Vardaj Ivan, sin Josipa i Ane rod. Sabo, rkt. vjere sin Josipa rkt. vjere roen u Ivanskoj, op. ista, kotar Bjelovar, tamo ivi, 33 god. star, drav.

NDH., postolar, oenjen, ima dvoje djece, pismen bez imetka, vojsku sluio, navodno neosuivan, nije pod istragom, sada u pritvoru sudbenog stola u Zagrebu. II. Josip Pesmeg, sin Ivana i Jule, ro. Barof, rkt, vjere, roen Dar, Brestovcu, op. i kotar isti, tamo i ivi star 21. god. dr. NDH. postolar, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno neosuivan, nije pod istragom, sada u pritvoru sudbenog stola u Zagrebu. III. Rudolf Luki, sin Tome i Berte, ro. Kncler, rkt. vjere, roen u Ivanskoj, op. i kotar Bjelovar, tamo i ivi, 20 god. star, dr. NDH, pisar, oenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno neosuivan, nije pod istragom, sada u pritvoru sudbenog stola u Zagrebu. IV. Gjuro Gapar, sin Gjure i Kate ro. Turkovi, rkt. vjere, ro. u Blatnici, op. tefanje, kotar azma, ivi u Paljevinama, 24 god. star, dravljanin NDH, poljodjelac, oenjen ima 4. djece, pismen, bez imetka, vojsku sluio, navodno neosuivan, nije pod istragom, sada u pritvoru sudbenog stola u Zagrebu. V. Slavko Paloika, sin Steve i Kate Bregovac, rkt. vjere, roen u Babincu, op. Ivanska, kotar Bjelovar, ivi u Paljevinama, 82, 25 god. star. dravljanin NDH, ratar, oenjen, pismen bez imovine, vojsku sluio, osuivan. KRIVI SU: da su se dne 5. kolovoza 1941. g. prikljuili u umi odbjeglim komunistima Franji Horvatiu i Kasimu ehajiu, te sudjelovali u oruanom sukobu sa orunicima orune postaje Krievci i ustaama u umi Strava 2. kod Carevdara, kojom je prilikom Franjo Horvati ubijen. dakle, da su pripadali drubi koja ima za cilj nasilno prigrabljivanje dravne vlasti te ugroavanje nezavisnosti NDH kao i njenog politikog i drutvenog ureenja. ime su poinili zloin protiv opstanka drave i njenog uredovanja u smislu 58. t.2.k.z. pa se stoga po 2. zadnja stavka zak. odredbe P. p. s. od 24. VI. 1941. g. osuuju na kaznu SMRTI STRIJELJANJEM, koja se kazna ima izvriti nakon 3 sata raunajui od asa proglaenja osude. Po 0. 9. zak. odredbe P. p. s. od 24. VI. 1941. g. osudu imaju izvriti orunici. Po 0. 46. k.7. podjedno se nad osuenima Ivanom Vardaj, Gjurom Gapar i Slavkom Paloika izrie trajan gubitak asnih prava. Po 0. 310. . P. osuuju se optueni da solidarno snose troak k. 7. a koji je troak temeljem propisa 0. 313 K. p. proglauje utjerivim. dok po 0.314 K.p. troak oko izvravanja kazne snosi drava. Osueni imaju biti strijeljani redom i to prvi Slavko Paloika, drugi Gjuro Gapar, trei Rudolf Luki, etvrti Josip Pesmeg i kao poslijednji Ivan Vardaj.

RAZLOZI Svi optueni pozvani su na odgovornost zbog inkriminiranog ina navedenog u dispozitivu ove osude, ne osjeaju se krivim te se brane kako optueni Slavko Paloika, daje u istinu pobjegao u umu, ali daje u umu pobjegao iz razloga, jer seje bojao ustaa da ga ne bi batinali, u umi da su ga uhvatili Kasim ehaji, zvan Turin i jo jedan njemu nepoznati, te je bio na silu kod njih zadran. Kada seje poslije nekog pucanja vratio iz ume nije se to usudio prijaviti vlastima, jer su mu se zagrozili etnici da e njega ubiti, a isto tako i njegovu obitelj, a kuu mu zapaliti. Josip Pesmeg brani se slino kao i opt. Slavko Paloika a brani se da nije smio ii prijaviti vlastima, jer su mu se Kasim ehaji i dr. grozili da e ga ubiti i kuu mu zapaliti. Na pitanje odgovara, da on kao seljak i kao radnik nije znao za tu zak. odredbu po kojoj bi morao prijaviti etnike, koje je ostavio u umi, te stoga nije niti prijavio. Optueni Gjuro Gapar isto tako ne osjea se krivim te se brani sasma suglasno, kao i Slavko Paloika. Optueni Rudolf Luki ne osjea se krivim, tese brani daje otiao u umu i to onda, kada su se po selu poeli groziti da e uhititi sve one, koji su bili lani u zimi na zabavi drutva Sloboda. On je doao pred umu gdje ga je doekao Kasim, ali da ga odvede u Krievce nekim roacima. Optueni Ivan Vardaj, pozvan na odgovornost ne osjea se krivim, te se brani suglasno kao i ostali optueni, te navodi, daje na silu bio zadran u umi, te kada je uhvatio priliku daje pobjegao, ali da nije vlastima prijavio, jer su mu se Kasim i ostali zagrozili. Ali sud toj naivnoj i namjetenoj obrani nije mogao pokloniti vjeru tim vie, to su na raspravi presluani svjedoci Petar Mani, Stjepan Golubi i Babi i kazali da su oni vidjeli u umi optuene, ali da se ne mogu ba sjetiti, koji su bili, jer su ih vidjeli s lea. te su jo vidjeli i optuene koji su bjeali u umu, a kada je orunik Kostelac pukom usmrtio Franju Horvatia, onda su se ostali razbjeali. Pa budui da je time dokazano, da su optueni istom onda pobjegli iz svog partizanskog logora, kada su bili rastjerani, pa budui da nisu prijavili vlastima, to je potpuno dokazana i subjektivna krivnja i objektivni uin, te ih je valjalo proglasiti krivima i osuditi kao gore. Ostali dio osude temelji se na gore navedenim zak. propisima. POKRETNI PRIJEKI SUD U Zagrebu, dne 2.1. 1942. g. lanovi vijea: 1) Ljudevit Ivekovi, v. r. 2) uklje Kreo, v. r.

PEROVOA: Emilija Gjurekovi, v. r.

Predsjednik: Ivan Vidnjevi, v. r.

151
1941, rujan 17. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH u povodu diverzije na Glavnoj poti u Zagrebu s tjeralicom za poiniteljima.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Nezavisne Drave Hrvatske Predmet: ULJAT JOSIP i dr. tjeralica

OGLAS U vezi istrage zbog postavljanja paklenih strojeva u brzoglasnoj i brzojavnoj sredinjici u Zagrebu, 1 odreuje ovo Ravnateljstvo svestranu tjeralicu za sliedeim osobama: 1. JOSIP ULJA T, potanski inovnik vjebenik, star 20 godina, roen u Zagrebu, sin Josipa i Ljubice r. Jakopi, neoenjen, rkt., zadnji stan u Zagrebu, Omika 9. 2. SLA VKO MARKON, potanski tehniar, star 21 godinu, roen u Slat. Drenovcu, kotar Slatina, sin Petra i Marije, r. Ilova, rkt., neoenjen, zadnji stan u Zagrebu, Dereninova 27. 3. VIL1M GALJER, potanski inovnik, star 30 godina, roen u Prugovcu, kotar urevac, sin Franje i Ane r. Herak, oenjen sa Nadom r. Kafka, rkt., zadnji stan u Zagrebu, Gajdekova 34. 4. NADA GALJER, r. KAFKA, potanska inovnica, stara 24 godine, roena u Zagrebu, ki Mirka i Marije r. Kafka, udata za Vilima Galjera, rkt., zadnji stan u Zagrebu, Gajdekova 34. Poziva se svatko, koji znade, gdje se isti sada nalaze ili tko imade podatke njihovom sadanjem vjerojatnom boravku, da tome obaviesti smjesta najbliu redarstvenu odnosno upravnu oblast ili organe. Ona osoba, koja bude dala takve podatke, da se na temelju istih gore navedeni mogu pronai ili koja bi ih sama pronala, dobiti e nagradu u iznosu od Kuna 100.000.- slovima: sto hiljada. Ona pak osoba, koja bi gore navedenim pruila ma kakvu pomo ili bi namjerno propustila da obaviesti oblast i podatcima sa kojima raspolae, smatrati e se sukrivcem zloina zbog kojeg se isti trae, te e u smislu postojeeg zakona biti predana nadlenom Pokretnom priekom sudu na postupak.

Fotografije gore imenovanih snimljene su na ovom oglasu uz naznaku njihovih imena. Zagreb, 17. rujna 1941. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Nezavisne Drave Hrvatske Broj 31188/41

Original, plakat, tisak Sign., AlHRPH, NG, kut. 480

1 Prema podacima iz njemakih dokumenata tom diverzijom, uz ostalo, Prekinuta je telefonska linija Zagreb Be. Vidi Zbornik VII. tom XII. knj. l.dok. 165.0 akciji se govori i u talijanskom dokumentu br. 172 u Zborniku VII. tom XIII. knj. 1.

152
1941, rujan 19. Zagreb I: prijedloga njemakog generala u Zagrebu komandantu oruanih snaga na Jugoistoku za raspored landesschtzen bataillona na teritoriju tzv. Nezavisne drave Hrvatske ... 1. Obezbjeenje hrvatskog posadnog podruja moe se za nudu izvriti sa sadanja 2 i sa jo tri landesschtzenbataillona 1 koje e do 30. o. m. uputiti OKH Gen. Qu. 2 Prva dva bataljona ve su angairana kao oslonac za zatitu eljeznikih pruga (tabovi se nalaze u Sisku i Doboju). Slijedea tri bataljona treba predvidjeti za odbranu gradova Zagreb. Banja Luka i Sarajevo. Po dolasku ova tri bataljona bila bi 718 pd-\ sa svim svojim djelovima, slobodna za planiranu operaciju. 4 Od osobito velike vanosti bilo bi svakako jo i dodjeljivanje jednog oklopnog vlaka ili da se vrati onaj koji je povukla Via komanda LXV. Original, strojopis, njemaki Sign., AVII, Arhiva njemaka, NAV-T-501, r.267, s. 754-5. Zbornik VII, tom XII. knj. 1, br. 159.
Teritorijalni zatitni bataljon 2 Oberkommando des Heeres General quartier = Komanda kopnene vojske komandant za pozadinu. 3 Pjeadijska divizija 4 Prema istom izvoru 718 pd upotriebila bi se prije svega za osiguranje rjene linije abac Raa i rijeka Drina pri operacijama na teritoriju Srbije.
1

153
1941, rujan 20. Zagreb Pismo Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske svim okrunim komitetima i partijskim organizacijama u partizanskim odredima sa uputama za organiziranje i pokretanje rada skojevske organizacije u odredima

Svim okrunim komitetima i elijama u partizanskim odredima. Dragi drugovi, aljemo vam upute za organiziranje SKOJ-a u partizan skim odredima. Poduzmite potrebne mjere da se odmah formira Skoj u partizanskim odredima i da djeluje u duhu ovih uputa: I. Unutar svih partizanskih odreda, koji djeluju na vaemu podruju imaju se odmah organizovati SKOJ-evske jedinice (aktivi i prosvjetne grupe). U lanstvo tih jedinica trebaju ui ne samo dosadanji lanovi Skoja nego i svi oni mladi partizani koji to ele. Ove jedinice bit e pod neposrednom kontrolom i rukovodstvom partije u dotinom odredu, kojim e putem i dobijati uputstva od nadlenih okrunih Skoj-evskih rukovodstava i slati izvjetaje svomu radu. II. Djelokrug rada i osnovne dunosti Skoj-evskih organizacija u parti zanskim odredima; 1. Sistematski rad na politikom podizanju mladih partizana, njihovo upoznavanje sa linijom i zadacima narodno-oslobodilakih partizanskih odreda, sa politikom KPJ i principima marksizma-lenjinizma. 2. Stalno uvrivanje i podizanje svjesne i gvozdene discipline, duha, samoprijegora i hrabrosti meu svim mladim borcima jednoga odreda. 3. Organizovanje kulturnoga ivota lanova odreda, putem: predavanja, organizovanja, sluanja radio-emisija, analfabetskih teajeva, za nepismene borce, zabave itd. briljivo njegovanje drugarstva i solidarnosti u odredu. 4. Mobiliziranje svih mladih partizana u stalnoj potpori partije u odredu; uzdizanje mladih kadrova i njihovo predlaganja za lanstvo u partiji. 5. U selima i gradovima kroz koja odred prolazi ili u kojim izvodi akcije Skoj-evska organizacija ovoga odreda mora nai mogunosti da okupi omladinu, objasni joj dananji poloaj, cilj i zadatke partizana i izvedene akcije. Istovremeno, ona mora postaviti temelje jedinstvenomu omladinskom frontu i organizaciji Skoj-a u tim mjestima. Na taj nain Skoj-evske jedinice u odredima moraju postati glavnim pomagaem KP. Najdisciplinovanijom i najportvovnijom udarnom etom komandira i politikog komesara odreda, i istovremeno ljubimcem svih partizana, ijem kulturnom ivotu i dnevnim potrebama moraju da se staraju. Kroz okruja i mjesta svojih borbi oni moraju objasniti masama

mladih narodnooslobodilaku borbu, pokrenuti je u nju i pomoi im u organizovanju iste. C.K.K.P.H. 20/IX-1941. g.

Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH, KP-3/18. Izbor, br. 25, str. 62

154
1941, rujan 22. Zagreb Oglas ministarstva unutarnjih poslova NDH strijeljanju pedesetorice talaca zbog diverzije na zgradi Ravnateljstva pota, brzojava i brzoglasa u Zagrebu.

MINISTARSTVU U N U T A R N J I H POSLOVA RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

OGLAS Kao intelektualni zaetnici zloina postavljanja paklenih strojeva u zgradi Ravnateljstva pota, brzojava i brzoglasa u Zagrebu i vrenju komunistike promibe uglavljeni su 50 idova i komunista. Iste je senat Pokretnog priekog suda u Zagrebu dana 19. rujna 1941. osudio na smrt. Osuda nad njima izvrena je strijeljanjem. Zagreb, 2. rujna 1941. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Ravnateljstva za javni red i sigurnost Broj: 32906-41 Original, plakat, tisak Sign., A I H R P H , NG, kut. 481.

155
1941, rujan 23. Sisak Izvjetaj Zapovjednitva I. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH napadu partizana na opinske zgrade u Topolovcu i Palanjeku

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE Broj: 2664/J.S. Napadaj na obinske zgrade u Topolovcu i Palanjeku 1 RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB Zagreb, dne 23. rujna 1941. Zapovjednik orunike postaje Sisak dopisom broj 756 od 14. rujna 1941. dostavlja slijedee: Dne 13. rujna 1941. u 6h prijavili su na ovoj postaji; seoski starjeina Ivan Turkman iz Topolovca, obine iste, kotara Sisak, da su nou 13. rujna 1941. od 0.30 do 2h nepoznati etnici naoruani sa vojnikim pukama napali na obinu Topolovac, oduzeli 29 puaka sa 1200 puanih naboja i 1 pisau mainu, a redar obine Palanjek, Malovi Josip, kotara Sisak da je jedna grupa nepoznatih etnika u navedeno vrijeme napala na obinu Palanjek i ubili opinskog redara Podnar Josipa, odnijeli 2 pisae maine. 1 puku i 1 potansku torbu sa spremljenom potom i netragom pobjegli. Odmah nakon dobivenih prijava iao sam sa; kotarskim pretstojnikom, sudsko-lijenikim povjerenstvom, ustakim logornikom, pretstojnikom grad skog redarstva i zamjenikom vodnog orunikog zapovjednitva svi iz Siska, na mjesta djela i ustanovili: U Topolovcu: opinska zgrada nalazi se na kraj sela, sastoji se iz 7 odjelenja. Puke sa nabojima i pisaa maina, koje su etnici odnijeli, nalazile su se prizemno u blagajnikoj pisari, a na spratu nalaze se privatni stanovi opinskog biljenika Ljudevita Horvata i blagajnika Nikole Gemajzela. Opinski redar Stjepan Malbai, koji je iste noi bio u opini na slubi izjavio je: Noas oko pol jedan sat bio sam u pisarnici opinskih pisara kao

uvar zgrade. U to vijeme netko je zadrmao na ulaznim vratima. Ja sam izaao na hodnik da vidim tko je. Iz hodnika kroz prozor vidio sam 1 vojnika. Zapitao sam ga tko je? Nato sam iz vana dobio dogovor: andarmi! Ja sam drao da su to zaista andarmi i otkljuao ulazna vrata, a im sam otkljuao, oni su naglo gurnuli vrata i upali u hodnik. Trojica sa pukama uperenim na mene, zapovjedili su mi: Ruke u vis. komunisti smo! Oduzeli su mi odmah opasa i samokres. Za njima su upali u hodnik jo petorica. Svih osam bili su odjeveni u vojniku uniformu sa taborskim kapama i amblemima kao domobranci Hrvatske vojske. Imali su vojnike kabanice, osim jednog, koji je imao civilni kaput, preko vojnikog haljinca. Upali su zatim u straaru i pitali me, Gdje su puke i municija, kad sam im ja kazao daje oruje u blagajni, navalili su na vrata blagajne i istavili ih, upali u sobu, pokupili 27 puaka i 1200 naboja sa pisaom mainom i odnijeli. Ovom zgodom nitko od njih nije pucao. Kasu nisu dirali. Zatim su izali na polje i mene poveli sobom. Jedan od njih dao je neki znak sa ustima, nato seje nakupilo jo oko 15 do 20 ali u civilnom odijelu. Poli su prema umi Brezovici, a kad su izali izvan sela, pustili su me. Nikoga od ovih osoba nisam poznao, a po razgovoru i dijalektu domai su ljudi iz okolice Siska. Pri operiranju u opini sluili su se malim elektrinim baterijama. Opinski biljenik i, blagajnik, koji stanuju iznad opinskih prostorija izjavili su; da su se uplaili, i da nisu mogli nita preduzeti. U Palanjeku: Opinska zgrada nalazi se u sredini sela, a sastoji se od 4 odjelenja: 1 za biljenika, 1 za blagajnika, 1 za pisare i 1 za straara. Ubijeni straar je kritine noi spavao u straari. Naen je u polusjedeem stavu, glavom naslonjen na vrata od hodnika, obuen u samoj koulji, gaama i bos; pokraj njega bila je naslonjena na lijevu ruku njegova vojnika puka napunjena sa 5 naboja, jedan u cijevi i ukoena. Nije ju uobe upotrijebio. Na desnom boku eone kosti ima ranu od puanog zrna, koje ga je pogodilo ispod uha i prolo kroz sredinu mozga i izalo na desni bok eone kosti. Druga rana od zrna vojnike puke nalazi se na lijevoj nadlaktici, ispod pazuha je zrno prolo u grudni ko. Prva rana je smrtonosna. Pod ljeinom na podu velika lokva krvi, a po sobi mjestimino mrlje. Prema nalazu, na mjestu djela izgleda, daje ubijeni redar Podnar najprije pogoen iz puke kroz prozor sa sjeverne strane zgrade u nadlakticu, a zatim kroz vrata iz hodnika u vrat i kroz mozak. Straara ima 2 prozora, jedan sa sjeverne, a drugi sa istone strane. Jedna vrata vode u straaru iz hodnika, a jedna iz pisarnice. Vrata iz hodnika probuena su na nekoliko mjesta zrnima iz puke i samokresa. Unutranje donje okno na prozoru sa sjeverne strane probijeno je takoer sa pukovnim zrnom, na drugom prozoru sa istone strane, nalazi se jedna rupa, koja potie od puanog zrna, opaaju se tragovi udaranja sa nekim predmetom i dva okna su polupana. Unutra u samoj straari po zidu sa Sjevero-zapadne strane ima tragova od puanih zrna.

Ulazna vrata do puta sa june strane, i ona iz dvorita sa sjeverne strane, nasilno su otvarana sa sjekirom, koja je u hodniku naena, a nije utvreno kome pripada. One noi, bili su odreeni 4 straara za nonu strau sa pukama i to: Milekovi Stjepan, Milii Mijo, Milii Jozo i Vrani Ivan, svi iz sela Palanjeka. Milekovi Stjepan izjavio je, daje on primio dunost straara iste noi u 24h. Oko 0.30h da seje nalazio pred opinskom zgradom. S druge strane puta ispred obinske zgrade, daje skoio pred njega jedan ovjek i rekao mu Stoj! Zatim da su iza taraba skoili njih 10 i razoruali ga i pozvali da ide pred njima u opinsko dvorie i da pozove redara Podnara. On je to i uinio, pa kad je Podnar otvorio prozor, opalio je jedan od njih iz puke na Podnara, a ja sam vidio da sam u opasnosti, iskoristio sam zgodu i pobjegao kroz dvorie u kukuruze. Odaklem su etnici doli, i kuda su otili da ne zna. Po njihovom razgovoru je zakljuio, da su domai ljudi iz okoline Siska. Straari Milii Mijo i Jozo, te Vrani Ivan izjavljuju, da su oni u momentu, kada je prva puka pukla, bili na putu sjevero-istono od opinske zgrade udaljeni od 150 metara i bili naoruani sa vojnikim pukama. Zatim su se pribliili opinskoj zgradi na 30 do 50 metara i poznali glas Milekovia Stjepana, kojeg su banditi zadrali, ali su oni mislili da se on sa nekim svaa, pa da zbog toga nisu otvorili paljbu na napadae. Tek kada su napadai otili, da su doli oni u zgradu i nali mrtvog redara Podnara u straari. Ni jedan od navedene trojice straara, koji su u ivotu ostali, neznaju tono koliko je napadaa bilo, po njihovoj izjavi, moralo ih je biti oko 12 do 15 osoba. Seoski starjeina Milii Tomo, ija se kua nalazi do opinske zgrade preko puta jugo-zapadno, izjavio je, daje on bio na strai do pol noi, a zatim po smjeni, daje otiao spavat. Kad je uo paljbu puaka, da je ustao, uzeo svoju lovaku puku i izaao van pred kuu, i odmah netko opalio na njega tri hitca iz puke. On da nije pucao iz svoje puke, jer je bila velika pomrina, pa nije nikoga vidio, ve se je povukao u svoj podrum, i izaao, kad je bilo sve svreno. Prema svemu izgleda, da su banditi imali namjeru, da odnesu i iz ove opine puke, kojih je bilo spremljeno 30 u samoj straari, ali kako se je u straaru ubijeni redar Podnar Josip zatvorio, odustali su od toga, ve su uzeli samo puku i 15 naboja od redara Milekovia. S obzirom na razmak vremena i udaljenost mjesta od opine Topolovac i Palanjek, ova dva napada morala je izvriti, svaka grupa zasebno, a po izjavi vie svjedoka, banditi su razgovarali dijalektom okolice Siska i Petrinje, pa je sigurno da su ove napade izvrili komunisti, koji su se odmetnuli iz navedenih podruja i sada se prikrivaju po umama Brezovice 2 i Hrastelnice. Sudsko-lijeniko povjerenstvo iz Siska obavilo je sekciranje ljeine i odredilo.

Pronaena sjekira, koja je upotrebljena za nasilno otvaranje vrata na zgradi opine Palanjek i aure od puanih i pitoljskih naboja, zadrane su na ovoj postaji radi istrage i predat e se sudu sa prijavom. Potraga za ovim napadaima vodi se u sporazumu i suradnji sa vlastima. Dne 14. o. mj. uhieno je 20 osoba iz sela Hrastelnice, opine Palanjek i sela Topolovac i Budaevo, opine Topolovac, kotara Sisak, za koje ima osnova sumnje, da su bili u vezi sa ovim banditima. Iste noi su banditi prije napada na opine, prekinuli brzoglasnu icu 3 izmeu Siska i Topolovca i time onemoguili izvjetavanje, pa su tako imali vremena, da izvre napade i potom se izgubili u gustim umama Brezovice i Hrastelnice, a zbog nedovoljnih snaga, ova postaja nije mogla preduzeti neprekidnu potragu u gustim umama za banditima. Prednje se dostavlja na znanje. Izdao sam zapovijed krilnom zapovjedni ku, da poduzme potrebne mjere, da se ovi napadai im prije pohvataju ili unite. Zastupa zapovjednika Pukovnik Oljaa 4 DOSTAVLJENO: Ravnateljstvu za javni red i sigurnost N. D. H. i Vrhovnom orunikom Zapovjednitvu

Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , kutija 152a, reg. br. 59/11-2.

1 Napad je izvrio Sisaki NOP odred, nakon dobre pripreme i izvjetaja obavjetajaca Ivana ajkovia iz Palanjeka i Mace Smoli iz Topolovca, podijeljen u dvije grupe. Grupu koja je napadala opinsku zgradu u Palanjeku vodili su Vlado Jani-Capo i Marijan Cvetkovi, dok je grupu koja je napadala opinsku zgradu u Topolovcu vodio Franjo Smoli. 2 U umi Brezovici, kod Starog brijesta, nalazio se tada logor Sisakog NOP odreda. 3 Telefonsku liniju izmeu Topolovca i Siska prekinuli su borci Ivan Perkovi aa i Stjepan Tuman tefek. 4 Mile

156
1941', rujan 25. BeogradZagreb lanak iz Biltena Glavnog taba NO PO Jugoslavije borbama partizana na umberku, u okolici Siska i Bjelovara te akcijama u Zagrebu i Podsusedu

BILTEN GLAVNOG TABA NARODNO-OSLOBODILAKIH PARTIZANSKIH ODREDA JUGOSLAVIJE 25. IX 1941, broj 6 /........ / U Kraiu je dolo oko 10. o.mj. do ovee bitke izmeu andara i narodnih partizana. njenom ishodu jo nemamo podataka. Znamo jedino, da je u Karlovac dopremljeno mnogo ranjenih andara... 1 Izmeu Capraga i Blinjskog Kuta razorena je eljeznika pruga. 2 U blizini Siska napali su partizani dva opinska skladita oruja (Palanjek i Topolovac) 3 i zaplijenili 26 puaka, 2 pitolja, 3 pisae maine i neto municije. Tom je prilikom razoruan jedan seoski patrolnik i ubijen seoski straar ustaa, omraen u narodu... U Zagrebu je jedna grupa omladinaca dana 12. IX. bacila nekoliko bombi na kamion pun njemakih vojnika iz avijatiarske kole. 4 U Zagrebu je 14. IX. eksplodiralo na glavnoj poti nekoliko bombi, koje su unitile vei dio automatske telefonske centrale. teta je golema. Tom je prilikom poginuo jedan policijski pristav, a ranjeno je vie policajaca i njemakih vojnika (koji rade u jednom odjeljenju na poti). 14. IX. baeno je opet u Zagrebu nekoliko bombi na ustae, te je tom prilikom po priznanju samih neprijatelja bilo ranjeno 12 ustaa. 5 U fabrici cementa u Podsusedu unitena je velika pe.. , 6 Kod Bjelovara u mjestu Sv. Trojstvo, razbijena je eljeznika stanica, prekinut sav telegrafski i telefonski saobraaj i razoruana straa... 7

Bilten G N O P O J , broj 6, 25. I X 1 9 4 1 . (umnoen u zagrebakoj partijskoj tehnici) Sign., A I H R P H , ZB-Per-42/307.

1 Borbu sa andarima i ustaama na umberku vodio je partizanski odred Matija Gubec (Vidi dok. br. 113). 2 Vidi dokument broj 143. 3 Napad na opinske zgrade u Palanjeku i Topolovcu izvrio je Sisaki NOP odred 12/13. IX 1941. godine (Vidi dok. br. 155.). 4 Vidi dokument broj 145. 5 Odnosi se to na napad omladinske udarne grupe koja je napala odred ustaa koji je trebao krenuti u pomo policiji nakon diverzije na Glavnoj poti. 6 Netono. Usporedi dokument broj 146. 7 Napad je izvrila Bjelovarsko-varadinska partizanska grupa 5/6. IX 1941. godine(Vidi dok. br. 139.).

157
194 L rujan 25. Zagreb Oglas Velike upe Prigorje stanovnitvu sabotae u tvornici cementa u Podsusedu s tjeralicom za izvriocima

RASPISANA TJERALICA ZAGREB. 25. rujna Velika upa Prigorje izdala je ovaj oglas: Nezavisna Drava Hrvatska Velika upa Prigorje Predmet: Sabotaa u tvornici cementa u Podsusedu tjeralica za zloincima. OGLAS U cilju izazivanja poremeaja i zastoja u proizvodnji cementa u tvornici Croatia u Podsusedu, pokuali su u toj tvornici stanoviti akti sabotae 1 u toku mjeseca rujna o.g. Dne 12. rujna 1941. oko 22,15 dogodila seje u toj tvornici cementa eksplozija, koja je nastala od eksploziva zlonamjerno postavljenog. Ljudskih rtava nije bilo, a niti je eksplozija imala tetni uinak nad postrojem tvornice. Oblasti su u ovom sluaju povele najhitnije i najsvestranije izvide, te su ve u tragu zloincima. Ovom prigodom je uprava tvornice Portlandcementa d. d. Croatia odredila iznos od Kuna 20.000,- kao nagradu za onog, tko uhvati ili otkrije krivice, odnosno iste prokae oblastima. Ova e se nagrada isplatiti takoer i onome, vlastima prui takve podatke, na temelju koji e krivci nedvojbeno biti ustanovljeni i pohvatani. Prednje se obznanjuje s time, da sve podatke po ovom predmetu treba dostaviti izravno Kotarskoj oblasti Zagreb ili Redarstvu Zagreb, odnosno najblioj redarstvenoj ili orunikoj postaji. Svaki onaj, tko otkrije poinitelja navedenog zloina, odnosno propusti namjerno pruiti oblastima potrebne podatke, bit e smatran sudionikom izvrenog zloina i predan pokretnom prijekom sudu. Veliki upan: Dr. Marko LAMEI,v.r. (Velebit) Hrvatski narod, 26. I X 1 9 4 1 .
1

Vidi dokument br. 146, bilj. 1.

158
1941, rujan 26. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH komunistikim natpisima na Radnikom domu u Brestovcu

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST GARENICA U Garenici, dne 26. rujna 1941. Predmet: Komunistiki natpisi ispisani na Radnikom domu u Brestovcu izvjetaj. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED 1 SIGURNOST Nezavisne Drave Hrvatske Zagreb Dana 26. rujna o.g. ujutro utvreno je, da su u toku noi od 25. na 26. rujna o. g. nepoznata lica ispisala crnom olovkom na Radnikom domu u Brestovcu kraj Garenice, a koji dom se nalazi na pilani kraj tvrtke Nihag d. d. sliedee natpise: Obraun puzavcima, ivio komunizam, dolje krvnik Paveli, koji ubija ene i djecu, ivio Staljin, dolje plaeni krvnik Paveli ivjela Sovjetska, dolje Hitler i Musolini krvnici mirnog naroda, ivio Buoni, Voroilov, koji rue dva miliona vaba, a dva miliona ranjeno i 500.000 se predalo, ivjela nepobjediva crvena armija. Osim toga na vie mjesta narisan je eki, srp i idovska zvijezda. Provedenim izvidima na licu mjesta utvreno je slijedee: Presluanjem nonih uvara tvrtke Nihag d.d. Damjanovi Marka utvreno je, da su pored predmetnog doma prolazili oko 2.30 sati predmetne noi Petek Eduard, star 33 god. zavira na vlaku i Varga Stjepan 36 god. cirkularista u pilani, oba namjetena kod navedene tvrtke. Kako se nad ovom dvojicom vodi ve dulje vremena diskretan nadzor radi sumnje komunizma, naroito nad Petek Eduardom. to postoji temeljita sumnja, da je gornje djelo poinio Petek Eduard. Isti stanuje u neposrednoj blizini predmetnog doma. Kao zavira ustaje u 5 sati u jutro, jer odlazi u umu svaki dan u 6 sati ujutro. Navedeni je morao iskoristiti priliku kada se noni uvari smjenjuju u 5 sati ujutro, pa je ispisao navedene natpise. Petek Eduard je bio prije 2 mjeseca predsjednik podrunice H. R. S. u Brestovcu. Kao ovjek koji je pokazivao sklonost za komunizam bio je smjenjen sa poloaja predsjednika HRSa. Od toga vremena isti je temeljito sumnjiv radi komuni

zrna. Meutim nita konkretno nije se moglo protiv njega dokazati. Nad njim se stalno vodio nadzor. Visina na kojoj su natpisi ispisani, rijenik i t.d. upuuju, da je pisac mogao biti jedino on. Varga Stjepan takoer je sumnjiv. Na osnovu izreenog navedena dvojica su uhapeni, te e se do daljnjeg zadrati u pritvoru sa ostalim osobama sumnjivim radi komunizma. predmetu vodit e se i dalje izvidi. rezultatu e se izvjestiti. Navedeni natpisi su odmah premazani vapnom. Moli se prednji izvjetaj primiti na znanje. Za dom spreman! V. D. Kotarskog predstojnika: Drag. 1 Skoji v. r. M. P. 2

Original, strojopis Sign., A I H R P H , N G . kut. 243.

2 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska

Kotarska oblast Garenica

Dragutin

159
1941, rujan 27. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva I. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH opkoljavanju uma Zalukinje. Brezovice i Bukovice od 19. do 21. rujna 1 9 4 1 , radi unitenja Sisakog partizanskog odreda

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE Taj. Broj 760/J. S. Izvjee komunistiko-etnikoj akciji na podruju voda Sisak.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE , Zagreb, 27. rujna 1941. Zagreb orieva 4

Savezno sa izvjeem ove pukovnije Broj 2664/J. S. od 23. rujna i Br. 2910 od 26. rujna 1941. dostavlja se naknadno prispjelo izvjee vodnog orunikog zapovjednitva u Sisku Taj. Broj 177 od 24. rujna 1941. u slijedeem: Zbog pojave komunistikih bandi u velikim i gustim umama na podruju ovoga voda, odnosno na podruju kotarske oblasti Sisak, kotarski predstojnik u sporazumu sa ustakim stanom, zatraio je preko Velike upe Gora u Petrinji, da se poduzme jedna akcija sa jaim snagama u svrhu ienja podruja od ovih komunistikih bandi! Od strane Ravnateljstva za javni red i sigurnost posiate su u noi od 19. na 20. rujna jae snage vojske i ustae u Sisak pod vodstvom ustakog satnika g. Mokova.' Dole su ove noi dvije satnije vojske i jedna satnija ustaa Poglavnikove vojnice te jedan odio konjice od 20 konjanika. ovima su se prikljuile ustake postrojbe iz Siska, Petrinje i Sunje. Ukupno je bilo oko 650 momadi, to iz Zagreba, to iz okolice Siska. Dne 20. rujna ov.g. u rano jutro izvreno je plansko opkoljavanje uma Zalukinje. Brezovice i Bukovice, koje se nalaze na podruju postaja Sisak i Gue, u kojima su komunisti imali, prema prikupljenim podatcima svoje logore. Poslije opkoljavanja izvreno je oko 8 sati bombardovanje mjesta u umama, gdje bi se po prilici komunisti nalazili. Ovo bombardovanje izvrilo je 5 naih zrakoplova. Poslije ovog bombardovanja nastupile su postrojbe vojske i ustaa sa pretraivanjem ume. Pretraivanje zapoelo je u umi Zalukinja u pravcu ume Bukovica i Brezovica, dok su druge postrojbe koje su opkolile umu sa svih strana, ekale eventualno bjeanje komunista iz ume. Do 4 sata poslije podne, nita nije primjeeno ni u umi ni oko uma. Poslije ovoga vremena, u samo predveerje, osjetilo se je da su postrojbe na tragu komunista. Vojnici koji su ekali na rubu ume primjetili su, navodno, 34 naoruane osobe u umi i na njih su pripucali, ali su se izgubili. Postrojbe koje su pretraivale umu, naile su na logor u umi Bukovica, ali tamo komunista nije bilo. Tamo je naeno ognjite i jo gorua eravica, riba spremljena za peenje i peenih kukuruza, zatim dva pisaa stroja, koja su komunistike bande dne 13. ov. mj. odniele iz obine Palanjek i Topolovac, jedna bomba, jedne enske gaice, jedan civilni kaput ijedan ovei sanduk pun komunistike literature, promidbenog materijala spremljenog za umnoava nje i raspaavanje, jedan apirograf i pisarnikog materijala. Osim ovog materijala, koji je vaan za istragu, pronaen je jedan dnevnik i jedan arak papira na kome su zabiljeke organizacionog plana i rada ovih komunista u vezi sa komunistima u Sisku. Ovaj dnevnik i zabiljeke... a iz tih zabiljeki razabire se da je sa njima i idovka iz Siska dr Karabela. 2

Prema tragovima u tom logoru, dri se da ih je moglo biti oko 50 do 60 komunista, a njihov voa dotini ingKnebl. 3 Poto ima mnogo odbjeglih komunista sa podruja kotara Sisak, dri se da su svi oni mahom iz okolice Siska prikupili se u umi. Poto je, kako je prednavedeno nastupila no, nije se moglo vriti dalje pretraivanje guste ume. Voa akcije g. Mokov je navodno, imao namjeru da dri umu opkoljenu cijelu no. Meutim, poto nije bila dobra veza, ustake postrojbe iz Petrinje i Sunje, bili su nestrpljivi i sa njihove strane, navodno, dat je trubom znak za povlaenje. Zbog toga je i satnik g. Mokov izdao zapovjed za povlaenje ostalim postrojbama i sve snage vratile su se u Sisak istog dana oko 22 sata. 4 Sutradan 21. rujna o.g. satnik g. Mokov je sa vojskom i ustaama iz Zagreba poduzeo ponovno pretraivanje dotinih uma, bez onih snaga iz Petrinje i Sunje, koje su bile u akciji prvog dana. Ali ni ovaj drugi dan nije se uspjelo uhititi ni unititi ni jednog komuniste, unato pretraivanja do 4 sata poslije podne. Poto se odbjeglim komunistima nije moglo ui u trag, voa akcije satnik g. Mokov, povukao je svoje snage sa terena i vratio se u Sisak u namjeri da se vrati u Zagreb. Dok su se u Sisku vrile pripreme za polazak postrojbi u Zagreb, najednom je primljena vijest da su dotini komunisti preli preko rijeke Save kod sela Crnac, kotara Sisak i prebacili se na podruje kotara Petrinja. Ovu vijest donio je navodno neki seljak iz Crnca, Pavii Tomo, a saopio je jednom ustai iz Siska, koji je tome izvjestio ustakog logornika, a ovaj vou akcije satnika g. Mokova. Zbog te na brzu ruku primljene i neprovjerene (vijesti), uputio se satnik g. Mokov sa vojnicima i ustaama u pravcu Crnca u svrhu potjere, ali ni sa ovim nije nita postignuto, niti je potvrena vijest da su komunisti preli preko Save. Ni orunike ophodnje koje su u tom pravcu upuene, nisu mogle nita konkretnog saznati. U ovom momentu akcije, bilo je najvie zbrke, jer su kruile razne nepouzdane i neprovjerene vijesti. Ovom prilikom bilo je uhieno i nekoliko osoba iz Crnca, za koje se dralo da su pomogli komunistima prelaz ili znali tome, a nisu izvjestili. Presluavanjem ovih nije se dolo do pozitivnog rezultata. Dne 21. rujna ov. g. oko 21 sat, satnik g. Mokov sa svojom momadi i domobranima vratio se u Zagreb. Kao to se iz izloenog vidi, ova akcija uspjela je samo djelomino. Pronaen je materijal vaan za istragu protiv komunista, ali nijedan komuni sta nije uhien niti uniten. Plan je bio dobar, snaga je bilo dovoljno, uma dobro opkoljena, ali veza u toku akcije nije bila dobra. 1 to je imalo za posljedicu povlaenje djelova akcije bez naloga voe akcije. Komunisti su iskoristili nonu pauzu i nali izlaz. Ili su se povukli na ve pretraeni dio ume, ili su preli u umu Lipovica, preko Lonje na podruje orunike postaje Popovaa (ovo je manje vjerojatno, jer je i orunika postaja od strane potpisanog izvjeena ovoj akciji, te je sa ustaama uvana obala Lonje i

preko cijele noi), ili su pak preli preko rijeke Save i otili u pravcu Bijelnika. Ovo poslednjeje najvjerojatnije... pod datumom 19. rujna o. g. zapisano, da se toga dana pripremaju za amaricu (veliki kompleks uma na podruju orunike postaje Mali Gradac, vodno zapovjednitvo Petrinja). Prema tome nije izkljueno, da su ovi komunisti jo prije nego je zapoela akcija u noi od 19. na 20. ov. mj. poeli sa prebacivanjem iz svojih logora. Stvari i materijal kojemu je rije u ovom spisu, odnosno koji je naen u umi, odnio je sa sobom voa akcije satnik g. Mokov, osim dva pisaa stroja, koja su vraena obinama... koje terete vei broj osoba u Sisku, da su bile u vezi sa ovim komunistima u umi. Na temelju ovih zabiljeki poduzeto je odmah u noi od 21. na 22. ov. mj. uhienje veeg broja osoba iz Siska. Do sada je uhieno oko 40 osoba to mukih to enskih a izmeu ovih i odvjetnik Dr. Matija ipu. Ovdje je upleten i prilian broj gimnazijalaca i gimnazijalki. Prije ove akcije, poslije napada komunistikih bandi na obine Palanjek i Topolovac, uhieno je u gradu Sisku oko 80 osoba, a sa podruja kotara Sisak oko 100 osoba, izmeu kojih su oni, za koje se sumnja, da su podravali komunistike bande i koji su komunistiki simpatizeri. Zbog posla oko presluavanja ovako velikog broja osoba, kotarski predstojnik u sporazumu sa potpisanim, ustakim logornikom i pretstojnikom gradskog redarstva zatraio je preko nadlenih 4 detektiva iz Zagreba. Komunistiki materijal, kojegje odnio sobom satnik g. Mokov, predsta vlja po izjavi njegovoj, materijal od velike vanosti za Ravnateljstvo za javni ,red i sigurnost u otkrivanju komunistikih organizacija i metoda njihovog rada, pa ga je zbog toga i odnio u Ravnateljstvo. Napominjem da su u Sisku, ali prije ove akcije vojske i ustaa, uhieni pod sumnjom da su u vezi sa komunistima, porunik vojske Josip Ogulinac rodom iz sela abno, kotara Sisak, astniki namjestnik Nikola Vrani i domobran Franjo Bogdani oba iz Siska. Sva ova trojica su na slubi kod stoera 11 pjeake pukovnije u Sisku. Porunik Ogulinac imao je jo tri brata. Jedan je strijeljan, poto je bio osuen od pokretnog prijekog suda zbog komunistike akcije, jedan je ubijen u umi 20. srpnja ov. g., poto se naoruan odmetnuo u umu kao komunista, a jedan (Franjo Ogulinac) sada je u bjegstvu kao istaknuti komunista, jer je sudjelovao i u panskom ratu na strani crvenih. Orunitvo u ovoj akciji vojske i ustaa sudjelovalo je toliko, koliko seje samo interesiralo za ovaj sluaj. Potpisani uope nije bio izvjeen tome, kada se ima akcija zapoeti. Plan je sastavljen u ustakom stanu a da nisam bio ni pozvan. Akcija je zapoela a da nisam bio izvjeen ni ja ni zapovjednik postaje Sisak. Na moje pitanje, zato nisam bio izvjeen, odgovoreno mije, da je plan morao biti sastavljen kao i sve ostalo tajno. Ja sam se, poto je akcija otpoela, ipak uputio sa ophodnjama postaje Sisak na teren i sudjelovao utrpavajui se nepozvan radio ondje gdje sam mogao. Izdao sam zapovjed postaji Gue, Sisak i Lekenik, da zajedniki sa ustaama dou u vezu sa voama akcije. Postaju Popovaa izvjestio sam takoer brzoglasno, da i ona

pripazi osobito na podruje uz rijeku Lonju. Postaji Sunja i Gue izdao sam da i oni provjeravaju, gdje su se komunisti poslije ove akcije sklonili i da zapaenom odmah izvjeste. Prednje se dostavlja na znanje.
zapovjed,

Zastupa zapovjednika pukovnik: Oljaa 5

Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , k u t . 152, f. 6, d.50. Zbornik V I I , tom V , knj. 1 , br. 174, str. 422 426.
Ante Karabela Weis (ili Vajs), simpatizerka NOR-a. strijeljana od ustaa 1941. godine. 3 Franjo 4 U toku noi 20/21. I X , koristei se povlaenjem neprijateljskih snaga, Sisaki partizanski odred napustio je svoj poloaj u umi Krugljeva i jugoistono od Siska, kod sela Crnca uz pomo organizirane veze preao Savu na putu za Baniju. 5 Mile
2 1

160
1941, rujan 27. Petrinja Izvjetaj Velike upe Gora Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH napadu partizana na Gornji Klasni i Mati Gradac, 26. IX 1941. godine

Petrinja, dne 27. rujna 1941. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA VELIKA UPA GORA PETRINJA Ravnateljstvo z javni red i sigurnost Br. Prs. 782. 1941. Predmet: Mali Gradac i Gornji Klasni kotar Glina napadaj po etnicama RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB Savezno sa jueranjim brzojavnim izvjetajima broj 778 i 779 prema podatcima koje je ovo ravnateljstvo primilo od zapovjednitva orunikog krila u Petrinji od 27. rujna 1941. broj 4291. izvjeuje se:

26.rujna o.g. oko 4 sata u jutro oko 100 etnika napalo je vojnikim pukama, strojnim pukama i bombama oruniku postaju Gornji Klasni kotar Glina. 1 Napad je trajao do 6 sati ujutro, kad su ustae stigli u pomo. Vojarna je sa svim stvarima izgorjela. Jedan ustaa iz sela Maje kotar Glina je poginuo i u vojarni orunikoj izgorio, dvojica ustaa i trojica domobrana su ranjeni, a jedan domobran je kasnije uslijed ozlijeda umro. Opinska zgrada je demolirana i iz blagajne novac odnesen. 26. rujna oko 4 i pol sata u jutro oko 150 etnika napalo je oruniku postaju Mali Gradac kotar Glina, pa je napad trajao do blizu 9 sati kad su domobrani stigli u pomo. 2 Vojarna je sva demolirana. Jedan orunik je poginuo, a 5 su ranjeni. Od etnika su ubijena trojica od kojih se jedan zove Jovan Grobnjak iz sela Mlinoge kotar Petrinja, a jedan Stjepan Bezuh iz sela Grede kotar Sisak. Orunicima a niti obim postajama od oruja i municije nije oduzeto nita. etnici su se povukli u planinu amaricu, a iz ovih sela seje puanstvo razbjealo. Oruniki satnik zapovjednik krila na licu mjesta je izdao odredbu, da se od preostalih orunika formira odmah nova orunika postaja i to u selu Maja, kotar Glina, pa je ova odmah sa uredovanjem zapoela. Dostavljajui prednji izvjetaj do sada provedenim izvidima sa strane ovoga ravnateljstva ustanovljeno je da predlee gotovo sigurna indicija da su se etnici odnosno komunisti prigodom akcije u umama Hrastelnica i Brezovica u kotaru Sisak povukli ipak u amaricu, pa sada uslijed njihovog dolaska zapoela je jaa akcija u umi amarici, pa se ovo gibanje opaa na svim podnojima amarice, tako u Dvoru na Uni poginuo je juer jedan orunik, koji je bio u pratnji kotarskog predstojnika i to u selu Rujevcu istoga kotara. Sve ove pojave upotpunjuju ovostrani prijedlog od 26. IX 1941. Prs. 773, pa se moli na urno posredovanje, da se konano pristupi energinom ienju amarice sa potrebno jakim postrojbama bilo domobrana ili ustake vojnice. Umoljava se ovo izvjee primiti do znanja i gornji prijedlog urno uvaiti. Za dom spreman! M.P. 3 Zamjenik upravitelja: Vragovi 4 Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , kut. 152a, reg. br. 11/60 Zbornik V I I , tom V , knj. 1, br. 179, str. 432433.
Napad su izvrili partizani Glinskog odreda. Napad su izvrili partizani Petrinjskog i Sisakog NOP odreda, pod rukovodstvom Vlade Jania Cape.
2 1

3 Okrugli peat Nezavisna drava Hrvatska Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Velika upa Gora 4 uro.

161
1941, rujan 28. Garenica Iz izvjetaja Kotarske oblasti Garenica Velikoj upi Bilogora ispisivanju komunistikih parola u Brestovcu i Garenici te uvoenju policijskog sata

... U noi izmeu 25. i 26. rujna o. g. ispisani su komunistiki natpisi na zidovima radnikog doma u Brestovcu, emu je predloen izvjetaj 26/9. 1941. god. pod Prs. broj 230/1941. U noi izmeu 27. i 28. rujna o. g. ispisani su komunistiki natpisi na zidovima zgrada dravne pote u Garenici emu je predloen izvjetaj 28. rujna 1941. pod Pres. brojem 231/1941. Na osnovu izloenoga, a u cilju odranja potpunog reda i mira na podruju kao i javnu sigurnost, te u cilju hvatanja krivaca prednjih djela te konano u cilju otklanjanja pravovremeno drugih veih etnikokomunistikih djela ova kotarska oblast zabranila je svako kretanje bez naroite dozvole izmeu 9 sati na veer i 5 sati u jutro...

Prijepis, strojopis Sign., A I H R P H , N G , kut. 301.

162
1941, rujan 28. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost komunistikim natpisima na zgradi pote u Garenici.

Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast u Garenici Broj: Prs. 231/1941. Garenica, dne 28. rujna 1941.

Predmet: Komunistiki natpisi ispisani na zgradi dravne pote u Garenici izvjetaj

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST Nezavisne Drave Hrvatske Zagreb U noi izmeu 27. i 28. rujna o. g. nepoznato lice ispisalo je komunistike nadpise najednom zidu zgrade Dravne pote u Garenici i to: ivio Staljin, ivio narodni oslobodilaki pokret, ivjela Sovjetska Rusija, ivio narodni pokret, dolje Hitler, Musolini, Paveli, ivio S.S.S.R., dolje plaenici kapitala, ivio radni narod. Osim toga naslikan je srp i eki i petokraka zvijezda. Ovi natpisani su crno-masnom olovkom. Slova su tampana i po svemu, ista je ispisala kolovana osoba. Nije iskljueno, da ovaj sluaj ima vezu s onim u Brestovcu (izvjetaj predloen pod Prs. broj 250/1941.): Potraga za poiniteljem se vri. rezultatu izvjestiti e se. Moli se prednji izvjetaj primiti na znanje. Za dom spreman! M. P. 1 v. d. Kotarskog predstojnika: Drag. Skoji v. r. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST GARENICA Prs. Broj: 231/1941.

U Garenici, dne 28. rujna 1941.

VELIKOJ UPI BILO GORA Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Bjelovar Predlae se naslovu na znanje. Za dom spreman! V. D. Kotarskog predstojnika: Dragutin Skoji v. r. M.P.

Original, strojopis Sign., A I H R P H , NG, kut. 243

1

Okrugli peat Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Garenica

163
1941, rujan 29.
Garenica

Obavijest Kotarske oblasti Garenica Velikoj upi Bilogora upuivanju u bolnicu u Bjelovar komuniste Branka Horvata1

nezavisna drava hrvatska

KOTARSKA OBLAST GARENICA U Garenici, dne 29. rujna 1941. Prs. Broj 234/1941. PREDMET: Horvat Branko iz Garenice pritvorenik radi komunizma upuivanje u bolnicu VELIKOJ UPI BILOGORA BJELOVAR Savezno ovdanjim izvjetajem od 3/8. 1941. god. Prs. Broj 111/1941. izvjeuje se, daje danas Horvat Branko upuen na lijeenje u Dravnu bolnicu u Bjelovar na temelju naloga ovouredskog lijenika njegovom zdravstvenom stanju. prednjem je izvjeteno Predstojnitvo gradske policije u Bjelovaru radi nadzora. Moli se prednji izvjetaj primiti na znanje. ZA DOM SPREMAN! V. D. Kotarskog predstojnika: Dragutin Skoji M. P. 2

Original, strojopis Sign., A I H R P H , N G , k u t . 189.

1 2

Branko Horvat bio je tada lan Kotarskog komiteta KPH Garenica. Okrugli peat Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Garenica

164
1941, rujan 30. Zagreb Okrunica br. 3. Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuena rukovodstvima i lanstvu Partije u kojoj se daju osnovne linije Partije u tadanjoj fazi borbe, skretanjima od nje te tetnim posljedicama toga i zadacima lanova Partije Okrunica br. 3 Napadom faistikih razbojnika na SSSR promijenila seje meunarodna situacija. Imperijalistiki rat, izmeu dva imperijalistika bloka za prevlast u svijetu, pretvorio seje u razbojniki pohod jednoga i to faistikoga imperijali stikog bloka protiv SSSR-a toga nosioca i pobornika slobode i napretka i glavne snage meunarodnoga proletarijata. Faizam, kao otvorena diktatura najreakcionarnijega najovinistikijega dijela financijskog kapitala, postao je opet udarnom pesnicom svjetske reakcije u borbi protiv proletarijata i porobljenoga ovjeanstva uope. Time je svijet podijeljen na dvije nepomirlji ve fronte: na antifaistiku narodno-oslobodilaku frontu na elu sa nepobjedi vim SSSR-om, koji je oko sebe okupio sve antifaistike, demokratske, rodoljubne i napredne snage svijeta, i na faistiku frontu, na elu sa razbojnikim njemakim faizmom, koji je oko sebe okupio sve mrane sile svijeta, sve faistike drave i faistike grupe u pojedinim zemljama, sve izdajnike narodnih interesa, koji u svojim vlastitim narodima pretstavljaju tua i neprijateljska tijela. Osnovna linija . P. u sadanjoj fazi borbe Napadom faistikih razbojnika na nadu svih ugnjetenih porobljenih, na nepobjedivi SSSR i podjelom svijeta na antifaistiku i faistiku frontu otpoela je u cijelom svijetu krvava i nemilosrdna borba, borba svima sredstvima za unitenje faizma, toga najveeg i najkrvavijega zlotvora ovjeanstva. Oruana borba protiv faizma vodi se na sovjetskom i na afrikom frontu, u pozadini faizma, u porobljenim zemljama, u selima i gradovima, planinama i ravnicama. Svuda je povuena fronta borbe protiv faizma i njegovih plaenika, svuda su antifaisti napredni, demokratski i slobodoljubivi elementti poveli rat za unitenje faizma. Cilj ove divovske borbe, koju vode sve napredne snage svijeta na elu sa SSSR-om, jeste unitenje faizma, koji je porobio narode Europe, protjerivanje faistikih okupatora, unitenje njihovih plaenika u svim zemljama i izvojevanje nacionalne slobode i nezavisnosti za sve zemlje i narode, koje su faistiki razbojnici, uz pomo svojih plaenika, porobili i opljakali. Za ostvarenje toga velikoga cilja, za oslobode-

>/: r\

nje ovjeanstva od krvolonoga pljakakoga faizma, treba mobilizirati i ujediniti sve antifaistike i napredne snage svijeta, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, sve politike stranke, grupe i linosti, sve rodoljubive i slobodoljubive elemente, ukratko sve to se moe pokrenuti, to je spremno da se bori ili pomae borbu protiv faistikoga ropstva, pljake, tiranije i mranjatva, a za slobodu, napredak i ljepi ivot. Takav je front borbe protiv faizma i njegovih plaenika u svjetskomu opsegu stvoren pod vodstvom SSSR-a. On obuhvaa svjetski proletarijat. Sve narode, koje je faizam porobio, Englesku i Ameriku i sve napredne snage svijeta. Od ogromne je vanosti za pobjedu antifaistikoga fronta na elu sa SSSR-om i konano unitenje faizma, injenice da Engleska i Amerika pomau borbu SSSR-a i antifaistike fronte. U pojedinim se zemljama stvaraju ili su ve stv&reni narodnooslobodilaki frontovi na elu sa Kompartijama, koji moraju obuhvati ti sve antifaistike demokratske i rodoljubive elemente. II. Primjenjujui liniju K.I. na nae uslove, partija je u borbi protiv faistikih okupatora i frankovakih izroda postigla ve znatne uspjehe: ometanje saobraaja, unitavanje ratnog materijala, unitavanje ustakih bandi, protjerivanje ustaa iz mnogih mjesta i krajeva, zatita stanovnitva, koju vre partizani od terora krvolonih ustakih bandi itd. Mnogi lanovi partije i simpatizeri pokazali su divne primjere smjelosti i portvovnosti u borbi protiv okupatora i frankovakih plaenika. Ali, pored dosadanjih uspjeha u borbi K. P.H. nije u potpunosti izvrila svoje zadae. Mnogi su okruni komiteti i njihove organizacije potpuno zatajili. Oni se nijesu ugledali u nae najbolje organizacije i drugove, koji se neustraivo bore, nijesu slijedili njihove junake primjere, nego su se odali potpunoj pasivnosti. Glavni uzroci naih neuspjeha i slabosti nalaze se u slijedeem: Mnogi komiteti, organizacije i lanovi nijesu usvojili i prouili novu liniju partije, nijesu shvatili duboke promjene u svjetskoj situaciji i nove politike i taktike zadae, koje su C. K. K.P.J. i C. K. K.P. H. izloili i postavili u svojim proglasima, tampi i usmenim direktivama. Oni nijesu shvatili antifai stiki karakter borbe u sadanjoj f a z i i potrebu okupljanja svih naprednih, demokratskih i rodoljubivih stranaka, grupa i linosti u narodnooslobodilaku frontu. Oni nijesu shvatili daje glavni neposredni cilj borbe u sadanjoj fazi istjerivanje faistikih okupatora iz nae porobljene zemlje i unitenje frankovakih bandi, vraanje u sastav Hrvatske Dalmacije, Primorja i Meimurja, koje su frankovaki izdajice prodali faistikim osvajaima i izvojevanje istinske nacionalne slobode i nezavisnosti. Ne shvaajui novu situaciju u svijetu i nove zadae, mnoge su organizacije produile rad po starom nainu, kao da se nita nije promijenilo. Umjesto odlune oruane borbe protiv faistikih okupatora i njihovih frankovakih

plaenika, borbe svima sredstvima, one su se iskljuivo ograniile na propagandu u vrlo uskom krugu i sitni rad. Mnogi su se kukaviki povukli pred krvavim terorom okupatora i njihovih plaenika i zauzeli stav pasivnoga posmatranja. Nijesu rijetke ni sramne i komuniste nedostojne pojave dezerter stva iz partijskih dunosti i bremzanja borbenosti masa od strane likvidatorskih i oportunistikih elemenata, kojim su se provercovali u partiju. I ako je C.K. K.P. H. imao pravilnu liniju, on nije u dovoljnoj mjeri kontrolirao nie organizacije, nije u dovoljnoj mjeri vodio borbu protiv skretanja, a za provaanje partijske linije u ivot. Sve te tetne pojave, koje C. K. najotrije igoe pokazuju velike slabosti, pogreke i nedostatke, kako pojedinih organizacija tako i K. P. H. kao cjeline. One su na mnogim mjestima dovele do krupnoga sektakog i desnooportunistikoga iskrivljavanja partijske linije, do krenja odluka i njihovog svjesnoga ili objektivnoga sabotiranja. C. K. se ovom okrunicom obraa svim organiza cijama i lanovima i ukazuje na neke konkretne primjere iskrivljavanja partijske linije, kako bi im olakao da shvate liniju i zadatke partije i pomogao da u borbenoj praksi to prije isprave svoje grube politike i taktike pogreke. III. Navodimo vanije primjere otstupanja od partijske linije koji su sprijeavali mobilizaciju svih antifaistikih, demokratskih i rodoljubnih snaga, izolirali partiju od irokih masa, tupili otricu borbe protiv okupatora i njihovih frankovakih plaenika, to je bilo na tetu razvoja narodno oslobodilake borbe. Prvo, mnogi funkcioneri, organizacije i lanovi nijesu shvatili iroki antifaistiki karakter borbe u sadanjoj fazi, nego su se orijentirali na proletersku revoluciju i neposredno zauzimanje vlasti od strane proletarijata. Ta lijeva sektaka orjentacija, koja je dola do izraaja i u proglasu taba partizanskih odreda za Liku i Kordun (poziv radnicima i siromanim seljacima) morala je neizbjeno dovesti do suavanja masovne baze narodno oslobodilake borbe, do izoliranja komunista i drugih naprednih boraca od onih narodnih masa, koje su spremne da se bore protiv faistikih okupatora i ustake bande, ali nijesu spremni da se bore pod parolama proleterske revolucije. Ta lijevo oportunistika orjentacija, orjentacija na preskakivanje nunih etapa borbe, dovela je mnoge organizacije i drugove do toga da fantaziraju velikim, u ovom asu neaktuelnim i neostvarivim planovima, do potcjenjivanja i nevoenja onih akcija, koje su se mogle odmah izvoditi, a time i do potpune pasivnosti. Izoliranje od masa i oportunistika pasivnost, to seje prikrivalo zvunim revolucionarnim frazama vlast e se za tri dana valjati na ulici, a nee imati tko da je pokupi olakali su faistikim okupatorima i njihovom slugi Paveliu borbu protiv naroda. Drugo, neke organizacije iskrivljuju liniju partije u desno oportunisti

kom pravcu. To naroito vai za one krajeve, koji su pripojeni faistikoj Italiji ili se nalaze pod njenom okupacijom. Mnogi drugovi, pa i neki rukovodioci u tim krajevima nijesu prozreli manevre i taktiku talijanskih faista, nego se vrte na njihovom repu. U asu kada Partija priprema i vodi oruani ustanak za istjerivanje faistikih okupatora iz nae zemlje i vraanje Dalmacije, Primorja i Meimurja u sastav Hrvatske, neki su drugovi u Dalmaciji izbacili parolu ne dajte se provocirati od talijanskih faista. Ta parola odgovara interesima faistikih okupatora jer oni i ne ele drugo no da porobljeni narod mirno podnosi njihov jaram i pljaku. Stav izraen u toj paroli pretstavlja potpuno poricanje part, linije i isklizavanje u desni oportunizam. Drugovi u Primorju imali su posve kapitulantski stav prema italijanskomu faizmu. Tako su na pr. neki smatrali da bi trebali neto uiniti (zapucati, izazvati neku guvu), da bi se dalo povoda italijanskim faistima da okupiraju neokupirane dijelove i poalju vei broj svojih trupa. A kada su te trupe dole neki su smatrali daje to dobro za nau stvar. Takva shvaanja pretstavljaju izdaju partijske linije i narodnooslobodilake borbe i srozavanje na poziciju faistikih okupatora. Drugovi u Lici i Kordunu ine sline pogreke. Italijanski oficiri, agenti talijanskoga faizma, nastoje da ustanak u tim krajevima iskoriste u imperijalistike osvajake svrhe. Oni se toboe zgraava ju nad zvjerstvima, koja ustake bande pod njihovim potkroviteljstvom, vre nad tamonjim stanovnitvom, glumei pri tome ulogu zatitnika progonjeno ga naroda. S druge strane frankovaki izdajnici, koji su italijanskim faistikim okupatorima prodali velike dijelove Hrvatske, glume ulogu istinskoga neprija telja talijanskoga faizma da bi prikrili svoju izdajniku ulogu i opravdanu mrnju naroda protiv italijanskih okupatora iskoristili u svoje prljave svrhe. Nai drugovi nijesu prozreli i shvatili ovu dvostruku igru talijanskih faista i njihovih plaenika frankovaca. Tako na pr. jedan odgovoran drug izvjetava rukovodstvo raboti talijanskih oficira i agenata u Lici i dodaje: Nije mi jasno da lije to. to oni rade, politika rimske vlade ili pak sabotiranje njene politike. (!) Postoje i drugi, jo grublji primjeri nasjedanja talijanskim faistikim agentima i otvorenoga srozavanja na pozicije faistikih okupato ra. Drugovi u okolici Brinja spremili su jedan proglas u kojemu se napada Roosewelt i Churchil, ije vlade i narodi pomau borbu SSSR-a i antifaisti koga fronta protiv faistikih razbojnika. Bilo je ak i tako sramnih sluajeva da su se ljudi, koji se smatraju komunistima, obraali pismima faistikim okupatorima i traili od njih oruje i drugu pomo protiv ustake bande, (sluaj u Gospiu i okolici Brinja), to je frankovaka banda iskoritavala u agitaciji i borbi protiv narodnooslobodilakoga pokreta. Tree. Na teror, pokolje nedunog stanovnitva i pljaku njegove imovine, narod na poziv nae partije odgovara orujem u ruci. Frankovakim izdajnicima zadani su ve teki udarci. Iz mnogih su mjesta i krajeva protjerane krvolone ustake bande. Njihova se je vlast poela ljuljati pod udarcima narodnooslobodilake borbe. To je krvnika Pavelia i njegovu bandu prisililo

na manevriranje i prividni uzmak, da bi dobili na vremenu, prikupili snage, a zatim jo krvolonije nastavili teror nad narodom. Njihov se manevar sastoji u slijedeem: a) Poziv pobunjenim masama da poloe oruje, da se vrate svojim domovima, koje su ustake bande opljakale, da napuste svoje voe i da ih izrue narodnim krvnicima. Taj manevar ide za tim, da se narodne mase odvoje od Komunistike partije, da se ona izolira od masa, a mase ostanu bez voa, kako bi narodni ustanak uguili u krvi i odrali svoju krvolonu vladavinu. b) Skidanje s funkcija ustakih funkcionera, koji su do gue ogrezli u narodnoj krvi i rasputanje jednoga dijela ustakih bandi (tzv. divlje ustae). To je pokuaj zavaravanja naroda, pokuaj da se odgovornost za ustake zloine i pljaku prebaci s krvnika Pavelia i marionetske vlade na pojedine ustake funkcionere i divlje ustae. c) Pritisak na funkcionere HSS-a, J. . O., Sokola i drugih organizaci ja i grupa, i prijelaz jednoga dijela izdajnikih i poplaenih elemenata i organizacija u frankovake redove, pretstavlja pokuaj da se razbije obru narodnog gnjeva, koji se sve vie stee oko gue frankovaca, i da se proiri baza njihovih banditskih organizacija. Neki su drugovi nasjeli ovim manevrima. Jedan funkcioner pie rukovod stvu povodom proglasa, u kojemu frankovaki krvoloci pozivaju pobunjeni narod na predaju: Treba traiti da vlast zatiti narod i da se poalju objektivna lica koja e ispitati stvari (tj. ustaka zlodjela). Zar frankovaka vlast, koja je ogrezla u narodnoj krvi i pljaki, moe da zatiti narod? I to da ga zatiti od ustakih bandi, koje su, osim okupatorske vojske njen jedini oslonac u zemlji. Naa Partija nee ii tim putem. Naprotiv, ona poziva narodne mase i sve napredne i rodoljubive elemente ove zemlje da se sa orujem u ruci sami zatite od krvolone frankovake vlasti i da sa njom obraunaju. U nekim mjestima zauzeli su drugovi pogrean stav i prema ustakim organizacijama. Oni su iz kukaviluka da bi se zatitili od progona, stvarali i ulazili u ustake organizacije, iako je seljatvo u dotinim mjestima bilo listom protiv ustaa i njihove banditske organizacije. etvrto: Faistiki okupatori i frankovaka banda raspiruju bjesomunu ovinistiku, rasnu i vjersku mrnju, hukaju Hrvate i Muslimane protiv Srba i idova, a Srbe protiv Hrvata, izazivaju meu njima bratoubilaki rat, da bi sprijeili njihovo ujedinjenje u borbi za istjerivanje okupatora i unitenje njihovih frankovakih slugu. Neki drugovi nijesu vodili borbu protiv zvjersko ga ovinizma, a za okupljanje svih narodnih snaga, bez obzira za vjersku i nacionalnu pripadnost u narodnooslobodilakom frontu. Drugovi u B. 1 izdali su letak u kojemu su namjerno preutjeli pokolj i teror koji se vri nad Srbima u Hrvatskoj, namjerno su izostavili poziv da se zajedniki, rame uz rame, bore sa Hrvatima, protiv okupatora i frankovaca. To otstupanje od partijske linije pretstavlja sklizavanje u ogavni ovinizam, sprijeava ujedinjenje Srba i

Hrvata u borbi protiv zajednikoga neprijatelja i pomae njegove planove. Peto: U borbi protiv faistikih okupatora i njihovih domaih plaenika, razvija se pod vodstvom Kompartije partizanski pokret (O zadaama i liniji partizanskih odreda vidi Bilten br. I Glavnoga taba Partizan, odreda Jugoslavije). Partizani su oruani borbeni odredi narodnooslobodilake vojske, pokretni odredi, koji vode neprekidnu borbu protiv okupatora i njihovih plaenika i u toj se borbi elie i jaaju. U odnosu prema partizanskomu pokretu, pojavila su se u nekim partij. organizacijama dva opasna skretanja: a) Lijevo, sektako skretanje s linije narodnooslobodilakoga fronta. Drugovi su u Dalmaciji pisali u jednomu obavjetenju stvaranju zelenoga kadra, koji treba da se pretvori u crveni kadar. Ta sektaka linija vodi odvajanju partizanskoga i narodnooslobodilakoga pokreta od antifaistikih demokratskih i rodoljubivih elemenata, koji su spremni da se bore ili pomau borbu za istjerivanje okupatora iz nae zemlje i za unitenje njihovih slugu. d) Desno oportunistiko likvidatorsko skretanje. Mnoge naoruane skupine ljudi povukle su se ispred terora u ume gdje tjednima lee neaktivne i nijesu izvele niti jednu, ma i najmanju akciju. Takve skupine ne mogu nositi asni naziv partizana, jer partizani pretstavljaju borbene odrede, koji vode neprekidni rat do unitenja neprijatelja. Linija takvih naoruanih grupa vodi njihovoj likvidaciji i raspadanju. To najbolje potvruju primjeri u okolici B. 2 i drugim mjestima, gdje je zbog njihove neaktivnosti dolo do demoralizacije i raspadanja. Likvidatorsko shvaanje partizanskomu pokretu pojavljuje se jo u jednomu obliku. Neki drugovi, na primjer, u Dalmaciji precjenjivali su geografski faktor i smatrali, da na njihovom terenu ne postoje uvjeti za partizanski pokret. Koliko je to shvaanje pogreno najbolje pokazuje primjer Vojvodine. Tamo nema ni uma ni brdina, ali partizani savlauju sve potekoe, koje donose terenske prilike i zadavaju neprijatelju osjetne udarce.

Naveli smo najvanije primjere skretanja s partijske linije. Svi drugovi moraju dobro shvatiti da su navedena skretanja i pogreke prouzroile mnoge nae neuspjehe i lutanja i da su mnogo smetale pravilnomu razvoju narodnoo slobodilake borbe. Oni treba da shvate da bez brzoga i odlunoga ispravljanja tih pogreaka u praksi i likvidacije svih slabosti naih organizacija i lanova, Partija ne moe izvriti onu veliku ulogu u narodnooslobodilakoj borbi protiv okupatora i njihovih plaenika, koju na porobljeni narod od nje oekuje.

IV.

Zadaa Partije Glavna slabost narodnooslobodilake borbe u Hrvatskoj prema Biltenu Glavnoga taba narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije br. 1. je u slijedeem: ... naprednim narodnim borcima u Hrvatskoj jo nije uspjelo uvui u tu borbu hrvatsko stanovnitvo sela i grada, koje mrzi omraenoga agenta Pavelia i njegove gospodare, okupatore... ...Pristalice HSS-a moraju biti uvuene u tu borbu protiv okupatora i njihovoga agenta Pavelia radi osloboenja hrvatskoga naroda od tiranije zulumara, kao i za osloboenje Dalmacije i drugih krajeva ispod italijanskoga jarma... Da bi se ta slabost to prije likvidirala potrebno je: Prvo, da Partija vodi ivu i iroko zasnovanu propagandu u masama za stvaranje narodnooslobodilake fronte. Sve partijske organizacije, svi lanovi i simpatizeri moraju obavezno svakodnevno raditi na svome podruju, u svome krugu, u redovima antifaistikih demokratskih rodoljubnih elemenata, u redovima pristaa raznih politikih stranaka i grupa, a naroito u redovima pristaa HSS-a, na njihovomu uvlaenju u narodnooslobodilaku frontu i njenu borbu. Najvanija zadaa komunista i drugih narodnih boraca u Hrvatskoj je u tome da zatalasaju iroke hrvatske mase i da njihovu mrnju prema faistikim okupatorima i ustakoj bandi pretvore u odlunu borbu za istjerivanje okupatora iz nae porobljene zemlje i unitavanje frankovakih izdajica i krvoloka. U agitaciji i propagandi , borbi za stvaranje narodnooslobodilake fronte, komunisti se obraaju pristaama HSS-a i SDS-a i drugih stranaka i grupa, kao i njihovim voama. Narodnooslobodilaka fronta obuhvaa sve politike stranke, grupe i pojedince, sve one koji se aktivno bore protiv faistikih okupatora i njihovih frankovakih plaenika ili tu borbu na bilo koji nain pomau. U mjestima i krajevima gdje zato postoje uvjeti, treba odmah stvarati odbore narodnooslobodilake fronte. Ovi odbori ne smiju visiti u zraku, ve moraju da budu borbeni izraz jedinstva antifaistikih, demokrat skih i rodoljubivih snaga dotinoga mjesta i kraja. Za financiranje narodnoo slobodilake borbe i njenih partizanskih odreda osnovan je narodnooslobodilaki fond. sakupljanje priloga u novcu, hrani, odijelu itd. I taj fond mora se postaviti na to iru osnovu. Radnici, seljaci, inteligencija i graani, svi, bez obzira na nacionalnu, vjersku i politiku pripadnost, jednom rijeju, cijeli narod treba da daje svoj prilog za nacionalno osloboenje. Drugo, svi komiteti, organizacije i drugovi, u krajevima koji su pripojeni Italiji ili okupirani od talijanskih faista, treba dobro da shvate da linija Partije prema talijanskomu faizmu izraava duboku mrnju naroda protiv okupato ra i tenju naroda da se oni protjeraju iz nae zemlje, a otcijepljeni dijelovi,

zajedno sa Istrom, vrate u sastav Hrvatske. Oni moraju da shvate, daje borba protiv fa. okupatora nerazdvojno povezana s borbom protiv ustakih bandi i obratno. Samo smjela, dosljedna i uporna borba za ostvarenje te linije moe da okupi i ujedini cijeli narod u tim krajevima: Hrvate i Srbe i sve politike struje i grupe i linosti, kojima lei na srcu pitanje slobode i nezavisnosti nae zemlje. Samo takva borba razbiti e demagogiju talijanskih faista, koji glume ulogu zatitnika tamonjega puanstva od terora ustakih bandi, tih faistikih plaenika, koji glume ulogu neprijatelja talijanskoga faizma, a narodnooslobodilaku borbu kleveu kao etniku akciju. Tree. Razvijati, iriti i jaati partizanski pokret u svim dijelovima Hrvatske. U partizanske odrede treba uvlaiti hrvatske radnike, seljake i graane, vojne obveznike, koji se ne odazivaju pozivima za vojsku, vojne bjegunce itd. Partijske organizacije moraju imati na umu da Partija vodi kurs na opi narodni Ustanak, koji e protjerati i unititi okupatore i njihove frankovake plaenike i dovesti do nacionalnoga osloboenja. One se u radu u borbi ne smiju izgubiti u sitnicama i zaboraviti ili zanemariti politiku i vojniku pripremu narodnoga ustanka. Naprotiv, one moraju djelovati tako da se sitnije svakodnevne borbe i pojedinane akcije rasplamsaju u opi narodni ustanak za unitenje okupatora i njihove krvave vladavine. etvrto. Pojaati i poboljati rad u vojsci. Rad u vojsci je danas od najvee vanosti (vidi letak C. K.K.P. H. vojnicima, podoficirima i oficirima). Faistiki okupatori i frankovaki izrodi nastoje da vojsku pretvore u svoje posluno oruje, u krvnike vlastitoga naroda, u krvnike ostalih naroda koji sudjeluju u narodnooslobodilakom pokretu u Jugoslaviji. Prijelaz jednoga dijela vojske koja je bila poslana da gui narodnooslobodilaku borbu na stranu partizana, pokazuje da se pravilnim radom u vojsci mogu razbiti planovi narodnih krvopija i pljakaa i da se ona moe pridobiti za narodnooslobodilaku borbu. Mnoge su organizacije zanemarile rad u vojsci. To se u budue ne smije dogaati. Ne smije biti vie ni jedne partijske organizacije, niti jednoga komuniste, koji radu u vojsci ne bi posvetio najveu panju. Svi okruni, kotarski i mjesni komiteti moraju odrediti lica, koja e se specijalno baviti pitanjem rada u vojsci. lanovi Partije treba da iskoriste sve mogunosti da prodiru u vojsku, a svoje veze i poznanstva s oficirima treba da predaju svojim komitetima. Rad u vojsci treba postaviti na masovnu osnovu. Ne smije biti nijedne vojarne i vojnoga logora u koji komunisti nijesu prodrli, ustanovili vrste i stalne veze, stvorili jezgru i razvili svoj rad. Peto, mnoge su organizacije zapostavile i zanemarile borbu za svakodnevne ekonomske i politike zahtjeve radnika, seljaka i graana (nadnice, besposlica, glad i skupoa, nestaica najvanijih ivenih namirnica, rekvizicija ita i stoke za okupatore, pekulantsko nabijanje cijena, povienje troarina itd.). Zato seje i moglo dogoditi to da su se neke organizacije izolirale od mase i da najistureniji odredi vode oruane borbe, a pozadina miruje. Komunisti moraju biti svjesni injenice, da borbeno raspoloenje narodnih masa i

pojedinih slojeva nije na istom stupnju. Dok su jedni spremni da se bore s orujem u ruci, drugi su spremni da se u ovaj as bore samo za svoje neposredne ekonomske i politike zahtjeve, da bi u toku te borbe ve sutra sazreli za vie oblike borbe sve do oruanog ustanka. Ne gubei iz vida kurs na oruani ustanak, zadaa je komunista da istiu sve one sitne zahtjeve za koje su mase spremne odmah poi u borbu, da okupe mase oko tih zahtjeva i da ih vode u borbu, da kombiniraju razne oblike borbe, (ekonomske borbe, demonstracije, sabotaa, diverzije, oruana borba), i da nie oblike borbe razvijaju u vie oblike. Unutar partijske zadae. Ostvarenje gornjih zadaa moe izvriti samo jaka, zbijena i jedinstvena partija. U cilju osposobljavanja part, organizacija za napred navedene krupne zadatke, treba odmah poduzeti slijedee: Prvo, jaanje partijskih organizacija. Oistiti Partiju od oportunistikih, paniarskih i nepouzdanih elemenata, koji ometaju razvitak Partije i koe narodnooslobodilaku borbu. U Partiju treba primati nove drugove, koji su se istakli u radu i borbi i dokazali da su dostojni da budu lanovi Partije. Kod primanja novih lanova treba budno paziti na to da neprijatelj ne ubaci u Partiju svoje agente. Drugo, odmah treba pristupiti obnavljanju razbijenih organizacija i osnivanju novih. Sve organizacije moraju biti vrsto povezane sa svojim komitetima i zbijene oko svojih rukovodstava. Okruni komiteti moraju odravati stalnu i vrstu vezu sa C. K. Tree. Neaktivne organizacije i lanove treba aktivirati i pokrenuti u borbu. Protiv onih funkcionera i lanova, koji spreavaju aktivnost naih organizacija i bremzaju narodnooslobodilaku borbu treba poduzimati otre mjere sve do izbacivanja iz Partije. U teim sluajevima, gdje se dokae sabotiranje, treba dotine naprosto likvidirati. etvrto, smjelije izdizati nove drugove na odgovorna mjesta, koji su pokazali odlunost, inicijativu i sposobnost u pripremanju i izvoenju akcija. Voditi borbu za jaanje discipline, podizanje osjeaja odgovornosti pred Partijom i masama, za razvijanje aktivnosti, samostalnosti i samoinicijative svakog lana. Peto, svi funkcioneri i lanovi moraju obavezno temeljito prouavati partijske proglase i drugu tampu i poznavati partijsku liniju. Da bi se to prije to postiglo, okruni, kotarski i mjesni komiteti moraju organizirati iroku kampanju objanjavanja partijske linije i pomoi niim organizacijama i lanstvu da je dobro shvate i provode u ivot. Borba za aktiviziranje svih organizacija i lanova, borba za ostvarenje partijske linije mora biti nerazdvojno povezana s odlunom borbom na dva fronta, tj. s borbom protiv lijevoga i desnoga skretanja s linije Partije. Okruni, kotarski i mjesni komiteti moraju obavezno obilaziti sve organizaci je, davati im potrebnu pomo, zavesti stalnu kontrolu njihovoga rada i svemu tome redovito .obavjetavati C. K.

U najteim asovima borbe pojavilo seje u gradu N. grupatvo. Partija je razbila pokuaj grupe koja se je formirala i oistila Partiju od bolesno ambicioznih ljudi koji su krili odluke Partije i iskrivljavali njenu liniju. Partijske organizacije moraju budno paziti na sve nezdrave pojave i voditi odlunu borbu za jedinstvo partije na bazi partijske linije. Obavezujemo sve komitete, funkcionere i lanove da temeljito proue (a ne samo povrno proitaju) ovu okrunicu. Od odlunoga i brzoga ispravljanja navedenih pogreaka i ostvarenja istaknutih zadaa, zavisi brzina, zamah, daljnji tok i pobjedonosni zavretak narodnooslobodilake borbe. Drugovi, smjelo u boj! Stavite se na elo narodnooslobodilake borbe, prednjaite svojim borbenim primjerom svugdje i na svakom mjestu, prezirite opasnost i smrt, dokaite da ste najvredniji i najbolji sinovi svoga potlaenoga naroda, dokaite da ste dostojni asnoga imena komuniste. 30/IX 1941. g. CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE

Original, umnoen getetnerom Sign., A I H R P H . KP4/20. Izbor, br. 28, str. 67 72.
1 2

Vjerojatno Bjelovar Vjerojatno Slavonski Brod

165
1941, rujan Zagreb Parole Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuene hrvat skom narodu kojima se poziva u narodnooslobodilaku borbu

Kad proita daj dalje! HRVATSKOM NARODU! IVJELA JEDINSTVENA HRVATSKOG NARODA! NACIONALNO-OSLOBODILAKA BORBA

SVI U NARODNI OSLOBODILAKI FRONT PROTIV OKUPATORA I NJIHOVIH FRANKO-USTAKIH SLUGU!

IVJELA BRATSKA SOLIDARNOST HRVATSKOG NARODIMA SSSR-a U BORBI PROTIV FAIZMA!

NARODA

SA

IVJELA BRATSKA SOLIDARNOST HRVATSKOG NARODA SA SRPSKIM, SLOVENSKIM, CRNOGORSKIM I OSTALIM NARODIMA JUGOSLAVIJE U BORBI PROTIV FAISTIKIH OKUPATORA! IVJELA NEPOBJEDIVA CRVENA ARMIJA! IVIO SAVEZ, NADA SVIH UGNJETENIH I POROBLJENIH! HRVATSKI NARODE! SAMO OKUPATORA I NJEGOVIH SVOJU SLOBODU! SOVJETSKI

ORUANOM BORBOM PROTIV USTAKIH SLUGU IZVOJEVAE

UBIJ NA SVAKOM KORAKU NJEMAKE OFICIRE, USTAE! RAZORUAJTE TALIJANSKE VOJNIKE!

VOJNIKE

VOJNICI! NE DAJTE DA VAS ODVUKU U BORBU PROTIV SSSR ILI NEGDJE DRUGDJE DA GUITE NACIONALNO OSLOBODILAKI POKRET, DIITE BUNE PROTIV OKUPATORA I NJIHOVIH SLUGU! RADNICI I R A D N I C E . S E L J A C I . G R A A N I , O M L A D I N O ! VRITE OTVORENU SABOTAU PO PODUZEIMA I RA DIONICAMA! SPRIJEAVAJTE PROMET NA ELJEZNICAMA! UNITAVAJTE SVE TO SLUI OKUPATORIMA I NJIHOVIM FRANKOVAKIM SLUGAMA U BORBI PROTIV SSSR-a! ZA SMRT JEDNOG RADNIKA, SELJAKA, POTENOG GRAANINA HRVATSKE, UBIJAJTE DESETINE USTAA! SELJACI, NE DAJTE VAU KRVAVO STEENU MUKU OKUPATORIMA! NI ZRNA ITA ZA OKUPATORE! TJERAJTE I UBIJAJTE USTAKE POVJERENIKE, UBIJAJTE PO SELIMA, OPINAMA SVE ONE NA KOJE SE OSLANJA KRVAVI USTAKI REIM! FORMIRAJTE PARTIZANSKE ODREDE I VODITE ESTOKU BORBU PROTIV OKUPATORA I NJIHOVIH USTAKIH SLUGU! DOLJE IZDAJNIKA MARIONETSKA KRVAVA USTAKA VLADA! NA VJEALA SA IZDAJNIKOM NARODA PAVELIEM! I KRVNIKOM HRVATSKOG

IVJELA KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE, PRED VODNICA U BORBI PROTIV FAISTIKIH UGNJETAA! IVJELA KOMUNISTIKA PARTIJA HRVATSKE!

Original, strojopis Sign., Arhiv CK S K J . Fond: Hrvatska 11/37.

166
1941, rujan Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku za mjesec rujan 1941. godine

Ime

Primi ci

Izd. M. Spanci i O.

Drnje

Pomo i

Lepo glava

Puto Razno vanja

Rezer ve

Prenos 37.959,25 Zgb. M. 1 75.369 Karlovac 10.109 Slav.-Brod 16.552 Delnice 17.021 Srez Brinje 53.629 Varadin 5.205 Ukup. prim. 315.844,25

53.639 6.649 9.231 14.505 39.220 5.196 128.440

23.774

25.749

27.203

2000

584 25.000

15.000 1.460 4.121 2.516 14.409 9 37.515

23.774

25.749

27.203

2000

584

25.000

Izd.M. i O. 128.440 187.404,25 Izd. Pokraj. [inskog] Rezer. [va] i M Saldo 83.074,25

37.515 45.559,25

Pregi, [edala] Anka 1

Tabela, original, rukopis Sign., A I H R P H , RO D.S. 1/19

1

Anka Berus

167
1941, rujan Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za mjesec rujan 1941. godine

Primitak 1. II. III IV. V. VI. Intelektualci] .[eljeznica] S.[tudenti] Okr. [uzi] Rn[aun]

L.[ica] 5.483 20.212 22.083 43.739 17.296 13.001 21.392 15.896 6.406 520 4.341 - 182 326 576 - 605 - 382 - 190 - 86 - 576
__ 9

Izdaci 1. [ini] o.[pskrbni biro] h. bo.flnice] m.[aun] iz. [dai] 20.842 22.222 6.339.50 300 3.935.50 53.639

_7
__ 9

rz. [razno]

170.369 5.000 175.369 53.639 121.730 15.000 106.730 8.950 97.780 -

iz. [dai]

rz. 0.[dbor]Pok.[rajinski] ac.[onto]

Tabela, original, rukopis Sign., A I H R P H , ROD.S.1/19

168
1941, rujan Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunog komiteta KPH Varadin, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za rujan 1941. godine

Primitak Mj. Saldo

i lan. M. K. 5.150

II lan. O. K.

III tamp.

IV Pril.

V Vanr. pril. 50.000 65.000 25.660

VI N. P. Ukupno

185.052

2.400

IX.

1.000 1.000 3.000 500 35.064

15.000

185.052 5.150 2.400 40.564 15.000 1 5.000 288.826 IX.

50% CKJ 94.387,-

185.052

5.150

2.400

40.564

140.660

15.000

Izdatak 1 11 III Mj. CKJ tamp. Mat. [erijal] 40 1.089

IV Tehn. [ka] 42 100 200 250 1.200 200 6.000 2.000 2.000 500

VI VII

VIII Razni Saldo izdaci 300 312.243 60 500 30 30 61 16 160 400 200 2.000 6.450 538 500 600 700 5.000 5.000 60

Put. Izd. Pomo [ovanja] [ravanje] 300 80 200 650 370 35 78 144 37 513 40 200 100 120 240 60 50 100 280 240 300 400 400 120 1.300 200 6.557 500 1500 1500 1500 1500 2000 1500 1000 1500 1000 1000 2500 500 2000 1500 2500 1500 1500 4500 1100 1500

IX.

1.129 Zgb. 17/X

12.492

28.600 5.000

22.805 312.243 Pregledao i sravnio: VI. panac1

P.frimitak] IX. Saldo ilj. [inica] 2 p.[artijski] p.[rilozi] Vand. [a] 3 p. p. P.P. 164 j [ugoslavenskih] du. [kata] Mrtv. 5 [ac] p.[rilog] Svil. 6 p. p. Var.[adinski] O.K. Mrtv.[ac] p. Np. 1 l.X. And.frija] 8 Np. 8.X. P.P. (Brk) 10 [o] Zgb. MK. l.[anarina] p.p. " svil. [a] N.P.

(u r. CKJ) Obraun primio 8. X. V 4 50.000 (obraun primio 8. X.) Primljeno tek (zaved.[eno] u knjigu 82 kom. raznih, razni primitci) 7. XI. IV. 1.000 V. 65.000 (obraun primio 8.X.) IV. 1.000 IV. 3.000 400 (dao Rui 7 17. X.) 750 (dao Anki 9 9. X.) IV. 500 I. 5.150 IV. 35.064 V. 25.660 VI. 15.000

150.000

Izd.[atak] IX. Var.fadinski] OK oml.[adini] za akc. [ije] // // put. 2. X Zgb. // // sat // // put.[ovanje] Ludbr.[eg] // // put.[ovanje] po Zagor. [ju] // // 2 X Zgb. // // partiz.[ani] // // tin. [ten] tod // // lampa // // put.[ovanje] Ludb. [reg] // // partiz. [ani] // // cig. [arete] par.[tizanima] // // put.[ovanje] 2 x Bjel.[ovar] // // put.[ovanje] Zgb. // // cig. [arete] par. [tizanima] // // put.[ovanje] Lud.[breg] // // cont.[o] Sivom 10 // // Edo 11 izd.[aci] // // lampa
774

VIII V VIII V V V Ort.[ega] V IV 8. X. VIII V VIII VIII V V VIII V VI VIII

300 300 60 80 200 650 370 42 60 35 500 30 78 144 30 37 399 500 61

" " blok " gumu " " mast " " Ort.fega] 12 izd.[ravanje] VIII. " benz.[in] " " Ort.[ega] izd. [ravanje] IX. " put.[ovanje] Osj.[ek] i Zagorj.[e] " partiz.[ani] " Ort.[ega] izd. [ravanje] X. " partiz. [ani] Golub 13 ant. [ena] Put. [ovanje] Sam. [obor] (Brko i cura) In.finjer] 14 Lika (O.K. Lika) Ve, cip. [eie] ar. [ape] Ned. [a] 15 Lika Put. [ovanje] kur. [ir] Lika " [anja] Luka Put. sekr.[etara] 16 O.K. Dein, [ice] " kur. [ir] Lik.[a] Brk.[o] Stan tehn.[ike] Ivi.[ca] 17 kapar.[a] 18 8 X. " malog P Stud, [entica] 19 u. [enica] Goluba izd. [ravanje] Put. [ovanje] kur. [ir] Oku.[ani] azm[a] 20 Sapun Vici N.O. panc. slov. [enac] 21 Put.[ovanje] 2x Lik.[a] nos.[io] mat.[erijal] Lik.[a] Stan.[arina] up. Stan.[arina] v.fearova] Put.[ovanje] Bosna (Hod.[ak]) 22 Pajo 23 izd.[ravanje] X. Put.[ovanje] Osj.fek] (kur.[ir]) Lik. [a] (Jela) 24 Nora izd.[ravanje] X. tramv.[ajske] kart.[e] Tehn. [ika] IV VI Novinar 25 And.[rija] IV Golub. 26 Oku.[ani] V 8. X. Put. [ovanje] taks[ijem] 3 x 40 V " Bosn.fa] V Izletnici IV Iv.[ani] Grad (gol.[ub]) Slovenci 27 (n. [a] r. [raun] CKJ u.).

VIII VIII VIII VI III VI V VIII VI VIII IV V VIII VIII V V V V IV IV IV V V V V V IV VIII V VI V V VI VIII

16 166 400 1.500 40 1.500 513 200 1.500 2.000 100 40 6.450 538 200 100 120 240 200 250 1.200 60 50 500 100 280 240 200 500 300 1.000 400 400 1.500 200 6.000 1.000 2.000 120 1.300 200 2.000 1.897

Tehn.[ika] a.c. [aconto] Stip. [e] 2S izd. [ravanje] F.[ric] 29 izd.[ravanje] X. Obra. [un] za X. 10. X. Stan.[arina] knji.[eno] 2. mj.[eseca] (Mrtv. []) VIII Pajo izdr. [ravanje] Mrtv.[ac] izd.[ravanje] 8.X. N.[ova] Grad.[ika] (tehn.[ika]) Konsp. [irator] 30 izdr. [avanje] VI.[ado] izd. [ravanje] 8.X. MK. Zgb. Si.[meni] 31 izd. [ravanje] MK. Zgb. Me. 32 [sari] " 3. raj.[on] 3 ovj.feka] " " M. B. 33 3 ovj.[eka] " panj. [olac] 33a "20 .fatorskih] krila i 500 i 30 deka " sklon, [ite] " benz. [in] " Si.[meni] kap.[ut] Sim[eni] " u.[] 34 kap.[ut] 13.X. VII Pom. [o] Ad. [ija] 35
.

VI VI VIII VI VI IV VI VI VI VI VI VI VI VIII VIII III VII VII

20.000 1.000 2.500 600 700 500 2.000 500 1.500 2.500 1.500 1.500 4.500 1.100 1.500 5.000 5.000 1.089 1.500 1.500 2.000

Original, tabele, rukopis Sign., A I H R P H , RO D.S. 1 / 1 9

2 Valerija Pap-Kario
Vanda Novosel Brojke se odnose na oznaene stupce tabele 5 Vladimir Bakari 6 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi 7 Ruica Turkovi 8 Andrija Hebrang 9 Anka Berus 10 Rade Konar IOa Stjepan Flajpan 11 Edo Leskovar 12 Karlo Mrazovi 13 Radio-stanica 14 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 15 Nea akula 16 Nikola Raki 17 Ivica Greti 18 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 19 Urka Zatler
4 3

Vlado Popovi

97

20 Vica Baien 21 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 22 Josip(?) Hodak 23 Pajo Gregori 24 Zlata egvi 25 Jozo Butorac 26 Kurir 27 Edvard Kardelj, Franc Leskoek i Miha Marinko 28 Stipe akovi 29 Grga Jankez 30 Dragutin Saili 31 Marko Simeni 32 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 33 Isto
33a

Boo Daki

34 Antun Biber 35 Lidija Adija

169
1941, listopad 1. Zagreb Izvjetaj stoera Savskog divizijskog podruja Ministarstvu domobranstva NDH napadu na njemake vojnike u Zagrebu

STOER SAVSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA HRVATSKE VOJSKE Op. Br, 16/tajno Izvjetaj napadu na njemake vojnike 1. listopada 1941. U Zagrebu

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA GLAVNI STOER (Operativni odjel) Danas 1. listopada ove godine u 7.50 sati primljen je brzoglasom od domobranskog mjesnog zapovjednika u Zagrebu izvjetaj sliedee sadrine: Izvjeten sam od strane redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu ovom dogaaju: Noas, 30. rujna u 21.30 sati, napadnuti su na uglu Zvonimirove ulice i

Vrbanieve ul. njemaki vojnici od strane graanskih lica. 1 Napad je izvren na taj nain to su ova graanska lica pustila ove vojnike da prou, a zatim ih napali iza lea. Tom prilikom jedan njemaki vojnik je ubijen, jedan tee i jedan lake ranjen, dok je etvrti ostao nepovrijeen. Jedan od napadaa pokuao je pobjei prema Ministarstvu Hrvatskog Domobranstva, ali je od strane redarstva ranjen i uhien. 2 Ostali napadai takoer su uhieni. 3 Podrobniji podatci poslati e se kasnije. Predlaem ovaj izvjetaj radi znanja. Zapovjednik: Bailey 4

Original, strojopis. Sign., A V I I , Fond N D H , k u t . 3 , f l . d . l . Zbornik V I I , tom V , knj. 1, br. 186, str. 441 442.
1 2 3 4

Napad je izvrila udarna grupa u sastavu: Ivan ibi, Nikola Perkovi i Lazo Vraari. Nikola Perkovi Netono. Vidi dokument br. 171. Emanuel

170
1941, listopad 2. Zagreb Zakonska napada odredba ustakih vlasti represalijama kod komunistikih

ZAKONSKA ODREDBA postupku kod komunistikih napadaja, kad se poinitelj ne pronae & 1. Kad uslijed koministikog napadaja na ivot ili imovinu, pogine jedna ili vie osoba, a za deset dana od poinjenog ina ne pronae se poinitelj, odredit e i izvriti Ministarstvo unutarnjih poslova. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog strijeljanja deset osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista. 1

& 2.

Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim novinama, a protee se i na sluajeve kod kojih nije jo protekao rok od deset dana, odreen u & 1. ove zakonske odredbe. U Zagrebu, dne 2. listopada 1941. Broj: C C C X X X I 1620Z. P. 1941. MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA: POGLAVNIK Dr. Andrija Artukovi, v.r. NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE: Dr. Ante Paveli, v. r. MINISTAR PRAVOSUA I BOGOTOVLJA: Dr. Mirko Puk. v. r. MP. 2

Original, strojopis Sign., AH. MP, fase. 6, br. 70523/41.

1 Ovom odredbom se formalno pravno legalizirao i ozakonio sistem odmazda, iako je do tog vremena u praksi bilo izvreno strijeljanja za odmazdu grupa od 50 do 100 i vie talaca, npr. samo u Zagrebu (vidi dokumente br. 95 i 99). Mnogobrojnim kasnijim dopunama i izmjenama, te donoenjem novih propisa odmazdama, omjer seje poveavao, da se na kraju vie uope nije propisivao broj osoba nad kojima se imala izvriti odmazda, kao zatitna mjera. 2 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Zakonodavno povjerenstvo

171
1941, listopad 3. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena podreenim policijskim organima za Lazarom Vraariem i Ivanom iblom zbog napada na njemake vojnike u Zagrebu

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE Prs. Broj: 5798-1-1941. Zagreb, dne 3. listopada 1941. Predmet: Vraari Lazar i Schiebel Ivan tjeralica

UPSKIM REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA - SVIMA PREDSTOJNITVIMA GRADSKOG REDARSTVA - SVIMA POGRANINIM REDARSTVIMA - SVIMA Raspisuje se svestrana tjeralica za nie navedenim osobama koje su dne 30. rujna 1941. izvrile napadaj na njemake vojnike u Zagrebu: 1. VRAARI LAZAR sin Tome i Ljubice roene Smoli, roen u Nilwascha Wiss Amerika, zaviajan u Cabuni, kotar Virovitica, grkoistone vjere, oenjen sa teficom ro. Jalovac, rod. 1919. u Turopolju, mehaniar, stan Miljacka ul. br. 38 kod Vraari Ljube. 2. SCHIEBEL IVAN, sin Arsina i Ane rod. Hernhauzer, roen 29.1. 1917. u Virovitici, tamo zaviajan, rkt. neoenjen, dnevniar-zvaninik Visoke Ekonomske Komercijalne kole, stan Filipovieva ul. 26 kod Cesar Josipa, s uputom da se uhite i doprate Redarstvenom ravnateljstvu u Zagreb, pozivom na Prs. Broj: 23018 1C-1941. U prilogu dostavlja se slika Schiebel Ivana u dva poloaja. ZA DOM SPREMNI RAVNATELJ: Eugen Kvaternik M. P. 1 Veliki upan upe Zagoije 5437/1941 Original, strojopis Sign., AH, V Z , k u t . 2188, br. 5437/41
1

Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Ministarstvo unutarnjih poslova Zapovjednitvo za javni red i sigurnost

172
1941, listopad 4. Klotar Ivani Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu diverzijama na PTT komunikacijama

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE ZAGREB

Broj: 3125/J.S.
Brzojavno-brzoglasne ice povezane i time kratki spoj uinjen.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB Zagreb, dne 4. listopada 1941. Zapovjednik orunike postaje Klotar Ivani dopisom broj 742 od 30. rujna god. 1941. javlja slijedee: Dne 30. rujna god. 1941. u 7 h obhodnja ove postaje orunik Krak Alojz i Koch Slavko, koja je bila na osiguranju eljez. pruge Lonjski most, Ivani Grad i Dejanovac, ustanovila je, da su u noi izmeu 29. na 30. rujna god. 1941. na brzojavno-brzoglasnoj pruzi izmeu Ivani Grada i Zagreba i Ivani Grad Lonjski most, kotara azma povezane sve brzojavnobrzoglasne ice sa tankom nevidljivom icom za tambure, i time na navedenoj liniji prouzrokovan kratki spoj i promet prekinut. Iste noi na brzoglasnoj liniji Ivani Grad Klotar Ivani bile su na nekoliko stupova spletene ice oko brzoglasnih ica i time nastao kratki spoj. Kvar na istim linijama mogao se pronai istom 30. rujna 1941. izmeu 6 i 7 h prije podne, t.j. po danu, poto je isto u noi bilo nemogue. Obhodnja narednik Marko Ledi i orunik Ivan Karli u sporazumu sa nadzornikom brzojavno-brzoglasne pruge ustanovio je kvar, kako je napred navedeno, kao i to, daje djelo morala uiniti struna osoba izmeu etnika i komunista. Saobraaj na brzoglasno-brzojavnim linijama uspostavljenje dne 30. ruj na god. 1941. oko 11 h . Od strane ove postaje vodi se daljnja potraga za poiniteljima ovoga djela sabotae, da se isti pronau. Prednje dostavljam na znanje. Zapovjednik, pukovnik, au 1 DOSTAVLJENO: Ravnateljstvu za javni red i sigurnost N.D. H. i Vrhovnom orunikom zapovjednitvu. Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , kut. 152a, fase. 10, dok. 22.

1 Juraj

Diverzije su izvrile partijske organizacije arampova Gornjeg i I vani-Grada.

173
1941, listopad 8. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena Velikoj upi Bilogora za Gedeonom Bogdanoviem-Gecom

MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST Telefon: 6951. 6952, 6953 Zagreb. Tukanac broj 14

Broj: 35727 III 1941: Predmet: Bogdanovi Gedeon ucjena:

Zagreb, 8. listopada 1941.

VELIKA UPA BILO GORA u BJELOVARU Savezno s dopisom naslova od 27. VIII 1941. broj: 767 1941 : u pogledu ucjene na zloince Pavi Stevu i drugove, a na prijedlog Krilnog orunikog zapovjednitva u Bjelovaru od 17. VII o.g.: broj: 2655/1941. odredilo je ovo ravnateljstvo nagradu od Kuna 5.000 - (pethiljada kuna) onoj osobi, koja oda vlastima sklonite, ili bilo na koji nain pomogne da se iv uhvati zlikovac Bogdanovi Gedeon (Geco), sin Jovana, roen godine 1912. u selu Crna Vlast, opina Vrhovine, kotar Otoac, upanija Lika i Gacka, rasta visokog, kose crne, lice okruglo, oi smee, nos i usta naravna, osobitih znakova nema. Gornje se naslovu dostavlja time, da isto obznani na podruju svoje Velike upe. Ravnatelj: u.z. Potpis neitljiv Original, strojopis Sign., A I H R P H , 1WG, kut. 123.

174
1941, listopad 13. Zagreb Tjeralica Vrhovnog orunikog zapovjednitva NDH upuena zapovjedni tvima orunikih pukovnija za Mikom Spiljkom i drugovima

Nezavisna Drava Hrvatska VRHOVNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO Broj: 4020 J.S. Primljeno 13. X 1941. Miko piljak i dr. komunisti tjeralica.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE. Zagreb, 14. listopada 1941. SARAJEVO

Prieki sud kod sudbenog stola u Petrinji sa Prs. Kzp Brojem 57 od 6. listopada 1941. dostavilo je slijedeu tjeralicu: 1. Miko piljak, sin Dragutina i Kate roene Ljubi, rodom i boravitem iz Odre, obine Sela, kotara Sisak. 2. Stjepan Tumbak, sin Nikole i Bare, roene Brda, rodom i poslednjim boravitem iz sela Odre, obine Sela. kotara Sisak, 3. Ivan ek, sin Mike i Mare, roene ini, rodom i poslednjim boravitem iz sela Grede, obine Sela, kotara Sisak. Temeljito su sumnjivi, zbog zloina iz 94 to. 1. te zloina iz 171 K. S. Z. . promjeni Z. . prijekom sudu i one s pokretnom prijekom sudu od 5. srpnja 1941. Poto se isti nalaze sada u bijegu nepoznatog boravita, mole se sve vlasti, da ih uhite i pod sigurnom pratnjom predvedu ovome sudu, pozivom na gornji broj. LINI OPIS: 1. Miko piljak, 23 godine star, stasa srednjeg, kose kestenjave, lica oblog, oiju plavih, nos pravilan, osobitih znakova nema, brkove brije, govori hrvatski. Obuen u graansko polovno odijelo, na glavi crni eir, cipele crne. 2. Stjepan Tumbak, 20 godina star, stasa srednjeg, lica okruglog, kose smee, oi smee, nos pravilan, brade okrugle, brkova nema, govori hrvatski.

Obuen u graansko ponoeno odjelo, na glavi portsku kapu, na nogama cipele, hlae od crnog cajga. 3. Ivan ek, 30 godina star, stasa visokog, lica okruglog, kose i oiju plavih, nos pravilan, zubi zdravi, bradu i brkove brije, govori hrvatski. Obuen u graansko polovno odijelo, na glavi portska kapa, hlae crne, na nogama cipele na stezaljke. Prednje dostavljam na znanje i postupak.
M.P.2

Zapovjednik, general: MM1

Razaslato: Zapovjednitvu 1. 4. Hrvatske orunike pukovnije. Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , kut. 143c, reg. br. 50/6 2.
1 2

Milan Mizler Okrugli peat Nezavisna drava Hrvatska, Vrhovno oruniko zapovjednitvo

175
1941, listopad 14. Zagreb Izvjetaj Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu hapenju Bosiljke Krajai Prijepis! NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu Politiki odsjek Prs. broj: 22.445-I-C-1941. Predmet: E V I Kristina molba. Zagreb, dne 14. listopada 1941. Ravnateljstvu za javni red i sigurnost za Nezavisnu dravu Hrvatsku u Zagrebu Na tamonji nalog broj 33.024 od 26. rujna o. g. predlae se slijedee izvjee:

Dana 5. kolovoza , g. uhiena je Bosiljka Krajai r. Evi, sa Ivankovi Adelom, priv. namjetenicom i Volanek Ivankom, kuanicom zbog komen tiranja oglasa Ministarstva unutarnjih poslova justificiranju komunista. Zbog toga je presuena sa 7 dana zatvora. Meutim u toku daljnjih izvia ustanovljeno je, daje ista bila namjetena u knjiari Kultura 1 u bivoj Masarykovoj ulici koja je jo mjeseca travnja o.g. zapeaena, a koja je bila formalno vlasnitvo Vande MatesNovosel, poznate komunistkinje, koja je jo i danas u biegu. Knjiara Kultura bila je u stvari financirana od komunista i kao takova sredite raspaavanja komunistike legalne za to vrijeme i ilegalne literature. U toj knjiari bili su namjetenici iskljuivo povjerljive osobe, kao npr. Olga erdik-Kovai, poznata komunistkinja i spomenuta Bosiljka Krajai, supruga takoer poznatog komuniste Marjana Krajaia, koji se danas nalazi u logoru. Obzirom na ove injenice ovo je Ravnateljstvo nastojalo, da prikupi podatke za rad knjiare Kultura, te u tu svrhu pridralo Bosiljku Krajai u pritvoru. Meutim u toku daljnjih izvia, nisu se mogle ustanoviti takove injenice, koje bi istu neposredno teretile, ali je u svakom sluaju sigurno, daje dotina komunistiki orijentirana, kako obzirom na mjesto u kojem je radila, tako i obzirom na njezinog supruga. Poto pak nema utvrenih injenica, da bi se protiv nje mogao provesti sudski postupak, a osim toga je teko bolesna, te se i sada nalazi u bolnici, ovo je Ravnateljstvo miljenja, da bi seje moglo pustiti na slobodu, time da se stavi pod strogi nadzor. Za toan prepis jami: M.P. NADSTOJNIK PODODSJEKA I-: potpis neitljiv ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITEL j redar .

RAVNATELJSTVA: Dr. Vragovi, 2 v. r.

ene Hrvatske u NOB-i, knj. I, str. 46.

1 Knjiara Kultura bila je jedna od dviju legalnih partijskih knjiarskih prodavaonica u Zagrebu. Osnovana je god. 1939. i to po direktnoj inicijativi Agitpropa CK KPH. Za vrijeme svog postojanja nastojala je razviti znaajnu izdavaku djelatnost, pa je i tampala neka kapitalna djela marksistike literature. 2 Josip

1941, listopad 15. Zagreb

176

Obavijest Ministarstva unutranjih poslova NDH hapenjima u Zagrebu povodom napada na njemake vojnike

IVAENI SU KRIVCI ZLOINAKOG NAPADAJA EMAKE ZRAKOPLOVCE. NADALJE JE USTAKO

darstvo uz pomo redarstvenog ravnateljstva

NA

KRILO I DRUGU KOMUNISTIKU BANDU, KOJA REMALA NOVE ATENTATE NA NJEMAKE VOJNIKE I USTAE

JE

ZAGREB, 15. listopada. U savezu s napadajem na njemake zrakoplovce ; 30. rujna 1941. u Zvonimirovoj ulici uhitilo je ustako redarstvo u saradnji ;darstvenim ravnateljstvom u Zagrebu trinajest osoba, za koje je utvreda su ili izvritelji ili blii i dalji pomagai toga zloinstva. Ove su osobe dane nadlenom sudu na postupak. Osim toga je ustako redarstvo uz pomo redarstvenog ravnateljstva u grebu u noi od 8. na 9. listopada uspjelo otkriti jednu drugu komunistiku idu, kod koje je pronaena velika mnoina oruja kao i eksploziva lomino engleskog porijekla i dvije tiskare od kojih je jedna teka 700 kg. 1 tanovljeno je, da je ta skupina komunista imala nalog ovih dana izvriti ntate na njemake vojnike i ustae. 2 Iz Ministarstva unutranjih poslova vatski narod, 16. X 1 9 4 1 .
1 Poetkom rujna god. 1941. proradila je druga tzv. centralna tehnika (osnovana od KPH) u staklarskoj prodavaonici u Ilici br. 113, koju je Partija kupila upravo za tu svrhu, iki tamparski stroj (na elektrini pogon) nije se tu mogao smjestiti, pa je privremeno ostao u tijskom skladitu u Primorskoj ul. br. 10, a nabavljen je manji (na runi pogon). Hapenjem ivnog vlasnika staklane (9. listopada 1941.) prekinut je rad te tamparije, ali su stroj i ve tampani primjerci bili spaeni i prenijeti takoer u skladite u Primorsku ulicu. Meutim, iija je otkrila sav spremljeni materijal na tom mjestu. 2 Prema njemakim dokumentima od 12. X 1941. godine ... U Zagrebu komunisti ubili log njemakog podoficira..., koji je pripadao 925. landesschiitzen batallionu (Zbornik VII, i XII, knj. 1, d. 190).

177
4 , listopad 16. vrivnica Izvjetaj orunike postaje Koprivnica Krilnom orunikom zapovjednitvu 'lovar napadu Gustava Perl Bende i Franje Marenia na ustaki zbor u privnici ^ZAVISNA DRAVA HRVATSKA ORUNIKA POSTAJA KOPRIVNICA

Taj. Broj 110 Podatke zvijerstvima komunista dostavlja.

KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU Bjelovar Koprivnica, 16. listopada 1941. Savezno na zapovijed tog zapovjednitva Taj. Broj 272 od 10. listopada 1941. godine podastrijem sliedee podatke: Dne 5. listopada 1941. godine u mjestu Koprivnica odrat je zbor ustake mladei, na kojem je bio prisutan Doglavnik Betlehem 1 i nekoliko izaslanika iz Zagreba, orato je nekoliko nacionalnih govora i sveanost je tekla svojim normalnim tokom. Na zboru govor je zavren i postrojbe omladine krenule su da izvre mimohod ispred izaslanika. U ovom momentu uo seje revolverski pucanj. Nastala je manja zabuna meu prisutnima, ali potpisati koji se tog asa nalazio kod zbora, a za njima ustaka omladina potrali su u pravcu gdje se pucanj uo. Pred masom naroda i organima bjeala su dva nepoznata lica 2 kroz mjesni park u pravcu dravne pote. Jedan od ovih iskoristio je priliku i bacio runu bombu pred potom kojom prilikom su ranjena dva lica. Napadai t.j. atentatori nastavili su bijeg u pravcu izlaza iz grada prema kolodvoru, ali brzom potjerom organa nakon oko 200 metara bjega jedan od atentatora uhvaen je iv, kod kojeg hvatanja uestvovao je i potpisati sa ustaama i redarstvom, doim drugi atentator uspjeo se sklonuti na tavan od jedne oblinje zgrade. Uhvaeni atentator sproveden je u gradsko redarstvo, a za prikrivenim produena je akcija oko hvatanja. Poto je utvreno da je isti sakrio se na tavan, zgrada je opkoljena od strane orunika ove ispostave i to narednika Kenig Alberta, Kordi ime i orunika Babi Fajka, te od mnogobrojnih ustaa i gradskih redara. Opkoljeni dao je otpor iz vatrenog oruja i ovom prilikom povrijedio je jedno lice, pa je od strane spomenutih orunika i prisutnih ustaa odgovoreno orujem, kojom prilikom je narednik Kenig iz svoje slubene puke ispalio 2 otra naboja, a narednik Kordi iz svoga slubenog pitolja 1 naboj i orunik Babi iz svoje slubene 1 naboj. Poto opkoljeno lice vie nije davalo otpora, prilo seje otvoru tavana gdje je naen tee povrijeen u desnu sljepoicu. Odakle je preneen u zgradu redarstva. Utvreno je da se ivi uhvaeni atentator zove Mareni Franjo 3 iz sela Brezja, opine Sv. Petar Orehovac, kotar Krievci, a ovaj je izjavio, da se njegov drug koji je teko povrieen zove Gustav Benda 4 iz Zagreba, drugih podataka nije dao. Prilikom ovog atentata ranjena su slijedea lica i to: Saboli Martin, ratar, Galinec Julius radnik i Sabo uro, inovnik ustakog redarstva u Zagrebu, sva

UHVAENI SU KRIVCI ZLOINAKOG NAPADAJA NA NJEMAKE ZRAKOPLOVCE. NADALJE JE USTAKO REDARSTVO UZ POMO REDARSTVENOG RAVNATELJSTVA OTKRILO I DRUGU KOMUNISTIKU BANDU, KOJA JE SPREMALA NOVE ATENTATE NA NJEMAKE VOJNIKE I USTAE ZAGREB. 15. listopada. U savezu s napadajem na njemake zrakoplovce dne 30. rujna 1941. u Zvonimirovoj ulici uhitilo je ustako redarstvo u saradnji s redarstvenim ravnateljstvom u Zagrebu trinajest osoba, za koje je utvre no, da su ili izvritelji ili blii i dalji pomagai toga zloinstva. Ove su osobe predane nadlenom sudu na postupak. Osim toga je ustako redarstvo uz pomo redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u noi od 8. na 9. listopada uspjelo otkriti jednu drugu komunistiku bandu, kod koje je pronaena velika mnoina oruja kao i eksploziva djelomino engleskog porijekla i dvije tiskare od kojih je jedna teka 700 kg. 1 Ustanovljeno je, da je ta skupina komunista imala nalog ovih dana izvriti atentate na njemake vojnike i ustae. 2 Iz Ministarstva unutranjih poslova Hrvatski narod, 16. X 1 9 4 1 .
1 Poetkom rujna god. 1941. proradila je druga tzv. centralna tehnika (osnovana od CK KPH) u staklarskoj prodavaonici u Ilici br. 113, koju je Partija kupila upravo za tu svrhu. Veliki tamparski stroj (na elektrini pogon) nije se tu mogao smjestiti, pa je privremeno ostao u partijskom skladitu u Primorskoj ul. br. 10. a nabavljen je manji (na runi pogon). Hapenjem fiktivnog vlasnika staklane (9. listopada 1941.) prekinut je rad te tamparije, ali su stroj i ve odtampani primjerci bili spaeni i prenijeti takoer u skladite u Primorsku ulicu. Meutim, policija je otkrila sav spremljeni materijal na tom mjestu. 2 Prema njemakim dokumentima od 12. X 1941. godine ... U Zagrebu komunisti ubili jednog njemakog podoficira..., koji je pripadao 925. landesschtzen batallionu (Zbornik VII, tom XII, knj. 1, d. 190).

177
1941, listopad 16. Koprivnica Izvjetaj orunike postaje Koprivnica Krilnom orunikom zapovjednitvu Bjelovar napadu Gustava Perl Bende i Franje Marenia na ustaki zbor u Koprivnici NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ORUNIKA POSTAJA KOPRIVNICA

Taj. Broj 110 Podatke zvijerstvima komunista dostavlja.

KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU Bjelovar Koprivnica, 16. listopada 1941. Savezno na zapovijed tog zapovjednitva Taj. Broj 272 od 10. listopada 1941. godine podastrijem sliedee podatke: Dne 5. listopada 1941. godine u mjestu Koprivnica odrat je zbor ustake mladei, na kojem je bio prisutan Doglavnik Betlehem 1 i nekoliko izaslanika iz Zagreba, odrato je nekoliko nacionalnih govora i sveanost je tekla svojim normalnim tokom. Na zboru govor je zavren i postrojbe omladine krenule su da izvre mimohod ispred izaslanika. U ovom momentu uo seje revolverski pucanj. Nastala je manja zabuna meu prisutnima, ali potpisati koji se tog asa nalazio kod zbora, a za njima ustaka omladina potrali su u pravcu gdje se pucanj uo. Pred masom naroda i organima bjeala su dva nepoznata lica 2 kroz mjesni park u pravcu dravne pote. Jedan od ovih iskoristio je priliku i bacio runu bombu pred potom kojom prilikom su ranjena dva lica. Napadai t.j. atentatori nastavili su bijeg u pravcu izlaza iz grada prema kolodvoru, ali brzom potjerom organa nakon oko 200 metara bjega jedan od atentatora uhvaen je iv, kod kojeg hvatanja uestvovao je i potpisati sa ustaama i redarstvom, doim drugi atentator uspjeo se sklonuti na tavan od jedne oblinje zgrade. Uhvaeni atentator sproveden je u gradsko redarstvo, a za prikrivenim produena je akcija oko hvatanja. Poto je utvreno da je isti sakrio se na tavan, zgrada je opkoljena od strane orunika ove ispostave i to narednika Kenig Alberta, Kordi ime i orunika Babi Fajka, te od mnogobrojnih ustaa i gradskih redara. Opkoljeni dao je otpor iz vatrenog oruja i ovom prilikom povrijedio je jedno lice. pa je od strane spomenutih orunika i prisutnih ustaa odgovoreno orujem, kojom prilikom je narednik Kenig iz svoje slubene puke ispalio 2 otra naboja, a narednik Kordi iz svoga slubenog pitolja 1 naboj i orunik Babi iz svoje slubene 1 naboj. Poto opkoljeno lice vie nije davalo otpora, prilo seje otvoru tavana gdje je naen tee povrijeen u desnu sljepoicu. Odakle je preneen u zgradu redarstva. Utvreno je da se ivi uhvaeni atentator zove Mareni Franjo 3 iz sela Brezja, opine Sv. Petar Orehovac, kotar Krievci, a ovaj je izjavio, da se njegov drug koji je teko povrieen zove Gustav Benda 4 iz Zagreba, drugih podataka nije dao. Prilikom ovog atentata ranjena su slijedea lica i to: Saboli Martin, ratar, Galinec Julius radnik i Sabo uro, inovnik ustakog redarstva u Zagrebu, sva

tri rodom iz Koprivnice. Od ranjenih lica podlegao je u ovdanjoj bolnici Sabo uro, dok se Saboli Martin nalazi jo u bolnici koji je takoer tee povrieen, doim Galinec Julius je lake povrieen a koji se nalazi na svom redovnom radu. Sa drugim podatcima ova ispostava po ovom dogaaju ne raspolae, jer je cieli rad po ovome preuzelo ustako redarstvo. Izvjee po ovome nije dostavljeno zapovjednitvu pukovnije, krilu i drugim na osnovu usmenog saopenja vodnog zapovjednika, kojemu je jedino toku dogaaja podnijeto izvjee pod br. 880 od 6. listopada t. g. S molbom na nadlenost. 18. 1941. Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 61a, reg. br. 6/116.
1 Andrija

Zapovjednik ispostave Albert Kenig, v. r. narednik

Bili su to Gustav Perl Benda, komandir i Franjo Mareni, komesar Bjelovarske partizanske grupe, koji su s Kalnika doli u Koprivnicu s namjerom da izvre atentat na doglavnika i ometu zbor ustake mladei. 3 Franjo Mareni je odveden u Zagreb te nakon muenja u ustakom zatvoru Sing-Sing, strijeljan u Rakovom Potoku 1942. godine. 4 Gustav Perl Benda je u bolnici izdahnuo.

178
1941, listopad 16. Nova Raca Izvjetaj Orunikepostaje Nova Raa Krilnom orunikom zapovjednitvu u Bjelovaru akcijama partizana u selima Bakovici, Kaljavcu i Orovcu NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ORUNIKA POSTAJA NOVA RAA Taj. Broj 140. Izvjetaj zvjerstvima, etnika-komunista, dostavlja. KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU BJELOVAR
Nova Raa 16. listopada 1941. g.

Na temelju Zapovjednikove zapovjedi Taj. Br. 272 od 10. kolovoza 1941. godine, a savezno zapovjedi 1. Hrvatske orunike pukovnije Taj. Br. 487/Po. od 6. listopada 1941. godine, dostavljam slijedei izvjetaj djelima etnikakomunista izvrenih do sada na podruju ove postaje. 1) Dana 6. rujna 1941. godine u 9 sati, ranjen je iz vojnike puke u selu Bakovici, opina Vel. Pisanica, kotar Bjelovar, kod kue Danilovia Mitra opinski straar iz Vel. Pisanice Cvetko Ivan, koji je nakon 2 dana od zadobijene povrede u Dravnoj bolnici u Bjelovaru umro. Istog je ranio etnik-komunista Danilovi Nikola, rodom iz Mal. Grevca, kotar Grubino Polje. 2) Dana 6. rujna 1941. godine u 13. sati, poginuo je u borbi sa odmetnicima Kljaji urom rodom iz Mal. Grevca, kotar Grubino Polje i Pavi Stevom rodom iz Bubana-Zrinska, kotar Grubino Polje, djelatni ustaa Pero Marini Grgin. nepoznatog mjesta roenja, jedan ustaa tee a jedan lake ranjeni kojima se takoer za ime i mjesto roenja ne zna, u selu Bakovici, opina V. Pisanica, kotar Bjelovar, a u kojem su sukobu poginuli i spomenuti odmetnici. 3) Nou 7 8 rujna 1941. oko 24 sata, ubijen je selu Kaljavcu, opine Severin, kotar Bjelovar, seljak ustaa Petar Kranevi, rodom iz istog mjesta, sa dva naboja iz samokresa, od strane komunista ure Prilike, ro. iz Prugovca. kotar urevac, koji se tada nalazio uhien od strane mjestnih ustaa u selu Kaljavcu, a nakon izvrenog ubijstva isti je pobjegao i do danas nije pronaen. 4) Nou 1011. rujna 1941. godine oko 24 sata, po do sada nepoznatim etnicimakomunistima, baena je jedna bomba i ispaljeno 5 naboja iz puke i 2 iz samokresa u kuu seljaka ustae Joze Halape iz sela Orovca, opine Severin, kotar Bjelovar, od ega je Jozo Halapa poginuo na mjestu, sin mu Dragutin tee ranjen a ena mu Roza lake ranjena. 5) Dana 3. listopada 1941. godine u 5.30 sati, ranjen je iz vojnike puke, po do sada nepoznatom etniku-komunisti u svome dvoritu, Pero Velagi Stankov, iz sela Bakovice, opina V. Pisanica, kotar Bjelovar. 6) Dana 3. listopada 1941. godine u 4.30 sati, zapaljena su 2 stoga sijena i otave, po do sada nepoznatim etnicima-komunistima, seljaku Laziu Stevi iz Bakovice, opina V. Pisanica, kotar Bjelovar, ime je isti oteen za 4.000 kuna. Svjetlosnih snimaka sa mjesta dogaaja po prednjim djelima ova postaja nema, ali su svi navedeni podatci provjereni po potpisatom i isti su istiniti. Dostavlja se prednji izvjetaj na nadlenost.

17X1941
______ Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, kut. 61a, reg. br. 6/112.

Zapovjednik postaje: Dragutin Devi, v. r. narednik

179
1941, listopad 25. Velika Gorica Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu cijepanju slika poglavnika NDH Dr. Ante Pavelia na podruju Velike Gorice NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE ZAGREB Broj: 3673/J. S. Poglavnikovih slika na plakatima cijepanje, javlja. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE ZAGREB. U Zagrebu, 25. listopada 1941. Zapovjednik orunike postaje Velika Gorica dopisom broj 931 od 16. ovog mjeseca javlja: Nou izmeu 21. i 22. rujna t.g. pocijepana je Poglavnikova slika na plakatu koji je bio izvjeen na zgradi puke kole u selu Kue, opina Vukovina, kotar Velika Gorica. Voenim izvidima ustanovljeno je da su prvu sliku pocijepali seljaci Josip Berkovi, Franjo Berkovi, Dragutin uni i Fabijan Lui svi iz sela Kue, opina Vukovina, kotar Vel. Gorica. Drugu sliku pocijepao je seljak Ivan estak iz Staro ie. Osumnjieni in ne priznaju, ali poto im je ovaj dokazan svjedocima, te su uhieni i sa prijavom predani Kotarskoj oblasti Velika Gorica. Dostavljam prednje na znanje. _ -, -, , , Zapovjednik, pukovnik 1 Dostavljeno: Ravnateljstvu za javni red i sigurnost N. D. H. i Vrhovnom orunikom zapovjednitvu. Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, kut. 152, reg. br.6/21/.
1

au Juraj

180
1941, listopad 28. Maruevac Obavijest uprave rudnika Ugljenika Ladanje do/nje d.d. Rudarskom glavarstvu u Zagrebu nalazu komunistikih letaka na podruju rudnika i okoline te hapenju 5 radnika u vezi s tim

UGLJENIK LADANJE DOLNJE D.D. eljeznika stanica Ormo Brzojavni naslov: Ugljenik Maruevac Telefon: Maruevac 4. Post. ek. raun br. 33.716 Povjerljivo! Tit. Rudarsko glavarstvo, Zagreb.

28. listopada 1941. Ladanje dolnje Pota: Maruevac ili Ormo

ast nam je naslov naknadno obavijestiti slijedeem: Dne 14. kolovoza o. g. naeni su u naem ugljenikom prostoru i nedaleko na putevima kojima dolaze radnici na posao, letci komunistikog sadraja. Mi smo stvar odmah prijavili Kotarskoj oblasti u Ivancu, koja je preko ovdanje orunike postaje dala uhititi slijedee nae radnike: Moani Milana Krinjak Franju Moani Ivana Jug Stjepana Bosaka Karla Istraga, koju je vodio gospodin tefanac. kotarski predstojnik, nije mogla gornjoj petorici utvrditi nikakove krivnje radi tih letaka, pa su nakon par dana puteni opet na slobodu, meutim nas je Kotarska oblast usmeno obavijestila (po g. predstojniku) da stoje pod nadzorom orunika. Sve gornje primili smo natrag na posao. Sretno! Ugljenik Ladanje dolnje d. d. (potpis neitak)

Original, strojopis Sign., AH, RG. taj. 494/1941, reg.26.

181
1941, listopad 30. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen hrvat skom narodu povodom dvadeset etvrte godinjice oktobarske revolucije Kad proita, daj dalje!

HRVATSKI NARODE! Ovih dana slavi svoj dvadeset etvrti roendan Prva socijalistika zemlja svijeta. Slavi ga, zemlja, koje je ukinula najamno ropstvo radnika, koja je oslobodila seljatvo feudalnih okova i osigurala mu napredak, koja je osigurala nacionalnu slobodu, koja je obezbjedila na estini zemaljske kugle ovjeansku slobodu i dostojanstvo, koja je svemu svijetu pokazala sposob nost radnog naroda da organizira svoj ivot, koja je itavom svijetu pokazala ivotnu sposobnost Slavena. Ova se obljetnica Velikog Dana slavi u krvavim trenutcima najsramotni jih stranica historije ovjeanstva. Ona se slavi u danima kada krvavi ljudoderski faizam nanosi najveu sramotu njemakom narodu i itavom ovjeanstvu, koji vjerolomno pokuava porobiti i potlaiti slobodne narode Sovjetskog Saveza i unititi sve tekovine Velike Oktobarske Revolucije. Ova obljetnica pada u vrijeme kada sve pozitivne snage ovjeanstva, svi slobodoljubivi i po faizmu porobljeni narodi Evrope vode Veliki rat za unitenje hitlerizma, te najbrutalnije i najbarbarskije diktature krupnog kapitala. Ali ovoj faistikoj nemani izbrojeni su dani. Narodi, koji su si izvojtili Oktobar, prednjae u dananjoj divovskoj borbi za slobodu svih podjarmlje nih. I kako je prije 24 godine Oktobar bio zora, vijesnik dana za sve potlaene i porobljene, tako e isti narodi u skoro vrijeme navijestiti Novi Dan svemu ovjeanstvu unitivi glavne snage najveeg neprijatelja ovjeanstva i osiguravi mu tako slobodu od faistikog jarma. DRUGOVI RADNICI! S ponosom nas ispunjuje injenica, da glavne udarce neprijatelju ovje anstva zadaje zemlja, kojoj je radnika klasa omoguila, pod rukovodstvom Velike Boljevike partije, ovakav gigantski napredak. Proslavimo uspomenu godinjice radosnih trenutaka to smo ih doivjeli uvi za Veliku Pobjedu ruske brae 1917. tako to emo uvrujui borbeno jedinstvo radnike klase pojaati borbu proti razbojnikog faizma, okupatora naeg naroda i najljueg neprijatelja radnike klase. STUPAJMO SMJELO NA ELU NARODNO-

OSLOBODILAKE BORBE PROTIV FAISTIKIH OKUPATORA I NJIHOVIH USTAKIH SLUGU. Njihova je smrt jedini garant nae pobjede. BRAO SELJACI! Oktobar je 1917. omoguio da danas protivu neprijatelja, koji vam pljaka plodove vae muke i goni vae momke u krvavi rat za tue interese, stoji nepobjediva Crvena Armija, armija radnika i seljaka. Veliki Oktobar je omoguio, da vaa pobjeda nad tim neprijateljem bude sigurna i skora. Proslava ove godinjice nee za vas biti samo estitka vaoj osloboenoj brai seljacima u Sovjetskom Savezu, nego proslava roendana vaeg glavnog saveznika i nosioca borbe za vae osloboenje. Proslavimo stoga ovaj roendan pojaanom borbom protiv vjerolomnih faistikih napadaa na Sovjetski Savez. STVARAJMO MONU OSLOBODILAKU FRONTU, KOJA E ZADATI SMRTNE UDARCE OKUPATORIMA NAE NAPAENE DOMOVINE I NJIHOVIM PLAENICIMA NA ELU S PAVELIEM. HRVATSKI RODOLJUBI! Primie se kraj vjekovnom robovanju Hrvata. Vjekovni je neprijatelj hrvatske slobode uspio da privremeno zavlada Hrvatskom, da u nju uvede najgori teror i pljaku u krvlju pisanoj hrvatskoj povijesti. Dugo su mnogi hrvatski rodoljubi traili kojekuda po Evropi i diljem svijeta prijatelje hrvatskog naroda, koji bi mu bili spremni dati nesebinu pomo. Jedina je sila Sovjetski Savez, koji je od svojeg prvog dana kako nam to svjedoi i Franko Potonjak izraavao simpatije za oslobodilake tenje hrvatskog naroda i bio spreman da ih nesebino pomogne. Sovjetski Savez je zemlja gdje ne postoji nacionalno pitanje, jer svi narodi ive u punoj slobodi i bratstvu. TAJ ISTI SOVJETSKI SAVEZ I DANAS NOSI NA SVOJIM PLEIMA GLAVNI DIO BORBE ZA OSLOBOENJE I HRVATA OD FAISTIKOG JARMA. Veliki praznik ove bratske slovenske zemlje proslavit emo pojaavi nau borbu protiv okupatora i njegovih marioneta Pavelia i ustake bande, koji su u ovo kratko vrijeme nanijeli naem narodu vie sramote, nego sve izdajice u svoj dosadanjoj povijesti. HRVATSKI NARODE! Okupator nae domovine i vjerolomni napada na Sovjetski Savez vri u ovim danima Velike Oktobarske revolucije svoju posljednju veliku ofanzivu. Kao i u oktobru 1917, tako e i ovom prilikom narodi SSSR-a pod vodstvom svoje Slavne Boljevike Partije i Velikog Staljina, uz pomo slobodoljubivih

naroda Velike Britanije i USA, uz pomo svih po faizmu porobljenih naroda Evrope, znati slomiti neprijatelja. Sada, vie nego ikada ranije, prua nam se iroka mogunost da zbacimo sramnu ljagu, koju nanosi hrvatskom narodu krvnik Paveli i njegova ustaka banda. Hiljade i hiljade narodnih boraca, koji hrabro poloie svoje ivote za svetu nacionalnu slobodu, cijela naa napaena domovina ZOVE NAS DA ZBIJEMO VRSTO SVOJE REDOVE OKO JEDINSTVENE NACIONALNO-OSLOBODILAKE FRONTE, DA STUPAMO SMJELO I OD LUNO U NARODNO-OSLOBODILAKU PARTIZANSKU VOJ SKU. U SVETI BOJ PROTIV FAISTIKIH OKUPATORA I NJIHOVIH PLAENIKA - ZA NACIONALNO OSLOBOENJE. NA ORUJE HRVATSKI NARODE ZAJEDNIKI SA BRAOM SRBIMA, SLO VENCIMA, CRNOGORCIMA I DRUGIMA OISTIMO NAU ZEM LJU OD FAISTIKIH POROBLJIVAA I NARODNIH IZDAJICA. Ovogodinja proslava Velikog Oktobra neka bude na pokli: SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU! ivio moni Sovjetski Savez nada svih porobljenih i ugnjetenih! ivjela nepobjediva Crvena Armija! ivio voa i uitelj meunarodnog proletarijata Veliki STALJIN! ivjela Komunistika partija Jugoslavije, predvodnik u borbi za narodno osloboenje! ivio sveti boj naroda Jugoslavije za nacionalno osloboenje! ivjela nacionalno-oslobodilaka borba hrvatskog naroda! ivjela naa hrabra partizanska vojska! Slava palim borcima za nacionalno osloboenje! Smrt faistikim okupatorima i narodnim izdajicama! 30. listopada 1941. g. Centralni komitet Komunistike Partije Hrvatske

Original, umnoen na getetneru Sign., AIHRPH, KP4/24.

182
1941, listopad 30. Varadin Izvjetaj Zapovjednitva mjesta Varadin Ministarstvu hrvatskog domo branstva glavnom stoeru napadima na 25. satniju ustake vojnice kod sela Beretinec.

DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO MJESTA VARADIN O Br. 61 30. listopada 1941. g. Varadin PREDMET: ustaka vojnica napadnuta MINISTRU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA / GLAVNI STOER 28. listopada 1941. godine oko 17.30 sati u selu Beretinc^za vrijeme vjebe arkara 25. sata ustake vojnice sa tri strane ispaljeno je oko 20 naboja bojevih na ove ustae. Jedan je ranjen u nogu. Po prilici prije pet dana oko 18 sati kod istog sela baena je bomba iz kukuruza na 25. sat. ustake vojnice, od koje nije bio nitko ranjen. Od strane Velike upe preduzete su mjere. ZAPOVJEDNIK, Boroa 2 Original, strojopis Sign., AVII. Fond NDH, kutija 61, reg. br. 10/31
1 Beretinec 2 Eduard

1941, listopad 31. Novak i je

183

Rezolucija Okrunog komiteta KPH za Zagreb sa prve okrune konferenci

Rezolucija sa prve konferencije Okrunog komiteta KPH za Zagreb.

Rezolucija prve okrune konferencije Zagb. okruga K.P. H. odrane u drugoj polovici mj. listopada 1941. Socijalni sastav konferencije bio je 6 sitnih seljaka i 2. zanat, radnika.

Socijalni sastav lanstva Zagb. okruga u velikoj veini jesu sitni seljaci i nekoliko zanat, radnika, jer se itavi okrug sastoji uglavnom od sitnih seljakih masa. Delegati su zastupali 80. part, lanova. I. 1. Nakon sasluanog referata vanjskoj i unutarnjoj polit, situaciji prisutni delegati u cijelosti i pojedinostima usvajaju i pozdravljaju politiku liniju C. K. K. P. J., koji je u svojim proglasima, cirkularima i direktivama na vrijeme signalizirao opasnost krvavog faizma, te pravovremeno pozvao radni narod zemalja Jugoslavije na borbu protiv smrtne opasnosti, koja je zaprijetila od strane Njem.(akih) fa. razbojnika svim narodima zemalja Jugoslavije. 2. Konferenc(ij)a sa zadovoljstvom konstatuje, da mrnja protiv okupa tora i njihovih slugu (ustaa) svakim danom sve vie raste, a simpatije za nau Partiju kod siromanog seljatva bivaju danomice sve vee. Borba bratskog srpskog naroda protiv okupatora, (ima) sve vie pristaa u hrvatskom seljatvu i slui za primjer herojstva u borbi protiv faistikih varvara. 3. Nada i simpatije hrvat, seljatva za herojstvo nesalomive bratske Crvene armije od dana u dan sve su vee, te sazrijevaju momenti za oruanu borbu protiv faistikih krvoloka. Kao vidljivi znakovi simpatija za bratski Ruski narod, a mrnja protiv faistikih porobljivaa jesu: a) bojkot trita, b) ne odazivanje u vojsku na bratoubilaku borbu, c) bojkot ustakih konfidenata i pijuna, d) borba protiv rekviriranja ita, stoke, kukuruza i ostalih seoskih proizvoda. Po sasluanim izvjetajima radu part, organizacije na selu, konferencija konstatira i zakljuuje slijedee: 1. Rad na organizacionom polju u pojedinim kotarima bio je dosta slab, a naroito: a) slaba veza izmeu mjestnih foruma i nieg kadra, b) slabo funkcioniranje u dostavi part, materijala, c) netano odravanje sastanaka rukovodstava i part, elija. d) neplanski rad, e) netono plaanje part, lanarine i ostalog part, materijala. Stoga konferencija stavlja si u zadatak, a buduem Ok. nalae, da se provodi stroga kontrola rada rukovodstava, part, elija i lanova; da se povede potrebna reorganizacija za tono funkcioniranje tehnike i veze sa niim kadrom; da se strogo plaa lanarina (tko pored ostalih dunosti ne plaa part, lanarinu ne moe biti lan partije). 2. Nadalje konferencija konstatira da se nedovoljno provode part, direktive i linije, te neizuavanje part, proglasa i odluka a naroito:

a) ne vode se diverzione akcije, b) nepravilan i nesiguran odnos prema h.ss.ovskim masama, c) slabo voenje sabotae, d) slaba propaganda u irokim redovima naroda, e) sektatvo je takoer zauzelo maha u nekim mjestima, te se na taj nain partijci izdvajali od masa; trae komuniste, a antifaistike mase preputaju samim sebi. 0 nedovoljan rad na formiranju N. O. F. Stoga se nalae svim mjesnim forumima, elijama i lanstvu da se strogo provode sve part, direktive, da se smjesta proue part, proglasi i odluke V. konf. K. P. J. i I. konf. K. P. H. Zatim, da se okuplja sve antifaistike elemente u J. N. O. F., da se izbaci politikanstvo a da (se) stvara borbeni front naroda na sitnim svakodnevnim zahtjevima za borbu protiv okupatora i njihovih slugu, o'nako kako je to navedeno u part, proglasima i cirkularima. 3. Zapaen je nepravilan postupak kod primanja novih lanova, provo enja konspiracije i odgoja lanstva dranju pred klasnim neprijateljem. Zato konferencija zakljuuje, da se strogo provjeri na radu svaki onaj je kandidat za Partiju, da se strogo provode konspiracije i poduava lanstvo u pravilnom dranju pred klas. neprijateljem. 4. Rad meu seoskom omladinom i enama takoer veoma je slab. Konferenc(ij)a stavlja u zadatak svom part, lanstvu da prikuplja omladinu i ene oko Partije. 5. Da bi naa Partija odgovorila svom historijskom zadatku, potrebno je istiti part. org. od raznih panikera, nadiscipliniranih elemenata, pekulanata i dezertera, te raznih oportunista. 6. Jaati partiju putem izgradnje kadrova u prosvjetnom, akcionom i org. pogledu.

Original, rukopis Sign., AIHRPH, KP4/26.

184
1941, listopad Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog Hrvatsku za mjesec listopad 1941. godine odbora Narodne pomoi za

Ime

Iz. M. i O. Pomoi

Drnje Spanci Razno Lepogl. Rezerve Odbor Puto[ava] vanja

Prenos 45.559,25 Zgb. 195.429 Brod16292

122.397 15920

17.474 26.661 4100 12.240

800

20.000 372

19.384 802

Savi
Okr. [ug] Zgb 1966 259.246.25 Izd.M. i O. 138.317 120.929.25 138.317

81.461 39.468,25 Rezerve 20.372 Ostatak 19.096.25

Izd.P.

Original, tabela, rukopis Sign. AIHRPH, RO-D. S. 1/19

185
1941, listopad Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za mjesec listopad 1941. godine

Primitak I. II. III. 4.54318.97033.481? 7 636 L. [ini] O. [pskrbni biro] H. [igijenski Zavod]

Izdaci 26.120 47.900 27.879

X mj. see XI

8000 39000

IV. V. VI. Int. [elektualci] St. [udenti] . [eljeznica] R. [esto] rz. [razno] iz. [datak] rz. ac. [onto] p. [rimitak]

56.046 16.1649.61628.5403.4295.5104.139180.429 15.000 195.429 122.397 73.032 20.000 53.032 1.800 51.232-

668 364 170 158 ? ? ?

. [olnice] R. [azno] iz. [daci]

5.900 14.598 122.397

Original, tabela , rukopis D.S. - - 1 /19 Sign. AIHRPH . RO

186
1941, listopad Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i okrunih komiteta KPH Zagreb i Krapina, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za mjesec listopad 1941. godine

Primitak Mj. Saldo

I lan. M.K. 1.768

II lan. O.K. 1.274 270 921

III tamp.

IV Pril.

V Vanr. pril.

VI N.P. Ukupno

312.243

2.242 690

X. 312.243 1.768 2.465 2.932

11.557 31.900 640 1.232 11.600 6.727 63.656

312.243 1.768 2.465 2.932 63.656

383.064

Izdatak 1. II. Mj. CKJ Stamp. [a] III. Mat. [erijal] IV. Tehn. [ika] 366 V. VI. VII. Pomo VIII. Razni izdaci 2.000 10.000 100 1.000 4.000 4.000 1.000 3.000 100 66 450 150 25.866 Saldo

Izdr. Put. [ovanja] [ravanje] 400 1.000 500 400 200 100 700 83 2.000 2.500 2.500 1.500 1.000 2.000 100

339.849

X.

366

3.383

13.600

339.849

P. [rimitak] Saldo M. K. l. [anarina] pr. [ilozi] t. [ampa] N.P. Nor. [a]4

X. 1. XII ' 1. XII 1. XII 1. XII 13.XI , I1 IV Mrtv. [ac]3 ju IV 312.243 1.768 11.557 2.242 1.330 Dao Anki2 31.900 11.000 1 2.90 kn = 31.900 640 32 R.M. 20 kn = 640 1.232 11.600 4000 1 290 = 11.600 kn 1.274 270 921 690 6.727 1.966 930 Dao Anki

13.XI pr. [ilozi] 7. XI 7. XI

IV IV IV II II II III IV

N. [ova] Gr. [adika] l. (VI. [ado])5 Gra. [ac] l. [anarina] O.K.Zgb. l. [anarina] t. [ampa] pr. [ilozi] N.P. Mrt. [vac] N.P.

5. XI

Izd. aci Brzi6 izdr. [avanje] im. [ina]7 djeca N.P. Put. [ovanja] u Gosp [pi]

X. VI 17.X V 2.000 1.000 400

Koferi i bat. [erije] Pozajmica Antonovu*

30.X

And [rija ]

VIII

2.000
5.000 5.000 1.000 2.500

Oslob. [oenje] Vinka10 Put. [ovanje] Osj. [ek] F. [rie]11 izdr. [avanje] za XI
vabi12

Brka13 Antena Put. [ovanje] Lika Put. Lika Kur. [ir] Put Sar. [ajevo] I. [vani] Gr. [ad] Bgd. taxi Drva VI. [ado] izd. [ravanje] Konsp. [irator]14 izdr. [avanje] O.K. Zgb. prase M.15 Mast M. M. prase Pu. Jo. [a]16 Pet. [ar]17 izdr. [avanje] Popr. [avak] bic. [ikla] Razno O.K.Zgb. Jur[a]18 izdr.[avanje] " popr. [avak] bic. [ikla] izm [a] Mrtv. [ac] izdr. [avanje] Omi. [adinac]19 izdr. [avanje]

1. XI 1. XI 7. XI 10.X 10.X 13.X

VI [ado]

20.X
22.X 2. XI 5.X

V VI VIII VIII IV V V V V V V VIII VI VI VIII VIII VIII VIII VI VIII VIII VI VIII VIII VI VI

10.000 100
366 500 400

200 100
700 83 1.000 2.500

2.000
4.000 4.000 1.000 3.000 1.500

100 66
1.000 450 150

2.000 100

Originai, tabele, rukopis Sign., AIHRPH, RO D.S. 1/19

Brojke se odnose na oznaene stupce tabela Anka Berus 3 Vladimir Bakari 4 Zlata egvi s Vlado Popovi 6 Pavle Gregori 7 ime Balen 8 Josip Kopini 9 Andrija Hebrang 10 Vinko Jedut 11 Grga Jankez 12 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 13 Rade Konar 14 Dragutin Saili
2
15

16 17 18 14

Isto. IstoIstoIst0-

Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi.

187
1941, studeni 2. Gornje Sredice1 Proglas Okrunog komiteta KPH Bjelovar upuen vojnicima, podoficirima, oficirima i svim vojnim obveznicima sa pozivom da se ne odazovu mobilizaciji koju organizira ustaki reim

VOJNICI, PODOFICIRI, OFICIRI I SVI OBVEZNICI! Posljednih dana pozvano je 10 godita rezervista na odsluenje vojnog roka. Nedavno su pozvani regruti da odslue itav vojni rok ,a osim toga stalno stiu pozivi tisuama mladih i starijih vojnih obveznika, da se jave na vojnu slubu. Tisue i desetci tisua ruku otima se tim pozivima selu ba u vrijeme kada su ona potrebna za jesensku sjetvu, za branje kukuruza i za dovrenje poljskih poslova, prije nastupa zime. Koji su razlozi da se danas poziva u vojsku toliki broj ljudi? Da li se Hrvatski narod nalazi danas u opasnosti uslijed napada neprijatelja iz vana ili se neprijatelj mogue ve nalazi u Hrvatskoj? ujte vojnici pravu istinu razlozima ove mobilizacije: Hrvatska se danas nalazi (isto tako kao i sve zemlje Evrope) porobljena od njemakog i talijanskog faizma. U Hrvatskoj danas vlada Pavelieva ustaka banda, koja je po nalogu Hitlera i Musolir.ija opljakala itavu zemlju i dovela je tako na rub propasti. Vas pozivaju ustake vlasti u vojsku zato da Vas otjeraju u Bosnu, Liku i Kordun, u borbu protiv vae krvne brae, protiv partizana, tih junakih boraca za slobodu, koji su ustali da s orujem zatite svoje ene, djecu i svoje domove od uasnih krvoprolia, od zvjerskih muenja, od pljake i paljenja, koje provode u tim krajevima ustaki banditi. alju vas u borbu protiv onih koji su se latili oruja zato, da istjeraju iz nae napaene zemlje faistiku tuinsku soldatesku, njemaku i talijansku. Ali vas pozivaju i zato to Hitleru treba topovsko meso za rat na istoku. Tamo se danas vodi strana krvava borba, koju je zapoeo krvavi bandit Hitler protiv Sovjetskog Saveza, protiv slobode i blagostanja, protiv jedne istinske zatitnice malih naroda. Sa strahovitim orujem i ogromnim brojem vojnika napao je Hitler muki Sovjetski Savez svjestan da zemlja socijalizma nee dopustiti porobljavanje tolikih naroda Europe po njemakom i talijanskom faizmu. Nakon 4 mjeseca krvave borbe njemaka je vojska izgubila preko 4 milijuna vojnika. Zadnja ofenziva na Moskvu koju je Hitler zapoeo prije mjesec dana pokazala je da njemaka vojska ne moe vie voditi ofenzivnu borbu protiv monog Sovjetskog Saveza. Hitleru nije dovoljna njemaka vojska. On treba novu vojsku iz okupiranih zemalja, novo topovsko meso. Vojnici, podoficiri i oficiri! Vas zovu u vojsku zato to Hitler treba
302

vojnike. Krvavi plaenik Hitlerov Paveli i njegova ustaka banda proglauju mobilizaciju u Hrvatskoj da bi vas otjerali preko Njemake na istok, u rat protiv Sovjetskog Saveza! Vojnici, podoficiri i oficiri! Zar ete dopustiti da vas otjeraju u Bosnu, Liku i Kordun, da u neasnoj bratoubilakoj borbi izginete zato, da osigurate vlast bandita Pavelia, da ometate borbu partizana za osloboenje tih krajeva od ustake bande i od tuinskih, njemakih i talijanskih trupa? Zar ete dopustiti da vas njemaki oficiri otjeraju kao stoku na istoni front da izginete u borbi protiv zemlje socijalizma, zemlje slobode, da ginete u borbi protiv svoje Slavenske brae. Zar ete dopustiti, da se sramoti ime Hrvatskog naroda podlim napadom na Sovjetski Savez, na zemlju koja danas vodi borbu za slobodu i blagostanje svih naroda Evrope? Zar ete se boriti protiv junake crvene vojske koja svojim divovskim otporom niti redove Hitlerove vojske i time spaava kulturu Evrope i itavog ovjeanstva. Zar ete vi (Hrvatska brao) pomoi krvavom Hitleru i time postati sudionicima faistikog porobljavanja itave Evrope? Ne! Hrvatski narod nee dopustiti da mu njegovi sinovi nanose takovu sramotu! Hrvatski radnik i seljak pokazat e i taj put da znade na kojoj je strani pravda i nee kaljati hrvatskog imena borbom na strani faizma, tog zakletog protivnika svake slobode. Vojnici, podoficiri i oficiri! Nedajte se zavesti laima tobonjoj slobodi hrvatskog naroda pod faizmom! Ne vjerujte ustakim plaenicima Hitlera i Musolinija, koji su prodali slobodu hrvatskog naroda! Oduprite se slono zapovjedi da idete u Bosnu ili bilo kuda u borbu. Naputajte kasarne, vraajte se svojim kuama. Vraajte se s orujem u uniformama. Vraajte se svojim selima u grupama, dajte otpor svakom ustai, svakom andaru koji bi vas htio u tom sprijeiti. Objavite svim vojnim obveznicima da se ne odazivaju vojnim pozivima, da ostanu u svojim selima i da se opru svakom pokuaju ustakih vlasti da ih otjeraju u kasarne. Oboruajte se, udarite po ustakim banditima dotucite njihovo paovanje koje je na izdisaju! IVILA SLOBODA HRVATSKOG NARODA! IVIO BRATSKI SAVEZ HRVATSKOG I SRPSKOG NARODA U BORBI PROTIV KRVAVOG FAIZMA! IVJELI JUNAKI BORCI ZA SLOBODU U BOSNI, LICI KORDUNU! DOLJE FAIZAM I NJEGOV KRVAVI PLAENIK PAVELI! IVJELA BORBA PROTIV FAIZMA POD VODSTVOM MONOG SOVJETSKOG SAVEZA! 2. XI. 1941. OKRUNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE ZA OKRUG BJELOVAR

Original, apirograf Sign., A1HRPH, KP100/4776.

1

Proglas je umnoen u tehnici OK KPH Bjelovar u Gornjim Sredicama.

188
1941, studeni, poetak Gornje Srediee1 Proglas Okrunog komiteta KPH Bjelovar hrvatskom i srpskom stanovni tvu s pozivom na otpor teroru ustakog reima

Brao seljaci! Krvavi plaenici Hitlera i Musolinija, Paveli i njegova ustaka banda doveli su radni narod takozvane Nezavisne Dr. Hrvatske u otvorenu propast. Njemaka i talijanska soldateska ispraznila je odmah po dolasku u nau zemlju sve trgovine i magazine ivenim namirnicama. - Svi gradovi, sva vea mjesta ostali su bez odjee i obue, bez sukna i koe, bez sapuna i soli. Seljak danas ne moe u gradu nabaviti dobar par cipela i dobro odjelo, ne moe kupiti ni sapuna ni avala. Sve su trgovine prazne ili prodaju za velike novce najloiju robu. Danas u gradu nema masti, maslaca, jaja nema drva. Seljaci stotine sela ve gladuju, ostale eka prije ili kasnije ista sudbina. Brao seljaci! Zato danas u naim gradovima nema kruha, nema masti? Zato vi seljaci ne moete kupiti pristojno odjelo, dobru obuu? Zato nema sapuna? U mnogim selima Podravine i Slavonije ponestaje masti! Nae selo najbolje znade koji je tome razlog. Najprije su okupatorske vojske faistike Njemake i Italije ispraznile sve magazine i sve trgovine ivenim namirnica ma, kupujui za papirnate bezvrijedne njemake marke sve to se nalo u trgovinama. Ali to je bio samo poetak. Krvolonom Hitleru trebala je hrana za njegovu vojsku, kojom je muki napao Sovjetski Savez. Plaenike vlade po njemakoj i talijanskoj vojsci okupiranih zemalja, dobile su nareenje, da sve raspoloive ivene namirnice predaju faistikoj Njemakoj, za ishranu njemake vojske. Plaenika ustaka vlada sa izdajicom Paveliem na elu poela je izdavati razne uredbe i zakone, kojima je itava narodna imovina u tzv. Nezavisnoj Dr. Hrvatskoj stavljena na raspoloenje faistikoj Njema koj. Poelo se sa popisivanjem zaliha ita, da bi se prelo na prisilni otkup ita. Slobodna prodaja zabranjena je, toboe zato, da bi se vikovima ita u bogatijim krajevima, namirili manjci ita u siromanijim (pasivnim) krajevi ma. Meutim, ito je otilo i jo uvijek odlazi iz bogatijih krajeva u Njemaku, a u siromanim krajevima Bosne, Like, Korduna, koji se nalaze pod ustakom vlau, kao i Hrv. Zagoiju vlada ve danas glad.

Po selima obilaze kao hijene razne komisije ustakih vlasti, koje popisuju zalihe ita, kukuruza, stoke, svinje, pa ak i perad. Jednom uredbom zabranjuje se prodaja svinja, drugom lovljenje svinja u nekim krajevima itd. Odreene su ograniene koliine stone hrane za ishranu stoke. ak i za ishranu peradi onda je koliina-dabome premalena-hrane. Nedavno je izdana naredba, kojom se seljacima zabranjuje slobodna prodaja stoke i daje iskljuivo pravo samo nekim od drave povlatenim ustanovama, da kupuju stoku po cijeni koju bude odredila ustaka vlada. Sve to ine ustaki plaenici zato, da bi oteli radnom narodu sela i poslijednju rezervu hrane, koja je potrebna faistikom krvoloku Hitleru za daljnje voene rata. Toj narodnoj bijedi mnogo su doprinijeli krvavi divljaki progoni pravoslavnih seljaka, sa strane ustakih bandita. Hiljade domova pravoslavnih seljaka u Bosni, Lici, Kordunu, hiljadu seljakih gospodarstava na itavom teritoriju tzv. Nezav. Dr. Hrvatske zaputeno je progonima pravoslavnih seljaka. Time je jo vie upropaeno nae narodno gospodarstvo. Radi svih tih protunarodnih mjera, koje provodi Hitlerov plaenik Paveli stoje danas sela ravne Slavonije i ostalih bogatijih krajeva pred otvorenom opasnou, da e ih kroz kratko vrijeme zadesiti ista sudbina, koja je ve zadesila Hrv. Zagorje i ostale nae pasivnije krajeve. Svuda prijeti glad. Brao seljaci! Zar da hrvatski seljak strepi pred glau zato da bi Hitlerova faistika soldateska mogla biti sita i mogla dalje napadati Sovjetski Savez, tu veliku zemlju mira i blagostanja, tu veliku zatitnicu malih naroda? Zar da hrv. seljak pomae krvavog Hitlera u napadu na zemlju Sovjeta, koja daje danas najvee rtve kulturi cijelog ovjeanstva. Brao hrvatski seljaci! Stanite na put ovoj bezdunoj pljaki, koju kod nas provodi faistiki plaenik Paveli sa svojim ustakim krvolocima po naree nju Hitlera i Musolinija! Pokaite da ste pravi potomci junakog Matije Gupca tog velikog borca za slobodu hrv. sela! Organizirajte se za borbu protiv ove pljake! Ne dopustite, da vam razni banditi silom izvode stoku iz vaih tala i da prisilno od vas kupuju proizvode vaeg truda i vae muke! Odravajte sastanke i konferencije u vaim selima, organizirajte Odbore za gospodarsku zatitu sela. Neka najpoteniji i najborbeniji seljaci ulaze u te odbore, neka preuzmu na sebe organizaciju zatite sela od svih pljakaa. Poveite se sa pravoslavnim seljacima, poveite se sa susjednim selima i zajedniki organizirajte otpor protiv pljake, koja e biti sve vea i sve silovitija. Pruajte zajedniki otpor ustakim vlastima, koje nasru na vau imovinu! Tjerajte iz vaih sela sve, koji dou popisivati vau hranu i vau stoku. Oduprite se svakome tko doe da vam silom odvede stoku. Ne dajte niti jednog zrna ita ustakim banditima, jer to ito odlazi u Njemaku i omoguuje Hitleru, da nastavi rat protiv Zemlje Sovjeta. Niti jedne krave, niti jednog vola, niti jedne svinje za faistike napadae. Protiv sile ustakih bandita suprotstavite organiziranu silu sela.

ivila borba hrvatskih i srpskih seljaka protiv zajednikog neprijatelja Hitlera i Musolinija i njihovih plaenika Pavelia i ustakih bandita. DOLJE FAIZAM! DOLJE NJEMAKA I TALIJANSKA OKUPATORSKA VOJSKA! IVIO SOVJETSKI SAVEZ! ZATITNIK SLOBODE SVIH MALIH NARODA! IVILA CRVENA ARMIJA! SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODIMA! OKRUNI KOMITET Komunistike partije Hrvatske za okrug Bjelovar Original, umnoen na apirografu Sign., AIHRPH, KP 100/4781.
1

Proglas je umnoen u tehnici OK PH Bjelovar u Gornjim Sredicama

189
1941, studeni 4. Gornje Sredice' Okrunica br. 1. Okrunog komiteta KPH Bjelovar kojom se daju direktive za rad partijsk ih organizacija na podruju okrunog komiteta

OKRUNICA BROJ 1 Okruni komitet izdavat e povremeno okrunice da bi olakao rad partijama i da bi omoguio to plodotvorniji rad partijskim jedinicama i komitetima. Ova Okrunica (broj 1) ima openiti znaaj i mora da slui svim jedinicama kao i svim opinskim odnosno kotarskim (sreskim) komitetima kao rukovodstvo u radu. Uz ovu okrunicu bit e izdano kao dodatak dva lanka zadaama i nainu rada partijskih organizacija. Ovi lanci treba isto tako da poslue svakom partijcu, partijskim jedinicama kao i partijskim komitetima kao rukovodstvo u radu. I. Unutarnja struktura (grada) partijskih jedinica i komiteta i njihov rad. 1) Svaka partijska jedinica mora imati svog biranog proelnika (sekreta ra) koji je duan svakog tjedna (nedjelje) sazvati barem jedan puta sjednicu jedinice, na kojoj moraju prisustvovati svi lanovi jedinica. 2) Proelnici jedinice moraju odrati stalnu vezu sa kotarskim komitetom

i to tako, da se proelnici jedinica svakih 10 dana barem jedanput nau sa sekretarom kotarskog komiteta. 3) Kotarski komitet duan je voditi rauna radu svih jedinica u kotaru redovito i bez zakanjenja nabavljati sav partijski i propagandni materijal, vriti stalnu kontrolu rada svih partijskih jedinica, obilaenjem tih jedinica upuivati ih u rad, pomagati rad jedinicama savjetima i ispravljanjem grijeaka, iznoenjem primjera pravilnog rada i dr. Kotarski komitet mora preko svojih lanova, a naroito preko sekretara biti u tanine upoznat sa radom svih jedinica u kotaru. Sekretar kotarskog komiteta mora lino poznavati sav partijski aktiv u kotaru. Kotarski komitet mora preko svog sekretara biti u stalnoj vezi sa okrunim komitetom, tono i brzo prenositi direktive Okrunog komiteta svim podrunim jedinicama i tono izvjetavati partijskom radu svih jedinica. Sekretar kotarskog komiteta mora sazivati svakoga tjedna barem jedan put sjednicu kotarskog komiteta, na kojoj moraju prisustvovati svi lanovi komiteta. 4) Svaka partijska jedinica (kao i svaki lan) duna je tono, savjestno i brzo sprovoditi direktive dane pismeno ili usmeno viim forumom (kotarskim, okrunim ili centralnim komitetom). Kotarski komitet kao i svaki njegov lan isto su tako duni tono i brzo sprovoditi direktive O.K.i C.K. Kotarski komitet kao i svaka jedinica treba da isto tako sprovedu svaku direktivu koja je dana letkom ili kojim drugim putem. Kada na prim, izae letak seljacima u kom se oni pozivaju, da formiraju odbore za gospodarsku zatitu sela i u oblinjim selima gdje nema partijske jedinice, odmah prei na rad meu seljacima i nastojati, da seljaci odre konferencije i da na njima biraju takove odbore. Jedinice, to proizlazi iz gornjega, ne smiju se ograniiti na rad samo u svojem selu, ve moraju da rade u svim okolinjim selima u kojima nema partijske jedinice. II. Obrazovanje kadrova, primanje novih lanova. 1) Svaka jedinica mora uz redoviti rad (vrenje akcija) posvetiti brigu teoretskoj i politikoj izgradnji svojih lanova zajednikim itanjem, diskutiranjem i prouavanjem partijske literature kao i uope marksistiko-lenjinistike literature. Ne smije biti jedinice u kojoj lanovi ne proue zajedniki kratki kurs historije boljevike partije. 2) Partijska jedinica mora svim svojima lanovima davati razne zadatke (politike i druge akcije, organiziranje konferencija na selu, organiziranje ena, omladine i dr.) 3) Kotarski komitet duan je voditi toan nadzor nad akcijama podru nih partijskih jedinica, nad njihovim radom na marksistikom obrazovanju i prema uspjehu pojedinaca predlagati pojedince za specijalne zadae. 4) Svaki lan Partije kao svaka part, jedinica i svaki part, komitet duni su voditi stalnu brigu tom da se broj lanova Partije povea privlaenjem

novih lanova. Da bi u Partiju uli najborbeniji, napoteniji i najodvaniji, potrebno je provoditi tonu i stalnu kontrolu nad radom onih koje se privlai u Partiju. Da bi se takva kontrola povezala sa partijskim uzgojem, potrebno je da se svi kandidati za partijsko lanstvo grupiraju u jednoj kandidatskoj jedinici (3 do 5 lanova) da se tjedno barem jedanputa sastaju i da vre sve partijske poslove osim najodgovornijih (vrenje akcija, prouavanje partijske literature, teoretsku izgradnju i dr.). Kandidatska jedinica bira kao i partijska jedinica svoga proelnika, koji saziva jedinicu na tjedne sastanke. Da bi se rad kandidatske jedinice odvijao to pravilnije, partijska jedinica upuuje u tu jedinicu svog jednog lana, koji prisustvuje svim sastancima dotine kandidat ske jedinice, upuuje partijske kandidate na akcije, zajedniki s njima prouava partijski materijal i drugu marksistiku literaturu. 5) Primanje kandidata u lanove Partije mora da se vri nakon tonog provjeravanja aktivnosti dotinog kandidata, njegove politike obrazovanosti i predanosti pokretu. Kotarski komitet mora voditi savjestan nadzor nad primanjem novih lanova. III. materijalu, obraivanju materijala i uvanju 1) Svaka jedinica duna je zajedniki proitati sav partijski materijal, prodiskutirati ga i odmah poeti provoditi direktive u koliko su takove dane u materijalu. Partijski materijal smije itati samo lan kandidatske partije. 2) Propagandni materijal (Vjesnik, Bilteni, letci i dr.) treba da proita svaki lan. Svaki letak treba isto zajedniki proitati i prodiskutirati na sjednici jedinice. U koliko je letak direktivan (ako se njime trai provoenje neke akcije) treba jedinica brzo stvoriti zakljuak kako e sprovesti akciju na koju partijce poziva dotinim letkom. 3) Partijski materijal kao i svaki drugi propagandni materijal treba da sekretar komiteta, odnosno proelnik jedinice uva na sigurnom mjestu, u jednom primjerku. On odgovara za taj materijal i kod potrebe ili na zahtjev pojedinog lana duan je da ga stavi na raspoloenje lanu jedinice. IV. narodnoj pomoi 1) Svaki lan Partije duan je dati pored partijske lanarine i prilog u novcu za rtve reakcije (Narodna pomo). Partijska jedinica mora da na svom podruju (selo, mjesto, opina) organizira itavu mreu odbora narodne pomoi. Princip je da svako selo i svako mjesto ima svoj odbor narodne pomoi koji sakuplja priloge za narodnu pomo od simpatizera i ostalih nepartijaca. Odbor nar. pomoi mora daje uglavnom sastavljen od nepartijaca, budui da Narodna pomo nije partijska organizacija. Svaka jedinica treba da se potara da u takav odbor ue jedan lan partijske jedinice, koji e vriti kontrolu nad radom odbora. Odbor narodne pomoi treba da bira svoga sekretara i blagajnika, koji vodi blagajnu. Ako u opini ima vie odbora narodne pomoi u raznim selima, onda sekretari svih seoskih odbora narodne pomoi ine

opinski odbor narodne pomoi, koji preko svojih sekretara sainjava kotarski odbor narodne pomoi. U kotarski odbor narodne pomoi mora da ue jedan lan kotarskog komiteta partije. Sekretar kotarskog odbora narodne pomoi mora biti u stalnoj vezi sa sekretarom Okrunog odbora narodne pomoi. Svakog mjeseca moraju kotarski odbori narodne pomoi predati sakupljen novac okrunom odboru. Osim novca odbori narodne pomoi mogu sakuplja ti hranu, odijelo, obuu, ve, vunu i druge namirnice i predavati ih Okrunom odboru ili dogovoreno sa Okrunim odborom narodne pomoi slati te predmete paketima u koncentracione logore i na ostala mjesta gdje se nalaze zatoeni politiki borci i ostale rtve reakcije. Narodna pomo mora biti tako organizirana da sav rad na prikupljanju novanih i drugih priloga i uope sve poslove vre nepartijci a Partija da vri samo nadzor nad radom Odbora narodne pomoi preko pojedinih lanova partije, koji se nalaze u odborima narodne pomoi. 4. XI. 1941. OKRUNI KOMITET K. P.H. za okrug Bjelovar

Original, umnoen na apirografu Sign., AIHRPH. KP100/4777

' Okrunica je umnoena u tehnici OK KPH Bjelovar u Gornjim Sredicama.

/ 1 studeni 6. 1941, Zagreb

rt a

190

Izvod iz presude Pokretnog prijekog suda dostavljene Kotarskoj oblasti Samobor osudi grupe komunista iz Samobora

P.p.s. 263/1941. U IME NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE Pokretni prijeki sud sada u Zagrebu u vijeu sastavljenom od Dra. Ivana Vidnjevia kao predsjednika viea, te sudaca Ljudevita Kovia i Kreimira uklje kao lanova vijea, uz sudjelovanje Emilije Gjurekovi, perovodje na optubu podignutu po dr. tuitelju kod P.p.s. protiv Alojza uflaja i dr. zbog kazn. ina iz 0a 98.t.2.k.z. u sticaju s kazn. inom iz 0a 2. zak. odredbe. P.p.s. od 24.6. 1941. nakon po predsjedniku vijea odreene i u prisutnosti dr. tuitelja kod P. p. s. Vladimira Vrankovia, optuenih Alojza uflaja, Dragutina Horvata, Ivana Huste, Stjepana Mihalinca, Josipa Cvetkovia, Zvonimira Mahovia, Zvonimira Erbenika, Aleksandra Staniia i

Vladimira Staniia 1 , te njihovih branitelja i to Dr. Jelisave Bai za optuene Alojza uflaja i Josipa Cvetkovia, Dra. Ivana Itvanovia za optuene Dragutina Horvata i Ivana Hustu, Dra. Antuna Primorca za optuene Stjepana Mihalinca, Zvonimira Mahovia, Dr. Antuna Jankovia za optuene Zvonimira Erbenika i Aleksandra Staniia i branitelja Milana Grospia za optuenog Vladimira Staniia. dana 6. studenog 1941. odrane javne usmene i glavne rasprave nakon konanog prijedloga dr. tuitelja da se optueni sude po optubi i konanog prijedloga branitelja da se optueni od iste oslobode, donio je sliedeu Optueni: OSUDU

1. ALOJZ UFLAJ, sin Alojza i Milke roene Toni, rkt. vjere rodom nadlenou i nastanom u Samoboru, kotar isti, roen 22.9.1913. pripadnik N. D. H. hrvatskog materinjega jezika, krojaki pomonik, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru Sudbenoga stola u Zagrebu. 2. DRAGUTIN HO RVAT, sin Ivana i Barbare, roene Koleti, rodom i nadlenou i nastanom u Samoboru, kotar isti, rkt. vjere, roen 4.1 1922. pripadnik N. D. H. hrvatskog materinjega jezika, ak, 7 razreda gimnazije, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru kod Sudbenoga stola u Zagrebu. 3. IVAN HUSTA, SIN Petra i pok. Antonije ro. Planini, rkt. vjere rodom i ivi u Samoboru, roen 23. II 1922. pripadnik N. D. H. hrvatskog materinjega jezika, kroja, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru kod Sudbenoga stola u Zagrebu. 4. STJEPAN MIHALINEC, sin Mije i Roze roene Jazbinski, rkt. vjere, rodom nadlenou i nastanom u Samoboru, roen 11.9.1920. pripadnik N. D. H. hrvatskog materinjega jezika, kroja, neoenjen, pismen, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru kod Sudbenoga stola u Zagrebu. 4. JOSIP CVJETKOVI, sin Alojza i pok. Mile roene Grabner, rkt. vjere, rodom i nadlenou u Petrinji, ivi u Samoboru, roen 18.4. 1920. pripadnik N. D. H. hrvatskog materinjega jezika, krojaki pomonik, neoenjen, pismen, vojsku nije sluio, bez imovine, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru Sudbenoga stola u Zagrebu. 6. ZVONIMIR MAHOVI, sin Antuna i Marije roene Mileti, rkt. vjere, rodom i nadlenou u Samoboru, prebivalitem u Samoboru, roen 10.1. 1922. pripadnik N.D. H. hrvatskog materinjega jezika, staklarski po monik, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno neka njavan, sada u pritvoru Sudbenoga stola u Zagrebu. 7. ZVONIMIR ERBENIK, sin pok. Zvonka i Drage roene Kutej, rkt. vjere, rodom i nadlenou iz Zagreba, prebivalitem u Samoboru, roen

16.11. 1924. ak srednje kole, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom, pripadnik N.D. H. hrvat skog materinjega jezika, sada u pritvoru Sudbenoga stola u Zagrebu. 8. ALEKSANDAR STANII, sin Petra i Anastazije, roene Stanii, grkokatolik, rodom iz Strmca, kotar Samobor, tamo i nastanjen, roen 29. VIII 1922., neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan, sada u pritvoru Sudbenoga stola u Zagrebu. K R I V I SU. i to da su iza 10. travnja 1941. u Samoboru, 1. Alojza uflaj, da je prisustvovao, komunistikim sastancima sa ostalima suoptuenicima, osim Vladimira Staniia, donosio na sastanak komunistike letke u kojima se uglavnom poziva na sabotau i neposluh i pobunu u vojsci, donio na sastanak govor Staljina, dao jedan komunistiki letak tree i peto optuenome, dakle da je sam pripadao drutvu koje ide za tim da nasilno prigrabi dravnu vlast, te rui samostalnost N. D. H. kao i njeno politiko i drutveno ureenje, te je vrio promibu komunizma s ime je poinio zloin u smislu (/) 98. t. 2. k. z. u sticanju sa kaznenim inom u smislu SI. t. 2. zakonske odredbe primjeni zakon, odredbe Prijekom i P. p.s. od. 5. 7. 1941. 2. Dragutin Horvat. daje organizirao komunistike sastanke sa ostalim optuenima, osim optuenoga Vladimira Staniia, drao im komunistike govore, daje naa drava faistika da e doi 20.000, ruskih padobranaca, dakle, pripada sam komunistikom drutvu te isto potpomogao pa daje time poinio zloin u smislu 0 98. t. 2. k.z. 3. Ivan Husta, a. da je neustanovljenoga dana poetkom kolovoza 1941. primio od Aleksandra Staniia i Alojza uflaja po jedan komunistiki letak, koji je sadravao poziv na sabotau i pobunu u vojsci, kao i prisustvovao komunisti kim sastancima to je propustio prijaviti vlastima, ime je poinio kazn. in, 0 2. t. 3. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. b. nadalje posjedovao voj. puku bez kundaka, nabijenu sa 7 metaka bez dozvole vlasti. ime je poinio kaz. in u smislu 0 2. to. 2. zak. odredbe P. p.s. od 24.6. 1941. 4. Stjepan Mihalinec, da je neustanovljenoga dana mjeseca kolovoza 1941. godine primio od Josipa Cvetkovia komunistiki letak ispisan na stroju, koji je sadravao komunistiku promibu onamo, da se odmah otpone sa sabotaom i da se nastoji nagovoriti vojnike da ne idu u vojsku te da uskrate poslunost svojim astnicima, te prisustvovao komunistikim sastancima, dakle posjedovao komunistiki letak iza 5 7. 1941. te propustio prijaviti vlastima poznati mu rad komunista, ostalih optuenih. ime je poinio kaz. in u smislu 0 2. t. 3. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. u sticaju u kazn. inom u smislu 01. t. 3.zak. odredbe promjeni zak. odredbe prijekom i P. p. s. od 5. 7. 1941.

5. Josip Cvetkovi, da je prisustvovao komunistikim sastancima koje sazivao drugo optueni Dragutin Horvat, znao za komunistiki rad ostalih' optuenih osim Vladimira Staniia, a nije to prijavio vlastima, dakle potpomagao komunizam, kao i propustio prijaviti vlastima komu nistiki rad ostalih optuenih, ime je potpomagao komunizam, pa da je time poinio kaz. in u smislu 0 98. t. 2. k. z. u sticaju sa 0-om 2.t.3. zakonske odredbe p.p.s. od 24. 6. 1941. 6., 7., 8. optueni Zvonimir Mahovi, Zvonko Erbenik i Aleksandar Stanii, da su prisustvovali sastanku sa ostalim optuenima i mogli sumnjati za njihov komunistiki rad, a nisu to prijavili vlastima, dakle da su mogli sumnjati da ti optueni poinjaju kazn. ine u smislu 0 98. k. z. a nisu to prijavili vlastima, ime su poinili kanjivi in po 0 2. t. 3. zak. odredbe o. P.p.s. od 24.6. 1941. pa su stoga osueni po 0 2. zadnja stavka kaz. odredbe P. p. s. od 24.6. 1941. na kaznu SMRTI STRIJELJANJEM, 1 koja se kazna ima izvriti 3(-tri) sata raunajui od proglaenja osude. Po 0 46. k.z. podjedno se nad optuenima izrie trajan gubitak asnih prava. Po 0 9.Z. P.p.s. osudu imaju izvriti orunici. Po 0 310. k. p. trokove kaznenog postupka ima platiti optueni, ali se trokovi po 0 3131. k. p. proglauju nenaplativima, dok trokove izvrenja kazne po 0 314 k.p. snosi drava. Nasuprot tome se temeljem propisa 0 -a 280. k. p. oslobaa od optube (Vladimir Stanii) 24. 11. 1923. grkokatolik rodom i nastanom u Strmcu, kotar Samobor, nadlean u Samoboru, kotar isti, ak srednje kole, pripadnik N. D. H. hrvatskog materinjeg jezika, neoenjen, pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru Sudbenoga stola u Zagrebu, da bi prisustvovao komunistikim sastancima sa ostalim optuenima i znao za njihov komunistiki rad, a nije to prijavio vlastima, dakle da bi znao da ti optueni poinjaju kanjive ine u smislu 0 98. k. z. a nije to prijavio vlastima, pa da je time poinio kazneni in po 0 2. t. 3. odredbe P.p.s. kanjive po 0 2. zadnji stavak zak. odredbe P. p. s. od 24.6. 1941........

Original, strojopis Sign., AH, KOS Prs. broj 492 i Prs. broj 528/1941.
1 Kazna smrti nije izvrena poto su isti pomilovani i osueni na vremenske kazne i to: Ivan Husta i Alojz uflaj na 10, Zvonko Erbenik i Zvonimir Mahovi na 2 i Josip Cvetkovi. Stjepan Mihalinec i Aleksa Stanii na 1 godinu teke tamnice, dok je Vladimir Stanii. puten na slobodu. Svi du pripadali Samoborskoj antifaistikoj grupi na elu koje se nalazio Drago Horvat.

191
1941, studeni 7. Uice Proglas Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije narodima Jugoslavije u povodu 24. godinjice oktobarske revolucije

NARODIMA JUGOSLAVIJE! RADNICI, SELJACI I GRAANI! Sedmog novembra ove godine navrava se 24. godinjica velike ruske proleterske revolucije, koja je na prostoru jedne estine Zemljine kugle oslobodila stomilionske mase radnog svijeta sela i grada ispod caristikog apsolutistikog jarma. Prije pune 24 godine ustalo je pod vodstvom herojske Boljevike partije sve to je bilo napredno, sve to je osjealo caristiki jaram mraka, bijede, socijalne nepravde i nacionalnoga ugnjetavanja, ustalo je da srui i omrznuti carizam. koji je sa svojim srednjevjekovnim mranjatvom stalno ugroavao cijelu Evropu. U toj dinovskoj borbi svjetlosti sa mrakom pobijedile su napredne snage naroda, pobijedile su napaene radne mase i raskinule okove koji su stezali narode caristike Rusije, unitivi tako ognjite inicijatora mnogih ratova, unitivi neprijatelja malih naroda. Na razvalinama starog preivjelog svijeta te iste mase koje su sruile stari digle su pod vodstvom genijalnih voa Lenjina i Staljina novu dinovsku zgradu kulture i napretka. Dvadeset etiri godine, samoportvovanjem i nadovjeanskim naporima, narodi velike bratske zajednice SSSR-a gradili su socijalizam, gradili su novu zemlju sree i blagostanja, stvorili su uslove za do sada nevien tempo razvitka nauke i ljudskog napretka, stvorili su velike kulturne tekovine na korist ovjeanstva. Narodi Jugoslavije! Radnici, seljaci i graani! U poaru, ovog najstranijeg rata koji pamti ljudska istorija, kada povampireni njemaki faistiki osvaja napree sve svoje sile da podjarmi itav svijet, da ga obavije mrakom i srednjovjekovnim ropskim okovima, SSSR se nalazi na elu svih progresivnih snaga svijeta, koji je ugroen od faistikih osvajaa. Omrznuti krvavi njemaki faistiki osvaja, koji je porobio i zavio u crno milione porodica, koji fiziki istrebljuje itave narode, napao je zvjerski podmuklo i na Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika. Napao je na SSSR da bi unitio tekovine velike proleterske revolucije, napao je na SSSR sa ciljem da podjarmi njegove slobodne i sretne narode, da uniti socijalizam i da ponovo uspostavi ropstvo i mrak. Narodi Sovjetskog Saveza slave 24. godinjicu velike oktobarske proleter

ske revolucije u jeku najkrvavijeg rata, u jeku borbe na ivot i smrt za odbranu svoje socijalistike otadbine, svoje slobode, sree i blagostanja. Sve svoje snage, sve svoje tekovine, steene tekim naporima u krvi i znoju. Sovjetski Savez je stavio u slubu ne samo odbrane svoje (zemlje) ve i odbrane itavog ugroenog ovjeanstva. I opet narodi velikog Sovjetskog Saveza prinose najvee rtve za dobro ovjeanstva. Sovjetski narodi daju ono to im je nadragocjenije, daju krv svoje sretne omladine, svojih sinova i keri, u borbi protiv divljih hitlerovskih faistikih hordi. Milioni sinova i keri ove velike zemlje itav Sovjetski narod, na frontu i u pozadini, sa do sada nevienim herojstvom prinosi ogromne rtve za spas ovjeanstva od faistike nemani. U toj dinovskoj borbi simpatije itavog progresivnog svijeta su na strani herojskog sovjetskog naroda. Oi napaenih i podjarmljenih naroda Evrope uprte su pune nade u Sovjetski Savez, u herojsku Crvenu armiju koja zadaje strahovite udarce Hitlerovim faistikim hordama i sprema im postepenu, ali sigurnu smrt, sprema grob faistikoj nemani koja ugroava svijet. Dvije velike sile svijeta, Engleska i Amerika, pomau ovu dinovsku borbu Sovjetskog Saveza protiv faistikih osvajaa. One su se udruile sa Sovjetskim Savezom da spasu ovjeanstvo od faistike hitlerovske kuge. Narodi Jugoslavije! Radnici, seljaci i graani! Uoi godinjice ovog velikog istorijskog dana, kada naa velika slovenska braa Rusi i svi narodi Sovjetskog Saveza, zbijeni kao granitna stijena oko svoje herojske Partije boljevika-SKP(b) i svoga genijalnog voe Staljina, umjesto da mirno proslave taj svoj veliki praznik, moraju da vode strahovitu borbu za ivot i smrt za odbranu svoje sretne domovine i itavog ovjeanstva, mi vam se obraamo s pozivom da i vi ujedinite sve svoje snage za spas svoje otadbine od faistikih zvijeri koje su porobile nau zemlju. Narodi Jugoslavije su bili pobijeeni zbog izdaje koju su sistematski pripremali petokolonai, zbog toga to su bili razjedinjeni i meusobno zavaeni. Podmukli i podli faistiki osvaja postigao je svoj cilj da nas prvo meusobno zavadi i onda porobi. Ali ta faistika neman ne miruje, ona vas i dalje gura u bratoubilaki rat. Ona se ne zaustavlja na tome to vasje porobila i opljakala, no, faistiki okupator hoe potpuno da vas istrijebi, i to vaim sopstvenim rukama. Va krvni i zakleti neprijatelj naao je izdajice i delate u vaoj sopstvenoj sredini, naao je Pavelia, Nedia, Ljotia i Peance, koji zajedno sa velikim faistikim banditima potocima prolijevaju nevinu narodnu krv. Strahovite su patnje naroda Jugoslavije: u plamenu nestaju naa mirna sela i gradovi a na krvnikim vjealima ljuljaju se mrtva tijela radnika, seljaka, inteligencije i nae omladine. Ginu djeca, ene i starci pod noem delata i kurumima tuinskih domaih izroda. Braa po krvi Srbi, Hrvati, Slovenci i drugi, ujedinite se svi u borbi protiv naeg najveeg neprijatelja, omrznutog faistikog okupatora. Pruite

bratske ruke i ustanite u oslobodilaku borbu za svoj opstanak! Ve etvrti mjesec plamti krvava borba protiv okupatora, koju vode nai herojski partizani i jedan dio rodoljubivih etnika. Osloboen je veliki dio Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Narodna vojska partizana svakim je danom sve vea, ali na ustanak treba da se digne sav narod. Svi treba da se stave u slubu svete oslobodilake borbe. Ugledajmo se na nau herojsku slovensku brau, na narode Sovjetskog Saveza! Srpski narode! Ti koji najvie strada od krvnike ruke okupatora i domaih izroda, ustani kao jedan u borbu za svoj opstanak! Ne daj se zavoditi od Nedievih i Ljotievih izroda na bratoubilaku borbu. Zar ne vidi da neprijatelj hoe da te istrijebi, da te fiziki uniti i zatre. Poi u boj po primjeru tvojih herojskih predaka! U boj po primjeru tvoje velike ruske brae! Hrvatski narode! Ti si ne samo porobljen ve i osramoen pred itavim svijetom zbog krvavog izroda Pavelia zbog njegove ustako-teroristike vladavine, zbog bratske krvi koju su potocima prolili ovi izrodi. Ti nisi kriv. hrvatski narode, za zloine ovih izroda, ali ti mora ustati da s orujem u ruci obrauna sa tim odvratim slugama njemakih i talijanskih okupatora, koji su osramotili tvoje ime. Zar ne vidi, hrvatski narode, da se srpski narod ve digao u borbu za ivot i smrt protiv omrznutih okupatora, zar ne vidi da izrod Paveli po nalogu okupatora alje tvoje sinove u borbu protiv srpskog naroda, koji se bori za svoju slobodu i opstanak. Prui bratsku ruku srpskom narodu i stupi zajedno sa njim u borbu protiv zajednikog neprijatelja! Slovenski narode! Ti koji si najvie izloen svirepim progonima i istrebljenju, ti koga su meu sobom rasparala tri osvajaka razbojnika, zbij jo vre svoje redove u sadanjoj tekoj oslobodilakoj borbi za svoj opstanak! Ti si se, slovenaki narode, ujedinio na teritoriju Jugoslavije, ali sada mora da ujedini sve svoje rastrgane snage. Slovenci iz Jugoslavije, iz Primorske, iz Koruke, svi vi koji ste porobljeni, ujedinite svoje snage ujedan jedinstveni front slovenakog naroda, u borbi protiv vaih mrskih neprijatelja, koji su raspaali i porobili nau zemlju. Sada je doao as za vae konano osloboenje i ujedinjenje, doao je as da zajedno sa ostalim narodima Jugoslavije istjerate mrske okupatore iz itave svoje domovine. Crnogorski narode! Ti si se prvi podigao na oruani ustanak, kada te je pozvala Komunistika partija Jugoslavije. Ni kaznena ekspedicija faistikih leinara, ni popaljena sela, ni nevine rtve koje su pale od ubilake okupatorske ruke nisu mogli slomiti tvoj borbeni duh, tvoju vrstu rijeenost da se i dalje bori protiv mrskog okupatora do svog konanog osloboenja. Istraj, crnogorski narode, u toj tekoj borbi zajedno sa drugim narodima Jugoslavije.

Makedonski narode! Mrski okupatori nisu ti donijeli osloboenje, kao to su ti obeali, ve bespravlje i ropstvo, kao i svim narodima Jugoslavije. Okupatori te obmanjuju i lau, kako bi te odvojili od opte oslobodilake borbe svih naroda Jugoslavije. Glavni neprijatelj slobode i nezavisnosti svih malih naroda jesu njemaki faistiki osvaja i njegovi saveznici Musolini i drugi. Sada je vrijeme, da se i ti, makedonski narode, digne na ustanak protiv tog najveeg neprijatelja nacionalne nezavisnosti, protiv neprijatelja itavog ovjeanstva. Sovjetski narod vodi dinovsku borbu protiv tog zakletog neprijatelja. Udruio se itav napredni svijet, udruile su se Engleska i Amerika sa SSSRom, da zajedniki unite neprijatelja ovjeanstva faizam. Moe li ti, makedonski narode, ostati po strani te borbe? Ne moe i ne smije? Tebi je mjesto u redovima oni koji danas vode borbu protiv faistikog osvajaa. U toj zajednikoj borbi protiv zajednikog neprijatelja ti e ostvariti svoj vjekovni san izvojevae svoju nacionalnu slobodu i ravnopravnost. Tebe su 20 godina ugnjetavali i sada kada je vrijeme da se zajedniki bori sa ostalim narodima Jugoslavije i Bugarske, tebi se silom okupatorskog oruja namee novi ugnjeta. Ti si posluio samo kao moneta za potkusurivanje velikim faistikim osvajakim banditima. Trgni se, makedonski narode, stupi u zajednike redove sa ostalim narodima Jugoslavije, koji su ustali na oruani ustanak u obranu svog opstanka i nezavisnosti! Brao Muslimani Jugoslavije! Na zajedniki neprijatelj, krvavi okupator prevario vas je i upotrijebio kao svoje oruje protiv naroda Jugoslavije, a u prvom redu protiv junakog srpskog naroda, sa kojim su vas uvijek protivnarodni reimi htjeli da zavade. Znajte da faizam i vama sprema smrt i istrebljenje. Trgnite se. Muslimani, odbacite od sebe sluge neprijatelja i ostvarite bratski borbeni savez sa srpskim i ostalim narodima Jugoslavije, u borbi za slobodu i nezavisnost, u borbi za zajedniku i vau bolju budunost. Narodi Jugoslavije! Radnici, seljaci i graani! Ustanite jo odlunije u sveti oslobodilaki rat protiv mrskog tuinskog jarma! irite bespotedni partizanski rat protiv okupatora i njegovih domaih slugu, narodnih izdajnika i izroda. Stupajte u hiljadama i hiljadama u redove slavom ovenanih narodnooslobodilakih odreda! Drugovi partizani! Vi ste svojom junakom borbom ve osvjetlali, pred licem itavog kulturnog ovjeanstva, ime svojih naroda. Nastavite jo odlunije zapoetu borbu. Ne dajte neprijatelju ni asa mira ni poinka, sve do njegovog unitenja, do konanog osloboenja vaih naroda. Borite se zajedno sa svojom braom, slavnim ruskim partizanima, do konane pobjede nae pravedne stvari!

Radnici i radnice Jugoslavije! Navrio se 24. jubilarni dan velike oktobarske proleterske revolucije, koji ste i vi uvijek, i pod najteim uslovima, slavili. Danas, umjesto radosnih povorki i manifestacija mirnih graditelja socijalizma, ulicama Moskve, Lenjigrada i drugih sovjetskih gradova stupaju stisnutih pesnica, mrka i ozbiljna lica radnici i radnice, seljaci i sovjetska inteligencija, vrsto rijeeni da unite faistiku osvajaku neman, koja se usudila da izvri svoj razbojniki napad na miran i sretan ivot sovjetskog naroda. Sovjetski radnici i radnice daju ponovo teke i krvave rtve u borbi protiv najljueg neprijatelja radnike klase faizma. Radnici i radnice Jugoslavije, u dananjoj oslobodilakoj borbi naih naroda vi morate zauzeti prvo mjesto u prvim borbenim redovima, jer ete time najbolje izvriti svoju dunost prema svome narodu i prema narodima Sovjetskog Saveza. Komunistika partija Jugoslavije poziva vas u borbu protiv okupatora i protiv njihovih domaih slugu. Sabotirajte svaki rad u proizvodnji za neprijatelja, unitavajte najpotrebnije maine za proizvodnju, eljezniki saobraaj, magacine, koji slue neprijatelju. Unitavajte sve - sve to slui neprijatelju, jer to je vaa dunost. Na dan 24. godinjice Oktobra dajte zavjet nepomirljivoj borbi protiv faizma. Stupajte u partizanske redove, u borbu za vau bolju budunost i slobodu svih naroda Jugoslavije! Omladino Jugoslavije! Ti koja si dala tako velike rtve u borbi za slobodu svog naroda, ti koja si prva stupila u partizanske redove, digni jo vie zastavu Saveza komunistike omladine Jugoslavije! Okupi se omladino Jugoslavije, pod ovu zastavu. Stvaraj nesalomljivi front mlade generacije u borbi protiv okupatora: stvaraj savez mlade generacije Jugoslavije. Radi uporno i neumorno da mlada generacija sva bude u redovima onih koji vode narodnooslobodilaku borbu. Budi dostojna herojske omladine Sovjetskog Saveza, koja svojom krvlju pie najslavnije stranice ljudske istorije. Na dan velike oktobarske revolucije poloi zavjet da e i dalje biti nepomirljiv borac protiv faizma, da e dati sve od sebe da se uniti najvei krvnik mlade generacije osvajaki faizam. Komunisti Jugoslavije! Centralni komitet Komunistike partije Jugoslavije poziva vas da oduite svoj dug pred narodom. Poziva vas da istrajete do posljednjeg dana u svetoj oslobodilakoj borbi. Poziva vas da radite uporno, neumorno kako to dolikuje avangardi radnike klase, da radite u narodnim masama, da stalno jaate vae borbene redove, da budete neustraivi u borbi, da svojom disciplinom i portvovanjem dajete primjer drugima. Ugledajte se na herojsku Boljeviku partiju SKP(b). Budite istinski na elu narodnooslobodilake borbe, time to ete biti na najteim mjestima. Drugovi komunisti Jugoslavije, podignite vie zastavu Marksa, Engelsa. Lenjina, Staljina! Poloite na dan velike oktobarske revolucije svoj zavjet da

ete asno nositi tu zastavu, kroz ovu teku i krvavu borbu do unitenja najveeg neprijatelja ovjeanstva faizma. ivjela 24. godinjica velike oktobarske socijalistike revolucije u SSSR! ivio SSSR, graditelj socijalizma, luonoa napretka i kulture, zemlja blagostanja i bratstva meu ljudima i narodima! ivjela Svesavezna komunistika partija (boljevika), velika tvorevina Lenjina i Staljina, voa i organizator prolih i buduih pobjeda sovjetskog naroda! ivjela nepobjediva radniko-seljaka Crvena armija zatitnik potlaenih naroda nad faistikim ugnjetaima! Da ivi svjetski front oslobodoljubivih naroda i itavog naprednog ovjeanstva protiv faistikih varvara! ivjelo jedinstvo i bratstvo slovenskih naroda u borbi protiv faistikih neprijatelja slovenstva! Da ivi nepobjedivi oslobodilaki front svih patriotskih naroda Jugosla vije protiv faistikih okupatora! Da ive nai junaki partizani, oslobodioci naroda! ivjela Komunistika partija Jugoslavije! ivjela Komunistika internacionala! ivio Staljin, voa naroda SSSR-a, veliki uitelj i voa potlaenih naroda i izrabljivanih masa itavog svijeta! Naprijed na front protiv faistikih okupatora, za slobodu i bolju budunost naroda. 7. novembar 1941. Centralni komitet Komunistike partije Jugoslavije

Original, umnoen getetnerom Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/75 Josip Broz Tito, Sahrana djela, knj. 7, str. 175 181.

192
1941, studeni 7. Varadin Izvjetaj orunike postaje Varadin Kotarskoj oblasti Varadin pisanju komunistikih parola i znakova u selima Vidovcu, Nedeljaneu, Majerju i Srainecu Nezavisna Drava Hrvatska Orunika postaja Varadin Broj 2649/1941. Varadin, dne 7. studena 1941. Predmet: Pisanje komunistikih napisa i znakova.

Kotarskoj oblasti Varadin U noi od 5. na 6. studena 1941. god. u selu Vidovcu, Nedeljancu, opine Vidovec, i u selu Majerje i Srainec, opine Petrijanec, kotara Varadin, ispisani su bili razni napisi i znakovi komunistike sadrine. U selu Vidovcu na upnoj crkvi (po zidu) napisato je bilo Dolje krvnik Paveli Budi svjestan narode, nedajmo rekvirirati, krv za krv, ivjela Sovjetska Rusija Dolje Ustaka vojska Dolje Faizam! Smrt vaa. Kod svih napisa bila je narisana i mrtvaka glava, srp sa ekiem, zvjezdom i slovima S.S.S.R. Ovi napisi i znakovi bili su iste noi napisani odnosno narisani i na zgradi vatrogasnog doma u selu Nedeljancu, na gostioni Stani Marka, Brezovec Stjepana kao i na kapelici u istom selu. Slini znakovi su bili nacrtani u selu Sraincu na kolskoj zgradi te po raznim privatnim kuama u Sraincu i Majerju, koji napisi i znakovi zapaeni su i u gradu Varadinu. Svi ovi napisi pisani, odnosno i crtani su bili sa crvenom kredom u svim selima sa razlikom, kako se je ustanovilo, da je napise u selu Vidovcu i Nedeljancu pisalo jedno lice a u ostalim selima drugo, koji napisi i ako je to raeno u noi a osobito znaci su bili dobro izraeni iz ega se zakljuuje, daje to raeno od vjetih lica, koji su ove noi iskoristili priliku t.j. tamnu no sa kiom koja je padala. Voenom dosadanjom istragom od strane potpisatog i ostalih orunika ove postaje, se nije moglo pronai izvrioce ovog djela, koji su se mogli posluiti koturima. Postoji temeljita sumnja, da je ovo izvreno od strane radnika zaposlenih u raznim tvornicama u Varadinu u kojem smjeru vodi se daljnja istraga u sporazumu sa organima gradskog redarstva u Varadinu. Preduzete su sve mjere, kako bi se ovim licima dolo u trag, odnosno iste pronalo. Prednje izvjee dostavlja se s molbom na mjerodavnost. Z. zapovjednika postaje Plesniar v.r. Kotarska oblast u Varadinu. Broj 19468/1941. Varadin, dne 8. XI. 1941.

Ministarstvu unutarnjih poslova Zagreb Predlae se u prepisu izvjee orunike postaje u Varadinu znanja radi. Za dom spremni! Kotarski predstojnik: Haramini 1 v. r. M.P.

Da je ovaj prijepis suglasan svome originalu tvrdi Kotarski predstojnik: Haramini M. P.

Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 246.

1

Ivo

193
1941, studeni 8. Peuh Iz slubene obavijesti Maarskog kraljevskog tuilatva upuene Savjetu petorice kraljevskog suda u Peuhu voenju istrage protiv komunista i njihovih simpatizera u Meimurju

Optunica pe(uhs)kog kraljevskog tuiotva protiv komunista i simpatizera od 8. studenog 1941. god. 14.957/1941 broj v.p. Od peuhskog kraljevskog tuiotva ' 3108 Peuh Od dana 14. srpnja 1941. godine u pritvoru se nalaze: I. Hajdarevi Stjepan, 1 star 28 godina, roen u Sv. Jeleni, stanuje akovcu, rk, oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, II. Zorman Stanko, star 28 godina, roen u Zagrebu, stanuje akovcu, rk., neoenjen, zanimanjem slastiarski pomonik, III. Kostlicz Josip, star 20 godina, roen u akovcu, stanuje akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem strojobravarski pomonik, IV. Hidvegi Franjo, star 29 godina, roen u akovcu, stanuje akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem elektroininjer, V. Fischer Stjepan, star 23 godina, roen u Varadinu, stanuje akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem tekstilni struni radnik, VI. dr. Kova Pavao, star 33 godina, roen u akovcu, stanuje akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem advokat, u u u u u u

Predsjedniku Savjeta petorice kraljevskog suda

od dana 14. srpnja 1941. godine do 8. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: VII. Lanji Franjo, star 39 godina, roen u Nedeliu, stanuje u Nedeliu, oenjen, zanimanjem tvorniki radnik. VIII. Bajkovec Josip, 2 star 37 godina, roen u Sivici, stanuje u Sivici, rk., oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, IX. Vurui Mirko, star 40 godina, roen u Gornjem Pustakovcu, stanuje u Gornjem Pustakovcu, rk., zanimanjem zemljoradnik, (pomagajui lan obitelji), X. Masten Petar, star 27 godina, rden u Pribislavcu, stanuje u Pribislavcu, rk., oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, XI. Horvat Josip, star 22 godine, roen u akovcu, stanuje u akovcu, rk., oenjen, zanimanjem kroja, XII. Horvat Ivan,star 28 godina, roenu Murskom Srediu, stanuje u Murskom Srediu, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, od dana 14. srpnja 1941. godine do 6. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: XIII. Srpak Ivan, star 29 godina, roen u Turiu, stanuje u Turiu, rk., neoenjen, zanimanjem nadniar, nalazi se u bijegu XIV. Lovrec Ivan, star 49 godina, roen u Sv. Jeleni, bivi stanovnik u Sv. Jeleni, rk.. oenjen, zanimanjem zidar, od dana 19. srpnja 1941. godine nalaze se u pritvoru XV. Kozjak Vincent, star 28 godina, roen u Sivici, stanuje u Sivici, rk., oenjen, zanimanjem strojobravar, nalazi se u bijegu XVI. Kova Stjepan, star 31 godinu, roen u Zorkovcu, stanuje u Zorkovcu (bivi) rk., oenjen, zanimanjem advokatski pripravnik, od dana 2. kolovoza nalaze se u pritvoru XVII. Bagar Mirko, star 22 godine, roen u Petrovcu, stanuje u Petrovcu, evangelist, neoenjen, zanimanjem student medicine, od dana 2. kolovoza 1941. godine do 7. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: XVIII. Luthar August, star 20 godina, roen u Batjendu, stanuje u Batjendu, evangelist, neoenjen, zanimanjem student.

nalaze su u bijegu XIX. poljari Antun, star 27 godina, roen u Letini, bivi stanovnik Murske Sobote, rk., neoenjen, zanimanjem elektriar, XX. Sever Vincent, star 30 godina, roen u Ivancu, bivi stanovnik Murske Sobote, rk., oenjen, zanimanjem nadniar, naprijed navedena lica radi krivnje prema odredbi 1921. III. l. 1. stavke 1 a Zorman Stanka radi krivnje prema odredbi 1921. III. l. 2. toke 4. pokuaja nasilnog poremeenja i unitenja sadanjeg drutvenog i dravnog poretka od dana 14. srpnja 1941. do 7. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: XXI. Vlahek Rudolf, star 36 godina, roen u Turiu, stanuje u Prelogu, rk., oenjen, zanimanjem elektriar, XXII. Njaka Franjo, star 26 godina, roen u Genterovcu, stanuje u akovcu, rk., neoenjen, zanimanjem postolarski pomonik, XXIII. Laki Juraj, star 27 godina, roen u Iloku, stanuje u akovcu, rk., neoenjen, zanimanjem uar, XXIV. mldb. Stern Josip, star 17 godina, roen u Bjelovaru, stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem uenik strojobravarske struke, XXV. mldb. Stern Ladislav, star 16 godina, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem uenik strojobravarske struke, XXVI. mldb. Ebenspanger Juraj, star 17 godina, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem uenik tekstilne struke, XXVII. mldb. Bregles Dragutin, star 17 godina, roen u Legradu, stanuje u akovcu, evangelist, neoenjen, zanimanjem uenik srednje kole, XXVIII. Kere Franjo, star 21 godinu, roen i stanuje u akovcu, rk., neoenjen, zanimanjem strojobravarski pomonik, XXIX. Varga Antun, star 36 godina, roen u Gornjem Kraljevcu, stanuje u Gornjem Pustakovcu, rk., oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, XXX. Strahija Stjepan, star 35 godina, roen i stanuje u akovcu, rk., oenjen, zanimanjem stolarski pomonik. od dana 14. srpnja 1941. do 6. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: XXXI. mldb. Langer Juraj, star 17 godina, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, zanimanjem uenik strune kole koarske struke, XXXII. Schwarc Ladislav, star 22 godine, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem trgovaki pomonik. XXXIII. Weis Mirko, star 21 godinu, roen i stanuje u akovcu, neoenjen, zanimanjem student umjetnosti, XXXIV. Veinstengel Franjo, star 22 godine, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem elektriar, XXXV. Bari Lovro, star 29 godina, roen i stanuje u Donjem

Hraanu, rk., neoenjen, zanimanjem opinski redar, XXXVI. Bari Gapar, star 34 godine, roen i stanuje u Donjem Hraanu, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, XXXVII. Bari Balent, star 31 godinu, roen i stanuje u Donjem Hraanu, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, XXXVIII. Bari Josip, star 30 godina, roen i stanuje u Donjem Hraanu, rk., oenjen, zanimanjen zemljoradnik, XXXIX. tipan Aleksandar, star 30 godina, roen i stanuje u Murskom Srediu, rk., neoenjen, zanimanjem nadniar, XL. Grnwald Andor, star 18 godina, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem inovnik, Od 14. srpnja 1941. do 8. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: XLI. Blhweis Josip, star 36 godina, roen u Gracu, stanuje u akovcu, jevrejin. neoenjen, zanimanjem knjigovoa u tvornici, od 14. srpnja do 6. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: XLII. Vrbanec Ivan, star 28 godina, roen u Rijeci, stanuje u Pribislavcu, rk., oenjen, zanimanjem nadniar, na slobodi su: XLIII. Varga Josip, star 35 godina, roen u Makovcu, stanuje u Drakovcu, rk., oenjen, zanimanjem postolar, XLIV. Horvat Terezija, roena Lovrec, roena i stanuje u akovcu, udata, zanimanjem kuanica, rk., XLV. Grnfeld Franjo, star 27 godina, roen i stanuje u Gardinovcu, jevrejin, oenjen, zanimanjem slubenik tvornice, XLVI. Neumann Antun, star 24 godine, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem pisar tvornice, XLVII. Resenberg Andrija, star 24 godine roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem inovnik, XLVIII. Kova Gizela, stara 22 godine, roena u Murskom Srediu, stanuje u akovcu, rk., neudata, zanimanjem tvorniki slubenik, XLIX. Vajda Petar, star 18 godina, roen i stanuje u akovcu, rk., neoenjen, zanimanjem ak gimnazije, Nalaze se u bijegu: L. Malek Stjepan, star 27 godina, roen u Prelogu, bivi stanovnik iz Preloga, zanimanjem bivi inovnik opine, LI. Vrabec Mirko, star 20 godina, roen u akovcu, bivi stanovnik iz akovca rk., neoenjen, zanimanjem uenik,

LII. Pinter Petar, star 30 godina, roen u Turiu, stanuje u Turiu, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, LIII. Koren Josip, star 28 godina, roen u Sv. Jurju na Trnju, bivi stanovnik iz Turia, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, LIV. Bujasi Juraj, star 42 godine, roen u Buzovcu, bivi stanovnik iz Gornjeg Pustakovca, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, LV. Fuko Stjepan, star 29 godina, roen u Rijeci, bivi stanovnik iz Gornjeg Pustakovca, rk., neoenjen, zanimanjem zemljoradnik, LVI. Prstec Ana, stara 19 godina, roena u Zagrebu, bivi stanovnik iz akovca, rk., neudata, zanimanjem tvorniki inovnik, LVII. mldb. CTsonji Teodor, star 16 godina, roen u akovcu, bivi stanovnik iz akovca, rk., neoenjen, zanimanjem uenik, LVIII. Sabol Gustav, star 21 godinu, roen u Pribislavcu, bivi stanovnik iz Pribislavca, neoenjen, rk., zanimanjem uenik, od 19. srpnja 1941. do 8. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: LIX. Bedi Josip, star 29 godina, roen u , stanuje , rk., oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, LX. Lovorec Marija, stara 22 godine, roena u Mihaljevcu, stanuje u Sv. Jeleni, rk., neudata, zanimanjem tvornika radnica, LXI. Djeri Jelena, stara 23 godine, roena u Budimpeti, stanuje u Sv. Jeleni, rk., neudata, zanimanjem tvornika radnica, u od 2. kolovoza 1941. godine nalaze se u pritvoru: LXII. Kardo Aladar, star 27 godina, roen u Murskoj Soboti, stanuje u Murskoj Soboti, jevrejin, zanimanjem inovnik, od 2. kolovoza 1941. do 7. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: LXIII. Huzjan Stjepan, star 21 godinu, roen u Palinovcu, stanuje u Murskoj Soboti, rk., neoenjen, zanimanjem soboslikarski pomonik, od 2. kolovoza 1941. do 7. rujna 1941. godine nalazio se u pritvoru: LXIV. Boldiar Geza, star 23 godine, roen u , stanuje u Murskoj Soboti, evangelist, neoenjen, zanimanjem krojaki pomonik, od 2. kolovoza 1941. godine nalaze se u pritvoru: LXV. Vlaj Ljudevit, star 37 godina, roen i stanuje u Donjoj Lendavi, rk., neoenjen, zanimanjem postolarski pomonik, LXVI. Svhadl Antun, star 51 godinu, roen u Presto, stanuje u , rk., oenjen, zanimanjem kovaki majstor,

od 2. kolovoza 1941. do 6. rujna 1941. godine nalazili su se u pritvoru: LXVII. Carni Reo, star 21 godinu, roen u bendavi, stanuje u bendavi, evangelist, neoenjen, zanimanjem zemljoradnik, LXVI1I. Banko Viktor, star 24 godine, roen u uruhazu, stanuje u Tiini, evangelist, neoenjen, zanimanjem student medicine, nalaze se u bijegu: LXIX. Bukovi Franjo, star 18 godina, roen u Batyandu, bivi stanovnik Murske Sobote, evangelist, neoenjen, zanimanjem uenik, LXX. Kuhar Stjepan, star 19 godina, roen u Markuhaza, bivi stanovnik Batyanda. evangelist, neoenjen, zanimanjem trgovac eljeznom robom, LXXI. Kardo Eugen, star 27 godina, roen i stanuje u Murskoj Soboti, evangelist, neoenjen, zanimanjem student vie kole, LXXI1. Kaniai Antun, star 31 godinu, roen u Kotoribi, bivi stanovnik Murske Sobote, rk., neoenjen zanimanjem brijaki pomonik, nalaze se na slobodi: LXXII1. mldb. Vajda J u raj, star 17 godina, roen i stanuje u akovcu, jevrejin, neoenjen, zanimanjem uenik, od 14. srpnja 1941. godine nalazi se u pritvoru: LXXIV. Putek Martin, star 28 godina, roen u Doljnjoj Poljani, stanuje u Domaincu, rk.. oenjen, zanimanjem uitelj-ravnatelj, naprijed navedena lica radi krivnje prema odredbi od 1921. III. l. 1 & 2. pokuaja nasilnog poremeenja i unitenja dravnog i drutvenog poretka nalaze se na slobodi: LXXV. Kolari Andrija, star 19 godina, roen u Mosenocu, stanuje u akovcu, rk., neoenjen, zanimanjem tvorniki radnik, LXXV1. Bujan Franjo, star 33 godine, roen u Gornjem Kraljevcu, stanuje u Slakovcu, rk., oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, LXXVII. Senar Franjo, star 39 godina, roen u Slakovcu, stanuje u Slakovcu, rk., oenjen, zanimanjem tvorniki radnik, LXXVIII. Balint Antun, star 28 godina, roen u Kraljevcu, stanuje u Kraljevcu, rk., oenjen, zanimanjem zemljoradnik, LXXIX. krilec Marija, stara 20 godina, roena u Soubetlentu (Amerika), stanuje u Murskoj Soboti, evangelista, neudata, zanimanjem katastarski inovnik, LXXX. krilec Ivan, star 17 godina, mldb, roen i stanuje u Murskoj

Soboti, evangelista, neoenjen, zanimanjem uenik u trgovini, LXXXI, Kranjec Miko, star 33 godine, roen u Palinovcu, bivi stanovnik Palinovca, rk., oenjen, zanimanjem pisac, napred navedena lica radi krivnje prema Odredbi od 1921. III 3. & protiv pokuaja nasilnog poremeenja i unitenja dravnog i drutvenog poretka... ...Na temelju izvrene istrage moe se konstatirati, daje komunistiki pokret u akovcu i okolici ve za vrijeme jugoslovenskih vlasti djelovao iako ilegalno ali dosta intenzivno. Organizirale su se elije, ee su se pojavljivali komunistiki letci i komunistike parole na zidovima i ogradama, a isto tako i komunistiki znakovi. Komunistiki pokret ostao je bez rukovodstva u akovcu i okolici i komunistike su veze prekinute radi izbijanja rata izmeu Njemake i Jugoslavije i radi prebrze kapitulacije jugoslavenskih vlasti. Radi ponovnog organiziranja prekinutih komunistikih veza i izgradnje organizaci je, Komunistika partija Hrvatske premjestila je kao organizatora Hajdarevi Stjepana, pekarskog pomonika iz Varadina u akovec, koji je ve i prije odravao komunistike veze u akovcu. Hajdarevi Stjepan stigao je u akovec sredinom mjeseca travnja 1941. godine i tu je brzo kao partijski rukovodilac zapoeo svoj organizatorski rad. U meuvremenu dobio je namjetenje u akovekoj tekstilnoj tvornici Graner. Kao tvorniki radnik bio je vezan uz svoje radno mjesto i nije se mogao baviti u dovoljnoj mjeri sa organiziranjem u okolici akovca. Pozvao je svog prijatelja takoer komuni stu da vri organiziranje pokreta u okolici akovca. Zorman Stanko stigao je u akovec poetkom mjeseca svibnja 1941. godine, i od tog vremena zapoeli su zajedno sa Hajdarevi Stjepanom organiziranje u akovcu i okolici. Hajdarevi Stjepan je zapoeo u prvom redu sa organiziranjem elija. Pridobio je za rukovodioce elija: Kostolic Josipa, Hidvegi Franju, Lanji Franju, Vurui Mirka, Bajkovec Josipa, Lovrec Ivana, Masten Petra, Srpak Ivana, Horvat Ivana i Kozjak Vinka, upoznao ih sa zadacima, odgajao ih u organizatorskom radu i poticao ih na organiziranje novih elija. Sa imenova nim odravao je sastanke rukovodilaca elija, tako u mjesecu lipnju u stanu Vurui Mirka, a zatim u stanu Lovrec Ivana, a koncem mjeseca lipnja u umici Morandini. Na tim sastancima rukovodioci elije su izvjetavali uspjesima svojega rada, a Hajdarevi Stjepan im je odravao predavanje komunizmu, organiziranju komunistikog pokreta i poticao ih na to uspjeniji rad. Kada se organizacija poela formirati, organizirao je uplatu lanarine koja je zavisila od visine plae i to: od 100 P. 1 %, a iznad toga 2-3%, dao je inicijativu za sakupljanje Crvene pomoi, iji je bio cilj da se iz te pomoi isplauje pomo komunistima koji se nalaze u zatvoru i da se pomogne njihovim porodicama. Sakupljanje novca bio je zadatak rukovodioca elije, a rukovoenjem tog novca zaduio je tereenog Fier Stjepana. Svaki rukovodi lac organizirao je svoju eliju, sa kojima su posebno odravali sastanke. Na tim sastancima odravali su predavanje komunizmu, potrebi organiziranja

pokreta, ubirali su lanarinu, sabirali za Crvenu pomo. Neke lanove elija zaduivali su da ulane to vie lanova u elije te da sabiru to vie novaca za Crvenu pomo. Zorman Stanko je takoer organizirao svoju eliju u akovcu, zatim odlazio je u oblinje opine gdje je posjetio ljude za koje je znao da su simpatizeri komunista i zapoeo je organiziranje komunistikog pokreta u okolici akovca. Obavljao je organizatorski rad u opinama Donji Hraan, Turie i Pribislavec. Na taj nain uspio je od sredine mjeseca srpnja 1941. godine organizirati u pokret 70 lica. Glavni rukovodilac tog pokreta bio je Hajdarevi Stjepan, koji je uputstva dobivao i od Beli Franje 3 iz Varadina, a prvi suradnik bio mu je Zorman Stanko, koji mu je uglavnom pomagao kod organizatorskog rada u okolici akovca. Intelektualno pomagali su im jo dr. Kova Pavao, advokat, Hidvegi Franjo, ininjer, Kostolic Josip, strojobravari Fier Stjepan, tvorniki radnik. Tereeni Hajdarevi Stjepan i Zorman su u poetku organiziranja pokreta zajedno sastavljali komunistike letke. U mjesecu svibnju 1941. godine zajedno su napisali jedan letak formata dopisnice na kojem je stajalo slijedee: 'Dolje sa imperijalistikim ratom. Dolje sa eksploatatorima radnike klase. ivjela sovjetska republika. Taj letak irili su djelomino tako da su razbacali po ulicama akovca, a djelomino da su razbacali u tvornici Graner. Nedugo iza toga napisao je Hajdarevi Stjepan letak sa poetkom Radnici i radnice grada akovca i okolice, a zavravao je s parolama Dolje imperijalistiki rat. Dolje pljakai radnog naroda, ivjela jedinstvena borba radnika i radnica. Prema letku krvnici radnitva ele radnitvo zastraiti najstroim kaznama, kako ono ne bi zapoelo nikakav pokret, a te prijetnje slue samo zato, da bi svu krivicu rata bacili na lea radnike klase, ali radnitvo ne eli snositi teret tog izriito imperijalistikog rata. Kapitalisti ele izrabljivati radniku klasu, ele oduzeti slobodu radnitva, ali to radnitvo nee trpjeti. Zatim se pozivom, drugovi i drugarice, poziva radnitvo da vodi otru borbu protiv kapitalista, da se organizira u komunistikom pokretu te da trae da se nadnice povise. Letak se zavrava sa slijedeim rijeima: Dolje sa imperijalistikim ratom, dolje sa eksploatatorima radnike klase, ivjela jedinstvena borba radnika i radnica! Taj su letak zatim umnoili, kada je Kostolic Josip nabavio za umnoava nje jedan runi stroj. Kako taj nije odgovarao, nabavio je apirograf i zatim su na njemu umnoavali letke. Kasnije je Zorman Stanko taj letak umnoio na stroju za umnoavanje Kova Stjepana iz Zorkovca u 360 primjeraka. Ti letci su rastureni u akovcu i okolici. Koncem mjeseca svibnja donio je Zorman Stanko iz Varadina letak pod naslovom 'Radni narode Jugoslavije. 4 U letku se opisuje kako radnika klasa slavi svoj 53. meunarodni praznik u itavom svijetu, u najstranijim ratnim ubistvima. Cijelu Evropu je zahvatio plamen rata, izuzev Sovjetsku Uniju, koja je domovina socijalizma, a taj rat su pripremile financijske oligarhije

velikih sila. Uasna ratna pustoenja su rezultat aice kapitalista gangstera, koji bi eljeli spasiti svoju vlast, koja je ve ionako na izmaku. Taj imperijalistiki rat ima za cilj da uniti, odnosno da sprijei proirenje socijalizma i u druge zemlje. Ugnjetavana radnika klasa obraa se sa svojim pogledom Sovjetskom Savezu i odanle oekuje ostvarenje svojih nada. Radnike mase itavog svijeta uperene pogledom u Sovjetski Savez, vrsto su uvjerene u konanu pobjedu i da e se osloboditi ropstva kapitalizma i nacionalizma. U letku se nadalje istie, da je rukovodstvu stare Jugoslavije glavna briga bila kako bi se obogatilo, zabranili su Komunistiku partiju, zatvarali su radnike i njihove rukovodioce. Tada se Komunistika partija kao i uvijek borila na strani radnike klase i pokazivala put, kojim treba da se ide. Radnika klasa eli se zaplaiti kako u Hrvatskoj, tako i u onom dijelu koji se nalazi pod okupacijom s raznim terorom, ali da se ne smije gubiti vjera u konanu pobjedu, ve treba uzeti za primjer veliki Sovjetski Savez koji je uspjeno zavrio borbu i oslobodio se carizma. U letku se pozivaju radnici i radnice i omladina Jugoslavije da se organiziraju u zajednikoj borbi za slobodu. Letak zavrava rijeima: Neka ivi meunarodni praznik proletari jata l.maj! Neka ivi nepobjedivi Sovjetski Savez! Neka ivi bratstvo i jedinstvo balkanskih naroda! Neka ivi komunistika Intemacionala! Neka ivi Komunistika Partija Jugoslavije! Dolje sa imperijalistikim osvajaima! Neka ive narodi Jugoslavije! Dolje sa imperijalistikim ratom! Sa potpisom Centralni komitet komunistike partije Jugoslavije, taj se letak umnoen irio u akovcu i okolici. Poetkom mjeseca srpnja 1941. godine Hidvegi Franjo sastavio je na molbu Hajdarevi Stjepana jedno predavanje pod naslovom: Put do planskog gospodarstva... To komunistiko predavanje Hidvegi Franjo je napisao na pisaoj maini u pet primjeraka i predao Hajdarevi Stjepanu. Na sastanku elije Zorman Stanka, Hidvegi je svoje predavanje proitao Vrabec Mirku. Istovremeno sa sastavljanjem i irenjem komunistikih letaka organizira no je risanje i pisanje na zidove komunistikih parola i znakova. Kao rezultat toga, svakodnevno su se pojavljivale na zidovima i ogradama ispisane parole i komunistiki znakovi. U noi na 27. lipnja 1941. godine Zorman Stanko je narisao na 17 klupa etalita Zrinji' takove komunistike parole i znako ve... 5

Original, strojopis, na maarskom i hrvatskom jeziku Sign., Muzej Meimurja akovec, Zbirka letaka i dokumenata
Stjepan Hajdarevi, lan Okrunog komiteta KPH Varadin. Josip Bajkovec, lan Okrunog komiteta KPH Varadin i sekretar Kotarsko-gradskog komiteta KPH akovec, poginuo na Kalniku. 3 Franjo Beli, lan Okrunog komiteta KPH Varadin 1941. godine.
2 1

4 Vidi dokument br. 16. 5 Suenje ovoj grupi komunista i simpatizera odrano je 18. V 1942. godine u Peuhu, a

osude su bile od 6 mjeseci do 4 godine. Posebno su otre kazne bile za drugove koji su doli u Meimurje sa strane, po partijskom zadatku, to je bila samo taktika maarskih okupatora. Ovo hapenje nanijelo je veoma teak udarac Partiji u Meimurju, te znatno paraliziralo njen rad za izvjesno vrijeme.

194
1941, studeni 9. Zagreb Obavijest njemake Nikole Perkovia Felkomandature graanstvu Zagreba strijeljanju

OGLAS Nikola Perkovi, iz Zagreba je zbog ubojstva dva avijatiara njemake vojske i pokuaja ubojstva jednog treeg avijatiara, osuen na smrt od Njemakog vojnog suda Feldkomandature Zagreb od 14. listopada 1941. Strijeljanje je tek izvreno danas. 1 Zagreb, 9. studenog 1941. Feldkomandatur Zagreb

Original, knjigo tisak, njemaki Sign., AH, Stampata 108/128.

1 Vidi dokument br. 169.

195
1941, studeni 11. Bjelovar Izvjetaj Zapovjednitva orunikog krila Bjelovar Zapovjednitvu 1. pje ake divizije pronalasku letaka Okrunog komiteta KPH Bjelovar u Koprivnici

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO ORUNIKOG KRILA BJELOVAR Taj. Broj 343 1941.

Komunistiki letak pronaen u Kopriv nici alje ZAPOVJEDNITVU 1. PJEAKE DIVIZIJE Bjelovar 11. studena 1941. BJELOVAR

Orunika ispostava u Koprivnici svojim spisom br. taj. 128 od 10. studena 1941. godine dostavlja slijedee izvjee: Dne 10. studena 1941. godine oruniki vodnik ove ispostave Anton Gali, vraajui se sa ovdanje pote naao je na ulici t.j. na travi pored nogostupa jedan komunistiki letak pod naslovom VOJNICI, PODOFICIRI, I SVI VOJNI OBVEZNICI. Ovaj letak izdao je Okruni komitet komunistike partije za okrug Bjelovar, a datiran je sa 2. XI. 1941. godine 1 . Dosadanjom potragom od strane ove ispostave nije se moglo ustanoviti tko je ovaj letak pisao, jedino se vidi daje napisan na pisaoj maini i umnoen na litografiji. Od strane ove ispostave energino se traga za piscima i rasturaima, te u pozitivnom sluaju sa istima e se postupiti po zakonu i naknadno izvjee dostaviti. Originalni letak dostavljen je Zapovjednitvu 1. Hrvatske orunike pukovnije, a ovjerovljeni prepisi dostavljeni su krilnom orunikom zapovjed nitvu Bjelovar, vodnom oru. zapovjednitvu u Koprivnici i predstojniku eljez. i pograninog redarstva u Koprivnici. Predlae se prednje izvjee i jedan primjerak komunistikog letka s molbom na uviaj sa izvjeem, da su od strane orunitva poduzete potrebne mjere da se pisac i rasturai ovih letaka pronau. DOSTAVLJANO: Velikoj upi Bilo Gora u Bjelovaru. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO 1. PJEAKE DIVIZIJE Br. 290 / taj. U Bjelovaru dne 12. XI. 1941. Zapovjednitvu I. Vojnog Zbora. U prigibu se alje komunistiki letak na uviaj. Od strane ovog stoera skrenuta je panja podreenim jedinicama da preduzmu sve mjere da se sprijei dalje rasturanje ovih i slinih letaka. Zapovjednik pukovnik Bailey 2 Zapovjednik, satnik: Ivan Srdo

15. XI 428 16/XI

MINISTARSTVU

HRVATSKOG

DOMOBRANSTVA (GLAVNI STOER)

U prigibu se prosljedjuje komunistiki letak na uvidjaj. 18. XI. Ov. taj. Zapovjednik, general Rumler 3 Original, strojopis Sign., A l H R P H , NG, kut. 343.
1 2 3

Letak se daje kao poseban dokument (Vidi dok. br. 187). Emanuel Dragutin

196
1941, studeni 11. Petrinja Tjeralica upske redarstvene oblasti Petrinja upuena velikim upama i podreenim vlastima za Ivanom Gobcem iz Siska

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA upska redarstvena oblast u Petrinji Prs. broj: 1249/1941 U Petrinji, dne 11. studenoga 1941. Predmet: Gobac Ivan iz Siska, komunistiki kurir, potraga. Svim Velikim upama 1-7 kotarskim oblastima Ispostavi Kotarske oblasti Bos. Kostajnica Predstojnitvu Gradskog redarstva Sisak Gradskom redarstvu Petrinja za sve Predstojnitvo Gradskog redarstva u Sisku okrunicom svojom od 8. studenoga 1941. godine pod Pov. br. 141 raspisalo je ovu potragu: Moli se Naslov da u cijeloj Dravi raspie potragu za Gobac Ivanom 1 rodj. god. 7. VIII. 1919. u Sisku, zav. u Sisku, sin Vinka i Julije, brijaki pomonik, neoenjen. Imenovani je bio ranije Hrvatski domobran u Drvaru i

sluio je kao komunistiki kurir, putovao vlakom u Zagreb iz Drvara. Isti je sluio u komunistikoj bandi u Drvaru koja je od strane italijanske vojske rasprena. Opis istoga je visok 181 cm, okruglog Jica crvenog, dubokih oiju, plav, bradu i brkove brije, kosu elja unatrag. Na sebi nosi trankot. U sluaju pronalaska istoga osobno pretresti, uhititi i sa pronaenim materijalom pod sigurnom pratnjom sprovesti ovom Predstojnitvu. Za Dom Spreman! Zamj. UPRAVITELJA: upske redarstvene oblasti Vragovi 2 M. P.
3

Original, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , kut. 189, reg. br. 43/6.

1 Ivan Gobac uspio je stii do partizanskog taba za Drvar i okolinu, koji gaje poslao u Zagreb, preko veza u Prijedoru i Sisku, po sanitetski materijal, i pored navedene potjernice te ulaska Talijana u Drvar. Meutim, kada je kao kurir taba za Drvar i okolinu poao na odravanje veze sa Glavnim tabom NOPO Bosne i Hercegovine, uhapen je u Drvaru i odveden u zarobljenitvo u Italiju. Po oslobaanju iz zatvora (1943), najprije u Italiji a zatim u naoj zemlji nastavlja borbu s orujem u ruci protiv faista i njihovih pomagaa do konanog osloboenja. 2 uro 3 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Ravnateljstvo za javni red i sigurnost VELIKA UPA GORA

197
1941, studeni 11. Zagreb Izvjetaj jednog od agenata Ustake nadzorne slube hapenju Joce akovia i 25 aktivista i suradnika NOP-a u Zagrebu1 Dana 11. o. mj. prema obavijesti povjerljive osobe izvrena je zasjeda u Klaievoj ulici nedaleko Tvornice duhana, gdje e biti odran sastanak dvojice komunista. U pola 8. obavljen je sastanak, te im su isti zavrili agenti U. N. S.a nastavili su slijediti jednoga od opisanih komunista pod imenom Joco. Nakon pratnje do lijenikog sanatorija u Klaievoj ulici isti je zaskoen od Grladinovia i Smokvine, te nakon pomoi ostalih agenata i naporne borbe u kojoj je bio Grladinovi primoran dati nalog, da se puca u istoga kako ne bi pobjegao, isti je svladan. Predveden na sanatorij gdje mu je pruena prva

pomo, a zatim u U. N. S. na sasluanje. Kod istoga pronaeno je oruje F. N. cal 9. mm. vea suma novaca, legitimacija Ustaa neispunjena u kojoj se nalazi samo otisnuti broj. Prvog dana od uhienika dobilo se veoma malo. Odao je nakon unakrsnih pitanja imena osoba, koje stoje u vezi kom. rada. Odao je imena Biljan Ivana i Slavka kod kojih se skriva Martin Mojmir, a odao je i neke druge osobe, koje su u vezi s Mojmirom, kao i samom tiskarom Vijesnika i Biltena. 11. XI. 2 Iz priloenih izvjetaja vidi se opis osoba kao i njihova funkcija odnosno veza. Na usmeno traenje popisa uhienika po grupama, kao i veze pojedinih podnosim slijedei izvjetaj: akovi Joco Kosec Marija Greti Ivan i Variak (nije uhvaen) Simeni Marko Cukor Vinko Biljan Ivan i Biljan Slavko Gmajni Josip Sinkovi Boo i Gaberek Ivan Boris tipan Rupi Fanika Tmski Stienan voa i veza sa gore. Po njegovoj izjavi uhieni su dolje navedeni kako slijedi: stanodavka Joce akovia

imaju direktne upute za tehniku obradu Vijesnika i Biltena. (Ne priznaje nita). Ima veze sa Konarom i Bakariem (Ne priznaje). Stanodavac ilegalca Simenia (Novosel).

stoje u vezi gornjih. Dali su stan Mojmiru, gdje se isti skrivao, lijeio, od kuda je i pobjegao. Plaao stan i hranu, dovodio lijenika, a nabavio i propusnicu za Mojmira. (Ne priznaje sve).

Joco ih pozna kao komuniste, a svojevremeno davali su sklonite Mojmiru. odravao vezu izmeu Gmajnia i Slavka Biljana. Po izjavi Joce zna za Variaka, kao i rad istoga, spada u grupu Kliko, a ima veze s Gretiem i Varia kom (Ne priznaje).

Gore navedeni uhieni su temeljem iskaza Joce, kao i pojedinih, jer su tvorili jednu jau grupu komunistikih promibenika i terorista. Na usmeno traenje popisa uhienika po grupama, kao i veze pojedinih podnosim slijedei izvjetaj:

Zlatko Stipanovi Erbenik Marijan Plako Ferdinand i Beni Boo

voa grupe, ima veze sa tamparijom, za istu pribavlja potrebtine. Veza sa Jocom. (Po izjavi Joce lano ime). Nabavljao novac, odijela i hranu za partizane. Izravna veza sa Jocom.

odravaju veze sa Stipanoviem i vre komunistiku promibu. Juijevi ime zamjenik Zlatka Stipanovia. Hein Fridman Stoji u vezi sa Zlatkom, po njegovoj izjavi ima grupu od 20 ljudi na Savskoj cesti (Ne priznaje). Gornji su uhieni temeljem izvjetaja po jednom Omladincu. Tmski Stjepan Kliko Ivan Orli Marko ani Ivanu pitzer Miroslav Rehnizer Zlatko Mandi Brankom Veza izmeu Joce i manjih grupa. Sakupljao novac i stvari za partizane, voa grupe. lan grupe, nabavio je poljsku bolnicu za partizane, a istu dao a ovaj dalje Kliku, koji je dostavio istu Trnskom. imao veze sa Jocom. Radio na komunist, org. srednjo kolaca. saradnik pitzera. Izraivao tambilj srp i eki sa tiskali na karte srp i eki s protuhrvatskim nadpisima.

Original, strojopis Sign., A I H R P H , N G , kut. 276.

1 Dokument je zaprimljen u arhivi Ustake nadzorne slube u Zagrebu 11. XI 1941. godine, iako se iz teksta vidi da je naknadno napisan. 2 Napisano rukom.

198
1941, studeni 16. Zagreb Iz pisma Vladimira Popovia upuenog Radi Konaru akciji na pruzi CapragSisak i situaciji u Zagrebu Dragi Brko 1 , Na pruzi CapragSisak razorena je pruga jae, ve dva dana nema saobraaja. 2

Prije nekoliko dana policajci su slijedili druga Janka (panca 3 ) iz MK Zgb. Potegao je revolver i dvojicu ubio, a jednog ranio. Sada je u zatvoru. ujemo da su mu ispekli noge do koljena i da se herojski dri. Marko 4 i Joco 5 omladinac su takoer uhapeni. Marku su upali na stan. Nestanak Marka i Janka iz MK mnogo ento osjetiti. Uhapen je i itav odbor antifa. pokreta ena i to na sastanku u stanu. 6 Da sam ja tada bio u Zgb. odleao bih i ja, a Fati 7 me trebao zamjeniti, sreom, bio je bolestan. Ogrizoviku 8 su pustili i gazdaricu stana, radnica izgleda da nije uhapena, jer je ranije izala (ovo emo provjeriti). Tako se sada nalaze iz Odbora u zatvoru Vanda 9 i oga 10 . Vandu su izdvojili. Nisi trebao sve drugove iz rukovodstva poslati na teren. Mogao si udesiti da idu naizmjenino. 16/XI41. S drug. poz. Smrt fa. Sloboda narodu VI. 11 N.Z. Uhapena su i dva druga 12 iz tehnike. Izgleda da su ih provalili srednjokolci po svojoj liniji. 13 Vjesnik 14 budui da u ovom obliku izlazi prvi put ima tehnikih nedostataka. Drugi broj e biti bolji. Original, rukopis Sign., Arhiv S K J , Fond: Hrvatska 11/22.
Rade Konar S obzirom daje ... Povean broj prepada na eljezniku prugu Beograd Zagreb ..., Nijemci su 14. XI 1941. odluili ... pojaati obezbjeenje eljeznike pruge BeogradZagreb, po potrebi i po cijeni slabljenja njemake posade u unutranjosti zemlje ... (Zbornik VII, tom XII, knj. I, dok. 235, str. 625). 3 Boo Daki 4 Marko Simeuni ? .loco akovi vidi dokument br. 197. 6 Odnosi se to na Inicijativni odbor AF za Hrvatsku formiran ujesen 1941. godine. U tom odboru bile su: Vanda Novosel, kao sekretar, zatim Slava Ogrizovi, Sanda antiMatijai, Marija Kos iOlgaKreai-Kovai. Ovo je bio prvi sastanak gdje su sve uhapene, ali su sve, osim Vande Novosel, uskoro putene. Poslije toga se rad ovoga Odbora, iji se sastav kasnije mijenjao, ograniio uglavnom na grad Zagreb. Andrija Hebrang 8 Slava Ogrizovi 9 Vanda Mates-Novosel 10 Olga erdik-Kovai 11 Vladimir Popovi 12 Ivica Greti i Zlatko Stipanovi 13 Vidi dokument br. 197. 14 Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilake fronte. Br. 6, 5. XI 1941.
2 1

199
1941, studeni 19. Zagreb Oglas njemake Feldkomandanture u Zagrebu Bruminia i Vinka Miliia zbog napada na vojni autobus1 strijeljanju Adama

Og 1 a s Osudom Njemakog Ratnog Suda osueni su na smrt 1. Adam Brumini, tvorniki radnik 2. Vinko Milii, fotografski pomo. aba iz Zagreba, budui da su 12. rujna 1941. poinili nasilje runim granatama na autobus, u kojem su se nalazili njemaki vojnici. 2 Osuda je danas izvrena strijeljanjem. Zagreb, 19. studenoga 1941. Feldkomandantur Zagreb Original, knjigo tisak Sign., AH, Stampata, 9 6 / 9 , 19. X I 1941.
1 2

Na desnoj strani plakata identian tekst je i na njemakom jeziku. Vidi dokument br. 145.

'941, studeni 19. Zagreb

200

Smrtovnica Pokretnog prijekog suda br. 1 u Zagrebu kojom se predaju nstitutu za sudsku medicinu i kriminalistiku mrtva tijela sedmorice boraca Partizanskog odreda Matija Gubec

SMRTOVNICA Predaju vam se mrtva tijela Josipa Fistri sina Vjekoslava i Marije ro. Tkalec rkt., star 30 god., neoenjen. Gjuro Kale 1 sin Jurja i Marije ro. Mateji rkt. vjere, ro. u Stuganima, teoenjen. First Zvonko sin Artura i Anke ro. Baran, idov, star 17 god., neoenjen.

Albert Kremer sin Aleksandra i Malvine rod. Lebovi, Jevrej, star 16 god. Benjamin Atias sin Davida i Mirjane rod. Mantiljo rod. u Sarajevu star 17 god. idov. Janko Stanii sin Marka i Marte rod. Sti, grko-istone vjere, star 36 god. Drago Viek sin Janka i Slave rod. Kokolek rkt. vjere star 40 god. neoenjen. Pokretni Prieki sud I U Zagrebu 19 studeni 1941. Predsjednik: u. z. Josip 2 M. P.- 1

Original, strojopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb, Sekcioni protokol 2234/3921941.
Pod tim imenom krio se Cvetko Vjeeslav-Flores, komandant partizanskog odreda Matija Gubec. Navedeni u smrtovnici uhapeni su na podruju kotarske oblasti Jastrebarsko te 6. listopada 1941. god. dovedeni u Zagreb u Okruni zatvor gdje su proveli pod istragom do 19. XI, kada su po odluci Pokretnog prijekog suda osueni na smrt. 2 Potpis prezimena neitljiv. 3 Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Pokretni prijeki sud br. 1

'

201
1941, studeni 21. Bjelovar Obavijest Mjesnog zapovjednitva Bjelovar podreenim jedinicama dopisu Zapovjednitva 1. pjeadijske divizije u kojem se govori irenju partijskih letaka meu domobranima

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA MJESNO ZAPOVJEDNITVO Bjelovar. Broj 552/ Str. taj. 21. studeni 1941,

1/ 1. pjeakoj pukovniji 2/ Podpunidbenom zapovjednitvu 3/ Zgradnom upraviteljstvu 4/ Obskrbnom skladitu 5/ Doknadnoj bojni. Predmet: Komunistika promiba. Zapovjednitvo 1. pjeake divizije dostavilo je svojim dopisom od 12. XI. 1941 V Br290/ taj slijedee: U posljednje vrijeme pojavljuju se komunistiki letci, Proglas za vojnike, podoficire, oficire i sve vojne obveznike koji se pozivaju da napuste vojarne, da se ne odazivaju pozivima na vjebu, da se suprostave vlastima, da pozivaju svoje drugove na suradnju sa pobunjenicima. Velianjem uspjeha komunista, pobunjenika i etnika tee oslabiti moral hrvatskih domobrana i uzdrmati vrste redove hrv. domobrana, te stvoriti razdor izmeu domobrana i ustaa. Dostavljajui prednje skreem panju svima, kojima se ova zapovjed dostavlja da svim silama pod osobnom odgovornou nastoje pohvatati rasturae letaka i u redovima domobranstva odrati vrst i nepokolebiv moral. ZAPOVJEDNIK: Original, strojopis Sign., AH, DPZ taj. 425/1941.

1941, studeni 24. Zagreb

202

1: izvjetaja Ministarstva unutranjih poslova Ministarstvu vanjskih poslova NDH u Zagrebu politikim prilikama u Meimurju

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Petrinjska 7, Zagreb Broj: Prs. 8703. P. 1941 Predmet: Meimurje, politiki izvjetaj. Zagreb, 24. studena 1941.

MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA Zagreb ... IV. Oko 24. ov. mjeseca pokuala su neka lica dignuti u zrak eljezniku prugu izmeu akovca i Kotoribe i to oko 500 m. od eljeznike

postaje u akovcu kod eljeznog mosta, koji vodi za selo Savska Ves. Pokuaj nije uspio jer je navodno ovo na vrijeme sprijeeno. Daje ovaj pokuaj uspio, bio bi dignut u zrak brzi vlak, koji oko 11 sati na veer putuje iz akovca za Budimpetu. Maarske vlasti u akovcu vode u najveoj tajnosti istragu ovom predmetu... ZA DOM SPREMNI! Ravnatelj: Eugen Kvaternik Originai, strojopis Sign., A V I I , Fond N D H , k u t . 237, reg. br. 14/12

203
1941, studeni 29. Zagreb Iz izvjetaja Vladimira Popovia upuenog Centralnom komitetu KPJ vojnim i politikim prilikama u Hrvatskom zagorju

Dragi drugovi, u kratko vrijeme zadade nam neprijatelj tri teka udarca. Drugovima u Dalmaciji dali smo konkretna uputstva za osloboenje Brke.' Poslije Krntij(in)e 2 smrti odredili samo Mrtvaca 3 za polit, komesara Glavnog taba. Pri tom smo se rukovodili: da zadovoljava polit.(iki) i da bude Hrvat, a pored toga Mrtvac se nije vie mogao odravati u Zgb-u. Javite da li se tim slaete. U Zgb-u ostaemo sada ja i Fati. 4 Ortega 5 je u Zagorju i Meimurju. Paja 6 u Slavoniji, a od Konspiratora 7 nema mnogo pomoi. On sada radi u zagrebakom okrugu, gdje se do rata protiv SSSR-a po partijskoj liniji skoro nita nije radilo. Primili smo vae pismo. Svi nai dosadanji napori da pokrenemo u oruanu borbu Hrvat. Zagorje ostali su bez uspjeha. U tom nastojanju, koje je ilo do provociranja sukoba izmeu hrvat, seljaka i ustaa (slanjem odreda u skoro sve hrvatske srezove), izgubili smo dosta ljudi, zato to politiki nije bio pripremljen teren iako su nas drugovi iz tih krajeva obavjetavali (lano) da e hrvatski seljaci podupirati akcije partizana. No, to ne znai da su zagorski seljaci ustaki raspoloeni ili orijentisani. Naprotiv, oni izvrgavaju ruglu ustaki olo po svojim selima. Stvar je u tome da su nae part.(iske) org.(anizacije) u tim krajevima prije rata protiv SSSR-a bile vrlo slabe, daje dolaskom ustaa uniteno dosta kadra ba u tim krajevima, da se ostatak razbjeao i poplaio i da se nedavno pristupilo org.(anizovanju) part.(ije) u mnogim hrvatskim srezovima. Nadamo se da emo sve te tekoe brzo

prebroditi. Nai pokuaji da se seljake mobilizira na konkretnim dnevnim pitanjima imaju uspjeha (otimanje kukuruza, bojkot trita itd.) i prerastaeu krupnije akcije. Stav reakcionarnog dijela vodstva HSS-a mnogo nam pravi smetnji. Oni idu s parolom: Nita s komunistima, ve ekajmo. Uiniemo sve da partizanski pokret poprimi karakter narodnog ustan ka. Iz Zagreba i ostalih mjesta ve smo poslali masu radnika i omladine u odrede. Sada nanovo vrimo mobilizaciju.

Original, rukopis Sign., Arhiv SKJ, Fond KPJ 1941/91 Zbornik VII, tom II, knj. 2, br. 42, str. 8486.
1 2 3 4 5 6 7

Rade Konar Marko Orekovi Vladimir Bakari Andrija Hebrang Karlo Mrazovi Pavle Gregori Dragutin Saili

204
1941, studeni Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za mjesec studeni 1941. godine

(primici)

1.
II. III. IV. V. VI. In.(telektualci) S.(tudenti) R.(ezerva) rz.(azno) iz.(dai)

6.810 18.975 41.243 43.386 23.250 7.011 26.840 2.550 10.809,50 180.874.50 20.000 200.874.50 106.429,50
94.445

230 479 716 539 587 153 176

9

L.(ini) O.(pskrbni) H. B.(olnice) R.(azno)

biro

27.050 45.780 26.748 2.900 3.951.50 106.429.50

340

rz (erva) (onto) p.

20.000 74.445 31.025 43.420

Original, tabela, rukopis

Sign., A I H R P H , RO D.S. 1 / 1 9

205
1941, studeni Zagreb Obraun primitaka i izdataka Hrvatsku za listopad 1941. godine Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za

Primici Saldo obr.(auna) X mjes.(ec) M.(jesni) O.(odbor) XI Bjel.(ovar) nov.(embar) Delnice " Varadin IX mj.(esec) Varadin X " Varadin XI " Ukupno Izdaci Izd.(aci) P.(okrajinskog) O.(dbora) MOZgb. " Bjel.(ovar) Deln.(ice) Var.(adin) IX mj.(esec) X
XI

19096,25 200874,50 6905 4030 4361 3251 5530 254047,75

Izd.(aci) Var.(adin) OK IXXI Ukupno acc.(onto) MO Zgb. " MO Del(nice) " MO Bj.(elovar) Ukupno Primici Izdaci Saldo

80376,25 106429,50 3800 3180 850 1496 3657 2960 202748.75 20000 850 605 224203,75 254047,75 224203,75 29.844

Original, tabela, rukopis Sign., A I H R P H , RO D.S. 1 / 1 9

206
1941, studeni Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunog komiteta KPH Zagreb, Bjelovar i Osijek, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za mjesec studeni 1941. godine

Primitak

Mj.

Saldo

lan. M.K. 5664

lan. O.K.
3.000 1.089

Stamp.

Pril.

Vanr. pril.

N.P.

Ukupno

339.849

4663 78

XI. 339.849 5664 4.089 4741

37.954 1.500 10.000 4.101 15.000 68.555

339.849 5.664 4.089 4.741 68.555 422.898

XI. Izdatak I Mj. CKJ

II
tamp.(a)

III Mat. (erijal) 5.213 5.100 13.500

IV Tehn. (ika) 600 5.000

V Put. (ovanja)

VI VII Izdr. Pomo (ravanje) 4.500 364 1.300

VIII Razni izdaci Saldo

20 100
36 80

126 268060 450 60 300 150 150 301 6.954 168 60 315 144

10.000
3.000 2.700 800 1.750 1.350 782 551

10.000

120
400 600 300

1.000
1.500 1.500 400 1.500 1.500 1.000 1.500 400

200

20.000
5.000

1.500 1.500 1.500 1.500 400

2.200
1.200 1.200 1.200
1.200

700 640 179 40 430 60

212

2.000
2.500 2.500

175 425 250 65 163 405 200 130

1.200

2.000
1.000

2.000
1.800 1.800 1.500 33.813 56.553 1856 46.964

1.200

15.652

P.(rimitak) XI.

Saldo MK. Zgb. l.(anarina) " p.(artijski) p.(rilozi) " t.(ampa) OK Bjel.(ovar) l.(anarina) " " ostatak " " dio part.(izanskog) fond.(a) OK Osj.(ek) 9. XII. (Nora)2 OK Zgb. l.(anarina) pr.(ilozi) t.(ampa) P' " N.P. " " N. F. MK Zgb. F.(ond) N.O.B.

I1 IV III II IV IV II IV III

339.849 5.664 37.954 4.663 3.000 1.500 1.000 10.000? 1.089 4.101 78 1.791 540 20.000

(sa zaostacima)

(vraeno 14. XII. Bo.(ievi)3 zaveo (dan Anki5 8. XII)

XI6

" " od prol(og) mj.(eseca) (X) Mrtv.(ac)4 N.P.

IV

15.000 4.130

Izd. [atak] XI MK Zgb. izdr. [avanje] " " prop.[usnice] " Mark []7 " " mast. " kom " kof. [er] " Zan.8 R.[ajon] IV Taxi Papir Put.[ovanje] eir C.' Ceh11 Viktorija12 Boy13 Mala14 Skija15 Stipe16 Cincip.[inka]17 Za nabavke Biljei Cveto18 Put.[ovanje] Karl, [ovac] Materj.[al] razni Tehn.[ika] auto " popr. [avak] auta " papir, boje eh Viktorija Cinc. (en Skija Boy za zatv.[orenog] druga kauc.[ija] za stan kirija Pokutvo Selidba Ureenje stana Baterije Tehn.[ike] potvr. [de] Ostalo (tramv.[aj]) Tehn.[ika] t. [amparski str. [oj] popr.[avak] str.[oj] nabavke [eh] izd.[ravanje] Cinc. [ipinka] izd.[ravanje] Vik.[torija] izd. [ravanje] " Sk.[ija] VI VIII VI VIII VIII IV VI VI V III V VIII VI VI VI VI VI VI VI IV VIII VI V III IV IV III VI VI VI VI VI VI VI IV IV IV IV IV VIII IV VIII IV IV III VI VI VI VI 4.500 126 364 450 60 600 1.300 1.000 20 5.213 100 300 1.500 1.500 400 1.500 1.500 1.500 1.500 5.000 150 400 36 5.100 10.000 3.000 13.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 400 2.200 2.700 800 1.750 1.350 782 150 551 301 20.000 5.000 10.000 1.200 1.200 1.200 1.200

Bo. [ievi] ' 11. XII

"

"

Izdatak u oktobru VI. [ado]9 16. XII

Tehn. [ika] (VI. [ado]) 20. XII

Tehn. [ika] > (VI. [ado]) 20. XII.

Direkt, [tor]19 za IX. mj. [esec]

" eh. (Direkt, [or])

Put.[ovanje] Iv.[ani) Gr.[ad] kur. [ir] Gradec Bgd. VI.[ado] izd. [ravanje] 29. XI Mrtv.[ac] I.X1I Konsp. [irator]20 izd. [ravanje] Mast (vrab. VII i VIII Gl.[avni] t.[ab] blokovi 12 olovki Ravnala baterije bater.[ije] anodne 3 filfedera 4 vrpce karte zemljop.[isne] 2 akumul.[atora] Razno -- I bar Drava ileti britva remen za britvu razno Gl.[avni] t. [ab] Radio put Karl.[ovac] Tramv. [ajske] kart.[e] (Nora) Gl.[avni] t. [ab] put Karl.[ovac] Gojz. [erice] Vladi (Nora) 28. XI. Nora izd. [ravanje] Slava21 izd.[ravanje] (Nor[a]) Brkinica22 izd. [ravanje] (Nor[a]) F[ric]23 izdr.[avanje] Karta za Liku Svinje (Jo[a])2S (Mar [])26 OK Zgb. (Jo. izd. [ravanje] mast (Mar[ko]) Za tehn.[iku] Nori (An.[drija]) ' VI. [ado]

Nora

,
>

Nora

'

1 ' An. [drija]24

VI V V V V VI VI VI Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili Vili V Vili V Vili VI VI VI VI Vili

VI Vili IV

2.000 80 120 400 600 2.500 2.000 2.000 168 60 315 144 700 640 179 40 430 60 212 175 425 250 65 163 405 300 200 200 1.200 1.800 1.800 1.500 2.500 130 28.500 23.475 1.000 1.200 5.000

Original, tabele, rukopis Sign., A I H R P H , RO D.S. 1 / 1 9

I Brojke se odnose na oznaene stupce tabele 2. Zlata egvi 3. Ivan Boievi 4. Vladimir Bakari 5. Anka Berus 6. Dopisano olovkom 7. Marko Simeni

8. 9. 10 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Vlado Popovi .Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Ilija Engel Zvonimir Basserman Joco akovi Valerija Pap-Kario Janko Gredelj Stipe akovi Anka Serti Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Milan Hupert Dragutin Saili Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Dragica Konar Grga Jankez Andrija Hebrang Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Marko Belini

207
1941, studeni, kraj prosinac, poetak Bjelovar1 Okrunica br. 2 Okrunog komiteta KPH Bjelovar upuena kotarskim komitetima i partijskim organizacijama na terenu potrebi prorade materijala osnivanju odbora narodnooslobodilakog fronta i narodnooslobodilakih odbora

Okrunica br. 2 1/ U vezi sa okrunicom C.K.K.P.H. broj 3 osnivanju odbora narodnooslobodilakog fronta i narodno-oslobodilakom fondu, pozivaju se sve partijske jedinice i svi opinski i kotarski komiteti da porade energino na organizaciji tih odbora. Svaka jedinica treba da odmah poradi u podrunim selima na tom da se pokrenu najnapredniji i najborbeniji elementi u selima, da se odre najprije ue konferencije, a poslije ire konferencije na kojima treba birati takav odbor. U taj odbor od 3 do 5 lanova treba da po mogunosti ue i koji partijac, da bi provodio u odboru pravilnu politiku u suglasju sa okrunicom C.K. broj 3. Ovakvi odbori moraju se konstituirati tako da biraju svoga (tajnika) sekretara, koji e sazivati sjednice odbora i konferencije po mogunosti svih odraslih u selu. Tajnici seoskih odbora narodnooslobodilakog fronta u jednoj opini treba da organiziraju opinsku konfe renciju: na njoj biraju opinski odbor narodno-oslobodilakog fronta. Treba

isto tako nastojati da u opinski odbor ue jedan partijac. Opinski odbori narodno-oslobodilakog fronta preko svojih tajnika treba da organiziraju kotarske konferencije, na kojima biraju kotarski odbor narodnooslobodilakog fronta. Treba nastojati da u kotarske odbore ue jedan lan kotarskog Komiteta Komunistike Partije. Na taj e nain biti osigirano u svim odborima Narodno-oslobodilakog gronta sprovoenje pravilne politike u suglasju sa okrunicom C.K.K.P.H. Osnovica rada tih odbora treba da bude Okrunica C.K.K.P.H. broj 3 i letak C.K. lanovima H.S.S.-a. Partijci koji treba da uu pojedinano u te odbore, vodit e brigu da se u tim odborima sprovede politika prema spomenutoj okrunici C.K. broj 3 i letku C.K. H.S.S.-ovcima. Treba imati na umu da ovi odbori nisu nikakva partijska tijela nego organizacione forme koje imaju zadau da sprovedu politiku Narodno-oslobodilakog fronta, t.j. politiku borbe svih antifaistikih elemenata u zemlji pod vodstvom Komuni stike partije. Pojedini partijci treba da uu u te odbore i ak da prihvate poloaj tajnika u ovim odborima. Na taj e se nain lake sprovoditi politika Narodno-oslobodilakog fronta. Odbori imaju za dunost da organiziraju itavo selo, opinu, kotar za borbu protiv banditske ustake vladavine i protiv faistikih njemakih i talijanskih osvajaa u naoj zemlji. lanovi odbora treba da podijele posao na sektore i tako da djeluju. Tajnik treba da vodi sve administrativne poslove, da saziva sjednice odbora i konferencije. Blagajnik treba da prima prinose u novcu i u ivenim namirnicama i da vodi rauna tom, da se ivene namirnice spreme na odreenom mjestu. Ostali lanovi odbora treba da se brinu za prikupljanje Narodno-oslobodilakog fonda: novca, ivenih namirnica, vune, platna i dr., za pronalaenje oruja i municije za partizane. Odbori moraju pripremati u selima i u mjestima sklonita za partizane, predobivati seljake za to da primaju pojedine partizane na konak i na hranu. Partizanski odredi koji su ve formirani bit e preko svojih komesara u stalnoj vezi sa odborom Narodno-oslobodilakog fronta u kraju gdje se nalaze. Odbori Narodno-oslobodilakog fronta imaju svoju neposrednu politi ku zadau: a) Provoenje iroke antifaistike propagande meu naseljenjem. b) Okupljanje irokih masa u Narodno-oslobodilakom frontu i organizi ranje otpora i otvorene borbe protiv faistikih osvajaa i njihovih slugu ustakih bandita u naoj zemlji. c) Uspostavljanje civilne vlasti u onim selima i gradovima (odnosno u opinama i kotarima) koje e zauzeti narodni partizanski odredi. Naroito se napominje, da odbori Narodno-oslobodilakog fronta vode pod vodstvom Komunistike partije, borbu protiv faizma, borbu za usposta vljanje jedne demokratske narodne vlade (proitati dobro letak C.K.K.P.H. H.S.S.-ovcima!!). Prema tome, danas Komunistika Partija ne vodi neposred

ne borbe za sovjetsku vlast u naoj zemlji, nego za uspostavu jedne demokratske narodne vlade u koju bi uli predstavnici svih politikih stranaka, koje su spremne voditi otvorenu borbu protiv faizma. 2) Radi aktiviziranja hrvatskih seljakih masa rijeio je C.K.K.P.H. daje potrebno osnivati odbore, koji e djelovati u hrvatskim selima u pravcu jaanja borbenog otpora protiv svih gospodarskih mjera ustakih vlasti. U tu svrhu izdao je C.K letak s pozivom seljacima da osnuje odbore za gospodarsku obranu sela. Svi partijski komiteti, sve partijske jedinice i pojedini partijci moraju proiriti spomenuti letak u hrvatskim selima i odmah ivo poraditi da najborbeniji elementi, po mogunosti lanovi H.S.S-a u selu sazovu konferenciju (kao u toki 1.) i izaberu odbor za gospodarsku obranu sela. Za organiziranje toga odbora vai isto kao i za odbore Narodnooslobodilakog fronta. Odbor ima zadatak da zastupa selo protiv ustakih vlasti, kada ove alju svoje organe da popisuju zalihe ita, kukuruza, stoke i dr. Odbori moraju organizirati zajedniki otpor protiv ustakih vlasti u sluaju nasilnog odvoenja stoke i prisilnog kupovanja seljakih proizvoda. Pojedini drugovi, partijci, osobito oni koji su u selu poznati kao H.S.S-ovci, trebaju se dati birati u te odbore. Oni moraju poraditi uz pomo svoje jedinice, da takav odbor postane borbeno jezgro oko kojega e se sakupiti svi borbeni, estiti i odvani elementi na selu. Kod pravilnog rada tih odbora oni se mogu u kratko vrijeme pretvoriti u odbore Narodno-oslobodilakog fronta, to je konani njihov cilj. Kotarski komitet partije mora svestrano pomoi sve partijske jedinice u organiziranju ovakovih odbora. Eventualne greke u tom radu treba odmah ispraviti i nastojati dajedinice organiziraju na taj nain odbore ne samo u svojim selima, nego takoer u oblinjim selima u kojima nema partijska jedinica. Organiziranje opinskih i kotarskih odbora gospodarske zatite sela treba provesti kao i organiziranje odbora Narodno-oslobod. fronta. Nutarnja struktura ovih odbora mora odgovarati zadai odbora (tajnik organizator obrambene grupe i eventualno blagajnik). 3) Sve jedinice moraju provesti meu naselenjem po selima i gradovima, u vlaku i dr. to jau agitaciju za Sovjetski Savez. Treba svagdje isticati snagu S.S.S.R-a, koja je do sada unitila preko 4 milijuna njemakih vojnika i time dovela u pitanje ofenzivnu sposobnost njemake faistike vojske. Potrebno je sve vrijeme naglaavati kako je S.S.S.R. u savezu sa velikim demokratskim zemljama, Engleskom i Sjedinjenim Amerikim dravama danas prva zemlja na svijetu, koja stoji na braniku kulture, slobode i blagostanja cijeloga svijeta: kako su u Sovjetski Savez uprte oi svih potlaenih i slobodoljubivih naroda kao u onu silu, koja e spasiti ovjeanstvo od faistikog mraka. Kod toga neka se partijci poslue sa svim partijskim propagandnim materijalom, osobito okrunicom C.K.K.P.H. broj 3, letkom lanovima HSS-a itd. 4) Treba svuda popularizirati, daje na konferenciji u Moskvi koju su nedavno odrali vojniki strunjaci Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike

rijeeno na prijedlog Sovjetskog Saveza da se narode Jugoslavije pomogne u borbi protiv faizma izravnom vojnikom pomoi. Potrebno je da se itavo naselje pripremi na eventualni dolazak padobranaca, koje treba doekati prijateljski i izai im u susret u svakom pogledu. Svi kotarski komiteti, kao i sve jedinice, trebaju voditi strogog rauna tome, da svaki lan Partije pomno i savjestno proita sav partijski materijal, da njemu vode diskusije. Svi komiteti i sve jedinice treba da se u svom partijskom radu tono rukovode smjernicama danim u tom materijalu i da hitno i savjestno izvre sve akcije koje se trae danim materijalom. OKRUNI KOMITET Komunistike Partije Hrvatske za okrug Bjelovar Original, strojopis Sign., AIHRPH KP-96/4381.
1

Okrunica je umnoena u tehnici OK KPH Bjelovar u Bjelovaru

208
1941, prosinac, poetak Zagreb Pismo Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske Glavnom tabu NOP odreda Hrvatske i svim podreenim tabovima i partijskim forumima u Hrvatskoj s uputstvom daljnjem irenju i uvrivanju narodnooslobodilakog pokreta

Dragi drugovi! Na bazi do sada steenih iskustava iz partizanskih borbi, Operativno rukovodstvo za Hrvatsku upuuje ovo pismo Glavnom tabu za Hrvatsku, kao i svim podreenim tabovima i svim part, forumima s ciljem da se uklone dosadanji propusti i greke u voenju partizanskih borbi, te da se jo vie uvrsti i proiri na narodno-oslobodilaki partizanski pokret. 1. Nain mobilizacije za partizanske odrede. Najbolji je nain mobilizacije za partiz. odrede im odlunija akcija. Ljude treba mobilizirati u ete, a ne zadravati ih po tvornicama itd. NAELNO treba odbiti da se stvaraju takvi odredi, koji bi bili djelom kod kue, a djelom odlazili u akcije. Iskustvo iz Srbije je pokazalo da nekog jaeg znaaja takvi odredi ne mogu imati sve dotle dok partizani ne osvoje dio teritorija, a po tom

stanovnike tog osloboenog teritorija ili neposredne okolice mobiliziraju za neke pomone akcije (ruenje cesta, mostova itd.). Mobilizacija u principu treba da ostane dobrovoljna, ali na osloboenom teritoriju u koliko bi ga imali, doputa se obavezna mobilizacija za razne pomone akcije, dijelom i za frontu. U takvom sluaju, takvu mobilizaciju treba dobro politiki pripremiti i ne smije ii nikada previe iroko. 2. Mobilizacija sredstava. Jasno je daje potpuno pravilan princip, kojeg smo postavili, da partizani nasilno nita ne oduzimlju seljacima i graanima. U cijelosti taj princip vai za poetak akcija. Kada partizanski pokret uzme maha i zauzme iroki teritorij, tada se nee moi uspjeno djelovati bez konja, prevoznih sredstava itd. U takvim sluajevima treba rekvirirati od seljaka, koji mogu da odvoje bez vee tete (bogati ljudi sa vie stoke itd.) konje i prevozna sredstva, automobile, motore, bicikle itd. Kada oslobodite neki kraj, neko selo, neki teritorij itd. oslobodite taj kraj plaanja poreza. Zato pak treba pozvati seljake da se postaraju za prehranu naih odreda. Tamo gdje je siromaniji kraj tamo treba obavezno zahtjevati od bogatih seljaka da obezbjede dovoljnu koliinu hrane. rtve mora dijeliti svaki u oslobodilakoj borbi. U tom pogledu smo bili nekako istunci i ako je to u prvim poecima bilo korisno. U Srbiji na pr. ima svake vrsti vozila, od kamiona i automobila do seoskih kola i jahaih konja. Formiraju se konjiki partizanski odredi. 3. Kako poeti? To je pitanje, koje se pojavilo kod svih odreda kod samog formiranja i na alost vrlo sporo i esto puta se nepravilno rjeavalo. Uzima se u veini sluajeva kurs na angairanje pojedinih sela i mjesta, na manje ili vee diverzantske akcije, a manje se vodio kurs ka postepenom ienju teritorija, u nekim pak krajevima uzimalo se kao pravilo-sistem logorovanja po nekoliko dana, nedjelja, pa ak i mjeseci na jednom te istom mjestu. Odredi su na taj nain izlagani koncentrinim napadima neprijatelja, odrezani od sela i mjesta i djelomino unitavani (na pr. Gorski kotar). Da se to u budue ne bi deavalo svaki partizanski odred mora od svoje poetne take sve vie iriti teritorij po kome se kree i brzo poduzimati sve ove mjere koje su potrebne da protivnik ne bi mogao ponovno da zaposjedne taj teritorij: postavljati na putove i ceste zasjede, raskopavati ceste, ruiti mostove, ukratko unititi sve komunikacio ne veze, po kojima bi se protivnik mogao pribliiti osloboenom teritoriju. Tako treba istiti korak po korak i oslobaati sve vei teren, izbjegavati treba sve frontalne borbe. Zasjeda to je glavni oblik vojevanja (gledaj priloena uputstva). Najvanije je oistiti takav teren, kojeg nije teko oistiti i kojeg je lako braniti, i odakle bi se mogli iriti po ostalim djelovima zemlje. 4. Organizacija i djelovanje taba. tab treba da se to prije osamostali, da se ne bi desilo, da sve padne na part, organizacije, koje takav posao ne mogu zadovoljavajue obavljati. Veze moraju biti to prije uspostavljene, kada se vrsto postavi na noge tab i izvri

organizacija po etama, part, organizacije nee vriti vojno-kurirsku slubu. 5. Komandirski komesarski kadar. Glavni sektor nae borbe je vojna akcija. Veliki dio naeg partijskog kadra tamo treba dodijeliti. Nauite komandirski i komesarski sastav da bez prigovora izvruju vaa nareenja, uite ih partizanskom vojevanju. Upozorujte polit. kom. i partorge na njihovu izvanrednu vanu ulogu da provode najintenzivniju propagandistiku djelatnost svuda i na svakom mjestu gdje dou partizani. Bez propagande, bez neprestanog politikog ubjeivanja neemo moi aktivizirati seoske mase. 6. Partijska organizacija i tab. tome smo ve govorili i taj princip treba drati i u budue: vodstvo partizanskih eta mora bez pogovora ostati u naim rukama. U tom pogledu budite prema saveznicima bez krajnosti budni i nepopustljivi. To nek ne znai da morate biti sektai. Partizanski odredi moraju nositi karakter narodnooslo bodilake vojske. No mi moramo voditi rauna sutranjici, uiniti sve u OKVIRU OSLOBODILAKE BORBE, da to jae uvrstimo svoje baze. Naroito pazite na politkomski sastav i na uvrenje partijske organiza cije; to u prvom redu tamo gdje politkom nije komunista. Posebno pazite na sastav tabova. Ne da bi se partorganizacija formalno, direktno mijeala u djelovanje tabova, ve mora biti osigurana njena kontrola i njeno vodstvo preko partijaca koji u tabovima rade. Treba teiti za tim da se tabovi to prije osamostale i da ne budu ovisni od organizacijskih veza partije. Nikako se ne smije dopustiti da se sekretari O.K. partije mjeaju neposredno u poslove taba. Samo Glavni tab nad njima ima vodstvo u svim pojedinostima. 7. Delegati Glavnog taba. Iskustvo je pokazalo da G.. mora da ima pri ruci niz dobrih oficira po mogunosti partijaca, koji bi bili delegati G.. a koje bi tab slao po potrebi na voenje vojnih operacija ili za organizaciju samih odreda tamo gdje je potrebno. U tom pogledu vai pravilo: obezbjediti partizanskim komandirima u tabovima to veu samostalnost u izvrenju njihovih zadataka. 8. Borba protiv dezerterstva itd. U tom pogledu je stvar jasna. Nesrazmjerno otrije treba postupati nego to se postupalo. Treba da objavite imena streljanih. Svom odlunou treba razviti obavjetajnu slubu. To vai za sva mjesta, a naroito za eventualno osloboeni teritorij (da se onemogui svako rovarenje pete kolone). Obavje tajnu politiku slubu razviti preko posebnog odjeljka u tabu preko odgovarajuih ljudi u podreenom tabu, preko politkoma itd. 9. Nain vodstva. Za pravilno vodstvo partizanske akcije potrebno je dati podreenim kadrovima najveu pomo. Stalno treba davati konkretne naredbe za akcije i to na toj bazi, ako se npr. bataljonskom tabu da konkretno nareenje i pokae mu se kako to nareenje da izvri, onda je nuno i potrebna otra kritika komandnog sastava, ako podreeni tab nije izvrio konkretno nareenje. To

je naroito vano za one krajeve gdje je partizanski pokret tek u poetku. 10. Razoruavanje. Borbu za oruje treba ojaati. Pri razoruavanju andarmerijskih postaja i okupatorskih posada na mnogim mjestima kod nas pristupilo se bez sistema i nacrta. andarmerijske postaje i okupatorske posade treba razoruavati i unititi tako da im se onemogui ponovni povratak. To je zaetak ienja teritorija. Treba unititi postaju za postajom i tako oistiti teren. 11. Mobilizacija za bojkot trita. Ni zrna ita okupatorima to je parola koju je istakla naa Partija od prvog dana podmuklog i razbojnikog napada faistikih grabeljivaca na Sovjetski Savez. Na alost u mnogim naim krajevima, to se nije dosljedno provodilo u ivot, ak ni tamo, gdje su doista jaki partizanski odredi. Nesrazmjerno otrije postupati, nego to se postupalo. Provoditi treba sistematski bojkot svih pijaca, naroito tamo gdje logoruju faistike horde. U tom pogledu nuno je razviti ivu politiku propagandu kod seoskih masa. Narodno-oslobodilaki odbori uz pomo partizana, duni su da rjeavaju problem ishrane puanstva. Svaka samovoljna trgovina je pljaka naroda i ide u prilog okupatorima. Ona se mora suzbiti, a krivce izvesti pred narodni sud. Smrt faizmu Sloboda narodu! aa1 Original, apirograf Sign., AIHRPH, KP-5/42.
1

Centralni komitet KP Hrvatske

209
1941, prosinac 2. Bjelovar Izvjetaj Zapovjednitva 1. pjeake divizije Zapovjednitvu I. domobran skog zbora napadu partizana na opinsku zgradu u Novigradu Podravskim

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO 1. PJEADIJSKE DIVIZIJE Br. 727/taj.

U Bjelovaru dne 2. XII. 1941.

ZAPOVJEDNITVO I. DOMOBRANSKOG SBORA Nou 27/28. studenoga 1941. godine oko 24,00 sata upalo je u opini Podravski Novi Grad kod Virja oko 10 naoruanih komunista1 u vojnikim i

graanskim odorama (bive jugoslavenske vojske) sa crvenom zvijezdom na kapi i izvrili prepad na opinu te su iz iste odnijeli 16 puaka, jedan sanduk streljiva, dva pisaa stroja, jedan apirograf, jednu rotacionu mainu i pokvarili brzoglas. Ovi komunisti nisu bili obueni u ruske odore kako je to javio bojnik Kostial ivanovi iz Novigrada prema prianju opinskih straara. Za hvatanje ovih komunista jo u toku noi upueno je: Iz Koprivnice 38 domobrana koturaa sa jednom strojnicom sa zapovjednikom bojnikom Kostijalom ivanoviem. iz Bjelovara je upuen udarni vod od 60 domobrana sa 1 strojnicom. Voenim izvidima od strane kotarskog predstojnika i orunika te brzim radom domobranstva povraeno je 6 otetih puaka (od 16 koje su komunisti uzeli), pisae maine, jedan sanduk streljiva i stroj za umnoavanje sa potrebnim priborom. Uhvaen je i glavni kolovoa Kasim ehaji za kojim je raspisana tjeralica uz nagradu od 50.000 kuna. Osim ovoga uhvaen je jo jedan uesnik u napadu na Selo Novi Grad, a pored njih jo 20 jataka.2 Domobrani koturai iz Koprivnice vraeni su istog dana u posadu, a tako isto i udarni vod iz Bjelovara. Po ovome pitanju vode se izvidi od strane kotarskog pretstojnika u Koprivnici i Bjelovaru, poto je cijela stvar isto graanska t.j. potpada pod Redarstveno ravnateljstvo. 0 rezultatu istrage izvjestiti e se.3 ZAPOVJEDNIK, Bailey4 Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, kut. 61a, t.2, d. 12. Zbornik VII, tom V, knj. 2, br. 134, str. 346-367.
1 Napad je izvrila Bjelovarska partizanska grupa, pod komandom Duke Prilike, uz pomo partijskih organizacija iz Sredica, Poljanana. Javorovca, Srdinca i Plavinca. Akciju je organizirao Okruni komitet KPH Bjelovar. 2 Vidi dokument broj 219. 3 ovoj akciji partizana vidi i njemaki dokument br. 255 u Zborniku VII, tom XII, knj. 1. 4 Emanuel

210
1941, prosinac 6. Zagreb Okrunica br. 4 Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuena svim partijskim organizacijama, komitetima i jedinicama u kojoj se osim

analize dosadanjeg rada daju uputstva stvaranju narodnooslobodilake fronte, karakteru, funkcijama i zadacima narodnooslobodilakih odbora i zadacima Antifaistikog fronta ena

OKRUNICA br. 4 svim partijskim organizacijama, komitetima i jedinicama. I. C.K. je u okrunici br. 3. objasnio partijsku liniju i istakao nunost upornog rada na stvaranju Narodno-oslobodilake fronte i njenih rukovode ih organa Narodno-oslobodilakih Odbora. Dosadanji uspjesi po toj liniji partijskog rada jo uvijek ne zadovoljavaju. On se odvija i odvie sporo i na uskoj sektakoj osnovi. Glavni uzroci slabih rezultata u stvaranju Narodnooslobodilake Fronte nalaze se u skretanju s partijske linije, njenom nerazumijevanju i nedovoljnoj odlunosti u njenom provoenju u ivot. Neke organizacije i drugovi prave ove pogreke u borbi za stvaranje Narodno-oslobodilake Fronte. Prvo: Oni nisu mobilizirali sve partijske snage (komitete, aktive, organiza cije i simpatizere) u borbi za stvaranje Narodno-oslobodilake Fronte kako je to naglaeno u okrunici br. 3., nego su tom radu posvetili vrlo malo panje i odredili svega nekoliko pojedinaca, kojim su stavili u zadatak stvaranje Narodno-oslobodilakog Fronta. Drugo: Mjesto da rad i borbu za stvaranje Narodno-oslobodilakog Fronta postave na najiru osnovu i da rade na pridobijanju irokih masa, pristalica raznih stranaka, a osobito pristalica HSS-a za Narodnooslobodilaki Front, neke se organizacije i drugovi ograniavaju na jalove razgovore s pojedinim predstavnicima HSS-a i drugih stranaka. To je sektatvo vrlo tetno i opasno osobito kad se znade da dio vodstva HSS-a spreava stvaranje Narodno-oslobodilakog Fronta, propovijeda pasivnost i koi svaku borbu protiv faistikog okupatora i njegovih ustakih sluga. Teite rada i borbe za stvaranje Narodno-oslobodilakog Fronta mora biti u masama (rad odozdo), ali se ne smije zapustiti ni rad na pridobijanju predstavnika raznih stranaka i grupa(rad odozgo). Rad odozdo i odozgo treba kombinirati s borbom protiv protivnika i neprijatelja Narodno-oslo bodilakog Fronta i bremzera Narodno-oslobodilake borbe. Narodnim se masama mora uporno i neprekidno objanjavati tetna uloga ovih voa i predstavnika raznih stranaka i grupa, koji propovijedaju mir i pasivnost, i time pomau ugnjetae naeg naroda faistike okupatorke i ustaku bandu. Tree: U mnogo se sluajeva rad na stvaranju Narodno-oslobodilakog Fronta ograniava na uspostavljanje labavih veza s pojedinim pristalicama raznih stranaka i grupa, ali se te veze ne proiruju i organizaciono ne uvruju.

etvrto: Postojei Narodno-oslobodilaki odbori nisu postali borbeni rukovodei organi narodno-oslobodilake borbe, jer im nai drugovi nisu postavili konkretne zadatke, nisu im objasnili njihovu ulogu i uputili u pravilan rad. II. Karakter, funkcija i zadaci Narodno oslobodilakih odbora. N.O.O. nisu organi nijedne partije ili organizacije. U njima trebaju biti zastupane, preko svojih predstavnika, sve politike stranke, grupe i struje, koje su na liniji borbe protiv faistikih okupatora i njihovih domaih plaenika. Poteni i rodoljubivi elementi iz bivih opinskih uprava i drugih ustanova mogu ulaziti u N.O.O., ako uivaju povjerenje naroda. Zadaci N.O.O. na osloboenom podruju. 1. Narodno su oslobodilaki odbori na osloboenom podruju privre meni organi vlasti, birani slobodno i neposredno od samog naroda. Oni su privremeni organi vlasti zbog toga to su ukinuti stari organi vlasti (opinska uprava, kotarska poglavarstva, andarmerijske postaje) kao uporita okupa tora i njihovih slugu, a budue trajne oblike i organe vlasti odredit e osloboeni narodi poslije istjerivanja faistikih okupatora iz nae zemlje i unitenja njihovih domaih slugu. Zadatak je N.O.O. mnogostruk i raznovrstan. Oni vre sve funkcije vlasti osim vojnike kojom upravljaju tabovi partizanskih odreda. 2. N.O.O. kao nosioci vlasti osloboenog naroda, poduzimaju sve potrebne mjere da se aktivizira i ujedini sav narod u borbi protiv faistikih okupatora i njihovih ustakih i velikosrpskih plaenika. 3. Oni poduzimaju sve to je potrebno, da se partizani pomau i obskrbe hranom, odjeom, orujem i svim drugim potrebtinama. U tom cilju treba aktivizirati i organizirati sve narodne snage na svom podruju. U pomaganju partizana i njihovom obskrbljivanju. Narodni e oslobodilaki odbori najtjenje suraivati sa tabovima partizanskih odreda. 4. Oni organiziraju i odravaju red i sigurnost na osloboenom podruju preko narodnih straa, koje osnivaju u svim mjestima. Narodne su strae podinjene N.O.O. Oni vode borbu protiv svih narodnih izdajica, plaenika i agenata faistikih okupatora i ustakih bandi, kao i protiv svih pijuna i sumljivih tipova. Oni organiziraju i provode obavjetajnu slubu preko svojih specijalnih organa. Isto tako vode borbu protiv svih pojava krae, pljake, razbojstva i nereda. 5. N. O. O. organiziraju opskrbu i ishranu stanovnitva, a osobito ishranu

siromanih slojeva i neopskrbljene porodice palih boraca i partizana. Pod njihovom je upravom sva privreda (proizvodnja, trgovina, saobraaj), koja se stavlja u slubu Narodno-oslobodilake borbe. Oni vode strogi nadzor nad trgovinom i spreavaju izvoz hrane, stoke, drva itd. sa ovog podruja. Svim sredstvima spreavaju i onemoguuju, da se okupatori i njihove sluge bilo ime obskrbljuju sa osloboenog teritorija. 6. N. O. O. organiziraju i provode prosvjetni rad preko kola, analfabetskih teajeva, narodnih itaonica i prosvjetnih drutava. 7. Oni preko svojih predstavnika i organa rjeavaju sve sporove, koji nastupaju izmeu pojedinaca i skupina. 8. N. O. O. trebaju osigurati vrstu pozadinu i nerazdvojnu vezu izmeu naroda i njegovih partizanskih odreda, podiu borbeni duh, portvovnost i disciplinu stanovnitva. 9. Za pravilno su funkcioniranje N. O. O. potrebna materijalna sredstva. Poto su ukinuti porezi na osloboenom teritoriju, N. O. O. moraju raspolaga ti drugim izvorima prihoda. Zato se u okviru narodno-oslobodilake fronte i N.O.O. osniva Narodnooslobodilaki Fond, u koji sav narod daje priloge u novcu, hrani, odjelu i raznom drugom materijalu. N. O. O. mogu prema potrebi, u korist narodno-oslobodilake borbe vriti i rekviziciju od imunih pojedinaca. Oni mogu zaplijeniti svu imovinu narodnih izdajica i plaenika faistikih okupatora u korist narodnooslobodilakog Fonda. III. Narodno-oslobodilaki odbori u krajevima gdje se vlast nalazi u rukama faistikih okupatora ili njihovih ustakih plaenika. 1. N.O.O. u neosloboenim krajevima rukovode narodnooslobodilakom borbom i razvijaju sve oblike politike i ekonomske borbe sve do naoruanog narodnog ustanka za osloboenje naega naroda ispred okupa torskog i ustakog jarma. 2. Oni vode propagandu i borbu za okupljanje svih antifaistikih i rodoljubivih elemenata u narodno-oslobodilakom Frontu. N. O. O. ne smije visiti u zraku, oni moraju biti izraz borbene volje masa i borbeni rukovodei organi, u koje ulaze najbolji i najborbeniji ljudi koji uivaju narodno povjerenje. 3. N. O. O. vode propagandu i pomau ostvarenje i jaanje partizanskih odreda, pomau njihovu borbu, prikupljaju za njih oruje, hranu i odjeu, obavjetavaju ih kretanju i namjerama neprijatelja, prikrivaju partizane itd. Oni moraju poduzeti sve da bi narodne mase svestrano pomagale partizansku borbu protiv faistikih okupatora i ustakih banda. Vre mobilizaciju za narodno-oslobodilake partizanske odrede. 4. N. O. O. populariziraju Sovjetski Savez kao zatitnika svih ugnjetenih i porobljenih, kao predvodnika u borbi za unitenje faizma.

5. N. . . organiziraju i rukovode borbom protiv tabora okupatora i njihovih ustakih plaenika, spreavaju hapenje narodnih boraca, osloboavaju uhapene i zatvorene borce. Organiziraju oruani otpor naroda u borbi protiv faistikog terora. Oni vode borbu protiv ovinistike ustake propagande, organiziraju i vode borbu hrvatskih masa protiv progona i klanja Srba u Hrvatskoj i njihovog nasilnog pokrtavanja. 6. N O. O. organiziraju i vode borbu protiv ustakih bandi, suzbijaju njihovu propagandu, razbijaju ustake organizacije tamo gdje one postoje i spreavaju njihovo osnivanje u mjestima i krajevima gdje ih jo nema. 7. N. O. O. spreavaju i onemoguuju mobilizaciju, spreavaju da ustaka banda tjera sinove nae zemlje u borbu protiv bratskih Sovjetskih naroda i u borbu protiv oslobodilake borbe partizana u Liku, Bosnu, Srbiju i na Kordun. N. . O. populariziraju borbu naroda u Jugoslaviji za nacionalno oslobo enje. Istiu potrebu bratske sloge, naroito Srba i Hrvata i zajednike borbe protiv zajednikog neprijatelja. 8. N.O.O. vode propagandu za bojkot trita i organiziraju iroke seljake mase u cilju provoenja tog bojkota. Oni vode borbu protiv prodaje ivenih namirnica i stoke faistikim okupatorima i spreavaju izvoz hrane, goriva i raznih sirovina u faistiku Njemaku i Italiju. 9. N. O. O. organiziraju i vode narodnu borbu protiv popisivanja ita i stoke i protiv rekvizicije. Za sluaj nasilnog oduzimanja hrane, stoke itd. od seljatva, N. O. O. moraju pripremiti i organizirati oruani otpor naroda i tako spreiti pljaku njegove imovine. 10. N.O.O. vode iroku propagandu seljakim masama i graanstvu protiv plaanja poreza i organiziraju njihovo neplaanje, jer porezi danas slue narodnim tlaiteljima, faistikim okupatorima i njihovoj ustakoj bandi. 11 N.O.O. vode borbu protiv svih protivnika i neprijatelja. N. O. Fronte i njene borbe. Oni moraju suzbijati utjecaj onog djela vodstva HSS-a, koji je neprijateljski raspoloen prema Narodno-oslobodilakoj fronti, propovijeda pasivnost, mir i time koi svaku borbu protiv faistikih okupatora i ustakih bandi. Taj dio vodstva HSS-a, namee svoju politiku bremzanjem narodne borbe i politiku pasivnosti pozivom na stranaku disciplinu i poslunost. N.O.O. mora pristalicama HSS-a objanjavati tetnost takove politike i razbijati disciplinu u njihovim redovima, koja ide za tim da ih odri u pasivnosti. Oni moraju objanjavati, da disciplina u stranci ima sluiti i jaati njenu borbu, a kada se ona zlorabljuje u druge ciljeve onda je treba razbijati da bi se oslobodilaka borba mogla razviti i uspjeno provoditi. 12. N.O.O. okupljajui iroke mase u Narodno-oslobodilaku Frontu, mora nastojati da mase to vre meusobno poveu njihov borbeni moral, njihovu borbenu disciplinu i portvovnost.

Narodno-oslobodilaki Odbori imadu se osnivati po selima, opinama, kotarevima i krajevima kako na osloboenom, tako i na neosloboenom podruju. Partijske organizacije moraju osigurati rukovodstvo Partije u N. . O., moraju kontrolirati njihov rad i pruati im svestranu i svakodnevnu pomo. IV. Akcioni odbori U mjestima i krajevima, gdje jo ne postoje uvjeti za stvaranje N.O.O. treba pristupiti osnivanju Akcionih Odbora, koji e organizirati bojkot trita, voditi borbu protiv rekvizicije i plaanja poreza, itd., te odbore treba osnovati s ve unapred pripremljenim planom, da se djelokrug njihovog rada i borbe postepeno proiruje, da s ekonomskih i niih oblika borbe prelaze na politike i vie oblike i da tako prodru u N.O.O. Antifaistiki Front ena Faizam koji nosi sa sobom rat i nezapameni teror, klanje, pusto, nasilje, ponienje, glad i propadanje bacio je ene u vrlo teak, nesnosan poloaj iroki slojevi ena kod nas jo ne uestvuju aktivno u borbi za nacionalno osloboenje ispod faistikog jarma, niti pak u borbi za posebne zahtjeve ena. U cilju aktiviziranja i povezivanja irokih slojeva ena i njihovog povezivanja u Narodno-oslobodilaku borbu osniva se Antifaistika Fronta ena, koja treba da obuhvati sve ene svih slojeva bez obzira na njihovu politiku, nacionalnu i vjersku pripadnost. Antifaistika Fronta ena ulazi u sastav Narodno-oslobodilake Fronte. Organizacioni oblik Antifaistike Fronte ena ( A.F..) 1. Na elu A.F.. kao njen rukovodei organ nalazi se Antifaistiki Odbor ena za Hrvatsku. U pojedinim pokrajinama pr. u Dalmaciji, Lici itd. osniva se A.O.. za dotinu pokrajinu. Oni su podinjeni A.O.. za Hrvatsku, a na svom podruju rukovode radom svojih mjesnih A.O.., koji se osnivaju u svim gradovima, kotarevima i selima. 2. Radi lakeg i breg okupljanja i aktiviziranja ena, u velikim se gradovima osnivaju AO, po zanimanjima, na pr. A.O.. radnica, A.O.. intelektualki, A.O.. domaica, A.O.. omladine itd. Odbori koji su zastupani u mjesnom A.O.. razvijaju aktivnost na svim sektorima (tvornicama, kancelarijama, kolama, na trgu, pred trgovinama itd.) i stvaraju aktive ena preko kojih e voditi propagandu i pokretati iroke slojeve ena u borbu. Aktivi ena stvaraju se i po selima. 3. Predstavnice Antifaistikog Fronta ena ulaze u Nacionalnooslobodilake Odbore u svim mjestima i krajevima gdje oni ve postoje. 4. Antifaistika Fronta ena u Hrvatskoj, koja ima da ostvari borbeno

jedinstvo i ujedini sve ene, jeste sastavni dio Antifaistike Fronte ena Jugoslavije i svjetske A.F.. Zadaci A.F.. 1. Da iroke slojeve ena aktiviziraju i pokrenu u Narodnooslobodilaku borbu protiv faistikih bandi i njihovih ustakih plaenika. 2. Da svim sredstvima pomau borbu Narodno-oslobodilakih Partizan skih Odreda. 3. Da populariziraju SSSR i njegovu vodeu ulogu u borbi za unitenje faizma. 4. Da vodi antifaistiku propagandu, da spreava faiziranje ena i enske omladine, da unitava postojee faistike organizacije ena i spreava stvaranje novih. 5. Da vodi borbu protiv terora okupatora i ustakih bandi. 6. Da spreava mobilizaciju koju sprovode faistiki okupatori i njihove ustake sluge radi borbe protiv SSSR-a i guenja oslobodilake borbe partizana Jugoslavije. 7. Da vodi borbu protiv izvoza hrane i goriva u zemlje naih tlaitelja faistikih okupatora. 8. Da vodi borbu za dovoljnu ishranu, a protiv gladi i skupoe, oduzimanje hrane i odjee u korist faistikih bandi. 9. Da vodi borbu protiv slanja ena na rad u Njemaku, gdje su izloene teroru, gladi i poniavanju. 10. Da vodi borbu za ravnopravnost ena i mukaraca u tvornicama i radionicama (jednaka plaa za jednaki rad) na studijama itd. 11. Da vodi borbu protiv svih mjera kojima ustake bande nastoje da ponize i okuju ene i da ih upregnu u slubu svoje zloinake i izdajnike politike. Partijski komiteti i organizacije trebaju odmah povesti iroku propagan du za stvaranje Antifaistikog Fronta ena i pristupiti osnivanju Antifaisti kog Odbora ena. Tom se radu koji mora biti postavljen na najiru osnovu treba posvetiti najvea panja. U A.O..-a treba da ulaze nae najbolje i najborbenije ene iz raznih enskih organizacija i redova organiziranih ena. Partijske organizacije su dune da osiguraju rukovodstvo Partije u A.F..-a i njenim odborima, da kontroliraju njihov rad i borbu. Sva rukovodstva, organizacije i lanovi moraju obavezno dobro prouiti ovu okrunicu i poduzeti sve, da se u njoj istaknuti zadaci to bolje i to prije ostvare. 6. XII. 1941. Original, umnoen getetnerom Sign., AIHRPH. KP-6/45. Centralni komitet Komunistike Partije Hrvatske

211
1941, prosinac 6. Podsused Izvjetaj Orunike postaje Podsused Kotarskoj oblasti Zagreb hapenju Antona Kesia, Albina Kovaia, Vite Lenca i Jelene Riha iz Podsuseda osumljienih zbog komunizma NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ORUNIKA POSTAJA Podsused Taj. broj 193 Klari Ivan ustaki dunostnik uhienje lica sumnjivih komunizmu. KOTARSKOJ OBLASTI ZAGREB Podsused, 6. prosinca 1941. U noi 5. na 6. prosinca 1941. godine, ustaki dunostnik Klari Ivan iz Podsuseda brzoglasno je od redarstva u Zagrebu zatraio nekoliko redara i jedan redarstveni auto da doe u Podsused, jer da imade nekoliko sumnjivih lica, koja je on kao sumnjive oznaio i da bi iste trebalo uhititi. Redarstvo se ovome odazvalo, te su doli njih 5 redara sa jednim autom, i sa ovim redarima i jo ustakim dunostnikom Lisac Antunom iz Podsuseda, uhitili su sledea lica i to: Riha Jelenu, djevojku iz Podsuseda, studenticu, Kovai Albina, radnika iz Podsuseda, Kesi Antona, studenta iz Podsuseda i Lene Vita, studenta iz Podsuseda. Svu etvoricu uhienih su prevezli u Zagreb u ustako redarstvo. Prilikom pretresa kod osumnjienih samo su kod Kovai Albina pronali u depu od kaputa nekoliko revolverskih naboja u jednom okviru bez revolvera, jednu sliku od Poglavnika, koja daje bila iznakaena ijedan komadi plave krede, sa kojom je valjda imao namjeru neto nedozvoljenog risati. Kod ostalih da nije nita pronaeno. Ustaki dunostnik Klari Ivan kada je za pomenuta lica doznao i ustanovio da su sumnjivi i skloni komunizmu, bio je duan tome obavjestiti ovu postaju i da se u suradnji orunika i ustaa ovaj postupak izvede ali on i pored toga to se orunitvo preduzima uredovanje pozivajui iz Zagreba redarstvo, ime ponizuje ovu postaju i dokazuje da nee da sarauje sa orunitvom, to je primjeeno ve vie puta da prezirno gleda na orunitvo, i izbjegava, samo bi htio da se pravi kao daje on neka vlast nad orunitvom i da moe zapovjedati a ne saraivati zajedniki kada je potrebno. Prednji izvjetaj dostavljam s molbom na daljnju nadlenost. Zapovjednik narednik, ______ Mih. Buka, v.r. Originai, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 110, Prs. br. 1153/41.

212
1941, prosinac 6. Bjelovar Tjeralica upske redarstvene oblasti Velike upe Bilogora u Bjelovaru upuena Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH za grupom osoba osumljienih kao komunisti

UPSKA REDARSTVENA OBLAST VELIKE UPE BILOGORA U BJELOVARU Broj: 79, 90, 53, 91; 194/ Bjelovar, 6. prosinca 1941. Predmet: Gabor Dragutin i dr. potraga. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST - ZAGREB RAVNATELJSTVU USTAKOG REDARSTVA U ZAGREBU UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI - SVIMA KOTARSKOJ OBLASTI 1-7 PREDSTOJNITVU GRADSKOG REDARSTVA 1-3. ORUNIKOM KRILNOM ZAPOVJEDNITVU BJELOVAR. Obinsko poglavarstvo Prespa, kotar Bjelovar pod Br. 6953,6954, 5371 od 24. studenog 1941. dostavlja: . Pozivnim spiskom Stoera eljeznikog bataljona u Slav. Brodu 13 VIII 1941 broj: 2454/41 pozvan je GABOR Karla Josip, ro. 1910. god. nanastup vojne vjebe u isti bataljon time, da se na vjebu odmah javi. Broj: 79/1941. Dana 25. kolovoza 1941. imao je nastupiti na vojnu vjebu NEMET Blaa Andrija, ro. 1912. u Bjelovarsku Doknadnu bojnu Bjelovar Broj: 79/1941. Pozivom Bjelovarskog Popunidbenog Zapovjednitva u Bjelovaru od 22.XI. 1941. broj 15353/1941. pozvan je GABOR Dragutina Ivan, ro. 1908. na nastup vojne vjebe na dne 7. studenoga 1941. u eljezniku doknadnu satniju u Brod na Savi. Broj: 79/1941. Kako je sadanje boravite napred imenovanih nepoznato, to se moli Naslov da raspie svestranu potragu za naprijed navedenim, te da ih se u sluaju pronalaska uputi na izdravanje vjebe u njihove vojne jedinice, a ovu obinu izvjesti pozivom na gornji broj.. Obinsko poglavarstvo elekovac, kotar Koprivnica pod broj: V.T. 57/1941 od 25. studeni 1941. dostavlja: .. Pozivom Popunidbenog Zapovjednitva u Varadinu Broj: 1378/ Taj/1941. od 14. XI. 1941. pozvan je na djelatnu slubu novak HORVAT

Ane Tomo, ro. 1916. u Vel. Otoku ove obine. Poto je njegovo boravite nepoznato moli se za istim odrediti svestranu potragu, te u pozitivnom sluaju istoga straarno dopremiti u ovu obinu, radi upute na djelatnu slubu. Broj: 90/1941. Orunika postaja Virje, kotar Koprivnica pod Broj: 2097 od 1. prosinca 1941. dostavlja: . Dne 29. studenoga 1941. pobjegli su od svoji kua nepoznato kuda nie navedeni komunisti, i to: 1. HALAPA Branko iz sela Javorovac, ob. Nov. Podravski, kotar Koprivnica, star 22 god. rasta srednjeg, lica okruglog, kose blond, oi smee, posebnih znakova nema, obuen u seljako odielo, na glavi ubara, na nogama crne niske cipele. 2. MARIJAN M il i voj e iz sela Javorovca, ob. Nov. Podravski, kotar Koprivnica, student prava, star 21 god. rasta srednjeg, kosa crnomanjasta, dobro razvijen, bradu i brkove brije, na glavi siva port kapa, dugi kaput tamno sivi, na nogama niske crne cipele. 3. PANKARI Boltoiz Virja, ob. iste, kotar urevac, 21. god. star, rasta srednjeg, kosa blond, oi plave, bradu i brkove brije, nos i usta naravna, osobitih znakova nema, obuen u staro seljako odielo, na nogama visoke crne cipele, hlae i kaput sivi, na glavi crni eir. 4. LJUBI Petar, iz Virja, ob. ista, kotar urevac, 38 god. star rasta srednjeg, bradu i brkove brije, dosta razvijen, kosa i obrve aave, oblog okruglog obraza, osobitih znakova nema, obuen u seljako staro sivo odielo, na nogama crne niske cipele. 5. RONEVI Ante, iz sela emovca, obine iste, kotar urevac, po zanimanju limar, 44 god. star, rasta visokog, dobro razvijen, kosa prosjeda, brkovi tucani prosjedi, bradu brije, oi zelene, osobiti znak: malo pognut, obuen u polovno graansko odielo, na nogama visoke crne cipele na glavi sivi eir. Svi napried imenovani, pobjegli su od svojih kua, jer su sudjelovali u pripremama i napadaju komunista na obinsku zgradu u Novigrad Podravski, koji je izvren sa strane komunistike bande u noi od 27 na 28. IX 1941. Prednje se dostavlja Naslovu na nadlenost, s molbom da se za napried navedenim raspie svestrana potraga. . Broj: 91/1941. Orunika postaja Dubrava, kotar azma pod broj: 1378/41. od 29. XI. 1941. dotavlja: Dne 22 studenog 1941. oko 20 sati u selu Donj. Marinkovcu,obina Kl. Ivani, kotar azma, tri osobe naoruane samokresima napale su starjeinu istoga sela Stjepana Kosa u njegovoj kui i tom su prilikom odnijeli 2 vojnike puke i 30 naboja. Isti napadai upali su zatim u kuu Tome Matijaia iz istog sela i njemu takoer oduzeli jednu vojno-dravnu puku i 30 naboja. Istragom je ustanovljeno da su to djelo uinili: Tomo Buden iz sela Mostara, obine Klotar Ivani, kotar azma u drutvu sa Husom Muftiem,

rodom iz Banja Luke, krojakim pomonikom kod Buden Franje, krojaa u Zagrebu, Kreimirov trg 19. i imunec Ivanom, stolarskim pomonikom iz Capraga. Po izvrenom djelu sva trojica napadaa dali su se u bjegstvo u nepoznatom pravcu. Lini opis: 1. TOMO BUDEN, star 27 god. rasta srednjeg, kosa kestenjava, oi smee, nos i usta pravilni, u licu suhonjav, bradu brije, brkovi podrezani, osobitih znakova nema. Obuen u braun graansko odielo, na glavi braun kapa, na nogama boks izme, kratak zimski kaput. 2. HUSO MUFTI, rasta visokog, kosa i oi crne, bradu i brkove brije, lice duguljasto mravo, osobitih znakova nema, obuen u graansko odielo tamne boje, na nogama cipele gvoarice, na glavi crni eir. 3. IMUNEC [VAN, star oko 30 godina, stasa srednjeg, kosa smea, oi smee, nos i usta pravilna, lice duguljasto, bradu i brkove brije, obuen u radniko crno odielo, zimski koni uti kaput, na glavi portska kapa, a na nogama crne cipele. Prednje se dostavlja Naslovu na nadlenost, s molbom da se za naprijed imenovanima raspie svestrana potraga. Broj: K. 53, Kotarska oblast u Koprivnici pod broj: 8417/1941 od 6. XII. 1941. dostavlja: . Na osnovu izvjea zapovjednika I satnije Doknadne bojne u Bjelovaru, broj: 628 od 29. XI. 1941. pobjegao je iz I satnije doknadne bojne u Bjelovaru dana 29. studenoga 1941. domobran IVAN HORVATI i otiao nepoznato kuda. Ivan Horvati, roenje u Novigradu Podravskom, kotara Koprivnice, star 33 godine, rasta srednjeg, crnomanjast, okruglog lica, dosta razvijen, kosa i oi crne, bradu i brkove brije, nos i usta pravilni, osobitih znakova nema, iz jedinice pobjegao u vojnikom odielu ali se sumnja da se je preobukao u graansko odielo. Domobran Ivan Horvati pobjegao je iz svojejedinice to je opravdano osumnjien kao komunista. Prednje se predlae na znanje s molbom za raspis svestrane potrage. . Broj: 93/1941. RAVNE VLASTI SE MOLE A NIIMA SE NAREUJE RASPIS SVESTRANE POTRAGE ZA NAPRIED IMENOVANIMA. U sluaju pronalaska naprijed navedenih uhititi i pod strogom pratnjom prepratiti prema prednjim zamolnicima, a ovu upsku redarstvenu oblast izviestiti pozivom na predmetni broj potrage. ZA DOM SPREMAN! M.P.1 Zamjenik upravitelja upske redarstvene oblasti: Bu2

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2182, br. 9509/41.

1

Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska upska redarstvena oblast Bjelovar Stjepan

213
1941, prosinac 7. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenice upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar putanju iz zatvora Valentina Bolta, Andrije Lustiga i ure Pribania

NEZAVISNA DRAVA KOTARSKA OBLAST Broj: Prs 380/41

HRVATSKA GARENICA Garenica, 7. XII. 1941.

Predmet: Lustig Andrija i dr. pritvorenici sumnjivi radi komunizma puteni iz zatvora. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BJELOVAR Dana 6. prosinca ove godine oko 11 sati dola je grupa od 70 ljudi, predvoena po Bolt Ivanu, Bartovi Gjuri i Pribani Miji svi iz Kanike Ive, obina Vukovje, u ured ove kotarske oblasti zahtjevajui, da se odmah puste iz zatvora Bolt Valentin i Pribani Gjuro oba iz Kanike Ive i Lustig Andrija1 iz Garenice, koji su bili u pritvoru kod ove Kotarske oblasti radi sumnje komunizma. Budui daje potpisani tog dana bio na vanjskom uredovanju u Bereku, to je navedene primio Jelini Franjo, kotarski pristav, koji im je odgovorio najprije, da navedene pritvorenike ne smije pustiti iz zatvora, dok njihovo putanje na slobodu ne riei nadlena vlast. Prema iskazu Jelini Franje kotarskog pristava, navedeni su i dalje kategoriki zahtijevali, da se pritvorenici puste, te nakon savjetovanja s pouzdanikom ustakog logora u Garenici, kotarski pristav Jelini Franjo je pritvorenike pustio iz zatvora navodei da nije mogao odoljeti sili seljaka, koji su traili njihovo izruenje. Kotarski pristav Jelini Franjo u svojem uredovnom izvjetaju navodi da je bilo oko 300 seljaka, a ustaki pouzdanik Vladimir terger iz Garenice izjavljuje podpisano, da je bilo oko 70 seljaka koji su traili izruenje pritvorenika.

Kotarski pristav Jelini Franjo nije traio oruniku intervenciju. Navedeni pritvorenici bili su pritvoreni na osnovu nareenja velike upe Bilo Gora u Bjelovaru od 30./V1I-1941. godine, Prs 102/41. Iako je ova kotarska oblast dana 5/XII 1941.g. pod V.T. 6/41 predloila naslovu miljenje, da se predmetni pritvorenici mogu pustiti na slobodu njihovo putanje na napried opisani nain je protupropisno, tetno opem, a po ugled vlasti napose, te djeluje u svakom pogledu negativno meu ovopodrunim iteljstvom. Vodja ovih seljaka, koji su traili izruenje pritvorenika Bolt Ivan je brat pritvorenog Bolt Valenta, a Pribani Mijo je brat pritvorenog Pribani Gjure. S obzirom na nain, kojim su navedeni traili izruenje pritvorenika koji nije redovan niti propisan, ve nasilan sa ciljem, da umjesto vlasti odluuje ulica moli se za uputu za dalji rad u predmetu. Za dom spreman! V.D. Kotarskog predstojnika: Drag.2 Skoi v.r. M.P.3 Original, strojopis Sign., A1HRPH, NG, kut. 243.
1 Andrija Lustig, sekretar Kotarskog komiteta KPH Garenica a Valentin Bolt, lan istog komiteta, uro Pribani. lan Partije. ; Dragutin ' Okrugli peat Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Garenica

214
1941, prosinac 8. Zagreb Izvjetaj Vrhovnog orunikog zapovjednitva Ministarstvu hrvatskog domobranstva NDH napadu partizana na andarmerijsku stanicu u Pisarovini

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA VRHOVNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO J.S. Broj 5930

Primljeno 8 XII 1941.

Napad etnika na oruniku postaju Pisarovina1

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (Glavni stoer) ZAGREB U Zagrebu, dne, 8. prosinca 1941. Zapovjednik orunike postaje Pisarovina, od danas brzojavno javlja: Danas oko 2 h. grupa od 30 do 40 odmetnika izvrila je napad na ovu postaju, i premetainu stana zapovjednika postaje. Ovom prilikom je dat otpor i jedan odmetnik ubijen, koga su pri povlaenju odnijeli. Od strane orunika, rtava niti povreda nema. Jedan orunik do sada nije se povratio. Brzoglasna veza prekinuta. Prednje izvjee dostavljam s molbom na znanje. Gonjenje napadaa preduzeto. ______ Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 61, F.3, d.27. Zbornik VII, tom V, knj. 2, broj 136, str. 368369.
1 Dana 8. XII jedinice IV bataljona (Kordunakog NOP odreda) prele Kupu i napale and. stanicu u Pisarovini. Oduzeto je 6 karabina i razoreni t.t. stubovi ispred i iza Pisarovine, kae se u izvjetaju Glavnog taba NOPO Hrvatske od 13. XII 1941, upuenog Operativnom rukovodstvu Hrvatske (Vidi Zbornik VII, tom V, knj. 2, br. 56, str. 148 150). 2 Milan

Zapovjednik, general: Mizler2

215
1941, prosinac 15. Zagreb Iz izvjetaja Vlade Popovia Centralnom komitetu KPJ nekim akcijama u sjevernoj Hrvatskoj

(........ ) U Varadinu su prije nekoliko dana stupili u trajk radnici tvornice Tivar. Zbog nestaice kruha postavili su zahtjev: poveanje plae i dobijanje dvostruke koliine kruha. Pokualo se razbiti trajk prisilnim mjerama, ali nije polo za rukom. Radnici su dobili traene poviice. 7,o.mj. dolo je do sudara na glavnom kolodvoru u Zagrebu. Razmrskane su lokomotive i 2 potanska vagona. Bilo je i lake ranjenih putnika. Nedostaje izvjetaj akcijama u Slavoniji ... Posrednim putem smo saznali da je odred iz Bjelovara zaplijenio oko 15 puaka sa municijom i da je

povodom te akcije, na bazi denuncijacije nekog seljaka, pao sekretar O.K. (Turin).1 Odred Novska, Nova Gradika, Pakrac, Garenica vode ve vie dana borbu s andarima i ustaama. Zvaninog izvjetaja toku borbi nemamo.

Original, rukopis Sign., Arhiv SKJ, Fond KPJ 1941/80. Zbornik VII, tom V, knj. 2, br. 50, str. 139140.
1

Kasim ehaji. Vidi dokumente br. 209. i 219.

216
1941, prosinac 15. Zagreb Izvjetaj Vladimira Popovia Glavnom tabu NOPO Hrvatske stanju partizanskih odreda i partijskih organizacija u sjevernoj Hrvatskoj

15. 12. 41. IZVJETAJ GLAVNOM TABU HRVATSKE Odred u Slavoniji broji 271 partizana. Svi imaju karabine, 1 TM1 i LM2, sa dosta municije. Prije neto vie od mjesec dana poeli su sa 5 partizana i jednom diverzantskom grupom od 6 ljudi. Sve oruje je mahom oteto. Uslovi za mobilizaciju masa u tim krajevima veliki, naroito u Pakrakom kotaru i Garenici. Ali part, organizacija je vrlo slaba. Drugovi u rukovodstvu su vrlo mladi i neiskusni. Uslijed toga i nema tamo jo jaih akcija. Mi smo ve u tri navrata slali pomo. Tamo se nalazi Paja3 jo od ranije, Grga Jankez, koji je prije dva mjeseca doao iz Njemake, 2 dobra druga panca4, a sada emo tamo poslati i Ortega5, koji je dosad bio u Zagorju. Za 2 do 3 dana bie formiran tab za Slavoniju, pa se nadamo veim uspjesima. Sisakom odredu, koji broji oko 30 ljudi koji su dobro naoruani, nikako ne polazi za rukom da izvri iru mobilizaciju po hrvatskim selima. Uglavnom se njihova aktivnost, osim nekoliko diverzantskih akcija, svodi na politiki rad. U Zagorju i Meimurju po starom. Ortega tamo nije imao uspjeha u radu. Formirao je dodue OK u Varadinu i Krapini, ali organizacije nisu sposobne ni za najsitnije akcije. U Meimurju, gdje je maarska uprava, nedavno je dolo do provale.

Poslije su uhapena 2 lana OK6, neki Zorman7 i Hajdarovi, prvi slastiarski a drugi pekarski radnik, koji su se izdajniki drali. Prokazali su sve to su znali. Ostale su samo jo 2 jedinice u blizini akovca i 1 lan biveg MK u akovcu. Tamo za sve vrijeme rata nije bilo nikakvih akcija.8 Iz Zagreba aljemo radnike u partizane, samo dosta sporo ide zbog tekoa u putovanju. Formirali smo MK od legalnih drugova.9 U nedjelju je jedna omladinska grupa likvidirala 2 agenta i 1 ustau na Trenjevki.10 Povodom toga nastalo je masovno hapenje. S drugarskim pozdravom S.F.-S.N. (Vlado Popovi) Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/111. Zbornik VII, tom V, knj. 2, br. 61, str. 168170.
1 Teki mitraljez 2 Laki mitraljez 3 Pavle Gregori 4 Vicko Anti i iril Dropuli 5 Karlo MrazoviGapar 6 Josip Bajkovec i Stjepan Hajdarevi

Stanko Zorman, poslan od Okrunog komiteta KPH Varadin na partijski rad u Meimurje poetkom svibnja 1941. godine. 8 Vidi dokumente broj 117 i 193 9 Novi Mjesni komitet KPH Zagreb imenovanje na sjednici dotadanjeg MK 21. XII, a konstituirao se 24. XII 1941. godine. 10 Redakcija nije uspjela ustanoviti na koju se omladinsku grupu to odnosi.

217
1941, prosinac 18. Zagreb Izvjetaj Velike upe Prigorje Kotarskoj oblasti NDH Zagreb bacanju komunistikih letaka i pisanju komunistikih znakova na podruju kotara Zagreb

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA VELIKA UPA PRIGORJE Broj: 2441.-Pr.-1941. Zagreb, dne 18. prosinca 1941. po zidovima na

PREDMET: Komunistiki letci i komunistiki znakovi podruju kotara Zagreb (Ljubljanica, Jarun, Berek, Dubrava itd.)

KOTARSKOJ OBLASTI Zagreb Primljeni su u gornjem predmetu ovi podatci: U zadnje vrijeme ustanovljeno je, da neki komunistiki tipovi na podruju obine Vrabe stalno nou bacaju letke i riu komunistike znakove po zidovima kua, napose u Ljubljanici, Jarunu, Bereku i ostalim selima. Isto vrijedi i za Dubravu kraj Zagreba. Dostavlja se pozivom na odreenje izvia u predmetu preko orunikih postaja i obinskih poglavarstava. Obinska poglavarstva i orunike postaje pozvati da stalno po svojim slubenicima u predmetu vode potreban nadzor, kako bi se otkrile i uhvatile osobe koje bacaju i ire komunistike letke i po zidovima kuama i u plotovima riu komunistike znakove i natpise. Zapaene znakove i natpise imadu obine i posebnici odmah odstraniti dati. U vezi gornjeg ponovno upozorava se kotarska oblast na Naredbu Mini starstva unutarnjih poslova sa 14. VII. . g. broj 679 Z. p. 1941. NarodneNovine od 15. VII. o. g. broj 76 po kojoj toionice alkoholnih pia imaju se zatvoriti u 21 sat. Kotarska oblast odrediti e podrunim orunikim postajama obinskim poglavarstvima tono vrenje nadzora zatvorenje toionica alkoholnih pia u odreeni sat. Protiv prekritelja najstroe postupiti. ZA DOM SPREMNI! VELIKI UPAN: Lamei1, v. r. MP.2 Original, strojopis Sign., HAZ, KOZ, kut. 110, Prs. 6/42

' Marko
2

Okrugli peat. Nezavisna drava Hrvatska Velika upa Prigorje Zagreb

218
1941, prosinac 18. Zagreb Iz izvjetaja Vrhovnog orunikog zapovjednitva Ministarstvu domobran stva NDH borbi s partizanima u okolici Bjelovara

Na 17. prosinca 1941. u 5 h. 30u selu Prnjavoru, obine Predavec, kotara Bjelovar, u umi Jelovine od strane 56 komunista otvorena je puana vatra na oruniku ophodnju od 5 ljudi sa orunike postaje Kapela.1 1. Domobran teko ranjen i dovezen u bolnicu Bjelovar, a jedan lake u ruku. Iz Bjelovara upuen odred od 35 domobrana i ustaa sa jednim porunikom radi daljnje akcije.

Original, strojopis Sign., AVIL Fond NDH, kut. 61,f3, d.34. Zbornik VII, tom V, knj. 2, br. 145, str. 407408.
1 S orunicima se sukobila Bjelovarska partizanska grupa, koja je tu u umi iskopala bunker s namjerom da tu prezimi. U sukobu grupa nije imala gubitaka. Meutim, ubrzo iza toga grupa se razbila: 5 partizana je otilo u Novoseljane a zatim u Toma kraj Bjelovara, dva su se probila prema Ludbregu. dok je jedan poginuo u borbi u Tvrdoj Rijeci, a jedan zarobljen.

219
1941, prosinac 19. Bjelovar Osuda Pokretnog prijekog suda u Bjelovaru nad 15 lanova Partije i simpatizera kojom se osuuju na smrt zbog komunistike djelatnosti

P. p.s.1 U IME NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE! Pokretni prijeki sud sada u zgradi Sudbenog stola u Bjelovaru u vijeu sastavljenom od Dr. Ivana Vidnjevia kao predsjednika, Ljudevita Ivekovia i Kreimira uklje kao lanova vijea, te uz sudjelovanje Ivane Pinta kao perovoe na optubu podignutu po dravnom tuitelju p. p. s. protiv Slavka Ledinskog i drugova zbog kaz. ina iz &-a 98 to. 2. kz. nakon po predsjedniku vijea odreene te u prisutnosti dravnog tuitelja kod p. p. s. Vladimira Vrankovia, optuenih Slavka Ledinskog i 14 drugova koji se nalaze u pritvoru Sudbenog stola u Bjelovaru, te u prisutnosti njihovih branitelja i to Dr. Oskara varcera za optuene Slavka Ledinskog i opt. Pulju Milana, Dr. Boidara Beka za opt. Matiju Ormua i Stevu Vukovia, Dr. Lutenberger Aleksija za opt. Ivana otaria, Nikolu Rojevia, Stevu Ciganovia, Dr. Bajs Dragutina za opt. Ivana Cirkvenca i Josipa Blaia, Dr. Nikole Galkowski za opt. Stjepana Ivekovia, Dr. Maijana Laksara za opt. Milana Kukia, Nikolu

Kalanja i Josipa Goldmita, te Dr. Oskara varcera za opt. igu Jelenia i Dr. Ante Kamenara za opt. Kasima ehajia2 dne 19. prosinca 1941. odrane javne i usmene rasprave, nakon konanog priedloga dr. tuitelja da se optueni sude po optubi i prijedloga obrane da se od iste oslobode, donio je istog dana slijedeu. OSUDU: OPTUENI: 1. SLAVKO LEDINSKI, sin pok. Mate i pok. Marije rod. Rogina, rkt. rod. u Novigradu Podr. op. ista, kotar Koprivnica, tamo i ivi, 41. g. star rod. 12. VI. 1900, dravljanin NDH, zidarski pomonik, neoenjen, pismen, suvla snik 1 jutra zemlje, vojsku sluio, navodno neosuivan. 2. MATIJA ORMU, sin ure i pok. Kate, roene Lovriek, rkt. vjere ro. u Novigradu Podr. op. ista kotar Koprivnica, tamo i ivi star 36 god., ro. 19. rujna 1905. dravljanin NDH, stolar, vlasnik pogrebnog zavoda, oenjen, ima dvoje djece, pismen, suvlasnik pol. rali zemlje i jedne kue, vojsku sluio, kanjen radi zloina protiv drave na 7 mjeseci strogog zatvora. 3. IVAN OTARI sin Marka i Jane ro. Senkovi rkt. vjere ro. u Hlebinama op. ista kotar Koprivnica, tamo i ivi, star 31 god., ro. 19. X. 1910. dravljanin NDH, ratar, oenjen, otac dvoje djece, pismen, vlasnik jedne rali zemlje, vojsku sluio, navodno neosuivan. 4. IVAN CIRKVENAC, sin pok. Franje i Terezije ro. Trnski rkt. vjere ro. u Novigradu Podr. opina ista, kotar Koprivnica, tamo i ivi, 32 g. star, ro. 7. veljae 1909, dravljanin NDH, ratar, oenjen, otac troje djece, vlasnik 8 rali zemlje te kue, vojsku sluio, navodno neosuivan. 5. NIKOLA ROJEVI, sin pok. Andrije i Ane ro. Sajatovi, grkoist. ro. u Delovima op. Novigrad, kotar Koprivnica, ivi u Plavincu, 42 g. star, r. 28. travnja 1900. pripadnik NDH, ratar, oenjen, ima jedno dijete, pis men, suvlasnik 9 rali zemlje, sluio vojsku, navodno nekanjavan, nije pod istragom, sada u pritvoru Sudbenog stola u Bjelovaru. 6. MILAN PULJA, sin Makse i Ljube ro. Rojevi, grkoist. ro. ivi i zaviajan u Plavincu op. Novigrad kotar Koprivnica, ro. 21. XI. 1909. pripadnik NDH, ratar, oenjen, ima jedno dijete, pismen, vlasnik 1 i pol jutra zemlje, vojsku sluio, navodno nekanjavan, sada u pritvoru Sudbenog stola u Bjelovaru. 7. STEVO CIGANOVI, sin pok. Milana i Ane ro. Kreirovi, grkoist. ro. u Plavincu, op. Novigrad Podr., kotar Koprivnica, tamo i ivi, 34. g. star, ratar, oenjen, ima jedno dijete, pismen, vlasnik 5 rali zemlje, vojsku slu io, navodno nekanjavan. 8. STEVO VUKOVI, sin Pere i Stane ro. Maravi grkoist. ro. i ivi u Srdincu kbr. 11. op. Novigrad Podr. kotar Koprivnica, rod. 20.11.1897, ratar, oenjen, ima jedno dijete, pismen, vlasnik 15 rali zemlje i kue, vojsku sluio, navodno nekanjavan.

9. MILAN KUKI, sin Miloa i Marije ro. Vukmirovi grkoist. rod. u Vlaislavu op. Novigrad Podr. kotar Koprivnica, tamo i ivi, rod. 19. XII. 1910. ratar oenjen, bez djece, pismen, vlasnik jedne rali zemlje, vojsku sluio, navodno nekanjavan. 10. NIKOLA KALAJ, sin Ignjatija i Mile rod. Halapa grkoist. vjere, rod. i ivi u Borovljanima kbr. 11, op. Novigrad Podr. kotar Koprivnica rod. 15. X. 1905. ratar, dravljanin NDH, oenjen ima jedno dijete, vlasnik 14 jutara zemlje i kue, vojsku sluio, navodno nekanjavan. 11. STJEPAN IVEKOVI, sin Nikole i pok. Ane rod. Zeman, rkt. vjere, ro. uZvjercima op. V. Trojstvo, kot. Bjelovar, ivi u Bjelovaru, Mauranieva 15 a, rod. 19. kolovoza 1905. oenjen, postolar, ima jedno dijete, pismen, bez imovine, vojsku sluio, kanjen radi zloina protiv dravne vlasti (komuni zma) na 18. mjeseci teke tamnice, nije pod istragom. 12. IGA JELENI, sin pok. Josipa i pok. Ete, rod. Pik, vjere Mojsijeve rod. i ivi u Vlaislavu op. Novigrad Podr. kotar Koprivnica 50. g. star rod. 25. oujka 1892. trgovac, oenjen, otac jednog djeteta, pismen, vlasnik u vrijednosti oko 30.000 kuna, vojsku sluio, navodno nekanjavan. 13. JOSIP GOLM1D, sin Ignaca i Adele rod. Schenbaum, izrealistike vjere, roen u Novigradu Podr. op. iste, kotar Koprivnica, tamo i ivi, roen 8. travnja 1904. godine trgovac, neoenjen, pismen, vlasnik kue i trgovine, vojsku nije sluio, navodno nekanjavan. 14. JOSIP BLAI, sin Josipa i Matilde roene Rajner, rkt. vjere, roen u Varadinu, op. i kotar isti, ivi u Vlaislavu, op. Novigrad Podr. kotar Koprivnica, roen 5. 12. 1900, ratar, oenjen, nema djece, pismen, bez imovine, vojsku sluio, navodno nekanjavan, nije pod istragom. 15. KASIM EHAJI, sin pok. Huseina i Sevde roene Muli, musli manske vjere, roen u Bihau, nestalna boravita, zadnje u Bjelovaru, roen 7. 3.1912. pripadnik NDH, postolarski pomonik, oenjen, ima jedno dijete, pismen, bez imovine, vojsku sluio, kanjen sa 6 mjeseci zatvora po sudu za zatitu drave u Beogradu, nije pod istragom, sada u pritvoru Sudbenog stola u Bjelovaru. KRIVI SU: 1. SLAVKO LEDINSKI a) da je oko polovice kolovoza 1941. upoznao opt. Kasima ehajia na komunistikom sastanku kod 4 optuenog Ivana Cirkvenca na kojem sastan ku je Cehaji vrio komunistiku promibu, hvalio Ruse i pozvao prisutne na borbu protiv dananjeg poredka u dravi, kao i na provaanje sabotae u svakom obliku kako se to ini u Bosni, tj. praviti potekoe dananjem poretku na svakom koraku; b) da je znao da je Mira Jelini aktivna komunistkinja, a nije to prijavio vlastima; pa je time poinio kazneni in podupiranjem osoba, koje su se ogrijeile po

& 2 1.1. zakon, odredbe P.p.s. od 24/6. 1941. u smislu & 2 t. 3. iste zak. odredbe. 2. MATIJA ORMU a) da je prisustvovao komunistikom sastanku u kui Ivana Cirkvenca sa suoptuenim Josipom Blai, Kasimom ehajiem i odbjeglim komunistom Milivojem Marijan na kojem je ehaji vodio komunistiku promibu, slavio Rusiju, pozivao na sabotau itd. b) saznao od Cirkvenca i Horvat(i)a i za drugi komunistiki sastanak u kui Josipa Blai na kojem je suoptueni ehaji vrio komunistiku promibu dizanjem pruge u zrak, razaranjem ica itd. c) da je pripadao komunistikoj etvorici zajedno s Ivanom Cirkvencem, odbjeglim Ivanom Horvatiem i Milivojem Marijanom, sve to nije prijavio vlastima, dakle, daje podupirao osobe za koje je znao da su se ogrijeile & 21.1. zak. odredbe P. p. s. od 5. 7. 1941. & 9. t. 2. u sticanju sa, te je time poinio kanjivi in u smislu & 2. t. 3. iste zak. odredbe. 3. IVAN OTARI a) daje znao gdje se skriva odbjegli komunista Franjo Mraz, nije to prijavio vlastima, dakle je pomagao osobe koje su se ogrijeile & 2.1.1. z. k. odredbe P.p.s. od 26. 6. 1941. pa je time poinio kanjivi in u smislu & 2. t. 3. iste zak. odredbe. 4. IVAN CIRKVENAC a) daje pripadao komunistikoj partiji sa suoptuenim Matijom Ormuem, te odbjeglim komunistom Ivanom Horvatiem i Milivojem Marijanom inio komunistiku etvorku. b) neustanovljenog dana mjeseca rujna 1941. odrao je kod sebe komunistiki sastanak sa suoptuenim Josipom Blai, Slavkom Ledinski, Matijom Ormu em, Kasimom ehajiem, i odbjeglim Ivanom Horvatiem, na kojem sastanku je Kasim ehaji govorio da treba poeti komunistikom akcijom kao rezanjem brzojavnih i brzoglasnih ica, dizanje eljeznike pruge u zrak, oduzimanjem oruja i drugog materijala iz op. Podr. Novigrad. c) dao 20 Kuna za crvenu pomo. dakle jedno daje pripadao drutvu koje ima za cilj nasilno prigrabljivanje dravne vlasti, te ruenje nezavisnosti NDH, kao i njenog politikog i drutvenog ureenja, a drugo propustio prijaviti osobe za koje je znao da su se ogrijeile & 2.1.1. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. pa je time poinio zloin protiv opstanka drave i njenog ureenja u smislu & 98. t. 2. k. z. u sticaju sa kaznenim inom u smislu & 2. t. 3. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941.

5. NIKOLA ROJEVI prisustvovao u poetku listopada 1941. komunistikom sastanku sa Stevom Ciganoviem, Milanom Puljom, Josipom Blaiem. i Kasimom ehajiem u jednoj ikari blizu kue Steve Ciganovia, na kojoj je Kasim ehaji zvan Turin drao promibenistike govore protiv dananjeg poretka, te pozivan na dizanje pruge, rezanjem brzojavnih i brzoglasnih ica, ubijanju ustaa, kao i na sabiranju masti, graha, i druge hrane za crvenu pomo, kao da se i ima ubiti svaki kojega on odredi, to nije prijavio vlastima. pa je time poinio kanjivi in u smislu & 2. t. 3. zak. odredbe p. p. s. od 24. 6. 1941. 6. MILAN PULJA sve kao i optueni Nikola Rojevi. 7. STEVO CIGANOVI sve kao i optueni Nikola Rojevi, a osim toga jo i znao i bio na daljnjem komunistikom sastanku kojem je po nalogu optuenog Ivana otaria, koji je opet dalje obavijestio Mraza, a ovaj Turina, tj. Kasima ehajia, a na kojem sastanku je meu onim Turin jo i govorio da sa jednom pukom moe doi do 10 drugih puaka i to tako da se iz jedne puke ubija 10 ustaa ili 10 domobrana i oduzme im njihove puke, dakle da je propustio prijaviti vlastima, pa daje time poinio kanjivi in u smislu & 98. t. 2. k. z. u sticaju sa & 2. t. 3. zak. odredbe P.p.s. od 24. 6. 1941. 8. STEVO VUKOVI daje znao da su u noi od 27/28. 11. 1941. neki naoruani ljudi ekali sumnjive osobe u njegovom taglju pohranili porobljene puke i ostale stvari iz opine u Novigradu Podr., a to nije prijavio vlastima, dakle propustio podnesti prijavu protiv osoba za koje je morao sumnjati da su se ogrijeile od &2.1.1. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. pada je time poinio kanjivi in u smislu & 2. t. 3. zak. odredbe P.p.s. od 24. 6. 1941. 9. MILAN KUKI a) daje bio komunistiki kurir izmeu suoptuenog Josipa Blaia i odbjeglog Marijana, te podjedno dobio nalog da mora pisma koja nosi, ako bude po vlastima uhvaen, prije unititi, jer da ista ne smiju doi u ruke vlastima, dakle znao i morao znati da se radi zabranjenoj i kanjivoj korespon denciji, b) po nalogu optuenog Josipa Blaia odvezao zajedno sa odbjeglim komunistom Milivojem Marijanom dva samokresima naoruana nepoznata komunistika partizana od kojih je jedan bio komesar a drugi komandir

suoptuenom Nikoli Kalanju, kod kojega seje zadravao Turin, tj. suoptueni Kasim ehaji, te prisustvovao tome sastanku na kojem je Kasim ehaji izdao nalog komesaru i komandiru, da imadu napasti opinu Podr. Novigrad, te oduzeti sve oruje i municiju, pisae strojeve ciklostil pisai pribor i novac iz blagajne, te u posljednju svrhu povesti sobom biljenika i blagajnika kojima imadu izdati propisnu potvrdu vrhu oduzetog novca, ma da se toj dvojici na ime biljeniku i blagajniku ne smije nita dogoditi, a op. strau samo u sluaju ako se opre orujem. nadalje da se imade uhvatiti prvooptueni Slavko Ledinski, te odvesti u umu, i-tamo ustrijeliti, kao i daje isti odobrio na zahtjev samog Turina, da se uhvati i ubije takoer i ustaa Martin Marcapan, c) daje sakrivao kod sebe u kukuruzu od suoptuenog Josipa Blai preuzete 4 vojnike puke, 100 naboja i dvije bombe za naoruanje jo nenaoruanih partizana. d) znao za vrijeme napada na opinu u Podr. Novigradu, te pomagao prenijeti porobljeno oruje i stvari u tagalj suoptuenog Steve Vukovia u selo Srdinac. Dakle da je jednotvorno potpomagao komunistiku akciju, a drugo propustio prijaviti vlastima osobe za koje je znao da su se ogrijeile & 2. . P. p. s. po & 2.1.1., z, k. odredbe od 24. 6. 1941. pa daje time poinio kazn. in u smislu & 98. t. 2. k. z. u sticaju sa & 2. t. 3. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. 10. NIKOLA KALANJ daje od 23. 11. 1941. pa do njegovog hapenja kod sebe sakrivao suoptuenog Kasima ehajia zvanog Turin. b) uo naloge ehajia za napadaj na opinu Novigrad Podr. umorstvo prvooptuenog Slavka Ledinski i ustae Martina Marcapana iz Palavinca, c) primio jednu vojniku puku sa 3040 naboja, koja je kasnije dalje predana jednom partizanu nepoznatom, d) bio kurir izmeu suoptuenog Josipa Blaia i suoptuenog Stjepana Ivekovia, te drugih partizana, kao i daje istima inio i druge usluge kao vozio ih u svojim kolima i si. dakle da je jedno potpomagao komunistiku akciju, a drugo propustio prijaviti vlastima osobe, za koje je znao, da se ogijeuju & 2.1.1. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. a nije to prijavio vlastima. pa daje time poinio kazn. in u smislu & 2. t. 3. iste zak. odredbe. 11. STJEPAN IVEKOVI daje bio veza izmeu Josipa Blaia te Grge Jankeza i drugih komunistikih partizana, dakle aktivno potpomagao komunistiku akciju kao i propustio prijaviti vlastima,

ime je poinio zloin protiv opstanka drave i njenog ureenja po & 981.2. k. z. u sticaju sa kazn. inom po & 21. 3. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. g. 12. JOSIP GOLDMID daje svijesno podupirao komunistiku akciju, odnosno komuniste davanjem sukna i pribora za ljetno odijelo te zimskog kaputa suoptuenom Kasimu ehajiu, kojeg je znao od odbjegle komunistkinje Mire Jeleni daje isti t.j. ehaji odbjegli i po vlastima progonjeni komunista, b) dao za crvenu pomo 3 puta po 100 Kuna. c) znao daje Mira Jeleni aktivna komunistkinja, nije to prijavio vlastima, dakle da je jedno podupirao komunistiku akciju, a drugo propustio prijaviti vlastima, osobe, za kojejeznao daseogrijeujuo & 2.1.1. zak. odredbe 0 P. p. s. od 24. 6. 1941. a to propustio prijaviti. pa daje time poinio kanjivi in u smislu & 2t. 3. iste zak. odredbe u sticaju sa kazn. inom iz & 98. t. 2. k. z. poinivi jo i zloin protiv opstanka drave i njenog ureenja. 13. IGA JELENI daje znao i morao znati za komunistiki rad za suoptuenog Kasima ehajia 1 odbjegle komunistkinje Mire Jeleni, nije to prijavio vlastima. pa je time poinio kazn. in u smislu & 2.t. 3. zak. odredbe P.p.s. od 24.6. 1941. 14. JOSIP BLAI daje pripadao komunistikoj partiji, te je kao takav prisustvovao i organizirao komunistike sastanke, prisustvovao napadu na opinu Podr. Novigrad, sakrivao kod sebe, te davao stan i hranu suoptuenom Kasimu ehajiu, kao i znao da se sprema napadaj na neke ljude u Kobasiarima, op. Kapela i na oruniku postaju, to nije prijavio vlastima. Dakle jedno bio aktivan lan drutva koje ima za cilj prisilno prigrablji vanje dravne vlasti, te ruenje nezavisnosti NDH, kao i njenog politikog i drutvenog ureenja, drugo potpomagao komunistike akcije i tree propustio prijaviti vlastima, pa da je time poinio zloin protiv opstanka drave i njenog ureenja u smislu & 98 t. 2. k. z. u sticaju za kaz. inom u smislu & 2 t. 3. zak. odredbe P.p.s. od 24.6. 1941. 15. KASIM EHAJI daje bio voa komunistike drube kojoj su pripadali drugi suoptueni, istima izdavao naloge kao za napad na opinu Podr. Novigrad, naloio uri Prilika i nekom Bobiju da kratkim putem odvedu napadae do opine, znao za napadaj

na op. Podr. Novigrad u noi od 27/28. 11. 1941. gdje je uperen samokres na op. straara Stjepana Hranilovia i tamo oduzeto po ostalima optuenima 16 vojnikih puaka, 600 naboja, jedan pitolj za naoruavanje drugih nenaoru anih partizana, nadalje dva pisaa stroja, jedan apirograf i pisai pribor za sastavljanje i umnoavanje komunistikih letaka, izdao nalog, da se imaju uhvatiti i ustrijeliti optueni Slavko Ledinski, te odobrio usmrtenje ustae Martina Marcapana, osim toga sam drao kod sebe jedan samokres Gasser, daje dakle bio aktivni lan komunistike organizacije, te istu podupirao, a osim toga posjedovao bez dozvole vlasti vatreno oruje, pa da je tim poinio zloin protiv opstanka drave i njenog ureenja u smislu & 96. t.2. k.z. u sticaju sa kazn. inom nepovlasnog posjeda oruja u smislu & 2. t. 2. zak. odredbe P.p.s. od 24.6. 1941. pa se stoga svi optueni po & 2. zadnja stavka zak. odredbe P.p.s. od 24.6. 1941. osuuju na kaznu smrti strijeljanjem koja se kazna ima izvriti nakon tri sata raunajui od asa proglaenja osude. Po & 9. zak. odredbe P. p. s. od 24. 6. 1941. osudu imaju izvriti orunici. Po & 46. podjedno se nad svima optuenim izrie trajan gubitak asnih prava. Po & 310 k.z. osuuju se optueni da solidarno snose troak kazn. postupka, a koji se troak po & 313 k. p. proglauje neutjerivim, dok po & 314 k.p. troak oko izvravanja kazne snosi drava. Osueni imaju biti strijeljani i to prvi Slavko Ledinski, zatim Matija Ormu, Ivan otari, onda Stjepan Ivekovi, te rednim brojem dalje i kao zadnji ima biti strijeljan Kasim ehaji. Nasuprot tome oslobaa se od optube temeljem & 280 k.p. IVAN OTARI. a) da bi i sam vrio komunistiku promibu, b) da bi koncem kolovoza 1941. saznao od komuniste Steve Ciganovia da suoptueni Kasim ehaji zvan Turin obilazi kotarom da digne komunisti ku bunu, nije to prijavio vlastima, dakle da bi potpomagao osobe, za koje je znao da su se ogrijeile & 2 t.l. zak. odredbe P.p.s. od 24.6. 1941. Pa da bi time poinio zloin u smislu & 98.t. 2. u sticaju sa kaznenim inom iz & 2. t.3. Zak. odredbe kanjivo po & 2. zadnji stavak iste zak. odredbe. RAZLOZI: Optueni Slavko Ledinski pozvan na odgovornost zbog inkriminiranog ina navedenog u dispozitivu ove osude osjea se krivim te porie da je bio lan komunistike ili partizanske partije, jo manje njihov simpatizer, ve jedino priznanje, da je bio u mjesecu rujnu o.g. u kui optuenog Ivana Crikvenca, gdje gaje optueni Matija Ormu upoznao sa optuenim Kasimom

ehajiem, zv. Turin, a tom sastanku bio je izmeu ostalih prisutan vlasnik kue Cirkvenac, brani se, da kada je na tom sastanku optueni ehaji govorio kako se Rusi povlae iz stratekih razloga i kako e to sve nazad doi u ruske ruke i kako mu je on to sam protuslovio i rekao, da to nije istina, jer da injenica dokazuje da treba ovdje da zavlada onakovo isto stanje kao u Bosni i daje kod nas faistiki sistem i da se radnici trebaju boriti protiv kapitalizma. Brani se da nije sudjelovao prigodom atentata u Koprivnici. Navodi, da pozna optuenu Miru Jelini, ali da nije znao da je ista komunistiki nastrojena. Brani se da nije prijavio stog razloga vlastima, jer da seje dogovorio sa opt. Matijom Ormu da on to prijavi, pa jer je mislio daje on to prijavio, to on sam nije uinio. No sud, takvoj odbrani nije poklonio vjeru, jer optueni je sam se morao uvjeriti, da nije nita vlastima prijavljeno, jer nije nitko uhvaen ili uhapen. Na osnovu gore navedenog sud se uvjerio subjektivnoj krivnji optuenog i objektivnom uinu i to na temelju djelominog priznanja samog optuenog, koji je u skladu sa iskazima ostalih suoptuenih. Optueni Matija Ormu pozvan na odgovornost zbog gore navedene inkriminacije, ne osjea se krivim, te se brani u svojoj obrani u cijelosti i potvruje navode optube, ali se brani daje on sve to skupa prijavio vlastima i to osobno predsjedniku u Koprivnici g. Franji Kegleviu, ali sud nije mogao pokloniti vjeru ovakovoj obrani, jer se iz iskaza svjedoka Franje Keglevia ustanovilo, daje optueni bio kod njega ali da mu kritine zgode nije htio odati imena ostalih, nego da su isti bili uhvaeni istom onda kada je izvren napadaj na opinu Podr. Novigrad. Pa budui sud nije poklonio vjeru obrani optuenog toga je proglasio krvim, jer se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uini i sudio kao gore. Optueni Ivan otari pozvan na odgovornost ne osjea se krivim te se brani, da odbjeglog komunistu Franju Mraza poznaje kada je s njime iao u puku kolu, te su i dalje ostali dobri prijatelji. Priznanje da ga je jednom prilikom zamolio opt. Stevo Ciganovi da kada doe njemu Franjo Mraz, da ga on poalje njemu, te je on to i uinio, tj. poslao je odbjeglog Franju Mraza optuenom Ciganoviu, ali da nije znao razlog zato ga alje tamo. Na osnovu priznanja samog optuenog sud seje uvjerio objektivnom uinu i subjektivnoj krivnji optuenog te ga krivim proglasio dok ga je nasuprot oslobodio od optube za djela b) i c) optube, jer iste optueni porie, od suoptuenih i svjedoka ga nitko ne tereti. Optueni Ivan Cirkvenac pozvan na odgovornost iz gore navedene inkriminacije osjea se krivim, te u cijelosti priznaje navode optube, ali se brani da oni njegovi drugovi nisu osnovali partizansku partiju ve samo stranku radnog naroda, i da su te stranke bili lanovi Ormu, Horvati,

odbjegli Marijan i on. Cilj, daje te grupe odnosno stranke bio socijaliziranje, a priznanje da se je na sastancima govorilo i u duhu ljeviarskom. Priznaje nadalje, daje kod njega u stanu bio odravan sastanak kojeg je on zakazao nakon to ga je istom obavijestio opt. Blai, dok je on ostale obavijestio preko odbjeglog Horvatia. Brani se da vlastima nije prijavio jer da je stajao izmeu dvije vatre. Na temelju gore navedenog sud se je uvjerio subjektivnoj krivnji i objektivnom uinu Ivana Cirkvenca te krivim proglasio i sudio kao gore. Optueni Nikola Rojevi pozvan na odgovornost osjea se krivim te se brani i priznaje daje on bio na sastanku za kojeg je tuen ali nadodaje da mu nitko nije rekao daje to komunistiki sastanak, a on je bio na istom, a vlastima nije iao prijaviti, jer je mislio da se njemu kao pravoslavcu ne bi vjerovalo, a on vie da nikada nije iao niti na kakav sastanak. Ali sud toj naivnoj obrani nije poklonio vjeru tim vie, to je i optueni Cirkvenac iskazao da su svi ti sastanci bili u ljeviarskom duhu kad postoji i subjektivna krivnja i objektivni uin to gaje sud krivim proglasio i sudio kao gore. Optueni Milan Pulja pozvan na odgovornost ne osjea se krivim, te se brani daje prisustvovao u dispozitivu navedenom sastanku, te da gaje na isti pozvao optueni Stevo Ciganovi, te se brani da vlastima nije prijavio, jer da mu se optueni Kasim ehaji grozio i jer nije znao, da bi se na tom sastanku propagirao bilo kakav komunizam. No budui da se tu stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin, to gaje sud proglasio krivim i sudio kao gore. Optueni Stevo Ciganovi pozvan na odgovornost osjea se krivim samo ne u tolikoj mjeri kako ga tui optuba. Brani se daje prisustvovao sastanku, jer da gaje na isti pozvao optueni Blai. Nadalje navodi na pitanje zato nije prijavio vlastima, da je to propustio, jer je taj sastanak bio odravan u ono vrijeme, kad on nije znao, gdje je, odnosno kada je on to rekao, da on nije znao gdje jesmo. Nadalje je naveo da optueni Kasim kritine zgode nije loe govorio. Pa budui da su ostali optueni u cijelosti potvrdili navode optube, te da je optueni Kasim ehaji na sastancima vrio komunistiku promibu, te pozvao na partizanski sastanak i na sabotau, to je sud optuenog Stevu Ciganovia, kako se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin proglasio krivim i sudio kao gore. Optueni Stevo Vukovi pozvan na odgovornost ne osjea se krivim ali priznaje da je kritine zgode primio u kuu napadae na opinu u Podr. Novigradu, teda su i ti kod njega spremili pokradeno oruje, i municiju, a onda to nije vlastima iao prijaviti s razloga, jer seje on nalazio u groznici, od straha, sve do onog momenta dok nisu doli orunici, ali kako sud nije poklonio vjeru toj naivnoj obrani, te gaje kako se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin proglasio krivim i sudio kao gore.

Optueni Milan Kuki pozvan na odgovornost osjea se krivim, te priznaje sve navode optube, i brani se da je kritine zgode sudjelovao kod napadaja na opinu u Novigradu, ali da je to uinio pod pritiskom jo nadodaje, da od optuenih koji su danas prisutni nitko nije sudjelovao kod napadaja. Nadalje je priznao daje nosio od Josipa Blaia pismo za odbjeglog Milivoja Marijana i to u dva navrata, ali sadraj pisama nije znao, ve mu je jedino optueni Blai rekao odnosno izdao strogi nalog, da ako padne vlastima u ruke da mora pisma ponititi. Kako optueni u cijelosti priznaje navode optube, pa kako se stiu i subjektivna krivnja i obijektivni uin to je sud istog proglasio krivim i sudio kao gore. Optueni Nikola Kalanj pozvan na odgovornost zbog gore inkriminiranih ina, osjea se krivim, te se brani da nije bio lan niti komunistike niti partizanske partije, ali da je jedino kod njega bio suoptueni ehaji 5 noi, njemu da gaje doveo suoptueni Blai, pa kako je optueni sve ostale navode priznao, pa budui da se njegovo priznanje potpuno podudara sa iskazima suoptuenih Kukia, Blaia, pa i samog ehajia, te isto tako i optuenog Stjepana Ivekovia, to je sud njega proglasio krivim, jer se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin sudio kao gore, jer nije mogao uzeti kao vjerodostojnu obranu opt. on nije znao za oruje, koje je imao u kui, koje je kritine noi izvadio optueni ehaji iz kreveta. Budui da optueni Stjepan Ivekovi u cijelosti priznaje optube, premda se ne osjea krivim, te se brani da uope nije znao za navode sadraja pisama, koja je nosio, to gaje sud kako se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin proglasio krivim, jer da se uzme u obzir, daje optueni ve zbog komunizma bio osuivan, budui da su optueni s kojima je podravao optueni Ivekovi vezu bili komunisti i vrili takovu promibu, to je sud istoga proglasio krivim i sudio kao gore. Optueni Josip Goldmid, pozvan na odgovornost ne osjea se krivim, ali priznaje da je prodao jedan tof, sa priborom, jedan zimski kaput odbjegloj Miri Jeleni, kome gaje ova isto dalje dala to ne zna. Inae je naveo da odbjeglu Miru Jeleni poznaje, ali da nije znao da bi ona bila komunistkinja. Budui da je danas promijenio iskaz od iskaza, kojeg je dao pred Kotarskom oblasti, to se brani, daje onda bio zbunjen, te je potvrdio sve, to su ga pitali, ali sud takovoj obrani nije mogao pokloniti vjeru, pa budui jer se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin, to je istog proglasio krivim, jer se njegovo priznanje dano pred Kot. oblasti u cijelosti podudara sa injeninim stanjem. Optueni iga Jeleni, pozvan na odgovornost ne osjea se krivim. Porie sve navode optube, ali priznaje da se je po selu govorilo da mu je ki komunistkinja, nu on daju nije vlastima prijavio, jer mu je ki ve je jedino istoj zabranio da se kree po selu, ve da mora ostati kod kue. No, kako je ona 3. 11. otila od kue, to on vie za nju nije znao.

Pa budui da se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin, to je sud istoga proglasio krivim i sudio kao gore. Optueni Josip Blai pozvan na odgovornost zbog inkriminiranih ina navedenih u dispozitivu, ove osude ne osjea se krivim, te u svojoj obrani daje bio prisutan kod napadaja u Novigradsku opinu, ali da je na napadaj bio odveden zajedno sa optuenim Kukiem i to protiv volje. Nadalje, priznao je da je bio kod optuenog Cirkvenac na sastanku. Isto je tako priznao da je kod njega bio jedan sastanak. Kako je time u cijelosti potvrdio navode optube, pa jer se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin, toga je sud proglasio krivim i sudio kao gore. Optueni Kasim ehaji pozvan na odgovornost zbog inkriminiranih ina navedenih u dispozitivu ove osude osjea se krivim, te se brani, daje iza uspostave NDH sakrivao se kod Zvonka Raua, u G. Sredicama, zatim neko vrijeme kod Milivoj Marijana, onda kod optuenog Blaia i najposlije kod optuenog Kalanja, kod kojega je bio i uhien. Brani se daje razlog njegovog skrivanja pred vlastima taj, to su ga iste traile da ide u logor, no kako je ustanovljeno iskazima suoptuenih, tako Slavka Ledinskog, onda Matije Ormua, Ivana otaria, Ivana Cirkvenca i ostalih, da je optueni Kasim ehaji vodio i provodio komunistiku promibu, zatim pozivao ljude da ine sabotau, i si., pa kako optueni i sam djelomino priznaje navode optube, to gaje sud jer se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin proglasio krivim, i sudio kao gore. Na raspravi je jo proitan iskaz svjedoka Franje Keglevia, iz kojeg proizlazi, da mu je istina optueni Ormu neto pripovijedao prestojeim akcijama, koje e provesti sa strane partizana u kotaru, ali budui da mu isti nije htio odati niti jedno ime, to nije mogao provesti protuakciju, ali budui da je poslije napada saznao imena ostalih napadaa, te ih onda uhitio. Pa budui da i optueni sami djelomice priznaju sve navode optube premda se neki i ne osjeaju krivim, to ih je sud uzimajui njihovo tereenje kao i priznanje sve proglasio krivim, jer se stiu i subjektivna krivnja i objektivni uin, te ih sudio kao gore. Ostali dio osude temelji se na gore navedenim zak. propisima. POKRETNI PRIJEKI SUD sada u Bjelovaru, dne 19. prosinca 1941. PEROVOA: Pinta3, v.r. LANOVI VIJEA: Ivekovi4, v.r. uklje5, v.r. PREDSJEDNIK: Vidnjevi6, v.r.

Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 132.

1 2 3 4 5 6

Pokretni prijeki sud Kasim ehaji-Turin, sekretar Okrunog komiteta KPH Bjelovar. Ivan Ljudevit Kreimir Ivan

220
1941, prosinac 20. Zagreb Proglas Mjesnog komiteta KPH Zagreb Zagrepanima kojim se pozivaju na zajedniku borbu protiv okupatora i njegovih suradnika

ZAGREPANI! Dolazi nam zima, a s njom se iz dana u dan sve vie i vie pribliava i avet neimatine, bijede i gladi. U Zagrebu nema drva, nema masti, mesa, ulja, nema kruha, nema odjee i obue. Pred Zagrebom je zima kakve jo nikada nije imao: zima gladi, hladnoe i smrti. Zato to? Otkuda najednom ta oskudica? Oslobodie nas kau. Nema nas danas tko vie pljakati, kad smo slobodni i nezavisni! injenica meutim sve vee bijede i gladi razotkriva sve lai i sljeparije, kojima nametnuti nam krvnici i komedijai nastoje zavarati narod. Njemaki su i talijanski okupatori u prvim danima okupacije nakupova li od nas robe u vrijednosti od 5.5 milijardi dinara za svoje Reichskreditkassascheine,1 koji papir nisu kasnije htjeli otkupiti, te gaje Dravna banka nezavisne Hrvatske morala SPALITI. Pljaka je ovdje bila vjeto prikrivena formom potenog plaanja. ivene se namirnice i ivotne potreptine izvoze u Njemaku i Italiju, bez obzira na to to ih mi nemamo. Nijemci zaustavljaju vlakove i pretovaraju u kamione svinje, stoku i drva, da bi vlakovoi izdali potvrdu kako su primili robu. Tako Zagreb umjesto hrane i ogrjeva dobije komadi papira s potpisom kakvog nadutog vapskog okupatorskog oficira. Goleme koliine hrane, ogrjeva i dr. potroi talijanska i njemaka okupatorska vojska, koja se ugnijezdila u naim krajevima, gdje dere nau muku i krv, te za uzvrat vri neuveni teror nad narodom. Okupatori kane iz nae zemlje uiniti zimovalite za svoje horde kojih dovlae sve vie i vie. Uslijed njemakog faistikog porobljavanja Evrope unitena je sva trgovina sa zemljama od kuda smo ranije uvozili ono to nam je za ivot potrebno. Sada i ta trita pljaka i iscrpljuje njemaka okupatorska izma ili su nam otsjeena. Okupacijom je i nametanjem plaenike marionetske ustake vlade

uniteno i opskrbljivanje gradova najpotrebnijih iveem. Gradovi su oplja kani, industriji i obrtu oduzete sirovine, a i ono to proizvode, odnose okupa tor i ustake bande, pa grad nema ta pruiti selu u zamjenu za njegove proiz vode. To dovodi do toga da seljaci nemaju razloga prodavati svoje proizvode za novac, koji je postao bezvrijednim papirom. Oni ih stoga ne donose vie u gradove na trite. Zalud ih izdajniki ministar Toth2 vabi lanim lijepim rijeima da daju svoje ito brai u neitorodnim krajevima i radnicima jer oni znaju da e svim tim itom raspolagati i koristiti se tuini preko svojih ustakih slugu, a ne narod. U svim veim mlinovima sjede njemaki povjerenici, koji se brinu da se moda ne bismo prejeli. Povrh svega toga ustaka gamad nou upada u vae domove i vri premetainu, da bi vam odnijeli i ono malo ivenih namirnica, to ste spremili pred grabeljivim okom faistikih okupatora. To su uzroci s kojih se obru neimatine, bijede i gladi sve vie stee oko nas. Odredbe smrtnim kaznama za sitne pekulante ne samo da ne mogu nita poboljati, nego su donesene djelomino zato da bi se narod zavarao tobonjoj brizi poglavnikovoj za nas, a djelomino zato (dio seljacima) da bi se prijetnjom, nasiljem i umorstvima osigurala pljaka sela i izruivanje tobonjih vikova okupatorima. Besraman je zadatak namijenjen i zimskoj pomoi. Okupatorove sluge pokuavaju iskoristiti i vae najhumanije osjeaje, da vam iz depa iscijede i ono to vam nemaju obraza direktno opljakati. Ukoliko ti prilozi ne odu direktno u ruke okupatora i njihovih ustakih slugu, ostatkom bi si trebao narod sam na svoj raun ublaiti nevolju, u koju ga je turio okupator. ZAGREBANI! NESMILJENA JE OVA PLJAKA, TO JE VRE NJEMAKI I TALIJANSKI FAISTIKI OKUPATORI NAE DOMOVINE, PRAVI I GLAVNI UZROK SVE NESTAICE, BIJEDE I GLADI. Svega nas toga moe osloboditi samo istjerivanje okupatora i unitavanje njihovih slugu iz nae porobljene Hrvatske. SAMO NAS ORUANA BORBA ZA NACIONALNU SLOBODU I NEZAVISNOST MOE SAUVATI OD GLADI I ISTREBLJENJA I OSIGURATI NAM LJEPI I BOLJI IVOT. ZAGREBANI! U borbi protiv naih tlaitelja i eksploatatora nalazi se itav slobodoljubi vi, kulturni svijet. Izbrojeni su dani faistikim pljakaima. Blie se dani slobode svim po faizmu porobljenim narodima. Gigantsku borbu protiv faizma neprijatelja pravde, istine, kulture, Slavena, i itavog ovjeanstva vode udrueni narodi Sovjetskog Saveza, Velike Britanije, USA i itave

porobljene Evrope. Faistika je betija dobila do danas takve udarce od herojske Crvene armije, da se od njih vie nikada nee moi oporaviti. Na nama je da ubrzamo njenu propast putem nesmiljene borbe u zajednici sa svim narodima Jugoslavije, da sauvamo narod od istrebljenja i spasimo domovinu. ZAGREBANI! Srpski je narod u svojoj borbi postigao goleme uspjehe. Neprijatelj nije mogao od Srbije uiniti bazu za pljaku, za snabdijevanje i prehranu svojih pljakakih hordi. Srbi su pokazali kako se uspjeno narod moe boriti protiv daleko nadmonijih neprijatelja kada se bori za pravednu stvar. Ujedinjeni je hrvatski i srpski narod na Kordunu, u Lici i drugdje poveo takoer borbu za istjerivanje okupatora i za nacionalno osloboenje. Formi rali su se ondje junaki narodno-oslobodilaki partizanski odredi, koji orujem u ruci nanose neprijatelju dnevno sve tee i tee udarce. Oni e tom borbom nastaviti sve dok neprijatelj ne bude protjeran i zadnji ustaki izdajniki gad smrvljen. Ujedinimo i mi svoje nacionalne snage i prikljuimo se toj svetoj narodnooslobodilakoj borbi naih junakih partizana. Pokaimo se da u nama gori lu istinskog patriotizma naih starih Zagrebana Hrvata, koji su uvijek prkosili svim najezdama na na narod ZAGREBANI! Umjesto kukavikog puzanja pred okupatorima, nedostojnog naeg hrvatskog imena, i pomaganja njegovim krvavim psima ustaama, prihvatimo odlunu borbu s tim najkrvavijim neprijateljem ovjeanstva. STVARAJMO JEDINSTVO HRVATSKOG NARODA U BORBI PROTIV FAISTIKIH OKUPATORA. TE SJEDINJENI PREKO NARODNO-OSLOBODILAKIH ODBORA SPREAVAJMO IZDAJNIKU I SLUGANSKU RABOTU USTAA I PLJAKU OKUPATORA. UMJESTO ZIMSKE POMOI, NAMIJENJENE NEPRIJATELJU NAEG NARODA, DAJMO SVU POMO NAIM HRABRIM PARTIZANIMA, UMJESTO STUPANJA U PAVELIEVU VOJSKU KOJOJ SU TI KRVNICI NAMIJENILI DA SE BORI PROTIV SLOBODNIH NARODA SSSR-a I NARODNO-OSLOBODILAKIH PARTIZANSKIH ODREDA, STUPAJMO U PARTIZANSKE ODREDE. to prije ostvarimo nau slobodu manje e nas rtava stajati, manje e biti gladi, manje bijede, manje smrti. Jedinstvo hrvatskog naroda s narodima Jugoslavije, potlaene Evrope, SSSR-a, Velike Britanije i USA, siguran je zalog nae skore pobjede. ivjela oslobodilaka borba hrvatskog naroda! ivjela herojska borba naroda Jugoslavije tlaitelja! protiv krvavih faistikih

Smrt narodnim izdajnicima smrt krvavim Pavelievim bandama! ivjelo jedinstvo i bratstvo slavenskih naroda u borbi protiv faistikih neprijatelja Slavenstva! ivio SSSP voa oslobodilake borbe ugnjetenih naroda protiv faisti kih osvajaa! ivio nepobjedivi savez SSSR-a, Velike Britanije i USA! ivio jedinstveni hrvatski Zagreb! ivjela Komunistika partija Hrvatske! SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU! MJESNI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE HR.(VATSKE)

Zagreb, 20. XII. 41.

Original, strojopis Sign., AIHRPH, KP-66/1193.

' Nijemci su ih davali umjesto novca.

2

Dragutin

221
1941, prosinac 21. Zagreb Iz izvjetaja Vladimira Popovia Centralnom komitetu KPJ prilikama u Hrvatskoj te provalama u partijskoj organizaciji u Zagrebu

Poveao se i odred u Moslavaakoj Gori (Ivani grad-azma), tako da sada broji oko 50 ljudi. U Zagrebakom kotaru, Samoborskom, Velika Gorica, Sv. Ivan i Stubica, dobar dio pozvanih se skriva. inimo sve da ih okupimo i formiramo sitnije odrede u neposrednoj blizini Zagreba. U Zagorju se odazivaju pozivima, jer je part. org. vrlo slaba. Vojska sve ee otkazuje poslunost. Prije par dana dopremljeno je iz Bjelovara 400 vojnika u Zagreb, s tim da idu na Istoni front. Kao i uvijek, i ovog puta pretpostavljeni su to krili od vojnika. Ali, na putu do Zgb-a, vojnici su ipak saznali kuda ih kane poslati. Nastalo je komeanje, protesti i povici: Neemo na Istoni front. Kad su stigli na zagrebaki kolodvor, prisilili su oficire da se prvim vlakom vrate u Bjelovar. Nikakva obeanja i prijetnje nisu pomogli. Vratili su se u Bjelovar. Niko nije pozivan na odgovornost, naprotiv velika je veina dobila otsustvo za Boi. U prolom pismu smo vam javili da domobrane presvlae u talijanske uniforme i da ih alju u Italiju. Od prvog

transporta, u kojem je po prianju bilo oko 1000, do granice je polovica otpala i razbjeala se svojim kuama. Pred prijekim sudom se nalazi jedan porunik, jedan satnik ijedan potpukovnik, jer je navodno utvreno da su pomagali narodno-oslobodilaku borbu. U Zgb-koj org. dolo je do provale. Jedna drugarica,1 lan MK, koja je bila legalna, uhapena je na ulici i provalila ostale lanove rukovodstva, a po svemu sudei i mene. Polo je ovoj bandi za rukom da organiziraju konfidentsku slubu. Svaka ulica pored redovnog agenta ima najmanje po dva konfidenta. Provala je zahvatila trenjevaki rejon. Uhapeno je 10 partijaca i oko 20 omladinaca. Omladinci su se ovog puta vrlo slabo drali. Part. org. u Zgb-u svela se na dosta malen broj, tako da iz redova part, ne moemo vie slati ljude van. Provala je lokalizovana. Bobi tetler (panac), koji je bio l.(an) part.(ije) i uhapen prije izvjesnog vremena, postao je policijski agent. Taj bandit poznaje masu drugova i moe nam mnogo tete nanijeti. Vani se kree automobilom i s pratnjom i to vrlo rijetko. Poduzeli smo sve da ga presluamo.

Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/116. Zbornik VII, tom II, knj. 2, br. 66, str. 112114.
1 Netono. Poslije Nade Heilgstein (uhapena 28. VI. 1941) u Mjesnom komitetu KPH Zagreb do kraja 1941. godine nije bilo nijedne ene.

222
1941, prosinac 23.1 Kopi Brdo2 Izvjetaj Odreda Sloga Centralnom komitetu KPH uspjeloj akciji na domobransku strau koja je uvala eljezniki most preko rijeke Lonje u Precu, kod Dugog Sela

Odred Sloga3 akcija 23. XII. t.g. Razoruao vojniku strau na Lonjskom eljeznikom mostu u Precu, kotar Dugo Selo. Plijen 9 puaka, 1 pukomitraljez, 300 metaka, 6 vojn. (ebadi), 3 atorska krila, 8 injela. U vaktarnici gdje je bila i sama vojnika straa sa vakterom polupana je telefonska aparatura i pokidane ice i podrapana zloglavnikova slika. Jedan od vojnika domobrana odupro seje te je na samom pokuaju ubijen4, tom prilikom pao je na 1 drug5. Razoruanim vojnicima dali smo upute naoj borbi, te su sa oduevljenjem

rekli: Hvala vam, sad smo sretni, moemo naim kuama, mi smo silom ovamo dotjerani. Zam. polit, komesara: --------Original, rukopis Sign., AIHRPH, KP-6/65.
Datiran prema dogaajima u tekstu. Mjesto odreeno prema tadanjem logoru odreda. 3 Odred Sloga osnovan je 21. XII 1941. na Kopi Brdu. ujedinjenjem azmanske i Garenike partizanske grupe. Odred je imao 28 boraca. Za komandanta odreda izabran je Ivan Pokas-Bosi a za politikog komesara Mato Svetlii-Svijetli. 4 Mijo otarec, zapovjednik strae. 5 Andrija Saari-Mali. lan SKOJ-a iz Garenikog Brestovca. 6 Redakcija nije ustanovila znaenje skraenice N.N..
2 1

Komandir: N.N.6

223
1941, prosinac 23. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH osudi na smrt i vjeanju potpukovnika Stjepana Neubergera

OGLAS Po pokretnom priekom sudu u Zagrebu osuen je na smrt STJEPAN NEUBERGER rkt. rodom iz Osijeka, star 41 godinu, bivi podpukovnik hrvatskog domobranstva to je dana 4. listopada 1941. godine u Bosanskom Novom kao vojni zapovjednik izdao nalog jednom odredu vojnika da otvori vatru na vlak kojim seje vozio IZASLANIK MINISTARSTVA DOMO BRANSTVA te je time ugrozio sigurnost istoga. Osim toga posjedovao je bez ovlaenja oruje, bombe za napadaj i slike ruskih padobranaca sa nadpisom Nepobjedivi sovjetski padobranci i Sovjetska avijacija. Nadalje to je podravao veze sa etnicima.1 Kazna smrti nad istim izvrena je vjeanjem dana 23. prosinca 1941. IZ MINISTARSTVA UNUTRANJIH POSLOVA Broj 68500-1941 HRVATSKA DRAVNA TISKARA, ZAGREB Original, tisak Sign., MGZ, ZNOB 1236
1

Vidi dokument br. 241

224
1941, prosinac 24. Zagreb Telegram Ministarstva domobranstva NDH kotarskom Koprivnici mobilizaciji rudara koji trajkuju u rudniku Mirna predstojniku u

24/XII BRZOJAVKA KOTARSKI PREDSTOJNIK KOPRIVNICA Rudari rudnika Mirna kraj Koprivnice pozivaju se na trajnu oruanu vjebu i stavljaju pod ratne zakone stop. Kolovoe trajka imadu se pohvatati i smjesta zatvoriti stop. Biti e predani priekom sudu radi sabotae drave stop. Osobito imaju se pohvatati ona tri rudara koja su dola iz Srbije stop. U sluaju potriebe stoji na raspolaganju kao brahijalna snaga koturaka bojna stop. Rudari imaju se obavijestiti da e svaki onaj koji ne doe na rad biti stavljen pod prieki sud stop. Prieki sud biti e izaslan iz Zagreba stop. MINDOM GLST BR OP 1408 Vojskovoa Kvaternik1 Ovjerava Proelnik, pukovnik Dragojlov2 Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 5, reg. br. 24/111.
1 2

Slavko Fedor

225
1941, prosinac 25. Jama, s. Hrastovac Iz pisma dra Pavla Gregoria Operativnom rukovodstvu Hrvatske vojnim prilikama i stanju Partije na podruju Slavonije i bjelovarskog okruga

23. XII. odrao sam konf. sa komandirima i komesarima odreda i odjeljenja te smo formirali tab za Slavoniju u koji su ula 2 panjolca1 ija kao komesar. Stanje partiz. odreda ovakovo:

I. Odred Slavonija 101 partizan sa 62 puke 10 Manlihera, 6000 municije. Odred do sada podijeljen na sekcije. 1 pukomitraljez. II. Odred Papuk-Krndija 64 partizana sa 54 puke, 4 Manliherice, ostalo dobre lovake puke, 1 pukomitraljez, 1 laki mitraljez koda, 40 bombi, 10.000 municije. III. Odred azmansko-Gareniki, partizana 35. 27 puaka. Municije? IV. Ostaci Bendinog2 odreda 12 partizana, 4-rica nestala, ali nisu ni ranjeni, ni ubiti, niti ulovljeni. V. Grupa etnika (Jovina^grupa)3 koja se odvojila od odreda Slavonija. Imaju 17 ljudi sa pukama i 1 pukomitraljez. VI. Grupa lugara Dule4 9 puaka. Smatraju se simpatizerima, ali jo nisu prili nama. Veina grupa partizana zadrava se u Pakrakom kotaru jer je tamo najpovoljnije. Odred azmansko-Gareniki izvrio je 10. XII. akciju u Garenikom Brestovcu5 gdje je razoruao strau na pilani (Kulturbund) i dobio 5 puaka, neto municije i nekoliko straarskih bunda (kabanice); drugu akciju izvrio je taj odred u Brljenici6 (kotar Garenica). Razoruana 4 straara, dobio 4 puke i neto municije. Odluili smo da zadrimo 3 odreda I, II i III (azmansko-gare.) spojit emo sa ostatkom Bendine grupe i dobit emo odred od 50 ljudi koji mogu samostalno (dabome pod vodstvom taba) da vre akcije izmeu Garenice, Bjelovara i azme. Nastojat emo da svaki od ova 3 odreda narasta na 100 puaka. To e biti dovoljno da poduzmemo vee akcije i da poinjemo sa zauzimanjem teritorije. Glavna pogreka kod svih naih odreda i grupa bila je to to nisu znali organizirati zasjedu. Vae pismene poruke mnogo su pridonijele pravilnom shvaanju partizanske taktike. Dolaskom Tihotapca7 bit e olakan rad. Njega emo uzeti u tab tako da emo imati 3 vojna strunjaka u tabu. Vjerovatno vam je ve neto poznato naim nedaama. Poslije akcije u Novigradu Podravskom gdje je Bendina grupa dobila 20 puaka bez jednog hitca ostalo je nekoliko (8?) seljaka koji su zajedno s tom grupom upali u opinu u selu, a nisu htjeli da se odmah prikljue odredu. Jedan je prepoznat (iz Ladislava) i on je uhapen i probajao druge i Turina8 koji je uhvaen u jednom taglju i predao se. Njegovo dranje na policiji i na sudu i pred streljanje vrlo hrabro. Pokretni prijeki sud, koji je pred Boi stigao u Bjelovar osudio je do sada 26-oricu na smrt (meu njima i Turina). Streljani su 23. XII.9 Ima smrtnih osuda za sitnice (uvreda poglavnika i si.) Veina streljanih nema veze s akcijom u Novigradu, ve su uhapeni mnogo ranije a neki i kasnije iza te akcije. Dokaz da na osnovi obine denuncijacije, Prijeki sud nastavlja sa suenjem. Ima svega oko 200 ljudi odreenih za suenje. Martin10 e vam usmeno potanje javiti. Inae kod nas stvari kreu na bolje. Konano smo
-JCQ

sredili tehniku11 i nadam se da e od sada dobro funkcionirati. Bez nje bilo je teko, jer je bez materijala teko raditi. Garenica i Grubino Polje imadu jedan Kot. Komitet. Reaktivizirano je nekoliko grupa, neto je organizirano na novo Bjelovar. Ovdje je M. uinio sve to sedalo. Rad teak, odvija se polagano. Streljanja mnogo zastraila ljude. Koprivnica, urevac, Krievci moramo tek srediti. urevac neto imamo, Koprivnica onaj dio oko Ladislava rade slabo. Krievci najslabiji, jer nemamo s njima nikakve prave veze. M. e uskoro morati iz Bj. jer ovdje mu gori pod petama kao i uostalom i meni. Za sada toliko. M. u usmeno rei vie. Zdravo B.,12 v.r. Predlaem vam da mi za sada prepustite da radim i dalje na polit, polju u dva okruga i dalje. To e biti mogue ve i zato to e se moj rad u tabu i dalje odvijati na istoj liniji. Ja se ne slaem da ...13 Original, rukopis Sign., A1HRPH, KP-6/67.
Ciro Dropuli i Vicko Anti Gustav Perl-Benda 3 Jovo Kosanovi 4 Dule Panar 5 Akcija u Garenikom Brestovcu je izvedena 9. XII 1941. godine. 6 Akcija u Maloj Brljenici izvedena je 18. XII 1941.godine. 7 Karlo Mrazovi 8 Kasim ehaji 9 Isti su strijeljani 19. XII 1941, na Vojnoviu, u Bjelovaru (Vidi dokument br. 219). 10 Grga Jankez, tada sekretar Okrunog komiteta KPH Bjelovar. 11 Tehnika OK KPH Bjelovar bila je smjetena u kui Pere Kolibaa u Bjelovaru a njome je rukovodio Ante Dobrila. 12 Dr Pavle Gregori-Brzi 13 Tekstu nedostaje zavretak.
2 1

226
1941, prosinac 27. Zagreb Obavijest Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske Okrunom komitetu KPH Karlovac kojom se daje suglasnost za osnivanje novog okrunog komiteta koji e obuhvaati Baniju Dragi drugovi, dobili smo dva pisma od dr.(uga) Manole.1 Mi odobrava mo formiranje OK2 (Gradac, Petrinja i t.d.), ali ne odobravamo va postupak. Morali ste prethodno obavijestiti tome drugove iz OK Sisak i zajedno s

njihovim sekretarom tu stvar urediti. U ovom smislu mi smo bili i obavijestili OK Sisak i naglasili da neko iz OK Sisak treba da ue u novoformirani OK (Gradac, Petr.). Rijeili smo stvar na taj nain to e stari sekret. OK Sisak biti sekretar novoformiranog OK pod iju e kompetenciju spadati pored ostalih mjesta i Kostajnica. Na taj nain OK Sisak se svodi na K.K Sisak. Drugom Starim3 iz OK Sisak bie znatno pojaan novo formirani komitet. Javite nam hitno da li ste nekog poslali u Karlovac. Ako niste, uinite to odmah. Karlovac ne smije ostati bez part. org. Potrebno je da va OK ima s nama stalnu i direktnu vezu. Nemojte vie slati ljude na staru javku, jer je provaljena. aljemo vam novu. Poaljite nam izvjetaj stanju part. org. i SKOJ-a. Kada nekog budete poslali na rad u Karlovac, poslaemo mu pomo. Potrebno je da se iz Karlovca javi nama kada stigne. Gdje se nalazi profesor?* Poaljite nam Partizana. 27/XII41 S drg. poz. Smrt fa. Sloboda narodu aa5

Original, rukopis Sign., AIHRPH, KP-186/68.

1 2 3 4 5

Sreko Manola Okruni komitet KPH Banija Vlado Jani Capo Ivo Marinkovi Centralni komitet Komunistike partije Hrvatske.

227
1941, prosinac 27. Zagreb Iz zapisnika Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu nainjenog u ime Sudbenog stola u Zagrebu nasilnoj smrti Zdenke Bakovi Kpz. 5864/1941. Zapisnik od 27. prosinca 1941. nainjen u ime Sudbenog Stc!a u Zagrebu PREDMET: Sudbeno lienika razudba trupla pok. Bakovi Zdenke, 1 24 godine stare rkt. kuanice, neudate, roene Uguna (Bolivija) Juna Amerika,

nastanjene u Gundulievoj ulici 51/II. izvrena u prosekturi Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, na alati. SUDJELUJU: Sudac istraitelj: g. Aman Perovoa: Antoni Franjo Stalni sudbeno-lieniki vjetaci: Asistent: Dr. Zvonimir Kuevi Asistent: Dr. Alojzije Maly Poetak u 9,20 sati do podne. Sudski svjedoci daju sveano obeanje u smislu & 73 kp. a vjetaci zaprisegnuti u smislu & 187. kp. opomenuti na svetost prisege koju su poloili. Bilin Ante, v.r. Brajkovi Pero, v.r. Broj: 1599/41. Broj sekcionog protokola 2286/4441941. Razudbeni nalaz
(....)

Uzrok smrti Prelom kostiju lubanje i time skopano razmekanje mozga. Mnienje. Bakovi Zdenka, 24 godine stara, umrla je nasilnom smru usled pada iz velike visine na lice i time zadobivenim mnogobrojnim prelomima lubanj skih kostiju i posljedinim omekanjem mozga. Nadalje su razudbom trupla ustanovljeni obseni podljevi krvi na obim stegnima i debelom mesu zadobiveni udaranjem tupim predmetom. P.P. Dovreno Original, strojopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb, Sekcioni protokol 2286/4441941.
1 Sestre Zdenka i Rajka Bakovi imale su u Nikolievoj ul. br. 7 trafiku koja je sluila dulje vrijeme kao jedan od najvanijih partijskih puktova i javki za vezu i prebacivanje materijala iz Zagreba u druge krajeve Hrvatske. Ta je javka radila sve do 20. XII 1941. kada je provalom dolo do hapenja obiju sestara.

228
1941, prosinac 29. Varadin Izvjetaj Zapovjednitva mjesta Varadin Ministarstvu NDH pojavi komunistikih letaka na podruju grada i okoline domobranstva

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNITVO MJESTA - VARADIN O Broj: 74 29. XII 1941. Varadin PREDMET: obavjetajni izvjetaj.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (GLAVNI STOER) Putem obavjetajne slube dolo se do sliedeih podataka: Kroz sela Srainec i Petrijanec proao je nou 24/25. prosinca jedan crni mali samovoz iz kojeg su navodno bacani komunistiki letci. Putem pouzdanih osoba doznalo se, da se komunistiki letci tampaju u selu Gornji Kuan, Donji Kuan (i Kuan) Marof. Ova su sela jedno do drugog.1 Gdje je taj stroj namjeten nije se za sada moglo doznati. Navodno u tim selima da se nalazi jedan Njemac emigrant koji se skriva od naih i Njemakih vlasti a vjerojatno da on rukuje tim strojem za umnoavanje letaka. Interesantno je, da po opisu samovoza, takav samovoz ima u Varadinu firma koja vri gradnju gvozdenog mosta na Dravi. Da nebi palo u oi nije se moglo do sada vriti ispitivanje da li je i kuda ovaj samovoz u naznaeno vrieme iao. Prvog i drugog dana Boia u noi vei broj letaka rasturen je bio u Varadinu i okolnim selima. Jedan se prilae ovom spisu.2 ZAPOVJEDNIK POSADE (pukovnik Petruhar) M.P.3 Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 344.

1 Tehnika Okrunog komiteta KPH Varadin nalazila se jedno vrijeme u Kuanu Gornjem kod Bolte i Stjepana Vidovia, gdje se u mlinu nalazila i baza OK broj 1. 2 Spomenuti letak nedostaje uz dokument. 3 Zaprimni peat: Nezavisna drava Hrvatska Glavni stoer domobranstva Primljeno, dne 2. 1 1942.

229
1941, prosinac 29. urevac Obavijest Kotarske oblasti urevac upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar hapenju Mate Turia iz Virja i zahtjevom za raspisom tjeralice za Karlom Prpiem koji je pobjegao

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST GJURGJEVAC Broj: 738 kz/1941 Predmet: Prpi Karlo radnik potraga.

Gjurgjevac,

29.

prosinca

1941.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BJELOVAR Dana 24. XII. 1941. uhienje sa strane orunike postaje u Virju Turi Mato, seljak iz Virovskih vinograda i njegov 9 godinji sin Franjo, jer daje kod sebe prikrivao Prpia Karla, radnika, komunistu. Uhieni Turi zadran je u zatvoru kod ove oblasti, jer se protiv njega vodi postupak, a Prpi je pobjegao, pa je za njim sa strane orunike postaje raspisana tjeralica svim susjednim orunikim postajama. Moli se naslov, da bi na cielom svojem podruju raspisao tjeralicu za Prpi Karlom. Osobni opis jest: (roen) 23. V. 1915. godine, neoenjen, kose crne, stasa srednjeg, brada obla, oi zelenkaste, nos pravilan, brkove brije, lice dugoljasto, osobenih znakova nema, rimokatolike vjere. Obuen u dobro crno graansko odijelo, dugaki zimski kaput, na glavi port kapa, a na nogama cipele bakande. Ujedno se predlae i njegova legitimacija i dvije propusnice. ishodu postupka protiv Turia, ili ako se sazna koja vanija injenica izvjesti e naslov. Za dom spreman! M.P. 2 Kotarski predstojnik: Mrkalj1 v. r.

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST GJURGJEVAC Broj: 738 kz/1941. Predmet: Prpi Karlo, radnik potraga. Gjurgjevac, 29. prosinca 1941.

VELIKOJ UPI BILO GORA BJELOVAR Na znanje. Za dom spreman! M P. Original, strojopis Sign., AIHRPH, NG, kut. 239.
1

Kotarski predstojnik: Mrkalj v.r.

Milan

Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast urevac

230
1941, prosinac 29. Zagreb Smrtovna popratnica Instituta :a sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu smrti Rajke Bako vic

INSTITUT ZA SUDSKU MEDICINU I KRIMINALISTIKU ZAGREB-ALATA SMRTOVNA POPRATNICA: Sp. 2292/45041. obdukcija' dne 29. XII. 41. u 16 sati. Prezime i ime: Rajka Bakovi2 Godina rodjenja: 1920. Zanimanje: stud, filoz. Vjera: rmkt. Mjesto, opina i kotar rodjenja: Oluro Zaviajnost: Zagreb Dravljanstvo: N. D. H. Prebivalite: (ulica i broj): Zagreb, Gundulieva 52/11 Dan i sat dogadjaja ili oboljenja: 24/XII u Dr. bolnici Dan i sat dolaska u bolnicu (ime i adresa lienika ili ustanove koja ga je uputila): Dr. Bolnica

Dan i sat smrti: 29/XII u 4 sata Klin. diag. Vrsta, sat i dan sv. lienikog zahvata: Uzrok smrti: AMNESTIKI PODACI (za nesreu gdje i kada te kako seje dogodila; za umorstvo gdje, kada, kako po kome i ime su ozljede zadane, sredstvo ili vrsta oruja, za vatreno oruje vrsta i kalibar; za samoubojstvo gdje, kada, kojim sredstvom i na koji nain je izvedeno): Dopremljena je iz ustakog redarstva dne 24/XII u Dr. bolnicu, gdje je 29/XI I umrla. Dne 29/XII 1941. u 9 sati. Potpis lienika: Dr. Maly3

Original, strojopis i rukopis Sign., Institut za sudsku medicinu i kriminalistiku ZagrebSalata, Sekcioni protokol 2292/450 1941.
1 U Zapisniku obdukciji pod Patoloko-anatomskom dijagnozom meu ostalim stoji: ... Podljevi krvi u obim donjim ekstremitetima uslijed udaranja... te ... podljevi krvi u predjelu ela... 2 Vidi dokument broj 227, biljeka broj 1. 3 Alojzije

231
1941, prosinac 30. Ivanec Izvjetaj Orunike postaje Ivanec Kotarskoj oblasti Ivanec rasturanju komunistikih letaka u Ivancu od strane orda Papria te se zahtjeva da se za istim raspie tjeralica

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ORUNIKA POSTAJA IVANEC Broj: 2144 Ivancu, 30. prosinca 1941. Predmet: ore Papri iz Knapia tjeralica. 1. 2. 3. 4. Zapovjednitvu Hrvatske orunike pukovnije Kotarskoj oblasti Ivanec Zapovjednitvu orunikog krila Varadin Zapovjednitvu orunikog voda Varadin

5. Svima susjednim postajama i 6. Zapovjedniku orunike postaje epin. Dana 26. prosinca 1941. godine rasturani su komunistiki letci u mjestu Ivancu, obine i kotara Ivanec, te voenim izvidima od strane ove postaje ustanovljeno je, da je ore Papri. roen 1905. god., sin Lazara i majke Dafine iz epina kod Osjeka, boravio kod kue svoje ene Marije u Knapiu, opine i kotara Ivanec i daje on pomenutog dana rasturao komunistike letke i da je traio pomo za etnike, koji se bore u Bosni. Postoje isti primjetio, da e biti uhien 29. XII. 1941. godine pobjegao je od enine kue u nepoznatom pravcu. Opis: rasia srednjeg, visok 165 cm. lice dugoljasto, kosa prosjeda, usta naravna, nos pravilan, oi plave, brkove i bradu brije, po zanimanju zidar, na sebi imade na glavi sivu kapu, ukasti kaput, ukaste hlae, stare, crne cipele i sivi poderani dugaki kaput. Molim za naprijed navedenim raspisati svestranu tjeralicu, kako nebi pobjegao preko dravne granice. Zapovjednik postaje narednik: Ralai, v. r.

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST U IVANCU Broj: Pr. 382 1941 Ivanec, dne 3. sijenja 1942.

VELIKOJ UPI ZAGORJE Varadin Predlae se gornje prijava orunike postaje u Ivancu molbom za raspis svestrane potrage za gore imenovanim. ZA DOM SPREMNI! M. P.2 Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2226, br. 177/42.
1 2

Kotarski predstojnik tefanec1

Matija Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Ivanec

232
1941, prosinac 31. Novi Marof Izvjetaj Kotarske oblasti Novi Marof Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH politikoj situaciji na svom podruju

Kotarska oblast u Novom Marofu Broj: 99 Prs. 1941. Predmet: Izvjetaj situaciji. Na broj: 1956. do 23. V. 1941. MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb Prema nalogu broj 1956/1941. od 23. V. 1941. situaciji na svom pod ruju kotarska oblast u Novom Marofu podastire slijedee izvjee: I. Oba politika situacija: a) Komunizam: U poslednjih 10 dana u selu Jakopovcu obina Varad. Toplice Vanjske, na cesti koja vodi iz Varad. Toplica (Turin) za Ludbreg jedan letak komunistike promibe pod naslovom: Zato nas zovu u vojsku. Ovaj letak odvraa narod od odazivanja vojnikom pozivu a zavrava potpisom . K. Kom. par. Hrvatske1. tome je podneen zaseban izvjetaj pod ovdanjim brojem 255 Prs. 1941. Rasturau nije se moglo ui u trag, no istraga se vodi i nadalje. b) Srbski ivalj: U itavom kotaru bilo je nekoliko obitelji grko-istone vjere u selu Radoiu obine Gor. Rijeka. Veina je prela na grko-katoliku vjeru a ostatak je kod ove kotarske oblasti zamolio dozvolu prelazu na rimokatoliku vjeru. c) lanovi bive H.S.S. naroito istaknuti po selima ne suradjuju u Ustakom pokretu. Povueni su, ne moe se ustanoviti da bi radili protiv Ustakog pokreta ali se opaa da na dananje stanje gledaju nekako priekim okom, te pojedinci meusobom imadu najue veze. Ovi su stavljeni pod diskretnu pasku. II. d) U poslednjih 10 dana nije se vratio ni jedan idov kui. e) Kriminalitet: Ni jednog sluaja kriminaliteta nije bilo u poslednje vrijeme. III. 0 Socijalna pitanja i prehrana: Medu iteljstvom opaa se pa i u onim siromanim slojevima da imadu dovoljno novaca, no nezadovoljni su, jer za nj ne mogu kupiti odjevnih ni obuvnih predmeta pa ni potrebnih ivenih namirnica. Novi Marof, dne 31. prosinca 1941.

Drugih vanijih dogaaja nije bilo, koji bi spomena bili vrijedni. Moli se gornji izvjetaj uzeti na znanje. ZA DOM SPREMAN! M.P.' Original, strojopis Sign., AH. VZ. taj. 13/1942. reg. 1.
1 2 3

Kotarski predstojnik: Samobor2 v.r.

Odnosi se na Okruni komitet KPH Varadin Stjepan Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast Novi Marof

1941, prosinac 31. Bjelovar

233

Izvjetaj Kotarske oblasti Bjelovar Ravnateljstvu za javni red i sigurnost sukobu s bjelovarskom partizanskom grupom kod sela Prnjavora

KOTARSKA OBLAST U BJELOVARU Broj: 194/42. Bjelovar, 31. XII. 1941. g. Predmet: Napad odmetnika na orunike u selu Prnjavoru izvjee RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST ZAGREB Dana 17. XII. 1941. god. uhienje po seljacima u selu Podgorcima, obina Predava, kotara Bjelovar, Velika upa Bilogora, seljak Hegedui Milan iz sela Pitomaca, kotara urevac, kod kojeg je pronaena jedna puka sa 15 naboja. Isti je odmah predan nadlenim orunicima. Voenim izvidima utvreno je da se u selu Prnjavoru (ob. Predava, kotar Bjelovar) nalazi jedna skupina odmetnika etnika-komunista od 10 osoba1 koji su svi naoruani vojnim pukama a neki revolverima i bombama. Orunici su odmah otili na lice mjesta, opkolili kuu u kojoj se navodno imali nalaziti odmetnici ali kako ih tamo nije bilo zaokrenuli su u oblinju ikaru2 iz koje je opaljeno nekoliko hitaca iz puaka.

Od orunika je bio jedan tee ranjen u eludac koji je nakon operacije podlegao rani i umro (bio mu je to prvi dan slube). Drugi orunik je samo ozlijeen u ruku. Daje bio netko od odmetnika ranjen nije poznato ali po svim izgledima nije nitko. Orunici, jer su bili brojano slabiji, povukli su se a odmetnici su utekli, jer dok je borba trajala dolazio je orunicima jedan odjel ustaa koji su odmetnici vidjeli. urno voenom istragom ispranjeno je u selu Prnjavoru i Rekovcima 11 obitelji (oko 50 osoba) za koje postoji dokaz, odnosno opravdana sumnja da su znali za ove odmetnike, odnosno primali ih na spavanje i davali im hranu. Od odmetnika koji su otvorili vatru na orunike, uhvaen je naknadno 3 jedan , a jedan je ubijen4 (Zagorac) dok se za ostalima vri i jo i dalje potraga. Hegedui Milan sam je odbjegao od odmetnika zadravi se kod njih dan i no, jer su ga oni prisilili da stupi u njihovo drutvo. Iz sasluanja se utvrdilo, da su se meu odmetnicima uglavnom nalazile iste osobe, koje su pred krae vrijeme vrile napadaje u selu pokraj uma u opinama Severin i Velika Pisanica, ovog kotara, te kada su im voe ubijeni prebacili su se u drugi predio kotara. Tako se u odmetnikoj bandi nalazi komunist Rau Josip, Jelaa Bogdan, Bikup Petar. Prilika uro, uri Mato i neki srednjokolac iz Varadina zvan Bobi. Pokretna imovina ispranjenih kua kao i marva i ivene namirnice propisane su po ovoj oblasti a kue zapeaene i predane na uvanje susjedima. Pritvorenici bit e iza izvrenog sasluanja predani nadlenim sudskim oblastima na postupak. Kotarski predstojnik: Zaninovi5 v. r. ZA DOM SPREMNI! Original, strojopis Sign., A I H R P H , NG kat. 238
Bili su to borci Bjelovarske partizanske grupe, koja je tu iskopala bunker s namjerom da se odmori i prezimi. U grupi su se nalazili: Duka Prilika, Petar Bikup, Bogdan Jelaa, Nikola Vujii, Branko Halapa, Gabrijel Santo. Mato uri, Slavko Habek i Stjepan Matia. 2 U sukobu grupa nije imala gubitaka ali se ubrzo razbila. Duka Prilika, Petar Bikup, Bogdan Jelaa, Nikola Vujii i Branko Halapa probili su se za Novoseljane, pa u selo Toma. Gabrijel Santo i Mato uri probili su se prema Ludbregu. Slavko Habek i Stjepan Matia ostali su do drugog dana skriveni u umi, pri pokuaju da se spoje s grupom su napadnuti te je Habek u borbi poginuo a Matia zarobljen. 3 Stjepan Matia + Slavko Habek 5 Franjo
1

ann

234
1941, prosinac 31. Zagreb IZVOD IZ KNJIGE EVIDENCIJE HRVATSKIH DRAVNIH ELJEZNICA NEZGODAMA NA ELJEZNIKIM PRUGAMA NDH OD 10. IV DO .?/. XI/ 1941.'

Tekui broj 139.

Datum udesa 29. VI

Mjesto

Kratki opis udesa

Posljedice tete i dr.)

udesa

(nastr..

PodsusedTvornica

Izmeu Podsused Tvornice i Vrapca nepoznati poiniteljipresjekli su na brzojavnom vo du sve ice (20)

Prekid brzoj, linija izmeu Zagreba i Podsused Tvor nice od 0h50 do 1 lh. teta 300kn.

165.

2. VII

Ivani Grad

U noi 1, na2. VII 1941. u km teta oko 500. - kn na b.b. 62,8 izmeu Nov. Kria i Nov linijama. ske presjeene su sve brzojav ne i telefonske ice. U noi 2. na 3/7 oko 1 s. u km teta oko 500, kn na b.b. 47 presjeene su sve brz. i tei. linijama. ice. Izmeu Kutine i Mosl. Graa- teta oko 500. kn. nice u km 32 u noi 3/7 u 1 s. presjeene su sve telefonske i brz. ice. U noi od 10/11. VII nepozna Prekid brzoglasnih i brzo ti poinitelji presjekli su brzo javni linija. teta 1800. javne i brzoglasne vodove iz kn. meu Kamanja i Bubnjaraca. U km 473,7 posjekli su nepo Prekid na potanskim lini znati poinitelji sve icovode jama. teta 2000, kn. potanske linije. uvar br. 303 primjetio je neka sumljiva lica. U 0h50 oteena je eksplozi vom pruga u km 393,003 izme u Lekenika i Turopolja. Vlak M 36 proao je preko oeteenog mjesta. Preki nuta 1 inja 0 45. Prekid puna 3 s.

166.

3. VII

Nov. Kri

167.

3. VII

Kutina

182.

10/11. VII

BubnjarciKamanje

197.

6/7. VII

Karlovac

202.

14. VII

LekenikTuropolje

203.

14. VII

LekenikTuropolje

1 inja 0 U 10h50 pod vlakom br. 14 Oteena nastala je eksplozija na pruzi u 45 600. kn. Oteena kola 20751 BhHD, Ote km 397,335. ena kola 12246 AbhHD 900 kn i icovod. Prekid puna 2 s. Pruga popravlje na u 12h15.

206.

15. VII

LudbregRasinja

U km 232,8/9 izmeu Ludbre- teta na bbs 2300, kn. ga i Rasinje nepoznati poini Oko 5 sati je uspostavljen telji pokidali su brzoglasne. spoj. brzojavne i signalne ice. Ispred dolazeeg vlaka br. 34/11 dio eksplodirao je eks ploziv kod sastava inja u km 178,459. inja oteena na duini od 82cm - 800 -1200,-kn. Zastoj u prometu 2,30 s. od 23h35 do 2h05.

209.

14. VII

SisakGreda

214.

20. VII

Sisak

Eksplozivom razorena pruga teta: 1 ina 4920. D u km 374,051 Sisak-Caprag rad. snag. 430. D 20/7 u 22,17 s. 5350 Promet Obustavljen 22,17 -0.22'= 125' U 20h21 prigodom prolaza Prelomljena inja tipa 0 45. vlaka br. 17 u km 419,506 teta 1200. kn. Jae ote dolo je do eksplozije. ena putnika kola br. 30130 HD - 6000,-kn. Prekid prometa 5 s. od 20h21 ' do 1 h20 (pom. pra vac Remetinec-Delta). Kod ulaznog signala u 21h58 Razbijeno prozorsko netko je pucao na vlak broj klo. teta 90 Din. 318. Probijeno je staklo na kolima 30338. U km 437,8/9 izmeu Podsu Prekid prometa 1 s. sed Tvornice i Zapreia na 0h50' do lh50\ teta stala je eksplozija. Propust je pruzi 2000, kn. neznatno oteen. U 21 h40 nastala je km 432,455 izmeu Podsused Tvornice je inja u duini od spoja. sta

243.

23. VII

Zagreb-Sv.Klara

245.

24. VII

Sesvete

257.

27. VII

Podsused TvornicaZaprei

od na

262.

30. VII

PodsusedTvornicaStenjevac

eksplozija u 1 inja tipa 0 45 izmjenjena Stenjevca i zbog prekida na dijelu od i oteena 60cm duljine. teta 1200. 60 cm kod -kn. Prekid prome ta 3 s. 35 mm od 2140' do 145.

266.

29. VII

ZdeninaHorvati

U km 445445,1 prerezane teta 1400. kn na bbs. ice na telefonskom stupu broj Vlak 915 II zadran u 196. Zdenini 33. (Vlak) 1011 (zadran u Zdenini) 49. (Vlak) 311 (zadran u Zdenini) 39. U km 493,7/8 na brzojavnom i brzoglasnom stupu sa desne strane i lijeve strane pruge presvlekle ice potpuno bakar nom icom da je dolo do kratkog spoja. Smetnja na brzojavu i brzoglasu su uklonjene po nadre. brzojava. teta na bbs 1400, kn.

295.

29/30. VII

CarevdarLepavina

304.

10. 8.

Zaprei

Pucanje na uvara mosta pre tete nema. Vlak 625 ka ko rijeke Krapine u noi snio 12 dok se pruga ne pregleda. 9-10/8. Zaprijeka na pruzi u km 144-5 VI. 2362 kasnio 5. teta 1 pru. kom. i 2 stavljena stu 317, 50kn. pa. 1 brz. stup izvaen. Spr. pokuaj eksplozije pakle Sprijeena ekspl. ne maine u kolima br. vlak 11419 Izmeu Carevdar-Krievci na Ubijen straar ustaa selj. mostu km 468487 od dva lica napadnut seljak stra. ustaa i ubijen. Pucnjava ophodnje izmeu Posljedice nikakve. stanica Lepavina Carevdar kod vlaka 316. Netko je pucao na vlak u zadnji dio iz ume. Naena bomba u garnituri Sluaj javljen policiji. vlaka br. 1014 u kolima br. Bb 20098 HDZ. Predst. Zagreb za izvjetaj 21 VIII Carevdar-Krievci u kui Poginuo. 486.6/7 poginuo na straar. mjestu seljak ustaa Glask Slavko. prozora ds Izmeu Jalabeta i Martijanca Okvir otetio. u km 236,2 nepoznato lice pu 31205 180. - kn. calo na putniki vlak 1215. broj teta

315.

3/8

CerjeTuno

319.

30 VII 31/V1I

Zagreb br. 13 31 /VII

323.

16/VI11

Carevdar

324.

12/VI 11

Zagreb

330.

5/Vili

Zagreb broj 3013 12/VI 11

368.

18/VI II

Carevdar

369.

20 VII 1

Ludbreg

370.

21 /VI11

Muna Reka

Izmeu straare broj 89 i Mu Razbijeno staklo na stroju. ne Reke ispaljen je hitac na teta 80. kn. strojovou vlaka 313 i razbio staklo na stroju. Napad na prugu u km 360 teta na pruzi 1100. kn. Atentat sprijeen pravo izmeu Blinjskog kuta i Sunje. dobno. osoblje Naen pripaljeni eksploziv u Noem km 150 Lipovljani-Banova Ja gorui fitilj. ruga. prerezalo

385.

24/VI II

Blinjski kut 868 21 VIII Banova Ja ruga

415.

3 IX

429.

4, IX i 5/IX

Blinjski kut br. 75 4/IX

Napad na eljezniku prugu i tete nema. Vlak M 62. M 45. M 49. M 76 = ophodare po etnicima kasnili po 60'.

430.

1/IX br. 415 1/IX 1/IX

Sunja

Napad na prugu Sunja- Vlak M 42 = 284 Blinjski kut u km 356,34 stroj / / nom pukom na vlak M 42. Pucanje na ophodara u 356,23 u noi 1/9 u 320. km Razbijena kasa, karte raz bacane. odneeno 300 2 brzojavna stupa otpiljena. Inventar 600. kn. bb stupci 700. kn.
0

443.

Sunja Kra jiki Bram

446.

6/IX

Miulinovac Izvren je napadaj u 23h04 12 orunikih etnika u stanicu Trojstvo. Razbijena kasa O.p. Miulinovac 6/IX Zagreb Borongaj Podmetnut eksploziv u noi 67/9 u km 427.220 na palje nje sa 80 m dugom icom.

/0

52.

7/IX

Pokuaj atentata.

464.

11/IX

Caprag br. Eksplozija paklene maine u 67 11/IX km 368,39 izmeu Capraga i Blinjskog kuta pod vlakom broj 62/a Caprag Na Postavljanje dva komada sinja si. Sisak br. na kolosjek u km 362,686.92 3405 6. IX Zagreb Naena bomba jajastog obli ka u nuniku na postaji Za greb. br. Naena bomba ispod tranice km 354,5 Blinjski kut Sunja.

teta 2000. kn Prekid prometa 10/IX 22,06 - 11/IX 1,05 = 3sata "/ /

465.

5/IX

488.

16/IX

Vlak M 23zadran 10 Min.

527.

22/IX

Sunja 3082 Zagreb XXXIIa

601.

7. X

br. Postavljena izbonica u km Iskl. 1 kola teta 427,048 na ine u noi. Vlak je 500.kn. teta na pruzi 1700.kn. Promet preki odbacio. nut od 3,128,05 s. = 5 sati.

618.

19. X

Blinjski kut Minirana pruga 19. X u 3,12 s. Slubena kola probijena Caprag2 na 20 mjesta. teta 1500. u km 362,8 pod vi. M 36. kn. Blinjski kut br. 147 12/X Banova ruga Ja Pucanje oko lh23 na vlak br. 62 ispaljeno oko 20 metaka na slubena kola. U km 22/33 i 16/490 atentat na teta na pruzi 3.000 Kuna prugu eksplozivom.

622.

11/12. X

796.

30/XI

901.

28/XI

Novi Grad

Napad na vlak 1217 i oteenje Brzojavna i brzoglasna i brzojavne i brzoglasne ice. ca na 2 stupa potrgana. teta 200, kn na bbs. Jargovi Petar oph. umro 5/1 u boln. Sisak. teta 2000. kn na bbs, na zgra di 30000. kn

936.

21. XII

Sunja stovac

odmetnika na post. Hra- Napad Hrastovac. Jorgovi Petar zv. II ophodar teko ranjen i 1 domobran. Namjetaj polu pan. Napad odmetnika domobrana kod mosta. na

957.

24. XII

Ivani grad

strau 1 domobran Lonjskog 1 civil

usmreni

Original, rukopis Sign., Sindikat radnika saobraaja i veze Jugoslavije-Republiki odbor za Hrvatsku
U izvodu su navedene samo one nezgode na prugama sjeverozapadne Hrvatske koje su od vlasti NDH posebno obiljeene kao akcije komunista i partizana. U tabeli su izostavljene slijedee rubrike: Uzrok, Krivice i kazne, primjedbe i broj pod kojim se raspravlja. 2 Ova diverzija navodi se i u izvjetaju obavjetajnog odjeljenja komandanta njemakih oruanih snaga na Jugoistoku od 19. X 1941. godine. (Vidi Zbornik VII, tom XII, knj. 1, dok. br.

'

200)
U izvjetaju njemakog generala u Zagrebu od 14. XII 1941. godine komandantu oruanih snaga na Jugoistoku, s obzirom na Zagreb i okolicu, navodi izmeu ostalog da: ... se stalno ponavljaju napadi na eljeznicu, tako da je jedan od njih zadrao oko etiri sata noni vlak kojim sam seja koristio prilikom slubenog puta za Beograd. (Zbornik VII. tom XII, knjiga 1, d. 279.).
3

235
1941, prosinac Zagreb lanak iz Vjesnika hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilake fronte zadacima narodnooslobodilakih partizanskih odreda

ZADATAK NARODNOOSLOBODILAKIH PARTIZANSKIH ODREDA 1 1. Narodnooslobodilaki partizanski odredi u svim oblastima Jugoslavi je: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Vojvodina, Sandak i Dalmacija imaju svoj cilj osloboenje naroda

Jugoslavije od okupatora i borba protiv domaih okupatorskih agenata koji pomau ugnjetavanje i terorisanje naeg naroda. 2. Najvei neprijatelj slobode i nezavisnosti naeg naroda jest njemaki faizam, pa onda svi ostali faistiki trabanti koji harae po naoj zemlji. Prema tome sveta je dunost svih rodoljuba da se bore nemilosrdno do potpunog unitenja te faistike bande. 3. Partizanski odredi zovu se narodnooslobodilaki i zbog toga to to nisu borbene formacije bilo koje politike partije ili grupe u konkretnom sluaju ni Komunistike partije, bez obzira na to to se komunisti bore u prvim redovima ve su to borbeni redovi naroda Jugoslavije u kojima treba da se bore svi rodoljubi sposobni za oruanu borbu protiv okupatora, bez obzira na politika uvjerenja. 4. U toj opoj borbi sa neprijateljima naeg naroda partizanski odredi imaju mnogobrojne zadatke. Oni moraju ruiti sve one objekte koji slue faistikim osvajaima: eljeznice, mostove, fabrike, radionice, skladita municije i oruja. Oni moraju svim silama onemoguiti okupatore da oduzimaju seljacima ito, stoku i ostale namirnice. Rekvirirano ito, stoku i druge namirnice treba silom oduzeti okupatorima i razdijeliti narodu, a potrebnu koliinu zadrati za ishranu odreda. Partizanski odredi moraju onemoguiti ubiranje poreza i drugih dabina, jer u dananjem momentu sve to slui samo okupatorima za voenje osvajakih ratova i dalje ugnjetavanje naih naroda. 5. Partizanski odredi moraju sa orujem u ruci braniti naselja grada i sela od faistikih zuluma. Oni moraju tititi imovinu naroda od okupatorske pljake. 6. Partizanski odredi moraju na svakom koraku unitavati faistike odrede, naroito oficire i gestapovce, crne koulje itd. Isto tako treba nemilosrdno unitavati njihove domae agente, razne narodne izdajice i provokatore, koji u masama predaju u ruke faistikih krvnika najbolje sinove naroda, koji slue kao vjerni psi okupatorima i teroriu na narod. 7. Partizanski odredi moraju neumorno razvijati otpor naroda diui narodne ustanke i stavljati se na elo tih ustanaka kao borbeno jezgro. Dosadanje iskustvo partizanskih borbi pokazalo je da se zanemarivalo pitanje opeg narodnog ustanka, zato je potrebno hitno likvidirati taj nedostatak, jer u protivnom mogu biti partizani izolirani od masa, koje su spremne da se bore za svoju pravednu stvar. 8. Politika linija partizanskih odreda mora biti: narodnooslobodilaka antifaistika fronta svih naroda Jugoslavije bez razlike na politika i vjerska uvjerenja. 9. Kod stvaranja partizanskih odreda ne smije se biti tjesnogrudan, ve dati mogunost iroke inicijative za stvaranje partizanskih odreda. Ve stvoreni partizanski odredi treba da se odmah poveu s mjesnim i okrunim tabovima i stave pod njihovo rukovodstvo.

10. tabovi i komandiri moraju budno paziti da neprijatelj ne ubaci u partizanske odrede svoje provokatore i pijune. Ako se takvi pojave treba ih odmah strijeljati i njihova imena objaviti. 11. tabovi i komandiri partizanskih odreda moraju strogo paziti na disciplinu u odredima. Svaki in pljake, izdaje ili grube povrede discipline treba strogo kanjavati. 12. tabovi moraju voditi brigu ishrani boraca, naoruanju i drugo. Ishranu treba organizirati zajedno s komitetima narodnooslobodilake fronte koji treba da prikupljaju fond narodnog osloboenja. U sluaju gdje takvih komiteta jo nema treba dobrovoljnim pristankom seljaka i graana osigurati ishranu ili plaati namirnice u gotovom. 13. Svi partizanski odredi sa svojim tabovima: iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Dalmacije, Makedoni je i Sandaka spadaju pod rukovodstvo Vrhovnog taba, narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije. Radi kordiniranja borbe i uspjenog voenja operacija tabovi moraju biti meusobno povezani. 14. tabovi i komandiri moraju se pobrinuti za potrebni sanitetski materijal i osoblje radi njege ranjenih i bolesnih. 15. Sa stvaranjem irih ustanaka narodnih masa stvarat e se i potrebne komande, zato je potrebno da se tabovi i komandiri partizanskih odreda pobrinu za provjerene i dobre komandire i komesare, koji treba da stanu na elo tih pobunjenih masa. 16. U sluaju povoljnih stratekih i drugih okolnosti pri potrebi izvoenja krupnih operacija stvarat e se prema potrebi iz vie partizanskih odreda krupne vojne jedinice. Za VRHOVNI TAB NARODNOOSLOBODILAKIH PARTIZANSKIH ODREDA TO.2 Vjesnik hrvatske jedinstvene nacionalno-oslohodilake fronte, br. 9, prosinac 1941.
1 lanak je objavljen u Biltenu odreda Jugoslavije, br. 1, 10. VIII 1941. 2 Josip Broz Tito

Glavnog

taba

narodnooslobodilakih

partizanskih

236
1941, prosinac Zagreb Iz biljeki Olge Kreai-Kovai oge organizacionom stanju Antifai stikog fronta ena u Zagrebu potkraj 1941. godine

Studentice Obuhvaaju 7 fakulteta. Fakultetski odbori postoje samo na 3 fakulteta, dok se na ostalima uslijed malog broja studentica (na pr. pravo i tehnika), odnosno premalog broja simpatizerki (na pr. ekonomsko-komer. kola) nisu jo mogle osnovati. Glavni odbor ima 5 lanica. Sa pet grupa sudjeluju na sanitetskim teajevima. Srednjokolke Obuhvaaju 13 kola. kolski odbori formirani su na devet kola. Glavni odbor ima 4 lanice. Domaice 29 odbora sa 95 ena. Glavni odbor ima 5 lanica. U formiranju su trni (matini) odbori po pojedinim rajonima (1) Trenjevka. (2) Trnje, (3) Peenica s okolinom, (4) Centar, (5) gornja Ilica sa Kustoijom inovnice (dravne i privatne) Dvanaest odbora sa 43 ene. Glavni odbor: 5 lanica. Radnice etrnaest odbora sa 60 ena. Obuhvaaju oko 200 simpatizerki. Glavni odbor: 4 lanice... Original, rukopis Sign., AIHRPH, KP. 43/21 ene Hrvatske u NOB-i, knjl, str. 76.

237
1941, prosinac Loborgrad Popis ena Srpkinja i djeca zatoenih u logoru Loborgrad koji je sainila uprava logora POPIS GRUPE PRAVOSLAVNIH ENA I DJECE U LO BORG RADU1 1. Bara Dragica 2. Barzeta Ilinka 3. Basari Jelena 4. Basta Ana 5. Biberdi Ana 6. Biberdi Duan 51 g. Gospi 50 Mostar Stari Pazar ul. s 2 djece 19 Gospi Divoselo 30 Sarajevo Zadi 3 60 Ljubinje 14 Ljubinje

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49.

Biberdi Duanka Bijeli Anica Bjeli Bosa Bobinac Marija Bubalo Marija Buha Novka Cerovina Mara Cerovina Milenka Cvitkovi Rua olakovi Milica oli Anka Dabovi Anka Drakuli Marija Drekalovi Ljubica oki Dunja uri Milka uri Nada uri Nedeljka Ciga Darinka Ciga Ljubica Govedarica Joka Grahovac Bojka Grahovac Boica Grahovac Laza Grahovac Ljubica Gutea Zorka Gvozdanovi Gina Grubjea Gospava Grubjea Jovanka Hamovi Bosiljka Hamovi Ljiljana Hamovi Tijana Hamovi Zinaida Indji Andjelka/Seja/ Indji Mladen Indji Vukosava Ivanovi Zorka Ivkovi Radojka Jaki T. Vojna Jevti Mileva Jovanovi Danica Jovievi Andjelka Jovievi Ljuba

19 73 14 22 41 32 52 16 30 33 21 36 52 45 50 48 17 15 70 29 35 18 18 12 14 43 58 59 3 45 19 13 16 10 14 35 46 20 23 40 14 61 55

Ljubinje Ljubinje s 4 djece Stolac Zagreb Bistranska 13 Petrovo Selo Liko Mostar emalovi s 4 djece i majka Ljubinje Ljubinje Zagreb Miramarska 8 Husein Kapetana 38 Bijeljina Sarajevo Krasevia 4 Varadin Kurelieva 1 Biha Stolac 96 s 2 djece Sarajevo Biha Biha Biha Stolac sa kerkom Stolac Ali Pae Rizvanbegovia 94 Mostar Velika Tepa Stolac Stolac Stolac Stolac Biha sa djecom Otoac-Dubrava sa 2 djece Ljubinje Ljubinje Stolac Stolac Stolac Stolac Biha Biha Biha Nuzurova 9/1 Sarajevo Mostar Fra Jukia 3 Sarajevo Bijeljina Mezgraja Voljevia 6 Mostar Stolac Stolac

50. Jovievi arko 51. Kneevi Joka 52. Kneevi Ljubica 53. Kneevi Vidosava 54. Kovaevi Desanka 55. Kovaevi Divna 56. Kovaevi Mira 57. Krajnovi Milica 58. Kurili Jelka 59. Kurili Ranka 60. Kurili Roza 61. Lali Mila 62. Leli Olga 63. Mareti Anka 64. Mari Branka 65. Mari Danka 66. Mari Lala 67. Markovi Branislav 68. Markovi Stana 69. Mesarovi Ana 70. Mikiec Darinka 71. Milievi Andja 72. Milui Natalija 73. Mii Ruica 74. Mitrinovi Cvija 75. Mravui Krstinja 76. Makatovi Bosa 77. Mikuli Cvija 78. Novokmet Anika 79. Novokmet Branka 80. Novokmet Boro 81. Okuka Milka 82. Pejnovi Cvijeta 83. Pejnovi Gospava 84. Perkovi Mileva 85. Pijeri Evica 86. Pijevac Ljubica 87. Poua Jela 88. Popovi Ljubica 89. Popovi Dragica 90. Popovi Jovo 91. Pria taka 92. Radan Bosiljka

13 63 25 26 36 9 3 26 48 21 84 37 64 45 9 13 38 16 50 30 33 50 50 17 57 47 38 45 30 8 7 28 70 47 54 35 47 33 48 18 13 62 40

Stolac Stolac Stolac Stolac Mostar Mostar Mostar Zagreb V. Njivice 22 Stolac Stolac Stolac Mostar s 4 djece Jabukovac kod Petrinje Biha Stolac Stolac Stolac Mostar Hatovska 6 Mostar Hatovska 6 Mostar Glavna 32 s 2 djece Modria Stolac Mostar Balatun-Bijeljina Stolac s 3 djece Stolac Mostar Bijeljina Mezgraja Ljubinje Ljubinje Ljubinje Stolac sa sestrom Gospi Mostar sa 4 djece Trebinje Bolnika 4 Korenica s djecom Biha Gospi s 2 djece Stolac Stolac Stolac Petrovo-Selo Liko Stolac

93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118. 119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127.

Radan Biljana Radoti Danica Radovanovi Zorka Sali Milica Simovi Persa Solomun Ivanka Nada Sorapi Anka Spahi Ana Staji Tomana Stevanovi Zorka Stevanovi Zorka ain Jovanka ego Ikonija orak Elica vorcan Danica vraka Nevenka Tasovac Andja Tasovac Stana Tasovac Stana Teanovi Jovanka Toholj Fimija Topalovi Stana Toevi Milka Trnini Nada S. Uzelac Anka Uzelac Danica Vujnovi Marija Vujnovi Milica Vujovi Mira Vukasovi Jelka Zelenovi Persa akula Milica Uzelac Ljubica Vasiljevi Radojka Vrane Sava

16 27 41 29 45 25 40 51 48 28 28 50 51 50 20 21 60 70 40 40 58 62 51 19 7 14 23 19 24 63 60 40 16 36 65

Stolac Bjelovar Gajeva 5 Mostar Pred-Hum 2 Mostar V 2 djece Trebinje Bileka 48 Zagreb Vinogradska 52 Mostar Jusovina 12 s 3 djece Stolac Mostar s 3 djece Bijeljina Trnovo Mostar s 2 djece Mostar Musala 4 Biha Mostar Bjeluina 19 Nova-Gradika Kovaevac 38 Trebinje- Trebiovi Trebinje- Tre bi ovi Trebinje- Trebiovi Trebinje-Gorica Ljubinje Stolac Dubrovnik Put Anice Bokovi 2 Sarajevo Franjevaka 2/1 Jasilovaka ul. Gospi Jasilovaka ul. Gospi Divoselo Gospi Divoselo Gospi Sarajevo Kevrina 16 Mostar Oruevia 32 s djetetom od 7g. Mostar i odraslom osobom Biha Jasilovaka Gospi tadlerova 2 Sarajevo Gospi Polje Smiljano 376

Original, strojopis Sign., AH, Ustako povjerenitvo za grad i kotar Koprivnicu, Logor Loborgrad
1 Logor u Loborgradu osnovan je poetkom listopada 1941. godine i smjeten u starinskom dvorcu obitelji Keglevi (7 km od Zlatara). U logor je dovedeno vie od 1370 ena sa

djecom iz logora Kruica kraj Travnika. Po dolasku u logor Loborgrad izdvojeno je 165 mladia (starijih od 16 godina) i otpremljeno u koncentracioni logor Danica kod Koprivnice Osim navedene grupe ena i djece srpske nacionalnosti u logoru su prema popisu uprave, bile zatoene jo 1032 zatoenice (812 ena i 220 djece) idovke i 34 Srpkinje. Neto manje od polovice (475) zatoenica su s podruja sjeverozapadne Hrvatske. U toku 1941. godine (XXII mjesec) umrlo je 10, a 1942. g. (I sred. IV mjeseca)jo 78 zatoenica. Upravu logora preuzeli su folksdojeri pa je to bio jedini logor u NDH koji su Nijemci zadrali pod svojom upravom.

238
1941, prosinac Zagreb Obraun i specif ikacija primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku i Mjesnog odbora NP za Zagreb za prosinac 1941. godine

Primici Saldo obr. [auna] XI mj. M [jesni] [dbor] Zgb. XII mj. Ukupno Izdaci Izd. P. [okrajinskog] O. [dbora] " MOZgb. Ukupno acc. [onto] MO Zgb. Ukupno Primici Izdaci Saldo Izdaci u dec. [embru] Li. [ni] 1800, Ilija1 1800,- Riko2 310403,75 245888,50 64.515,25 79967,50 141021. 220988,50 24900,245888,50 29844,280559.75 310403.75

1800, Omlad. [inac]3 1800, Ben. [iki]4 1800, Ru. [ica]5 1800, An. [drija]6 1800, ilj. [inica]7 1500, Seka8 1600. Ad. [ija]4 i dijete 1220,- Dak. [i]10 5000, Konj. (lije) [nik] 3000,- Finka11 1757, Klara12 (hrana i put) 1900, tef.13 (hrana i put) 500,- Berk.14 1700,- Mila15 949, resto za Novin.16 [ara] 500, Cazi17 (put) 2000. Bara18 adv. [okat] 1155,50,- Kabel. 2000. Direk. [torova]19 ena 37.381.50 347.50 hrana M.A.20 212.50 " M.A. 37.941.50 Log, [ori] 1800, Lep. [oglava] 999.50,- 9. XII 1852,- 15. XII 1150,- 7. XII 376,- 15. XII 1807,25. 746,400,830.9960,75 Put. [ovanja] 120. put Bjel. [ovar] 966,285,330,100.-

1801

Razno 400, Stan Prim. [orska] 400. Stan Med21 nov. [embar] 3000, Satovi 1231. eer 319, hrana (put) 714, meso 2850. vuna 310, izr. [ada] dem. [pera] 3000, ski i dr. [ugo] 45. kem. 153. hrana 400. stan Med. dec. [embar] 14931, lijekovi lije. [nik] 1140. drva (teh.) [nika] 200, hrana 29093,1580, Obra. [un] odbora za partiz. [ane] 30673,Lino Log. [ori] Put. [ovanja] Razno 37.941.50 9.960,75 1.801 30.673 80.376,25

Original, tabela, rukopis Sign., AIHRPH, RO D.S. 1/19

Ilija Engel Henrik Znidari 3 Dragutin Sasso 4 Antun Beniki 5 Ruica Turkovi 6 Andrija Hebrang 7 Valerija Pap-Kario 8 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 9 Lidija Adija 10 Boo Daki 11 Finka Grkovi 12 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 13 Isto. 14 Isto 15 Isto 16 Isto
2 1

17 18 10 20 21

Josip Cazi Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Milan Hupert Maca Greti i Anka Butorac-Parovi Isto

239
1941, prosinac Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunog komiteta KPH Zagreb i Krapina, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za prosinac 1941. godine

Primitak 1 lan. M.K. 5.247 11 lan. O.K. 402 1.190 798 2.390 III Stamp. 3.255 526 1.250 5.031 IV Pril. 36.777 294 5.130 42.201 V Vanr. pril. 1.000 VI N.P.

Mjes. Saldo 268.060

Ukupno

268.060

5.247

1.000

323.929

Izdatak I Mj. CKJ 10.000 II tamp. 160 III Mat. [erijal] 108 500 1.000 IV Tehn. [ika] 686 1.000 1.000 1.000 700 127 4.600 1.000 V Put. [ovanja] 2.700 263 300 200 300 150 450 1.200 1.000 1.500 1.500 24 20 VI Izd. [ravanje] 1.800 1.500 3.800 2.500 1.000 1.300 700 500 1.000 2.500 500 200 500 VII Pomo VIII Razni izdaci 553 650 390 2.050 300 1.300 550 600 330 20 247 320 60

Saldo 254.791

10.000

160

1.608

10.113

600 500 680 500 200 12.087

2.000

1.000
1.500 1.800 2.000 26.100

1.000 400 300

9.070 254.791

P. [rimitak] XII. Saldo MK Zgb. l. [anarina] " pr. [ilozi] " t. [ampa] OK Krap. [ina] l. [anarina] pr. [ilozi] v. [anredni] pr. [ilozi] Kobila 2 t. [ampa] " " NP OK Zgb. l. [anarina] " pr. [ilozi] Ma. [rko] 3 " t. [ampa] " " N.P. " " F. fondi N.O. N. [a] r. [raun] Sloven. (Ort. [ega]) 4 26. XII 123.10 peng, [a] Lokve l. [anarina] VI.XII. Ul. [ona] knj. [iica]

I 1 5.247 IV 36.777 III 3.255 II 402 IV 294 V 1.000 III 526 869 II 1.190 IV 5.130 III 1.250 3.592 3.592

II

798 67.000

Izd. [atak] XII. MK Zgb. izd. [ravanje] " " " " /
/

" partiz. [ani] " slike OK Krap. [ina] N.P. Jesenje N.P. Bedek. [ovina]
'' "

VI VI VI VI VIII II

1.800 1.500 3.800 2.500 553 160 700 509

>> rev. [olver] " tro. [kovi] puta za 3 mj. [eseca] OK Zgb. tehn. [ika] " amb. [alaa] / / pap. [ir] " 4 rev. [olvera] " ura / / bicikl " izd. [ravanje] Jo.5 // Per.6 // Mik.7 ' ' put. [ovanje] Omi. [adinskaj konf. [erencija] " N.P. izd. [ravanje] Jura8 " Jo. [a] a.c. [onto] za mast / / Mik. [o] put. [ovanje] / / N.P. Pelc9 prav. [na] pom. [o] Lika put. [ovanje] " .10 Nora12 Put. [ovanje] K. An. [d rij a ]11 F. [rie]13 izd. [ravanje] za I 24. I Vica14 Drva, ugalj Nor. [a] Stupnik Mladica Nor. [a] " put. [ovanje] VI. [ado]15 Put. [ovanje] kur. [ir] Bgd. 24. I " Sar. [ajevo] " Dal. [macija] " Liliku16 i Bran, [ka]17 Kultura18 Tehn. [ika] Vic.19 [torija] Papir Kar. S. Kart, [e] tramv. [ajske] staklo Vic. [torija] Autobus Valjci Ma. [ina] Vic. [torija]

VIII V IV VIII III VIII VIII VIII VI VI VI V VI V V V IV V VI VI VIII IV VIII VI V V V V V V IV VI III VIII VIII VI V IV IV IV

650 2.700

686 390 108 2.050 300 1.300 1.000 1.300 700 263 730 500 4.500 300 3.000 200 300 1.000 150 2.500 500 600 1.000 330 1.000 1.000 450
1.200

1.000 1.500 1.500 700 200 500

20
247 500 24 127 4.600 1.000

Auto Zidar Sam. Pap. [ir] G. [lavni] . [tab] Put. [ovanje] Osj. [ek] Brkinica20 izd. [ravanje] Gospoja21 Lili Put. [ovanje] Danici22 Motorist23 put. [ovanje] u G. [lavni] . [tab] Nor. [a] izd. [ravanje] Put. [ovanje] Osj. [ek] Mrtvac24 put. [ovanje] Gojzerice Via. [do] a.c. [onto] elavi25 a.c. [onto] Fischer26 a.c. [onto] CKJ Konsp. [irator]27 izd. [ravanje] Original, tabele, rukopis Sign., A I H R P H , RO D.S. 1/19
1 Brojke se odnose na oznaene stupce tabele 2 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 3 Marko Belini 4 Karlo Mrazovi 5 Josip Tucman ? 6 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 7 Isto 8 Isto 9 Silvio Pelei
9a

Nor. [a]

V VIII VIII

20 320 60

III

1.000

VIII 1.000 V 600 VI 2.000 VIII 400 VI 1.000 V 500 VI 1.500 V 680 VI 1.800 V 500 V 200 VIII 300 4.000 5.000 I 10.000 VI 2.000

Pavle Videkovi

10 Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. 11 Anka Berus 12 Zlata egvi 13 GrgaJankez 14 Vica Balen 15 Vlado Popovi 16 Lilika Paen 17 Branko Paen 18 Otmar Kreai 10 Zvonimir Basserman 20 Dragica Konar 21 Katica Bukvi

41

22 23 24 25 26 27

Danica Cazi Boko najder Vladimir Bakari Redakcija nije ustanovila na koga se to odnosi. Ivo Lola Ribar Dragutin Saili

240
1941, prosinac, kraj Zagreb1 Iz izvjetaja Anke Butorac Centralnom komitetu Komunistike Hrvatske stanju logorima Lepog/ava, Jastrebarsko i Koprivnica partije

Izvjetaj Uhapena sam 10 augusta 40. godine u Ogrizovievoj ulici, to vam je i poznato iz Brkinog2 izvjetaja. Do 18. septembra smo bili na policiji (ne presluani) a zatim navedenog datuma poslani u Lepoglavu, nas 25, gdje sam odmah po dolasku bila odvojena od drugova s jo jednom simpatizerkom (studenticom), koja je uhapena na demonstraciji. No, nakon mjesec dana upornog obostranog traenja uspostavile smo vezu sa drugovima koji su se nalazili u dosta velikoj udaljenosti od nas. Mogle smo da dobijemo hranu od njih i nita vie. A nakon dva mje (seca) drugarica je dobila posjetu majke koja je traila od nje, pred straarima, da se odrekne mua idova i da ne govori samnom, jer da sam komunistica... meni nije dolazio nitko punih sedamnaest mjeseci, tj. sve (do) kad nisam izala. Otpoele smo s radom prosvjete. Prolazile smo ove teme: konspiraciju, disciplinu, dranje pred neprijateljem, sindikatima, dranje drugova na robiji, naem klasnom moralu, trockizmu itd. U samom poetku je bilo malo teko dok se nismo upoznale i stekle povjerenje jedna u drugu. (Od ranije se nismo znale). A kasni je je bilo sve bolje i bolje. 8. januara je drugarica putena na slobodu, a ja sam ostala 1. mj. (esec) sama; zatim sam dobila Veru Stipeti (frankovku) sa kojom sam provela skoro tri mj. (eseca). Nije bila loa. Slagale smo se u borbi protiv uprave. No, uprava je pokuala daje iskoristi kao konfidenta protiv mene, ali je bilo prekasno za upravu. Vera se bojala bez mene kretati meu robijaima i tako je bila ovisna od mene. Imajui iskustvo sa frankovcima i hitlerovcima, u samom poetku sam joj rekla ovo: u interesu naeg svakodnevnog ivota i borbe za sitne zahtjeve protiv zajednikog neprijatelja Ti ne pokuavaj da me izaziva, a ja tebe neu, budi sigurna (ona je bila pravnica). Postupala sam s njom to sam bolje unijela, da joj dokaem da smo mi ljudi s profinjenim proleterskim osjeajima i vrstim karakterom, a ne razbojnici... I kad su od nje

ponovno traili dame pionira i da mi na glas ita crkveno pravo, tad im je ona odgovorila: I ako je ona radnica i samouka, tom i moj neprijatelj, ja joj se divim. Ona jejaa od mene u svim pogledima ja sam nemona da od nje bilo to doznam... Nakon (toga) dobila sam 6 Sisanki3 (iz Drutva za prosvetu ena) ijednu Dalmatinku4. Posljednja i dvije od prvih su bile partijke. Drugarice su bile izmeu 17 i 26 godina stare. Sastav: 4 intelektualke i dvije radnice, a sve skupa neizgraene i malograanke. Pristupile smo kolektivnom ivotu i radu. Drugaricama se svidjelo u prvom kolektivu, a frankovki se isto dopao na ivot i tako je ona produila davati svoju hranu u zajednicu. Poele smo s prosvetom, gdje mije mnogo pomogla moja imenjakinja Sisanka5, ali je bilo potekoa radi frankovke i tako smo radile na etnji. U sobi smo itale i uile ruski jezik. Sve je ilo dobro do samog preokreta, dok nisu poeli kruiti avioni nad kaznionom. Naa tj. j(ugoslavenska) vojska je okruila zgradu i zauzela nekoliko odeljenja. Tad se frankovka uplaila, a zatim i nae drugarice (pojedine). Traile smo od uprave da nas pusti na slobodu ili da nas premjeste naima u novu zgradu, da nismo meu samim luacima i vjeitim robijaima, ali to je uprava odbila traei od nas da damo i izjavu pa da e nas odmah pustiti. Nato smo mi odgovorile da se ne osjeemo krivima, pa prema tome nemamo zato davati izjavu. Tad nam je ravnatelj Ukrin rekao da se legnemo na trbuh kad vidimo avione... Nato sam ga upitala da li i on to ini od straha u kancelariji. Bio je bjesan, nazvao me opasnom komunisticom i otiao. Jedna od partijki (Sisak) je traila da damo izjavu pa da nas puste. To su bili teki momenti kad sam je odgovarala, odgovorila mije ovo: Ako si Ti spremna da pogine, ja sam mlada hou da ivim, a nije mi stalo za drugog. (To je bila Zdenka Valj) i govorila je pred frankovkom. No, ipak nam je uspjelo da je smirimo i ako je bila spremna da pristane na sve, samo da se spasi. Nakon par dana je frankovka bila putena, a nas je 8 ostalo. Tada smo organizirale rad u sobi po svim navedenim pitanjima. Tu mi je mnogo pomogla mala Anica Sisanka, a kasnije su se jo dvije najmlae aktivizirale (Sisak). Za prosvjetu smo dodale Historiju od Oktobra6 do 17. godine. Traile sam od drugova da nam poalju literaturu i da nam po koji put piu, tako da drugarice osjete svestranu podrku. Poslali su nam par obinih romana, a partijsku literaturu nikad nisu slali i ako je bilo mogue preko drugova koji su dolazili na pregled i na lijeenje u bolnicu gdje smo mi bile, a nalo bi se i drugih mogunosti kad bi bilo vie volje zato. Drugimekje dvaput pisao Sisankama i to je znailo ja ko mnogo, jer je pisao tako daje razbijao strah kod mladih drugarica i tim je meni mnogo pomogao. Pored svih unutarnjih manjkavosti (svijesti i hrane) ipak smo se odrale na dostojnoj visini. Kolone njemakih trupa oko kaznione i este posjete istih nisu nas mogle smesti u naem radu. Slavile smo 1. maj i esto smo imale priredbe. Na pjevaki horje skoro svaki dan bio u akciji a im smo zavojevale silne simpatije. Poslije preokreta smo dobile jo dvije simpatizerke, jedna iz mjesta, a druga je bila iz Varadina. Radile spio i sa

njima. Samo nisu bile dugo (jedna 10, a druga 20 dana). Tridesetog maja je bilo dopraeno 10 drugarica iz Savske ceste7, a istog dana bilo je puteno 5 Sisanki. Dakle, od starih je ostala Dalmatinka8, koja je bila na sve pasivna, Ankica Sisanka9 i ja. Poto je meu novima bilo drugarica koje su bile odstranite od rada dok sam ja bila vani, na primjer: Mila Herceg, Mira Saks, Galja10, Ljubica agi i Ada Fier, a bilo je i simpatizerki koje ja nisam poznavala, to je trebalo poekati par dana, a za to vreme pitala sam drugove preko da mi jave ako znaju to njima, a i Brki sam pisala. Poto mi nije odgovorio, sumnjam da nije primio to pismo. Dakle, valjalo je uti izvjetaj od partijki koje su dole sa njima, kao i od njih samih kako su i to su do sada radile. Kroz par dana se otpoelo s novim radom. Partijke su izjavile da su Galja, Ljubica i Mila vraene na rad, a Ljubica i u Partiju. Tad smo izabrale rukovodstvo od tri drugarice i to: Maca11, Galja i ja i organizirale (smo) rad. Prolazile su slijedee: Anti-Dring, Razvitak drutva od Engelsa i odravaju referata iz raznih naih romana (boljih). Izuavale smo ruski i njemaki jezik, osim toga smo izvaale razne kulturne priredbe. I pored naeg dosta nezgodnog sastava kolektiv je bio na odgovarajuoj visini, po miljenju i samih drugova koji su imali prilike da vide na ivot i rad. Partijsku liniju smo provodile i orijentirale se veinom prema vijestima, koje smo tu i tamo dobile preko koje posjete. Desetog srpnja su nam drugovi poruili da prestanemo s radom i naim pjesmama, jer da su oni to ve uinili i sve knjige bolje sklonili. Najtee je bilo to prekinuti prosvjetni rad. Dogovorile smo se da se javi jedna ili dvije koje bi uzele na sebe AntiDring i Ruski udbenik, pa da produljimo rad, ali kad smo to postavile, tad su Dalmatinka i (piem Dalmatinka zato jer u kasnije govoriti drugoj drugarici koja se zove kao i Dalm [atinka] pa da se ne pobrkaju imena) Ljubica ., osim simpatizerki zatajile i nisu se javile. To je bio znak da se boje i da treba obustavili rad to smo i uinile. Petnajstog srpnja su odveli 6 idovki, dvije pravoslavke u Gospi, a zatim na Jadovno (Velebit), a 20. og. istog su dopraene nove etiri idovke u Lepoglavu, i to dve simp.(atizerke) i dve poslodavke i opasni protivnici, pa i ako smo ostale skoro same partijke nismo mogle u onakom sastavu raditi (barem privremeno)12... Putovali smo od Gospia do Jaske13 punih 36 sati u zatvorenim vagonima. Kad smo stigli u Jasku bilo nas je 1.700 katolika, idova i pravoslavca. Odmah smo se sastali Mirko14, Marijan15 i ja, rekla sam da po stoji mogunost bjega. Odgovor je glasio - mi radimo na tom i ve smo poslali imeka, a sad ide Lazo s tim zadatkom da se dogovori sa svojim roakom u Jaski kako bi drugovi s rada imali gde da se presvuku i poekaju prvi vlak. Meutim Lazo16 nije to uinio i to je zloin. Tad je bilo u izgledu 15 drugova osim M17 M.18 i tefa19 i ena, oni bi poli zadnji jer je bilo mnogo detektiva koju su ih poznavali, Mezi itd. Drugovi su zastupali miljenje daje za nas ene nemogue. Kad sam ja predlagala da se obuem u muko odijelo, odgovorili su da mene pozna logornik (Lian) i da u sa tim oteati drugovima.

No tono je i to da se kod ena nije ni pokazivao neki osobiti interes, osim kod mene i zadnje vreme Mace. Nikad barem to nisu isticale i forsirale. Osim toga prvih deset dana nismo imali nikakove part, veze pa da bi se posavjetovali, a kad seje uspostavila veza to je ilo preko drugova koji su ili u grad i tako ja za sve detalje nisam ni mogla znati. Znam to da su drugovi imali ve ugovoreni dan kad e poi, a veza uope nije dola taj dan nego par dana kasnije, a dogaaji su se redali munjevitom brzinom koji su spreavali (Popis, svaki dan prebrojavanje po dva tri puta). Jednoga dana je dola Ruica20, dale smo slike i izvjetaj mogunostima bjega i ustaama i Talijanima uope, poloaju logora. Obeala je doi za par dana i dola je istom u Danicu21 kroz tri tjedna i u Jaski, a da se nita nije napravilo u tom pravcu. Drug Milan22 je Vama javio pravac naeg odlaska pa ste se ipak presporo snalazili pa da nam na vreme doe partijska veza. Tu je proputeno s obje strane tj. i vi i naa veza presporo smo radili. Kad smo poli u Drnje Danica tad je bila na stanici oga23 i rekli smo joj da se ide u Danicu. Opet je prolo veoma dugo vremena dok smo uspostavili novu vezu s Ruom. Tad je rekla jer da se radi na tom da nas oslobode Bjelovarski partizani i opet je nije bilo deset dana. Tako da ne bi bilo udo da ljudi pomisle da je to neozbiljno. Mirko, Marijan i tef su se dogovorili s nekim ustaom da ih pusti za pare, to je on i obeao im poe vea grupa na slobodu. Zato to nije uinio kad je bilo puteno 60 ljudi ne znam, a ne znam ni to da lije to isti ustaa. Da mi oni tom nisu priali. Ja sam pitala bi li to vredilo i za ene. Odgovorili su da ne, jer da on nee osim njih trojicu. Jednog dana smo govorili i tome da netko od nas ide u bolnicu i da uspostavi vezu s Partijom, a poto nisu dali mukima pola sam ja gdje sam sa Ruom i govorila toj cijeloj stvari i organizaciji bijega i gdje mi je ona saopila odluku CK da nas etvorica idemo to prvo, a za nama to vie ostalih. Dakle ovako: 1. Mi smo se previe oslanjali na vas izvana tj. na vezu i potsvjesno moe se rei, veina ekala nareenje; bjeite, umjesto da smo slali to vei broj ljudi kao imeka i Lazu. 2. I ako smo stalno radili na bijegu i potroili mnogo novaca na to u namjeri da to vie pomognemo Partiji, po mom miljenju se objektivno radilo obratno, jer se radilo presporo, a samim tim smo gubili na vremenu. 3. Preko etiri mjeseca upornog rada postigli smo to da smo poslali 4 druga i drugarice Partiji na rad. 4. Osim tog drugovi su propustili jo u Lepoglavi zgodnu priliku tj. kad je Jugoslovenska vojska s njima zajedno pjevala nae pjesme to nisu traili od oficira da ih pusti. Pokuali su, ali prekasno. 5. I ako je na oko izgledalo da su svi drugovi- vedri i veseli ipak nije bilo one prave odlunosti, kod dobrog dijela. Na primjer: drugovi su skoro svaki dan bili u gradu uz malu strau i mogli su, a drugarica Maca je bila s Ruom na

razgovoru koja joj je bi(la) rekla hoe li bjeati i ona se vratila natrag u logor 6. Ja sam u Jaski stalno traila da mi doe netko na razgovor, a bilo je mogunosti da ga dobijem i bila bi pobjegla, ali mi nitko nije dolazio i ako bi tu posjetu bi(la) iskoristila. Isto tako sam u Lepoglavi traila jer se u zadnje vreme moglo dobiti razgovor i bez dozvole pa nitko nije doao, a mogue bi jo i otud pobjegla, jer sam stalno tom mislila i planirala, a trebala mi je i partijska literatura. 7. Traile smo S. . P. (b)24 preko Macinog mua25, no on je bio uskoro uhapen, a zatim smo traile preko Matinice26, Trenjevka koja je bila u vezi s Brkom i M. K., pa nita od svega toga dok nisam izala, tj. pobjegla. 8. Da sam imala na umu bijeg to se vidi i iz toga to sam pri istrazi vidivi anarhiju oko sebe (ustaa). Rekla sam da sam zaviajna u Lici, a zaviajna sam u Hercegovini i jedino mogu tom sluaju ili dosetljivosti zahvaliti da sam ostala iza transporta i tako dobila na vremenu za bijeg iz Danice. 9. Pisala sam Mirku iz bolnice da doe tamo i da postoji mogunost bijega. Meutim mukima nisu dali u bolnicu, ali je bilo vremena kad se i moglo pa se nije iskoristilo. Od ena je trebala doi Vera27 pa nije htjela. 10. Sve u svemu nitko nije otvoreno rekao da nee bjeati, ali dranje i neodlunost govore tom da se moglo samo daje bilo vie energije i ljubavi prema Partiji i pok retu uope. Opet tvrdim da se moe pobjei i pored ogromne strae i razmjere mree pijunae protiv nas. Primjer daje u naoj sobi bila opasna pionka Vuka Radeka i mi smo dvije otile, a mogla je i trea samo daje u posljednji as imala vie smelosti. Dakle i pored svih potekoa sa strane ustaa i piona, i nedovoljne odlunosti i samih naih drugova i drugarica moe se pobjei, samo to treba imati stalno na pameti pa iskoristiti svaki zgodan momenat. 11. Tvrdim daje bilo propusta i sa vae strane u neodravanju barem donekle urednije veze s nama i u brem pronalasku nas u pojedinim logorima kao to sam naprijed i navela mnogo sluajeva, a dogaaji su se redali munjevitom brzinom kao vani tako i kod nas. 12. Sluaj s novcima u Danici, kad je poslano na 8 drugova-ca po 500. din, a isti rukopis i ista osoba od ega su nai dobili smo po 100 kuna. Isto tako je na vreme reeno da se ne alje vie od 100, kao ni krupan novac pa se to ipak radi. Novac propada, a pokraj 1000. (kuna) drugovi gladuju jer se ne moe promjeniti (kompromitira se) i to je ba upravo trebala kolektiv i organizacija (rijeiti). 13. Sluaj Mirka i Marijana oito se vidi nedostatak kod organizira nja, jer se inae ne bi dogodilo da oni izlaze deset minuta prije osam i poslije osam ako bi se tono dogovorili do osam. Drugo to, to ofer nije smeo ii bez pratnje. Tree to, kod nas ree nam seda izaemo, a nitko nas ne eka kao daje to ui i izai kad se tko sjeti ili u protivnom sluaju se poalju dokumenti i plan pa se moemo snai. No srea je bila to se nije moglo izai (radi strae gadne). To bi bilo uglavnom primjeeno s moje strane. naem ivotu i radu

uglavnom je zadovoljavajue. Bilo bi more sitnijih pitanja koja su kod nas bila esto pokretana, ali ta pitanja natezanja nisu bila principijelna, stog Vam neu oduzimati vremena. A kad se jedno naemo tad emo govoriti i sporednijim stvarima. Radite i dalje na izvlaenju ljudi, jer ih ima vrlo vrednih: Mirko, Marijan, tef, Ilija28, Dragica29 itd. Zdravo! Oprostite to je mnogo i pisano runo. Anka inae Sonja Postarau se da nadoknadim to sam zakasnila Zdravo. * Oni e rei za druge. ene: Katica30, Vera, Sosa31 Original, rukopis Sign., AIHRPH. KP-6/68.
' Izvjetaj je pisan u Zagrebu gdje je Anka Butorac boravila krae vrijeme nakon bijega iz logora Danica 25. XII 1941. godine. 2 Rade Konar 3 Vera Kriani, Vera Despot, Ankica ganec-Brodarec, ura Golub, Zdenka VolfValj, tefa ulig-piljak. 4 Ruica Markoti 5 Ankica ganec-Brodarec 6 Radi se Historiji Svesaveznekomunistike partije(boljevika) SKP(b). 7 Radi se zatvoru koji se nalazio u Zagrebu naSavskoj cesti br. 60. 8 Isto kao 4. 9 Isto kao 5. 10 Glinka Korpori 11 Maca Greti 12 Isputeni dio dokumenta odnosi se na logor u Gospiu. 13 Logor u Jaski osnovan je ini se u drugoj polovici srpnja 1941. godine kao privremeno sabiralite uhapenika. Djelovaoje vrlo kratko vrijeme, oko mjesec dva dana, dok nisu bili formirani vei transporti kojim su zatvorenici odvedeni u ve postojee ili novoosnova ne logore i sabiralita. Bijeg iz logora u Jaski uspio je samo nekolicini logoraa. 14 Mirko Bukovec 15 Marijan Krajai 16 Redakcija nije uspjela ustanoviti na koga se to odnosi. 17 Isto kao 14. 18 Isto kao 15. 19 Stjepan Kavuri 20 Ruica Turkovi 21 Logor u Koprivnici 22 Milan Muhar 23 Olga Kreai-Kovai 24 Isto kao 6. 25 Josip Greti 26 Kata Dumbovi 27 Vera Jeli 28 Redakcija nije uspjela ustanoviti na koga se to odnosi. 29 Isto. 30 Katica Fergec 31 Sofija Jovi

241
1941, prosinac, kraj Zagreb Izvjetaja Vladimira Popovia Centralnom komitetu Komunistike partije Jugoslavije prilikama u Zagrebu

Posljednih dana imali smo tekih gubitaka. 26-og dolo je do pada tehni.(kog) aparata u Zgb1 25(-og) ujutro bio je uhapen odgovorni tehniar (ulovljen na ulici2), a naveer drugarica koja je odravala kontakt sa unutranjou radi odailjanja materijala3. Saznali smo za njihov pad 26(og) ujutro, kada je policija upala u stan gdje se tampao Vjesnik. Na tom stanu su radila 2 druga. Jedan od njih je pucao na agente i ubio 2 a 3 tee ranio. Kako je u zasjedi bilo oko 15 agenata, koji su otvorili paljbu, jedan je drug4 bio tee ranjen. Kada je vidio da ne moe pobjei, opalio je sebi metak u sljepoonicu i ostao na mjestu mrtav. Drugi drug5, koji je bio lake ranjen u ruku. iskoristivi nesnalaenje agenata uspio je pobjei. Tog istog jutra oko 4 upala je policija i u kuu gdje se nalazila maina na kojoj se tampala Borba i propusnice6. 10 agenata, razbijajui stakla na prozorima i vratima uz silnu dreku, nastojalo je upasti u zgradu, 10 drugih bili su rasporeeni na uglovima kue. 2 druga7 i 1 drugarica8, koji su ba tada bili prestali s radom, poletjeli su prema prozoru koji nije bio razbijen. Sa prozora su ubili 2 agenta koji su drali strau. Skoili su kroz prozor pucajui i pobjegli prema oblinjem selu9. Zaobilaznim putevima tog dana naveer stigli su u Zgb. Ubili su tri agenta i dva ranili. Po svemu sudei odgovorni tehniar je provalio ova dva mjesta. Materijal se nije mogao spasiti, jer se nije znalo za njihov pad. Odgovorni tehniar bio je Hupert (Direktor), kojeg je ilja10 ostavio. Imaemo tekoa dok uspostavimo novu tehniku, jer od preostalih drugova iz teh. ne moemo nijednog upotrijebiti. Nastojimo da uspostavimo tehniku i na osloboenom teritoriju, u najgorem sluaju za one krajeve. Policija u posljednje vrijeme pribjegava novim metodama hapenja. Upada u preduzea, radionice, i stanove i bez ikakvog povoda hapsi u masama, naroito omladince. Podvrgla ih strahovitom muenju. Kada naie na slabie puta ih pod uslovom da za par dana pronau nekog komunistu. Trae i takve koji poznaju odgovorne drugove i zajedno s njima agenti krstare po ulicama i stanovima. Ako dotini, koji obea policiji da e nekog pronai, ne izvri zadatak, biva ponovo tuen i strijeljan. Omladinac" koji je prije mjesec dana doao iz Splita i uao u P. K. omladine prije 10 dana je uhapen. Izdajniki se dri. Provalio je sve ta zna. Policija ga vodi od stana do stana. Provalio je i punkt gdje se javio kada je doao iz Dalmacije (trafika). Uhapene su bile tim povodom dvije drugarice koje su drale trafiku. Drale su se herojski. Obje su pod batinama izdahnule

(Zdenka Bakovi, vlasnica trafike, i Rajka Bakovi, studentica). Koga je sve provalio taj tip ne zna se, ali sem ove dvije drugarice nije bio niko uhapen. Prije 5 dana je objeen Stjepan Neuberger12, p. punkov. hrv. vojske, zbog veleizdaje. Mi smo sa njim odravali kontakt. Kroz sve vrijeme do stratita drao se vrlo hrabro. Pod istragom se nalazi oko 200 domobrana, oficira. Original, rukopis Sign., Arhiv CK SKJ, Fond CK KPJ 1941/197. Zbornik VII, tom II, knj. 2, br. 77, str. 135137.
1 Netono. Misli se na ilegalnu tampariju CK KPH u Klaievoj ulici br. 17. koja je otkrivena 24. XII 1941. godine. 2 Milan Hupert (uhapen 21. XII 1941. u trafici, ije vlasnice su bile Zdenka i Rajka Bakovi, uhapene dan ranije). 3 Ankica Serti (uhapena 23. XII 1941). 4 Janko Gredelj (ubijen 26. XII 1941) 5 Ilija Engel 6 Netono. tamparija u Ul. Pavla Radia 6. u Kustoiji otkrivena je 17. XII 1941. godine. 7 Zvonimir Basserman i Milan Variak 8 Marija Jurdan-Anik 9 Perjavica 10 Pavle Pap 11 Frane Bari 12 Objeen 23. XII 1941. godine (vidi dok. br. 221).

242
1942, sijeanj 2. azma Iz izvjetaja Kotarske oblasti azma upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar opoj politikoj situaciji na podruju kotarske oblasti u drugoj polovici prosinca 1941. godine

Kotarska oblast u azmi Broj: Prs. 4. ex 1942. Predmet: Izvjee poloaju.

azma, dne 2. sienja 1942. upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar

Prema nalogu broj: V.T. 82./1941. od 13. prosinca 1941. predlae se sliedee izvjee: I. Politiki poloaj: Od zadnjeg izvjetaja dogodile su se razne stvari u ovom:

a) Komunizam: Neki pokreti komunista zapaeni su u podruju planine Garjevice. Taj pokret se vri pod imenom Hrvatski komunista. U tome pokretu tako rei kretanju nalazi se kako je do sada utvreno 4050 ljudi i to veim djelom radnika i neto seljaka-radnika. Voenim izvidima i potjerom za tim ljudima ustanovljeno je, da meu glavne funkcionere spadaju Marii Pavo, uljak Marko, Kuki Milan. Golubi Vinko, imuni Franjo, Augustinovi Jozo, Buden Tomo, Mufti Huso, imunac Ivan: Do sada su poinili slijedea djela: 1. na dan 23. na 24. prosinca 1941. su napali domobransku strau na Lonjskom polju kod Lipovca i ubili domobrana ostarec Miju, kojom je prilikom pao ijedan odmetnik na nepoznati nain. Oteli su 6 karabina ijednu laku strojnicu. 2. Na dan 26. na 27. prosinca 1941. oteli su u Vrtljinskoj Stanjo Stjepanu karabin i no. 3. Na dan 28. prosinca 1941. pao je na Kopi Brdu ustaa Svaljug Ivan iz Bosiljeva. 4. Na dan 30. prosinca 1941. razlupani su telefonski ureaji u Naikoj dd. u Garjevici (Mlinska) i iste noi kao i prole noi postavili su preko naike pruge veliku kladu: 0 tome su naslovu poslani izvjetaji od 22. XII. 1941. pod prs. 376. od 26. XII. 1941. pod brojem: prs. 380. od 28. XII. 1941. i 30. XII. 1941. pod brojem: prs. 386. od 30. XII. 1941. pod brojem prs. 384. od 31. XII. 1941. pod brojem: prs. 390. Pored toga vrena je nedozvoljena promiba po Smoljanovi Vasi iz Graberja i Cazin Gjuri iz Donjeg Kria, koja su obojica predana pokretnom priekom sudu u Bjelovaru, emu je naslov pismeno izvjeen pod broj: prs. 387. od 30. XII. 1941. i pod brojem: prs. 384. od 30. XII. 1941. Radi nedozvoljene promibe danje nalog orunikoj postaji Vojni Kri, da uhiti Kolman Miju iz Reice, da ga sprovede ovoj kotarskoj oblasti radi voenja daljnjih izvia. tome e naslov biti pravovremeno izvjeen...1 Ovaj se izvjetaj dostavlja naslovu s molbom na znanje. Za dom spreman! M. P.2 Upravitelj kotara: Fridrih3 v. r. Original, strojopis Sign., Muzej Moslavine Kutina, 33b. 23. XII 1941 /III-A-4.
1

2
3

Ostali dio teksta odnosi se na ostale nacionalne i politike obavijesti i dogaaje. Okrugli peat: Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast azma
Vjekoslav

243
1942, sijeanj 4. Garenica Iz mjesenog izvjetaja za prosinac 1941. godine Kotarske oblasti Garenica upuenog Velikoj upi Bilogora u Bjelovaru opoj politikoj situaciji na podruju kotarske oblasti

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST GARENICA Prs. broj: 1/42 Predmet: Mjeseni izvjetaj oboj politikoj situaciji. Na broj: 1415/41. VELIKOJ UPI BILO GORA BJELOVAR Predlae se u predmetu sliedei izvjetaj: I POLITIKA SITUACIJA: a) Komunizam: Dana 9. prosinca 1941. g. oko 19 sati napala je jedna grupa od oko 10 ljudi etnika-komunista naselje radniko u Brestovcu kraj Garenice, kojom prilikom su oduzeli lanovima njemake mjesne skupine u Brestovcu 4 vojnike puke, jednu lovaku puku, te 49 metaka. ovom sluaju predloen je naslovu izvjetaj 10. prosinca 1941. g. pod prs. brojem: 384/41. U vezi prednjeg uhieni su: Radoevi Mile, Kordi Milan, Dragojevi Mile, Lovri Nikola, Radulovi Petar i Radulovi Dmitar, Srbi svi iz Popovca, za koje je utvreno da su navedenoj grupi etnika-komunista davali hranu i konaite izmeu 1 i 10 prosinca 1941. g. Navedeni su dana 22. prosinca 1941. g. odpremljeni sudbenom stolu u Bjelovaru kao pomagai i jataci etnika-komunista. Dana 18. prosinca o.g. oko 17 sati prigodom potrage za navedenom grupom etnika-komunista u Maloj Brljanici, obina Vukovje, etnici komunisti oduzeli su trojici lanova njemake grupe u Maloj Brljanici, koji su se tada nalazili u potjeri, vojnike puke i zimske kapute. ovom sluaju predloen je nalovu izvjetaj 21. prosinca 1941. g. pod prs. brojem: 403 1941. Tom prilikom utvreno je da je voa te grupe Kuki Milorad, seljak grko-istone vjere iz Kutinice. Za navedenom grupom etnika-komunista vri se dnevno potraga. Garenica, 4. I - 1942.

Utvreno je da se isti sakrivaju u umama izmeu Kutine, azme i Garenice i to posve sigurno u kuama grkoistonjaka, koje se nalaze u blizini ovih uma. Dana 30. prosinca 1941. g. navedeni Kuki Milorad prijavio se sam ovoj kotarskoj oblasti s namjerom, da time spasi svoju obitelj tj. enu i dvoje djece, koja je uhiena im je ustanovljeno, da se isti nalazi u navedenoj etnikojkomunistikoj bandi. Na sasluanju kod ove kotarske oblasti Kuki Milorad nije nita priznao, ali su ga teretili sa svojim iskazima Ernst Petar, Beck Jochan i Beck Heinrich svi iz Male Brljanice, kojima je Kuki Milorad oduzeo puke 18. prosinca 1941. godine. Dana 31. prosinca 1941. g. Kuki Milorad je odpremljen Sudbenom stolu u Bjelovar na daljnju nadlenost. U toku mjeseca prosinca 1941. nije opaena nikakva druga komunistika akcija niti je bilo sluajeva irenja komunistike literature.. ,1 II. JAVNA SIGURNOST: ... S obzirom na pojave etnika-komunista na podruju ovoga kotara, te obe situacije bilo bi potrebno da pojaite sve orunike postaje barem za 5 ljudi. To naroito vriedi za oruniku postaju u Vukovju, koja daje stalno ophodnju za Gojilo, kotar Kutina, pa je uslied toga uviek oslabljena i ne moe uviek sa dovoljnim brojem ljudi vriti potrage kako bi trebalo. Iskustvo je pokazalo daje mala korist od naoruanih graanskih lica, koja se od vremena do vremena uzimaju u pomo, u pomanjkanju dovoljnog broja orunika:... Moli se prednji izvjetaj primiti na znanje. Za dom spremni! M.P.2 V.d. Kotarskog predstojnika: Dragutin Skoji

Original, strojopis Sign., Muzej Moslavine Kutina, 3334. I 19421IVA-3.

1 2

Isputeni dio odnosi se na ostale nacionalne i politike obavijesti i dogaaje. Okrugli peat: Nezavisna drava Hrvatska Kotarska oblast Garenica

244
1942, sijeanj 5. Sisak Iz izvjetaja Zapovjednitva Prvog domobranskog zbora u Sisku Ministar stvu domobranstva NDH borbama s partizanima u prosincu 1941. godine

... U kotaru Kutina: 18. XII. sukobila se orunika obhodnja sa naoruanim ljudima njih oko 5 u umi Gajevica kod Kutiniee. Nakon krae borbe, u kojoj nije bilo rtava, povukli su se napadai pod zatitom mraka u umu, gdje im se izgubio trag. KOMUNISTI: Komunisti iako se idejno ne slau sa etnicima ipak sa istima sarauju, jer je jednima i drugima za postignue njihovih konanih ciljeva sada prva i najvea smetnja Nezavisna Drava Hrvatska. U svojim redovima imaju intelektualno jake ljude koji se slue veoma vjeto raznim promidbenim sred stvima kojima neuki svijet lako nasjeda i pada pod njihov utjecaj, tim vie to naa promidba nije toliko razvijena da bi mogla njihovoj promidbi u zabae nim krajevima u dovoljnoj mjeri parirati. U svome poslu slue se naravni putem letaka koje rasturuju meu narodom. Iz sadraja letaka naslovljenih domobranima, doastnicima i astnicima vidi se oita tenja da se slomi kod istih borbeni duh. moral i disciplina, dok se iz letaka naslovljenih Muslimanima vidi da im je svrha zavaditi katolike i muslimane sluei se pri tom svim moguim podmetanjima i laima. Od akcije komunista izlae se u glavnom slijedee: 17. XII. oko 10 komunista sukobili su se sa orunicima u umi Konjska obine Predava, kotara Bjelovar. U borbi ranjen je 1 orunik koji je poslije dobivene rane umro. Komunisti iskoristili su gustu umi i pobjegli. 23. XII. izvren je oko 22 sata napad od grupe oko 30 komunista na vojniku strau na Lonjskom mostu, istu razoruali i oduzeli 6 puaka i 1 strojnu puku. Ovom prilikom ubijen je zapovjednik strae. 15. XII. napali su 3 komunista u domobranskoj odori naoruani vojnikim pukama i samokresima seljaka Lahanjera u Koprivnikoj Rijeki traei od njega oruje. 16. XII. napala su 2 oruana ovjeka-komunista u s. Velika Vranska kotara Koprivnikog manastirskog lugara Katalini Josipa, oduzevi mu puku i naboje. Raspoloenje naroda u Meumurju prema Maarskim vlastima i nadalje je nepovoljno i nepovjerljivo zbog politikog pritiska od Maarskih vlasti. Strani vojni bjegunci: Nisu se pojavili niti su uhvaeni na teritoriju ovog Sbora. Nedozvoljeni prelazi na granicama: verc i slino: Krijumarenje ivotnih namirnica na svim granicama vri se i pored najstroijih kontrola vlasti. Nedozvoljeni prelazi granica spreavaju se svim sredstvima. Odnosi sa pograninim vlastima susjednih drava: Odnosi sa pograninim vlastima susjednih drava dobri su.

19. XII. otpoeo je eljezniki saobraaj sa Maarskom preko zavrenog eljeznikog mosta na Dravi kod ekenea. OBI ZAKLJUAK Obe prilike u sjevernom djelu podruja ovog Sbora povoljne su i bilo je svega nekoliko komunistikih akcija, bez ozbiljnih razmjera. Prilike u junom djelu podruja ovog Sbora su nepovoljne a pogotovo u pogledu javne sigurnosti. Za potpuno likvidiranje pobunjenike djelatnosti potrebne su jae snage koje bi mogle istodobno operirati u svim pravcima protiv pobunjenika. Ekonomsko stanje u pasivnim krajevima kao i u onim u kojima su haraile pobunjenike bande ve je i sada veoma teko, a postat e daljim ulaskom u zimu jo tee. Pitanje pojaanja pojedinih posada i orunikih postaja i pitanje njihovog jaeg naoruanja potrebno je urno rijeiti, kako bi se otklonilo i sprijeilo njihovo unitavanje i upropaivanje dravnog materijala. Mjere protiv sumnjivih i nepoudnih osoba od strane svih naih vlasti energino se preduzimaju kako bi se javni red i mir, te osobna i imovna sigurnost graana to bolje i im prije uvrstila, te ope prilike u dravi normalizirale. Original, strojopis Sign., A VII, Fond NDH, MNO Zagreb 1/2 Zbornik VII, tom V. knj. 2, br. 156, str. 441448

245
1942, sijeanj 8. Varadin Iz izvjetaja Kotarske oblasti za kotareve akovec i Prelog u Varadinu Velikoj upi Zagorje, politikim prilikama u Meimurju tokom prosinca 1941. godine Nezavisna Drava Hrvatska Kotarska oblast za Kotareve akovec i Prelog u Varadinu Broj: Taj. 7/1942. Predmet: Meimurje; politike prilike U Varadinu, dne 8. sijenja 1942.

Velikoj upi Zagorje

u Varadinu ... II. Na podruju itavoga Meimurja vre se dnevno hapenja ljudi radi komunistike promibe. Svi uhapeni podvrgavaju se brzom suenju na vie godina teke tamnice. Meu ostalima presueni su Senar Metod, trgovac iztrigovenasedam, Kova Tomislav, ljekarnik, iztrigove na est i njegov sin Ivan Kova na sedam godina teke tamnice. Mnogo hapenja je vreno preko boinih praznika. III. Na Stjepanje, dana 26. prosinca prole godine prigodom odravanja seoske zabave u selu Orehovici, opina Mala Subotica u prelokom kotaru dolo je do strahovite tue izmeu mjesnog stanovnitva i prisutne vojske. itavo selo podiglo se na maarske vojnike te su motikama, sjekirama i slinim isprebijali vojsku i nadolo orunitvo i oduzevi im puke i ostalo oruje. Do sukoba je dolo zbog izazivakog ponaanja vojske prema okolnom seljatvu...

Original, strojopis Sign., AVII, Fond NDH, kut. 245, reg. br. 14/23

246
1942, sijeanj 10. Novi Mar of Iz izvjetaja Kotarske oblasti Novi Marof Velikoj upi Zagorje irenju komunistikih letaka

... a) Komunizam: U poslednje vrijeme pojavila su se dva sluaja irenja komunistikih letaka i to jedan u selu Jakopovcu, obina Varadinske Toplice Vanjske. Na Boine blagdane naen je jedan letak na cesti, te se sumnja, da bi istog mogao donieti koji prolaznik, odnosno radnik iz podruja kotara Varadin. Istragom se nije moglo ustanoviti izdavaa, odnosno rasturaa, meutim, istraga se vodi i dalje. Drugi sluaj bio je daje komunistiki letak bio stavljen u tiskanicu pak ga je seoski raznoa pote dostavio naslovniku, emu se povela energina istraga, ali se i ovaj puta nije moglo ui u trag rasturau. Istraga se i nadalje vodi...

Original, strojopis Sign., AH, VZ, kut. 2200, T. br. 34/42.

247
1941, prosinac 1942, sijeanj Zagreb Obraun sakupljenim novanim prilozima u okviru Narodne pomoi u Zagrebu1

Prim. Saldo XII mj. 41. 64.515.25 P.O. M.O.Zgb. I mj. 42. 289.800,- M.O.Zgb. 175.199,M.O. Zgb. razno 1 1.000. ukupno 364.315.25 ac. M.O. Zgb.

Izd. 71.291,j' 261 490 246.490. 15.000. 261.490. Saldo 102.825.25

Original, rukopis Sign., A I H R P H , RO-D.S.-l/20

Od 1. kolovoza do 31. prosinca 1941. godine u Zagrebu su preko organizacije Narodne pomoi bila sakupljena 991.924 dinara kuna, dok koliina sakupljenog materijala iznosi nekoliko tisua kilograma. To su, meutim, podaci rekonstruirani samo na osnovi sauvanih dokumenata, ali se zasigurno moe pretpostavljati da su sakupljeni iznosi bili vei.
1

KAZALO OSOBNIH IMENA

A Adija Boidar 21, 98 Adija Lidija 206, 277, 414 Alikadi Salko 116 Alkalaj Iko 109 Am an 392 Amanovi Nikola 91 Androi Mirko 4 Anti Nikola 91 Anti Vicko 368, 390 Antonie Franjo 392 Antonovi Branimir 107 Apler Blanka 143 Apler Rudolf 143 Apler Vera 143 Apler Zdenka 143 Artukovi Andrija 102, 279 Atijas Benjamin 213, 337 Atijas David 337 Atijas Mirjana r. Mantiljo 337 Augustini 123 Augustinovi Jozo 427

Babi 239 Babi Branko 107 Babi Fajko 287 Babi Franjo 107, 126 Babi Mirko 4 Babi Stjepan 104 Bai Jelisava 310 Bai Petar 102 Bagar Mirko 321 Bajat Duan 193 Bajkovec Josip 326, 328, 368 Bajs Dragutin 370

Bakari Vladimir 137, 176, 179, 206, 207, 276, 301, 333, 339, 345, 419 Bakovi Josip 219 Bakovi Rajka 392, 395, 426 Bakovi Zdenka 391. 392, 426 Balen ime 160, 301 Balen Tomo 427 Baien Vica 277, 418 Balint Antun 325 Bailey Emanuel 114, 213, 214, 278, 331, 353 Balog Slavko 104 Ban Gabrijel 115 Ban Stevo 90 Banko Viktor 325 Bara Dragica 408 Barberi Pero 90 Bardossy Laszlo 20, 22 Bari Frane 426 Bari Gapar 323 Bari Josip 323 Bari Lovro 323 Bari Valent 323 Barki-Dugonji Ivan 107 Bartovi uro 364 Barzeta Ilinka 408 Basari Jelena 408 Basi Milan 109 Basserman Zvonimir 346, 418, 426 Basta Ana 408 Bastai Ilija 213 Batini Savo 90 Beck Heinrich 429 Beck Jochan 429 Bedi Josip 324 Bedujanec Marcel 213 Begovac Hamdo 109 Bek Boidar 370 Beki Milan 145 Beli Franjo 328 Beli Radovan 140, 164

Belini Marko 197, 346, 418 Belinski Kuzman 109 Beloevi Mirko 4 Belovi Stjepan 4 Benak Tomo 191 Bencekovi Stjepan 197, 199 Beni Boo 334 Bengez Slavko 230 Beniki Antun 414 Beniki Mato 4 Bergman Alfred 98 Berislavi Anelko 165 Berislavi Antun 164 Berkovi Franjo 290 Berkovi Josip 290 Bermanec Juraj 107 Berus Anka 8, 79, 80, 271, 276, 301, 345, 418 Betlehem Andrija 288 Bezuh Sjepan 256 Biber Antun 8, 197, 277 Biberdi Ana 408 Biberdi Duan 408 Biberdi Duanka 409 Bijelac Mladen 91 Bijeli Anica 409 Bijeli Bosa 409 Bilin Ante 392 Biljan Ivan 333 Biljan Slavko 333 Bingulac Mirko 91 Biniki Antun 80 Bikup Petar 182, 185, 186, 400 Blakov 65 Blaek Artur 104, 105, 106 Blaekovi Stjepan 4 Blai Josip 370,372,373,374,375,376, 379, 380, 381 Blai Matilda r, Rajner 372 Blaina Franjo 145 Bliihweis Josip 323 Bobinac Marija 409 Bobinac Stjepan 104 Bogdan Stjepan 80 Bogdani Franjo 254 Bogdanovi uro 91 Bogdanovi Geoden-Geco 211, 282 Bogdanovi Jovan 282 Bogoalec Josip 4 Boldiar Geza 324 Bolt Ivan 364, 365 Bolt Valentin 364, 364 Boris tipan 333

Borjan Budislav 97 Boroa Eduard 219, 295 Boroak Milan 164 Bosak Karlo 291 Boac Ante 107 Boac Vladimir 107, 213 Boi Petar 107 Boievi Ivan 4, 197, 343. 344, 345 Brajkovi Pero 392 Brajkovi Zlatko 145 Brania Vinko 4 Bregles Dragutin 322 Brezovec iril 107 Brezovec Stjepan 319 Brezovi Nikola 4 Breyer 196 Broz Josip Tito 45, 48, 52, 59, 94, 121, 128, 136. 147, 160, 173. 174, 178, 179,180, 181, 199, 219, 220, 221 Brui Milo 144 Brumni Adam 228, 336 Brunovi Milan 4 Bubalo Marija 409 Bu Stjepan 364 Budak Divko 107, 131 Budak Gvozden 140 Buden Franjo 363 Buden Tomo 4. 362. 363 Budrovi Franjo 196 Buoni 250 Bugarin Tomo 103 Buha Novka 409 Bujan Franjo 325 Bujasi Juraj 324 Bukovec Mirko 424 Bukovi Franjo 325 Buka V. Mih. 231, 360 Bukvi Katica 418 Bulat Rade 8 Butkovi Ivo 145 Butorac Anka 419. 424 Butorac Jozo 277

Car Vladimir 4 Cazi Danica 419 Cazi Josip 219, 415 Cazin uro 427 Celinak Ivan 222

Cerjak 171, 172 Cerovina Mara 409 Cerovina Milenka 409 Cerovski Boidar 25. 126, 142 Cerovski Nikola 130 Cesar Josip 280 Cesaree August 107 Churchil 263 Ciga Darinka 409 Ciga Ljubica 409 Ciganovi Ana r, Kreirovi 371 Ciganovi Milan 371 Ciganovi Stevo 370, 371, 374, 377, 378, 379 Cili Sonja 234, 235 Cirkvenac Franjo 371 Cirkvenac Ivan 370, 371. 372, 373, 377, 378, 379, 381 Cirkvenac Terezija r. Trnski 371 Cobovi Franjo 103, 104, Crni Rudolf 103 Crnogorac Simo 98 Crnovi Stjepan 91 Cvetko Ivan 289 Cvetkovi Alojz 310 Cvetkovi Dragia 12, 42, 58 Cvetkovi Josip 309, 310. 311, 312 Cvetkovi Marijan 247 Cvetkovi Mila r. Grabner 310 Cvetovi Cvijan 146 Cvitkovi Rua 409 Cvitovac Franjo 120 Cukina Janko 145 Cukor Vinko 333

ubeli Ivan 107 ui Marko 213, 226 uk Jakov 91 ukli Zvonimir 213 ulig tefa piljak 424 uljak Marko 427 uljat Josip 240 uljat Ljubica r. Jakopi 240 umurdi Damjan 92 uni Dragutin 290

ehaji Husein 372 ehaji Kasim 236, 238, 239, 353, 367, 372, 373, 374, 375,376,377, 378, 379, 380,381, 382, 390 ehaji Sevda r. Muli 372 ukac Vjekoslav 230 usak Ivan 230

D Dabovi Anka 409 Daki Boo 97, 277, 335, 414 Daki Dragutin 109 Damjanovi Marko 250 Danilovi Mitar 289 Danilovi Nikola 211, 289 Daskalovi Milivoj 109 Dautovi Tajib 109, 125 Debani Marko 26 Dedu Vladimir 119 Delak() Nikola 213, 225, 226 Despot Vera 424 Devi Dragutin 289 Demanovi Stanko 92 Dimi Nada 124, 139 Dimitrijevi Rako 109 Dinter Branko 184 Dizdar Zdravko 4 Dobrii Stanojlo 90 Dobrila Ante 182, 185, 186, 390 Dokal, doktor 140 Dodi Stanko 213 Dokmanovi Nikola 89 Draga Milovan 90 Dragii Milenko 92

abari Fabijan 87 akovi Ivan 129 ankovi Bude 91 arni Reo 325 a u Juraj 41, 110, 167, 184, 226, 281, 290 avi Marijan 159 avrak Antun 140 ek Ivan 283, 284 ek Mara r. ini 283 ek Mika 283 olakovi Milica 409 oli Anka 409 oporda Svetozar 90 orkovi Jandrija 182, 185

Dragojevi Mile 428 Dragojevi Nikola 146 Dragojlov Fedor 214, 388 Drakuli Marija 409 Drakuli Vaso 89 Draunik Juraj 25 Draenovi Ivan 140 Drekalovi Ljubica 409 Drljevi Sekula 79 Drobac Tomo 146 Dropuli iro 213, 368, 390 Droi Stevo 146 Dui Danilo 93 Dujan Stjepan 104 Dumbovi Kata 131, 424 Dumbovi Mato 108 Durjava Maks 193 Dvorak Dragutin 124 Dvorak Marija 124 Dvorak Milan 213

Erbenik Zvonko 310 Erakovi Mio 213 Emest Petar 429 Epek Mirko 91 Evi Kristina 284

F Feldman Ana 4 FerberIvan 193 Fergec Katica 424 Fergula Karlo 102 Fiket Stjepan 108 Fischer Stjepan 320, 326, 327 Fistri Josip 183, 212, 213, 223, 225, Fistri Marija r. Tkalec 336 Fistri Vjekoslav 336 Fier Ada 421 Flajpan Stjepan 276 Frajti Josip 189 Franceti Jure 142 Frdelja Slavko 108 Fridrich Vjekoslav 427 Frojndlih Emil 109 Fuko Stjepan 324 Frst Anka r. Baran 336 Frst Artur 336 Frst Josip 213 Frst Zvonko 183, 213, 336

akovi Joco 332, 333. 335, 346 akovi Stipe 181, 277, 346 anei Marijan 108 eri Jelena 324 oki Dunja 409 urekovi Emilija 237, 239, 309 uraevi Tomo 144 uraevi Vlado 144 urakovi uro 164 urevi uro 90 uri Milka 409 uri Nada 409 uri Nedeljka 409 urii Ranko 4 ulaj uro 140

G Gaberak Ivan 333 Gabor Dragutin 361 Gabor D. Ivan 361 Gabor . Josip 361 Gaji Ljubomir 90 Gali Anton 330 Galinec Julius 287, 288 Galkowski Nikola 370 Galmaha 104 Galjer Ana r. Herak 240 Galjer Franjo 240 Galjer Nada r. Kafka 240 Galjer Vilim 240 Gapar uro 236, 237, 238, 239 Gapar Kata r. Turkovi 238 Gaparovi Vilim 74. 153

E Ebenspanger Juraj 322 Engel Ilija 346, 414, 426 Engelhardt August 119 Engels Fridrich 33, 317 Erbenik Draga r. Kutej 310 Erbenik Marijan 334 Erbenik Zvonimir 309, 310, 312

Gavrani Slavko 108 Gemajzel Nikola 244 Geres Tomo 103 Gerovac 117 Glash Slavko 402 Gligi Luka 92 Glika Eugen 228, 230 Glika Ljudevit 228 Glika tefa r. Zalcer 228 Gluhak Ivan 124, 138, 164 Glumac Slobodan 109 Gmajni Josip 333 Gobac Ivan 331. 332 Gobac Julija 331 Gobac Vinko 331 Goldstein Slavko 145 Goldmit Adela r. Schenbaum 372 Goldmit Ignac 372 Goldmit Josip 371, 372, 376, 380 Golub ura 424 Golubi Stjepan 239 Golubi Vinko 427 Goring Hermann 43 Govedarica Joka 409 Grahovac Bojka 409 Grahovac Boica 409 Grahovac Laza 409 Grahovac Ljubica 409 Grba Milovan 91 Grba Nikola 92 Gredelj Janko 346, 426 Gregori Melanija r. Methudy 84 Gregori Pavle 84 Gregori Pavle 31, 83, 84, 206, 207,277, 301, 339, 368, 388, 390 Greti Branko 112 Greti Ivan (Ivica) 112, 276, 333, 335 Greti Marica 112 Grivii 28 Grkovi Dana 90 Grkovi Duan 109 Grkovi Finka 414 Grladinovi 332 Grobnjak Jovan 256 Gros Hermina 143 Gros Ignac 143 Gros Josipa 143 Grospi Milan 310 Grozaj August 235 Grozaj Emilija r. Prohaska 235 Grozaj Marijan 182, 185, 186, 213, 234, 235 Grozani Nikola 91

Grozdanovi Grozdan 93 Grubi Milovan 91 Grubjea Gospava 409 Grubjea Jovanka 409 Grubor Deva 83 Grubor Milo 83 Grubor Petar 51, 83, 159, 181 Grnfeld Franjo 323 Grnwald Andor 323 Greti Josip 424 Greti Maca 424 Grini Andrija 219 Gubec Matija 305 Gutea Zorka 409 Gvozdanovi Dina 409

H Haas Herta 83, 137, 174, 176, 178 Habek Mirko 119 Habek Slavko 400 Hajdin Branko 213 Hajdarevi Stjepan 326, 327, 328, 368 Halapa Branko 362, 400 Halapa Dragutin 289 Halapa Josip 233 Halapa Jozo 289 Halapa Roza 289 Hamovi Bosiljka 409 Hamovi Ljiljana 409 Hamovi Tijana 409 Hamovi Zinaida 409 Harambaa Stjepan 104, 105 Haramini Ivo 319 Hebrang Andrija 51, 83, 124, 128, 137, 159, 160,176,181,206,276, 301, 33 5,33 9,346, 414 Hebrang Cecilija r. Strasser 83 Heimovi Jozo 108 Hegedui Milan 399, 400 Heilgstein Draga r. Kopun 171 Heilgstein Dragoslav 171 Heilgstein Nada 171, 172, 173, 386 Heim Vladimir 237 Hein Fridman 334 Herak Mirko 103, 104 Herceg Franjo 4 Herceg Mila 421 Herman Nikola 97 Herak Josip 108

Hidvegi Franjo 320, 326, 327, 328 Hirson Jakob 144 Hitler Adolf 14, 26, 27, 28, 41, 42, 44, 64, 68, 154, 194, 208, 258, 302, 304, 305, 306 Hodak Josip 277 Hffner Artur 191 Homo va 221 Hoppe 224 Horvat Barbara r. Koleti 310 Horvat Branko 259 Horvat Dragutin 309, 310, 311, 312 Horvat Dragutin 213 Horvat Ivan 197, 310 Horvat Ivan 197, 321 Horvat Ivan 326 Horvat Josip 108 Horvat Josip 321 Horvat Lovro 108, 213 Horvat Ljudevit 244 Horvat Marta 197 Horvat Terezija r. Lovrec 323 Horvat Tomo 361 Horvati Franjo 237, 238, 239 Horvati Ivan 363, 373, 379 Horvatin Mladen 85, 120 Hranilovi Nikola 119 Hranilovi Jovo 119 Hranilovi Stjepan 377 Hri Janko 223 Humski Franjo 108, 125 Hupert Milan 160, 206, 346, 415, 426 Husta Antonija r. Plameni 310 Husta Ivan 309, 310, 311, 312 Husta Petar 310 Huzjan Stjepan 324 Hvala Jaroslav 107

Ivevi Ivan 126, 137, 148 Ivekovi Ana r. Zeman 372 Ivekovi Ljudevit 309, 337, 339, 370, 382 Ivekovi Mladen 207 Ivekovi Nikola 372 Ivekovi Stjepan 4 Ivekovi Stjepan 370, 372, 375, 377, 380 Ivkovi Milo 90 Ivkovi Radojka 409 Ivak Ivan 108

J Jadan Ivan 4 Jagodi Boro 144 Jagodi Duan 144 Jagodi Mijo 144 Jagodi Slavko 144 Jagodi Tomo 119 Jagodi Veselin 144 Jajanin Duan 93 Jakobovi Josip 110 Jakovi Mihailo 90 Jakovi Petar 145 Jakovi Simo 145 Jakovljevi uro 229 Jaki 76 Jaki Stevo 90 Jaki T. Vojna 409 Jakupec Mato 229, 230 Jaku 149 Jambrec Ivan 116 Jambrec Zvonimir 151 Jani Ljubica 199 Jani Slavko 4 Jani Vlado Capo 139, 247, 256, 391 Jankez Grga 83, 160, 206, 277, 301, 346, 375, 390, 418 Jankovi Milo 144 Jankovi Antun 310 Jankovi Nikola 92 Jeut Vinko 301 Jefti 55 Jelaa Bogdan 400 Jelaa Vojin 4 Jeleni Eta r. Pik 372 Jeleni Josip 372 Jeleni Mira 372, 376, 378, 380 Jeleni iga 371, 372, 376, 380 Jelii Antenor 213

I Ilak Josip 164 Ini Anelka (Seja) 409 Ini Mladen 409 Ini Vukosava 409 Itvanovi Ivan 310 Ivane Emil 4 Ivanan Stjepan 104 Ivankovi Adela 285 Ivankovi Mirko 213 Ivanovi Zorka 409

Jeli Ivan 4 Jeli Stjepan 108 Jeli Vera 424 Jelini Franjo 364, 365 Jevti Mileva 409 Jordani Boidar 116 Jorgovi Petar 405 Jovanovi Danica 409 Jovievi Anelka 409 Jovievi Ljuba 409 Jovievi arko 410 Jovii Jezdomir 90 Jovi Sofija 424 Jovovi Boko 92 Jug Stjepan 291 Jurdan Marija-Anik 426 Jurii 149 Jurkovi Tomo 70 Jurjevi ime 334 Juri Mato 105

Kairek Vjekoslav 119 Kadravek Danica 104 Kadravek Ferdinand 104 Kafka Marija 240 Kafka Mirko 240 Kalanj Ignjatije 372 Kalanj Mila r. Halapa 372 Kalanj Nikola 371, 372, 375, 380, 381 Kale Juraj (Gjuro) 224, 225, 337 Kale Juraj 336 Kale Marija r. Mateji 336 Kaluerovi Rade 92 Kamenar Ante 371 Kamni Stjepan Kaniai Antun 325 Karaorevi Aleksandar, kralj 106 Karanovi Vukain 4 Kardelj Edvard 128, 160, 207, 277 Kardo Aladar 324 Kardo Eugen 325 Karli Ivan 281 Katalini Josip 430 Katan Izak 109 Kati 125 Kati Natko 237 Kavgi Emil 91 Kavuri Stjepan 424

Kazi Ivan 108 Kazi Lavoslav 108 Kazi Petar 108 Keglevi 411 Keglevi Franjo 378, 381 Kenig Albert 287, 288 Kerel Nikola 119 Kere Franjo 322 Kerovani Otokar 98 Kesi Anton 360 Kesler Mirko 109 Kete Adolf 109 Kevi Jovan 109 Kezele Slavko 387 Klaji uro 211 Klari Ivan 360 Klari Martin 213 Klemeni Luka 84 Klei Ivan 108, 130 Kliko Ivan 334 Klipe Pero 90 Kljaji uro 289 Knebl Franjo 253 Kneevi Joka 410 Kneevi Ljubica 410 Kneevi Milutin 92 Kneevi Vidoslava 410 Kobeak Rudolf 114 Koch Slavko 281 Kogelman uro 109 Kohn Helena 143 Kohn Ljudevit 125 Kokot Mato 106 Kokot Mijo 103, 106 Kolar Ivan 104 Kolar Ivan ml. 104 Kolari Andrija 325 Koliba Pero 390 Kolman Mijo 427 Komar Slavko 164, 213, 226 Komarica Zvonimir 108, 110, 182, 185, 186 Komljenac Jovo 92 Komljenac Kojo 92 Kon Hugo 109 Kon Ljudevit 109 Konar Dragica 346, 418 Konar Geco 84 Konar Rade 51, 82, 84, 124, 128, 132, 137, 147, 159, 176, 178, 179, 181, 207, 219, 220, 276, 301, 333, 334, 335, 339, 424

Konar taka 84 Kopini Josip 94, 124, 128, 137. 147, 162, 180, 220, 301 Kopun Vladimir 4 Korasi Petar 109 Kordi Milan 428 Kordi ime 287 Koruk Aleksandar 231 Koren Josip 324 Korian Lavoslav 109 Kori Gojko 91 Korovidovi Nedjeljko 90 Korpori Glinka 424 Korski Ivan 98, 160 Kos Marija 335 Kos Marijan 4 Kos Stjepan 362 Kosanovi Jovo 390 Kosanovi Milan 90 Kosanovi Milutin 89 Kosec Marija 333 Kostelac 239 Kostolic Josip 320, 326, 327 Koak Rudolf 119 Koevi Dragutin 4 Kova Gizela 323 Kova Ivan 432 Kova Pavao 320, 327 Kova Stjepan 321, 327 Kova Tomislav 432 Kovaevi Bogdan 92 Kovaevi Desanka 410 Kovaevi Divna 410 Kovaevi Mijo 144 Kovaevi Mira 410 Kovaevi Nikola 144 Kovaevi Nikola 144 Kovaevi Pero 144 Kovaevi Stevo 144 Kovaevi Stevo 92 Kovaevi Stjepan 129 Kovaevi Svetozar 144 Kovaevi Tomo 144 Kovaevi Vjekoslav 151 Kovaevi Vojo 197 Kovaevi Zvonko 39 Kovai Albin 231, 234, 360 Kovai Dragutin 130 Kozjak Vincent 321. 326 Kozlovi Stojan 92 Kozlovi Pero 92 Kozumovi Milan 90
/1/

Krajai Bosiljka r. Evi 284, 285 Krajai Marijan 285, 424 Krajnovi Milica 410 Kral Franjo 21 Kralji Janko 213 Kranevi Petar 289 Kranjc Karlo 229, 230 Kranjc tefica 124 Kranjavi Duan 146 Kranjec Miko 326 Kra Josip 160 Kraus Sigismund 98 Krmar Josip 103 Kreai Olga Kovai 407, 424 Kreai Otmar 418 Kremer Albert 337 Kremer Aleksandar 337 Kremer Alfred 213 Kremer Malvina r. Lebovi 337 Krizman eljko 119 Kriani Vera 424 Krinik Mihovil 4 Krinjak Franjo 291 Krndelj Ivan 108 Krsnik Drago 213 Krstulovi Auren 237 Krstulovi Vicko 160 Krak Alojz 281 Krupp 43 Krznari Stjepan 74 Krelj Mirko 213 Kui Stjepan 120 Kui Tomo 231 Kufrin Milka 4 Kuhar Stjepan 325 Kuhn Ivo 98 Kuki Marija r. Vukmirovi 372 Kuki Marko 91 Kuki Milan 213, 370, 372, 374, 380, 427 Kuki Milorad 428, 429 Kuki Milo 372 Kukolj Mihajlo 146 Kukora Ivan 90 Kula uro 92 Kulenovi Muhamed 109 Kurili Jelka 410 Kurili Ranka 410 Kurili Roza 410 Kuevi Zvonimir 392 Kui Milan 92 Kui Rade 92 Kuzmijak Bara r. Perui 235

Kuzmijak Dragutin 235 Kuzmijak Ivan 182, 185, 186, 234, 235 Kuzminski Ivan 119 Kuzmovi Milan 90 Kvaternik Eugen 16, 17, 280, 339 Kvaternik Slavko 13, 18, 388 Kvrgi uro 146

Luev Ante 213 Lui Fabijan 290 Luki Berta r. Kecler 238 Luki Rudolf 236, 237, 238, 239 Luki Tomo 238 Lustig Andrija 364, 365 Lutenberger Aleksij 370 Luthar August 321

L LJ Laan Marijan 4 Ladui Aleksandar 139 Lah Marija 176 Lahanjer 430 Laketi Duan 91 Laki Juraj 322 Laksar Marijan 370 Lali Mila 410 Lamei Marko 182, 249, 369 Landripet Ivo 4 Langer Juraj 322 Lanji Franjo 321, 326 Lasi Ivan 139 Lazi Stevo 289 Ledi Marko 281 Ledinski Marija r. Rogina 371 Ledinski Mato 371 Ledinski Slavko 370, 371, 372, 373, 375, 377, 381 Leli Olga 410 Lene Vito 360 Lengel Narcisa Krizman 4 Lenjin V.I. 33, 35, 57, 313, 317, 318 Leskovek Franc 207, 277 Leskovar Edo 51, 160, 276 Letikapa Ste van 92 Levi Avram 109 Levi Josef 109 Lidej Josip 87 Lisac Antun 360 Lievi Milo 92 Loli Abid 109 Lonar Sinon 91 Lopandi Dimitrije 109 Lovini Ivica 160 Lovrec Ivan 321, 326 Lovrec Marija 324 Lovri Nikola 428 Lonjak Drago 108 Luanin Duan 92 Ljoti Dimitrije 79, 206, 314 Ljubi Petar 362

M Maan Stevo 213 Maek Vlatko 13, 63, 65 Maari Vlado (Viktor), 4, 120 Mahovi Antun 310 Mahovi Marija r. Mileti 310 Mahovi Zvonimir 309, 310, 312 Majceni Valent 108 Makar Bara 235 Makar Franjo 78, 234 Makatovi Bosa 410 Maksimovi Milan 93 Malbai Stjepan 244 Malek Stjepan 323 Maleevi Branko 124, 136 Maleevi Milan 213, 225, 226 Maleevi Mile 91 Mali Savo 92 Malovi Josip 244 Maly Alojzije 392, 396 Mamula Jovan 90 Mandi Branko 334 Mani Petar 239 Manojlov Jelena 83 Manojlovi Nikola 91 Manola Sreko 391 Marcapan Katica 235 Marcapan Martin 375, 377 Marciju Andr 70 Mareti Anka 410 Mareni Franjo 286, 288 Mareti Stojan 92 Marii Pavo 427

Marie August 62 Marie Branka 410 Marie Danka 410 Mari Lala 410 Marijan Milivoj 362, 373, 374, 379, 380, 381 Marijan Nikola 90 Marini Pero Grgin 289 Marinkovi ore 91 Marinkovi Ivo 391 Markon Marija r. Ilova 240 Markon Petar 240 Markon Slavko 240 Markoti Ruica 424 Markovac Pavao 108 Markovi Branislav 410 Markovi Jovo 91 Markovi Jozo 145 Markovi Mihailo 91 Markovi Rade 92 Markovi Stana 410 Marks Karl 33, 317 Martini Rigoleto 137, 147, 162 Marui Drago 160 Marui Stevo 92 Masten Petar 321, 326 Matagi Ivan 100 Mates Leo 124, 176, 179 Mates Vanda r. Novosel 285 Mateti Vlado 8 Mati Svetomir 4 Matijai Tomo 362 Matia Stjepan 400 Maar Ivan 177 Medakovi Nikola 90 Mehring 154 Meri Nikola 92 Mesari Bla 197 Mesarovi Ana 410 Mesi Nikola Menari Rudolf 119 Mici Nikola 90 Miha Marinko 277 Mihailovi Risto 91 Mihajlovi 224 Mihalinec Mijo 310 Mihalinec Roza r. Jazlinski 310 Mihalinec Stjepan 309, 310, 311, 312 Mihaljevi Vladimir 231 Mihaljevi ivko 140 Mikan Ivan 104 Mikiec Darinka 410

Miki Zorislav 75, 88 Mikovi Janko 129 Mikuli Cvija 410 Mikuli Ivan 230 Mikulii Juraj 237 Milekovi Stjepan 246 Miler Leo 108 Mileti Milan 109 Milievi Ana 410 Milievi Ilija 92 Milii Jozo 246 Milii Mijo 246 Milii Tomo 246 Milinkovi Leopold 108 Milinkovi Vinko 108 Milii Branko 228 Milii Vinko 228, 336 Milkovi Ante 197 Milosavljevi Ljubinka 199 Milui Natalija 410 Milutinovi Ivan 80, 199 Miri Mihajlo 109 Mirkovi Ana r. Mikolevi 235 Mirkovi Antun 234, 235 Mirkovi uro 182, 185, 186, 236 Mirkovi Mate 116 Mirkovi Stjepan 235 Mii Ruica 410 Mitrinovi Cvija 410 Mitrovi Ante 70 Mitrovi Mitar 91 Mitrovi Ratko 199 Mizler Milan 284, 366 Mlinari Stjepan 140 Modri Ljiljana 4 Molotov 57 Mojmir Martin 333 Momilovi Milan 90 Monajm Herman 109 Mokov Ante 252, 253, 254 Moani Ivan 291 Moani Milan 291 Mrak Anton 108 Mrakovi Ljubo 164 Mravui Krstinja 410 Mraz Franjo 373, 374, 378 Mrazovi Karlo 51, 83, 276, 339, 368, 390, 418 Mrkalj Milan 195, 395 Mrvo Pavle 4 Mrvo Vladimir 90 Mufti Huso 362, 363, 427

Muhar Milan 160, 424 Musolini Benito 14, 26, 27, 28, 41, 44. 250, 258, 302, 303, 304, 306, 316

N Nasti Sreto 91 Nedi Milan 314 Nemet Andrija 361 Nenadovi Gaja 92 Nenadovi Mitar 92 Neovi Blagoje 128, 147 Neuberger Stjepan 387, 426 Neumann Antun 323 Nikolajevi Nikola 93 Nikoli Ilija 91 Niki Marijan 36, 39, 40 Nojman Mirko 109 Novakovi Branko 91 Novakovi Mile 182, 183, 184 Novokmet Anika 410 Novokmet Branka 410 Novokmet Boro 410 Novosel 333 Novosel Josip 115 Novosel Stjepan 145 Novosel Vanda 124. 174, 176. 178. 181, 276, 285, 335 Novosel Vilim 230 Novoselnik Tomo 223

Ogulinac Josip 254 Okuka Milka 410 Oljaa Mile 247, 255 Orekovi Marko 51, 160, 221, 339 Orekovi Nikola 44 Orli Marko 334 Orli Nikola 90 Orli Kota 90 Ormu uro 371 Ormu Kata r. Lovriek 371 Ormu Matija 370, 371, 373, 377, 378, 381 Osiaz Izrael 109 Osonji Teodor 324 Ostoji Stanko 168 Ostoji Vicko 99 Otarija urica 104

P Paen Branko 418 Paen Lilika 418 Palmi Roko 213 Paloika Kata r. Bregovac 238 Paloika Slavko 236, 237, 238, 239 Paloika Stevo 238 Panar Dule 390 Pankari Bolto 362 Pap Pavle 51, 83, 128, 137, 147, 160, 174, 176, 179, 426 Pap Valerija Kario 276, 346. 414 Papo Avram 109 Papri Dafina 397 Papri ore 396 Papri Lazar 397 Papri Marija 397 Paramos Luka 183 Parazajda Ljubomir 91 Pasariek Stjepan 108 Paali Tomislav 4 Paveli Ante 17, 18, 43, 53, 54, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 73, 79, 94, 151, 154, 156, 194, 200, 206, 208, 232, 250, 258, 262, 263, 266, 270, 279, 290, 293, 303, 304, 305, 306, 314, 319, 385 Paveli uro 129, 131 Paver Josipa 4 Paver Vjekoslav 235 Pavei Zdravko 108 Pavii Tomo 253

NJ Njaka Franjo 322

Obradovi Ilija 90 Obradovi Milan 91 Obradovi Stevo 90 Obran Matro 119 Obratil Aleksandar 108 Ocvirk 115 Ogrizovi Slava 335 Ogulinac Franjo 254 Ogulinac Ivan 139

Pavi Ilija 4 Pavi Stevo 211, 282, 289 Pavlek 114 Pavleti Ivan 141, 192 Pavlievi Bla 119 Pavli Pavao 145 Pav'linek Franjo 108, 125 Pavlovi Konstantin 4 Peanac Kota 314 Pear Zdravko 182, 185, 186 Pejnovi Cvijeta 410 Pejnovi Gospava 410 Pekvari Ivan 105 Pelei Silvio 182, 184, 185, 186, 418 Pelin Antun 129, 130 Peni Josip 223 Perera Izidor 109 Perkovi Ivan 4 Perkovi Ivan aa 247 Perkovi Mileva 410 Perkovi Nikola 278, 329 Perl Gustav Benda 286, 288, 390 Pernar uro 213 Pesmeg Ivan 238 Pesmeg Jula r. Barolj 238 Pesmeg Josip 236, 237, 238, 239 Peri 149 Perin Mikle Ignac 87 Petaine 43 Petek Eduard 250 Petermanec Stanko 176 Petri Simo 119 Petruhar 393 Pijeri Evica 410 Pijeva Ljubica 410 Pinta Ivana 370, 382 Pintar Josip 104 Pinter Petar 324 Plako Ferdinand 334 Plea Josip 129, 130 Poua Jela 410 Podnar Josip 244, 245, 246 Pokas Ivan Bosi 387 Poklar Stjepan 213, 226 Ponedeljak 112 Pongrai Viktorin 119 Popovi Dragica 410 Popovi Duan 144 Popovi Jovo 410 Popovi Jovo 144 Popovi Ljubica 410 Popovi Nikola 144

Popovi Pero 4 Popovi Srboslav 119 Popovi Srpko 144 Popovi Uro 144 Popovi Velko 144 Popovi Vlado 83, 121, 124, 128, 137, 147, 159, 178, 179, 181, 205, 207, 276, 301, 334, 339, 346, 366, 367, 368, 385, 418. 425 Potonjak Franko 293 Pozder Milan 211 Poznanovi Dragan 146 Prai Rastko 4 Predani Joco 146 Predavec uro 105 Predavec Josip 102, 103, 105 Predavec Ljudmila 102, 103, 104, 105, 106 Predavec Zlatko 104 Prelovi Ferdo 119 Premec Stjepan 230 Pribani uro 364, 365 Pribani Mijo 364, 365 Pria Ognjen 21, 98 Pria taka 410 Pria Zlatko 75 Prilika uro 289, 353, 376, 400 Primorac Antun 310 Prilin Zlatko 26 Prodanovi Marko 90 Prodanovi Tihomir 90 Prpi 28 Prpi Karlo 394, 395 Prstec Ana 324 Puk Mirko 94, 279 Pulja Ljuba r. Rojevi 371 Pulja Makso 371 Pulja Milan 370, 371, 374, 379 Puparac Stevo 146 Putek Martin 325

Q
Quisling 43

R Raki Nikola 276 Radan Biljana 411

Radan Bosiljka 410 Radeka Vuka 423 Radeljevi Ivan 125, 225 Radi Stjepan 209 Radievi Mile 92 Rado Ernest 109 Radoji Stojan 92 Radosavljevi Mile 199 Radosavljevi Too 91 Radoevi Mane 146 Radoevi Mile 428 Radoti Danica 411 Radovanovi Zorka 411 Radovi Petar 90 Radulovi Branko 213 Radulovi Cvetko 213 Radulovi Dmitar 428 Radulovi Petar 428 Radulovi Rade 92 Rafaj Drago 4 Rajmon Rudolf (Rudi) 183, 213 Rajner Dragutin 108 Raki Kreo 140, 164 Rakovi Stevan 91 Ralai 397 Rali Radoslav 119 Rankovi Aleksandar 199 Raspoli Franica r. Krizmani 229 Raspoli Franjo 229, 230, 231 Raspoli Ivan 229 Rai Tomo 226 Ratkovi Vladimir 92 Rau Josip 400 Rau Zvonko 381 Reberski 28 Rehnitcer Antun 228, 230, 231 Rehnitcer Slavko 228 Rehnitcer Vjekoslava 228 Rehnizer Zlatko 334 Reichert Hans 227 Rendi Josip 108 Repec Dora r. Gapar 229 Repec Janko 229, 231 Repec Josip 229, 231 Repec Marija r. eak 229 Repec Stjepan 229 Ribar Ivo Lola 199, 207, 419 Ribbentrop Joachim 22 Richtman Zvonimir 98 Riha Jelena 360 Rob Antun 51, 83, 124, 176, 179, 206 Rogina Stjepan 213

Rojevi Ana r. Sajatovi 371 Rojevi Andrija 371 Rojevi Nikola 370, 371, 374, 379 Romanovi Milan 213 Ronevi Ante 362 Roosewelt Franklin 263 Rosenberg Andrija 323 Rosenzweig Viktor 98 Roankovi Josip 140 Rubini Duko 234 Rukavina Ivo 37 Rukavina Josip 108 Rukavina Josip 77 Rukavina Leo 76, 77, 213, 226 Rukavina Marija 77 Rukavina Pero 164, 165 Rukavina Zlatko 4 Rumler Dragutin 331 Runjak Josip 4 Rupi Fanika 333 Runjak Ivo 112

S Sabli Damjan 92 Sabljak Adolf 170 Sabo uro 287, 288 Sabol Gustav 324 Saboli Martin 287, 288 Saari Andrija Mali 387 Saili Dragutin 206, 277, 301, 339, 346, 419 Saks Mira 421 Sali Milica 411 Samardi Duan 109 Samobor Stjepan 399 Santo Gabrijel 162, 163, 400 Santo Marijan 176 Santo Matilda r. Vechner 163 Santo Stjepan 163 Sapovi Stevo 90 Sasso Dragutin 414 Satler Mavro 143 Satler Pavla 144 Savievi Momilo 104, 105 Savi uro 144 Schiebel Ana r. Hernhauzer 280 Schiebel Arsin 280 Schiebel Ivan (vidi ibi Ivan) Schwarc Ladislav 322 Sedlar Pero 163, 177

Seitz Aleksandar 103 Seljan Drago 164, 213 Seljan Tvrtko 164, 165 Senar Franjo 325 Senar Metod 432 Serti Ankica (Anka) 346, 426 Sesseglia Ljubomir 168 Sever 191, 192 Sever Ignac 103 Sever Vincent 322 Siemens 43 Simeni Marko 159, 197, 205, 277, 333, 335, 345 Simi Vladimir 101 Simi Vlasta 101 Simovi Duan 12 Simovi Persa 411 Singer Elias 109 Sinkovi Boo 333 Sirotkovi Hodimir 8 Skenderovi Nikola 87 Skoji Dragutin 146, 187, 251, 258, 259, 365, 429 Skora Stjepan 104 Skora Vid 103 Skubi Ivan 104 Skulec Ivan 129 Smiljan Viktor 119 Smiljani uro 90 Smokvina 332 Smoli Franjo 247 Smoli Maca 247 Smoljanovi Vaso 427 Solomun Ivanka, Nada 411 Sorapi Anka 411 Spahi Ana 411 Srbljan Duan 119 Srbljanin Ljuban 92 Srdo Ivan 330 Srebrnjak Ivan 137, 174, 176, 179, 181 Sremec Mijo 119 Smi Antonije 90 Srpak Ivan 321, 326 Sruk Branko 4, 104 Staji Tomana 411 Staljin 33,35,57, 73, 250, 258, 293, 294, 311, 313, 314, 317, 318 Stanii Aleksandar 309, 310, 311, 312 Stanii Anastazija 311 Stanii Dragica 213 Stanii Duan 213, 226 Stanii uro 131

Stanii Janko 213, 223, 226, 337 Stanii Marko 222, 223, 337 Stanii Marta r. Sti 337 Stanii Milan 213, 226 Stanii Petar 311 Stanii Vjekoslav 131 Stanii Vladimir 310, 311, 312 Stani Marko 319 Stanimirovi Mihajlo 109 Staniak Franjo 234 Stankovi Ljubo 91 Stankovi Milo 119 Stanjo Stjepan 427 Stark Eugen 109 Stepanovi Simo 90 Stepinac Alojzije 22, 24 Stem Josip 322 Stem Ladislav 322 Stevanovi Zorka 411 Stevanovi Zorka 411 Sti Nikola 226 tipan Aleksandar 323 Stipanovi Zlatko 334, 335 Stipi Mihailo 223 Stipeti Vera 419 Stipkovi Mijo 223 Stjepanovi Mihailo 91 Stojadinovi Milan 34 Stojakovi Petar 92 Stojakovi Todor 92 Stojsavljevi Jovo 199 Stoponja Milan 90 Strahinja Stjepan 322 Struga Stjepan 213 Sudar Lazo 92 Sudar Mihailo 91 Sujoldi Izet 109, 126 Sua Milan 119 Sutlari Ivan 74, 153 Svaljug Ivan 427 Svetlii Mato Svijetli Svhadl Antun 324 Svilar Novak 92 Svoboda Branko 120 Sztojay Dome 22

adek Slavojka 4 afran Ivan 8

agi Ljubica 421 ain Jovanka 411 ajatovi Ljubomir 119 ajatovi Velko 144 ajer Berta 144 ajer Elza 143 ajer Ima 143 ajer Jakob 144 ajer Maks 143 ajer Miroslav 143 ajer Nada 143 ajer Vilma 144 ajkovi Ivan 247 aki Nikola 197 ali Ante 4 andor Stjepan 104 anti Sanda Matijaevi 335 ari Ljubo 140 uri Andrija 4 uri Ivan 108, 125 uri Mato 400 ego Ikonija 411 egvi Zlata 206, 277, 301, 345, 418 eremet Stjepan 108, 137 estak Ivan 290 esti Martin 194 ei Jovo 144 iber Josip 108 ibi Ivan 278, 279, 280 iftar Ivan 108, 125 iki Ivan 74, 153 iljkut Jovo 91 imoti Stjepan 4 imunac Ivan 427 imunec Ivan 363 imunec Stjepan 103 imuni Dragutin 229 imuni Franjo 427 ipkovi Vlado 229, 230 ipu Matija 254 katari Arsenije 101 krilec Ivan 325 krilec Marija 325 krnjug Stjepan 74, 153 kulec Ivan 103 . Ljubica 421 najder Boko 419 nerberger Mato 213 netrepl Uri 109 onjara Vinko 164, 165 orak edomir 91 orak Elica 41 1

otarec Mijo 387, 427 otari Ivan 370, 371, 373, 374, 377, 378 381 otari Jana r. Senkovi 371 otari Marko 371 palj Branko 182, 185, 186 piljak Dragutin 283 piljak Kata r. Ljubi 283 piljak Mika 283 pitzer Miroslav 334 poljar Ivan 104 poljari Antun 322 ragaj Branko 183 rajber Adolf 109 rajer Lavoslav 108 regelj Branko 183 re Ivan 87 tajnberger Izrael 109 tambuk Anelko 83 tambuk Elvira 83 tambuk Zdenko 83 tancer Slavko 111 tefanac Matija 397 tefani Nikola 106 tehli(k) Miroslav 229, 230 terger Vladimir 364 teti Ilija 90 tetler Bobi 386 trbulec Stanislav 213, 225 trucer Vlado 234, 235 tuli Stevo 92 ubai 193 uflaj Alojz 310 uflaj Alojz 309, 310, 311, 312 uflaj Milka r. Toni 310 uh Valentin 108 uklje Kreimir 237, 239, 309, 370, 382 umenjak Vladko 188, 189 urlan Draginja r. Bundalo 192 urlan Mihailo 192, 193 urlan Milan 192 unjar Petar 90 vab Mladen 4 varcer Oskar 370, 371 vorcan Danica 411 vraka Nevenka 411

T Talli Ivan 108, 125 Tanovi 213

Tasovi Ana 411 Tasovi Stana 411 Tasovi Stana 411 Tatalovi uro 91 Tatalovi Jovan 109 Tel Henrik 109 Teneri Mirko 93 Teodosi Slavko 92 Teanovi Jovanka 411 Tiak N. 21 Tiljak Ljudevit 21, 97 Timar Zsigmond 99 Tima Lazar 91 Tkalevi Slavko 109, 126 Toholj Fimija 411 Tolstoj Aleksej 180 Tomani Genoveva 235 Tomaevi Ivan 212 Tomakovi Stjepan 86 Tomi Niko 108 Topalovi Stana 411 Toevi Mil ka 411 Toth Dragutin 385 Trgovi Jure 183 Triglavanin Boris 140 Trnini Nada 411 Tmski Stjepan 333, 334 Troll 98 Trubelja uro 4 Tubikanec Stjepan 188, 189 Tucman Josip 418 Tuman Stjepan tefek 247 Tumpak Bara r. Brda 283 Tumpak Nikola 283 Tumpak Stjepan 283 Turi Franjo 394 Turi Mato 394 Turk AI bin 108 Turk Teodor 21 Turkman Ivan 244 Turkovi Aleksandar 108 Turkovi Josip 109, 213, 226 Turkovi Ruica 80, 83, 276, 414, 424

Uzelac Danica 411 Uzelac Ljubica 411 Uzelac Milan 160 Uzor Stanko 93

V Vajda Juraj 325 Vajda Petar 323 Valanovi Lazo 92 Valdec Ivan 176 Valdec Zvonimir 176 Valj Zdenka Volf 420, 424 Valjin Bla 109 Vani Mirko 160, 176 Vanti Nikola 119 Vardaj Ana r. Sabo 237 Vardaj Ivan 236, 237, 238 Vardaj Josip 237 Variak 333 Variak Milan 426 Varga Antun 322 Varga Josip 323 Varga Stjepan 250 Vasi Dositej 37 Vasiljevi Andrija 90 Vasiljevi Nikifor 91 Vasiljevi Radojka 411 Veeslav Cvetko Flores 207, 213, 226 Veinstengel Franjo 322 Velagi Pero Stankov 289 Vidakovi Duan 164 Vidakovi Pavle 418 Vidati Bla 109 Vidnjevi Ivan 192, 237, 239, 309, 370, 382 Vidovi Bolto 394 Vidovi Stjepan 394 Vincek Albin 109 Vineroti Oskar 119 Vinkovi Ivan 224 Vitanovi Duan 144 Vitasovi Vladimir 109 Viek Drago 213, 337 Viek Janko 337 Viek Slava r. Kokolek 337 Vinji Nikola 91 Vlahek Rudolf 322 Vlahek Stjepan 109, 140, 141

U Ulmek Milo 90 Urabi Franjo 213, 225 Uroi Stjepan 118 Uzelac Anka 411

Vlahovi Joa 51, 83, 160, 198, 199 Vlahovi Velimir (Veljko) 198 Vlaj Ljudevit 324 Vlkov Rade 199 Vodopija Tomo 129 Volanek Ivanka 285 Voli Stanislav 109 Vorkapi Andrija 91 Vorkapi Milo 146 Voroilov 250 Voznesenski 57 Vrabevi Janko 226 Vrabec Mirko 323, 328 Vraari Lazo 278. 279. 280 Vraari Ljubica r. Smoli 280 Vraari Ljubo 280 Vraari tefica r. Jalovac 280 Vraari Tomo 280 Vragovi uro 256, 332 Vragovi Josip 61, 228, 285 Vrani Giza 143 Vrani Nikola 254 Vranek Mato 104 Vrane Sava 411 Vrani Ivan 104, 246 Vrankovi Vladimir 237, 309, 370 Vrbanec Ivan 323 Vrbani Stjepan 176 Vrcelj Petar 91 Vueti Boidar 4 Vueti Emil 213 Vukovi Pero 371 Vukovi Stana r. Maravi 371 Vukovi Stevo 370, 371, 374. 375, 379 Vujanovi Stanko 92 Vujii Nikola 400 Vuji Ivan 104 Vujnovi Marija 411 Vujnovi Milica 411 Vujovi Mira 411 Vuk Mate 109 Vukasovi Jelka 411 Vukmanovi Svetozar 221 Vukovi Todor 109 Vuksa Milan 90 Vulelija Berislav 109 Vuleti Branko 140 Vurdelja Kota 193 Vuri Slavko 103 Vurui Mirko 321, 326 Vutuc Mirko 84

W Weinreber Mira 143 Weinreber Stanka 143 Weinreber Zora 143 Weinreber Zlatko 143 Weis Dene 4 Weis Karabela 255 Weis Ljerka 143 Weis Marijan 143 Weis Mira 143 Weis Mirko 322 Weis Samuel 143 Weis Vilma 143 Werner Ivan 140 Wertheim Pavao 83

Z Zajelac Mladen 146 Zaninovi Franjo 400 Zatezalo Dragutin 212, 213, 223, 225 Zatezalo Nikola 91 Zastavnik 211 Zatler Urka 276 Zdjelar Lazo 146 Zelenbaba Ana r. Kesi 44 Zelenbaba Duan 44 Zelenbaba Todor 44 Zelenovi Persa 411 Zima Franjo 119 Zlobec Mario 118 Zmijanac Stevo 146 Znidari Henrik 414 Zoltan Brnad 130 Zorman Stanko 320, 326, 327, 328. 368

aja Andrija 109, 140, 141 akula Milica 411 akula Nada 276 ani Ivan 334 ari Slobodan 4 ele Anton 109, 126 erdik Olga Kovai 285, 335 ganec Ankica Brodarac 424 ivanovi Kostijal 352 mavec 212

KAZALO GEOGRAFSKIH IMENA

A Afrika 43 Albanija 56 Amerika 180, 261, 280, 314, 316, 348 Arajlovac 93

Baevac 83 Bako vica 211, 288, 289 Babinac 238 Badelov Breg 183 Badovinci 224 Balatun 410 Balkan 16, 34, 35, 49 Banija 255, 390, 391 Banova Jaruga 82, 197, 403, 404 Banjaluka 130, 170, 235, 241, 275, 363 Batjend 321, 325 Batrovci 91 Be 29, 241 Bedekovina 416 Bednja 119 Belgija 43 Beoin 228, 230, 231 Beograd 13, 14. 34, 42, 52, 55, 58, 63, 80, 90, 91, 94, 105, 126, 136, 170, 171. 173, 175, 179, 180, 181, 198, 206, 207, 219, 248. 301, 335, 345, 372, 405, 417 Berek 78, 364, 368, 369 Beretinci 294, 295 Berlin 22, 29, 44 Biha 137, 236, 372, 409, 410 Bijelnik 254 Bijeljina 409, 410, 411 Bilogora 186, 282, 330 Bistra 189

Bjelina 83 Bjelovar 5, 6, 59, 106, 113, 143, 159, 167, 168, 186, 194, 195, 196, 197, 202, 211, 213, 214, 217, 232, 233, 236, 237, 238, 248, 258, 259, 269, 274, 282, 286, 287, 288, 289, 302, 303, 304, 306, 309, 322, 329, 330, 337, 340, 341, 346, 349, 352, 353, 361, 363, 364, 365, 366, 369, 370, 372, 381, 385, 389, 390, 394, 395, 399, 411, 413, 426, 427, 429, 429, 430 Blatnica 238 Blinjski Kut 221, 248, 403, 404 Bodsopolje 74 Boka Kotorska 226 Bolfan 119 Bolivija 391 Boou 143 Borec 188, 231 Borovljani 372 Borongaj 404 Bosanska Kostajnica 93, 331 Bosanski Brod 123 Bosanski Novi 387 Bosanski Petrovac 83 Bosiljevo 427 Bosna 33, 49, 64, 66, 79, 159, 200, 209, 215, 216, 220, 275, 302, 303, 304, 305, 357, 372, 378, 387 Bosna i Hercegovina 15, 57, 59. 142, 315, 405, 407 Botaniki vrt 163, 164, 171 Bovi 130 Bojakovina 185 Bra 83 Branoac 92 Brckovljani 110, 185 Brestovac (Gareniki) 236, 250, 257, 258. 428 Breza 91 Brezje 287

Brezovac 125 Brezovica 106 Brinje 74, 263, 271 Brod 81, 82, 158 Brod na Savi 202, 235, 298, 361 Brod Slavonski 269 Brljenica 389 Brusnik 92, 93 Bubana 289 Bubnjarci 401 Budaevo 247 Budimpeta 18, 22, 29, 38, 193, 324, 339 Budinjak 224 Bugarska 13, 14, 316 Bukovac 78 Bukovac Donji 70 Butkovi Breg 129 Buzovec 324

ulinec 184 uii 226 ukovec 119, 144

urii 225

D Dalmacija 14, 27, 31, 33, 35, 53. 56, 57, 59, 63, 64, 66, 72, 152, 156, 200, 215, 216, 261, 263, 265, 266, 338, 358, 405, 407, 417 Danska 43 Daruvar 91 Dejanovac 281 Delnice 125, 202, 225, 226, 271, 275, 340 Delovi 371 Detlak 92 Divoselo 408 Doboj 91, 241 Dobrljin 192 Dobrodol 184 Domainec 325 Domoslavec 130 Donja Dubrava 225 Donja Lendava 143, 324 Donja Poljana 325 Donja Stubica 5 Donji Hraan 322, 323, 327 Donji Kri 427 Donji Kuan 393 Donji Marinkovac 362 Dotrina 44, 226 , Dragani 110 Dragovi 92 Drai Vrh 225 Drakovac 323 Drava 19, 40. 393, 431 Drina 241 Drnje (kod Koprivnice) 202, 203, 271, 298, 422 Drnje (kod Krapine) 235 Drni 98 Drvar 331, 332 Dubrava 78, 90, 92, 182 Dubrava (kod azme) 362

Cabuna 280 Caprag 99, 100, 168, 190, 221, 248, 334, 363, 402, 404 Carevdar 236, 238, 402. 403 Centar (Zagreb) 408 Centerovac 322 Cerje Tuno 166, 403 Crikvenica 74 Crnac 253, 255 Crna Gora 15, 49, 53, 56, 57, 59, 79, 104, 127, 154, 174, 209, 315. 405, 407 Crna Vlast 282 Crnjaci 92

aak 53 air 146 akovec 5, 6, 18, 19, 40, 41, 99, 187, 218, 219, 320, 321, 322, 323, 324, 325, 326, 327, 328, 338, 339, 368, 431 azma 5, 6, 49, 51, 168, 185, 204, 238, 275, 281, 362, 385, 389, 426, 429 ehoslovaka 43 epin 397 eka 154, 209 rnomerec 116, 118

Dubrava (Ogulin) 409 Dubrava (kod Zagreba) 78, 235, 368, 369 Dubrovnik 411 Duga Resa 235 Dugo Selo 5, 102, 103, 104. 105, 106, 185, 186, 386 Dunav 19 Dvorie 103 Dvor na Uni 256

ekenje 431 elekovac 361 urevac 5, 6, 168, 191, 194, 195, 240, 289, 362, 390, 394, 395. 399 urmanec 111, 112

Engleska 11, 32, 54, 55, 64, 65, 180, 210, 261, 314. 316. 348 Evropa 32, 43, 49, 67, 154, 200, 209, 292, 293, 294, 302, 303, 313, 314, 327, 382, 384

F Francuska 43, 54

Goljak 223 Gomirje 90 Gorenci 78 Gorica (Trebinje) 411 Gorjakov 225 Gornja Dubrava 78 Gornja Rijeka 398 Gornje Sredice 302, 304, 306, 309 Gornji Kraljevec 322, 325 Gornji Klasni 255, 256 Gornji Kuan 393, 394 Gornji Podgradci 93 Gornji Pustakovac 321, 322, 324 Gornji Stenjevec 187, 188 Gornji arampov 281 Gorski Kotar 123, 159, 205, 350 Gospi 21, 93, 142, 146, 196, 263, 300, 408, 410, 411. 421, 424 Graberje 427 Grac 323 Graac 98. 300 Graac (na umberku) 223, 225 Graani 78 Gradac 51, 345 Gradac (kod Petrinje) 390, 391 Gradina 83 Gradinovac 323 Gradika 202, 300 Gradusa 92 Grahovljani 92 Grka 43 Greda 190, 256, 283, 402 Gri 224 Grubiino Polje 83, 90, 91, 289, 390 Gudovac 59, 90 Gunja 91 Gue 252, 254, 255 Gyknyes 19

G Gacka 282 Gaj 78 Gajevo 78 Garenica 5, 98, 146, 186, 187, 250, 257, 258, 259, 364, 365, 367, 389, 390, 428, 429 Gareniki Brestovac 238, 387, 389, 390, 428 Gardinovac 323 Garjevica (planina) 427, 430 Genterovac 322 Glina 255, 256

H Hampovica 194 Hercegovina 154, 423 Hlebine 371 Horvati 125, 148, 402 Hrastelnica 247 Hrastine 130 Hrastovac 98, 405 Hrvatska 11, 12, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 21,

22, 23, 24, 26, 27, 29, 30, 31, 33, 38, 48, 49, 52, 53, 54, 57, 59, 61, 64, 65, 66, 67, 69, 70, 71, 73, 74, 80, 83, 84, 94, 96, 97, 99, 103, 106, 110, 112, 113, 114, 120, 121, 126, 132, 136, 137, 141, 145, 146, 147, 150, 151, 152, 153, 154, 155. 156. 160, 163, 167, 168, 169, 170, 173, 174, 175, 178, 179, 180, 181, 182, 183, 186, 187, 188, 190, 198, 199, 200, 202, 206, 207, 209, 215, 216, 218, 219, 220, 261, 263, 264, 266, 267, 271, 279, 280, 281, 283, 284, 285, 286, 288, 290, 293. 294, 295, 298, 302, 304, 305, 306, 309, 318, 328, 329, 330, 331. 332, 337, 340, 349, 352, 357, 358, 359, 366, 382, 385,390, 392, 404, 405, 407, 412, 419 Hrvatsko Zagorje 59, 304, 305, 338

Javorje 34,35,225 Javorovac 62,63, 90, 353, 362 Jemenite 77,79, 224 Jeseniee 53 Jesenje 416 Jezemice 224 Jeevo 103, 139 Josip Dol 90, 92 Jugoslavija 11, 12, 13, 14, 15, 16, 18, 27, 29, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 41, 42, 43, 44, 48, 49, 52, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 62, 68, 79, 80, 112, 126, 132, 136, 152, 153, 155, 160, 170, 175, 178, 181, 193, 267, 294, 296, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 326, 327, 328, 349, 357, 359, 384, 405, 406, 407 Jurkovo Selo 225 Juna Amerika 391

Ilida 91, 98 Ilok 322 Istra 27, 224, 225, 229, 267 Italija 13, 27, 28, 29, 32, 34, 53, 57, 63, 66, 137, 152, 162, 216, 226, 229, 263, 266, 304, 332, 357, 382 Ivanec 5, 119, 144, 166, 291, 322, 396, 397 Ivani Grad 5, 49, 50, 82, 125, 197, 202, 204, 205, 275, 281, 301, 314, 385, 401, 405 Ivanska 236, 237, 238
Kalinovica 84 Kalnik 90, 236, 237, 288, 328 Kalje 222, 223, 224, 225, 226 Kamanje 401 Kanika Iva 364 Kapela 370, 375 Kaptolska Tiina 139 Kaptolski Breg 177 Karlovac 6, 90,91, 110, 122. 138, 145, 148, 158, 159,188, 190, 198, 202, 212, 223, 225, 248, 271, 344, 345, 390, 391, 401 Kaina 184 Kaljavac 288, 289 Kerestinec 18,21,84, 98, 107, 110, 116, 119, 120,121,122,124. 125, 129,130,131,136, 137, 138,140, 141, 147, 162, 169. 175, 179 Klada 130, 131 Klanjec 5 Klotar Ivani 280, 281, 362 Klotar Podravski 191 Knapi 397 Knin 44, 97, 98 Knjeginac 119 Kobasiari 375 Komin 143 Konarev Kraj 84 Konjsko Brdo 77 Kopi Brdo 387, 427

J Jabukovac 410 Jadovno 421 Jadransko more 14, 22, 33 Jajce 90 Jakopovac 398, 432 Jalabet 403 Janja 91 Jarak 229 Jarun 78, 368, 369 Jasenovac 21, 141 Jastrebarsko 5, 6, 125, 138, 148, 197, 212, 222, 223, 224, 226, 337, 419, 421, 422, 423, 424

Koprivnica 5, 6, 21, 75, 89, 95, 96. 97, 143, 168, 191,194,195. 237, 28 6, 28 7,288, 329, 330, 353,361, 362, 363, 371,372,378, 388, 390, 411, 412, 419, 424 Korpivnika Rijeka 430 Kordun 122, 200, 209, 262, 263, 302, 303, 304, 305. 357, 384 Korenica 84, 410 Koruka 315 Kostajnica 391 Kostanjevac 222, 223, 224, 225 Kostel 223, 224 Koevo 91 Kotoriba 325, 338 Kovaevac 90 Kova Draga 92 Kozinak 103, 104 Kraljevac 90 Kraljevac 325 Krajiki Brani 404 Krapina 5, 6, 111, 112, 157, 158, 202, 235, 299, 367, 415, 416 Krapinske Toplice 74, 235 Krai 211, 212, 222, 223, 224, 225, 248 Krike 97 Krievci 5, 90, 236, 238, 239, 287. 390, 403 Krsovo 90 Kruica 412 Kuan Marof 393 ue 290 Kukunjevac 92 Kupa 110, 366 Kupjak 225, 226 Kusonja 92 Kustoija 78, 187, 188, 189, 225, 234, 408, 426 Kuti 148 Kutina 5, 6, 146, 187, 401, 429, 430 Kutinica 146, 428, 430

Lepoglava 21, 97, 118, 120, 131, 144, 202, 203, 271, 298, 413, 419, 421, 422, 423 Leskovac (kod Zagreba) 125 Leskovac 143 Letina 322 Leimir 92 Liko Petrovo Selo 409, 410 Lijevi tefanki 110 Lika 72,82,123,159, 200, 209, 262, 263,275, 282, 301,303, 304, 305, 345,357,358,384, 417, 423 Lipovac 427 Lipovljani 403 Loborgrad 408, 411, 412 Lonja (rijeka) 253, 255, 281, 386 Ludbreg 5, 88, 89, 120, 142, 143, 144, 145, 168, 274, 370, 398, 400, 402, 403 Lug Poznanoveki 115 Lukarie 103, 104

LJ Ljubinje 408. 409, 410, 411 Ljubljana 138 Ljubljanica 78, 368, 369

M
Mae 114 Makovac 323 Maarska 13, 14, 18, 19, 20, 22, 27, 37, 41, 99, 130, 154, 216, 218, 431 Maarevo 101 Maja 256 Majerje 318, 319 Makedonija 15, 49, 57, 405, 407 Mala Brljenica 390, 428, 429 Mala Subotica 432 Mali Bukovec 143 Mali Grabiani 91 Mali Gradac 254, 255, 256 Mali Grevac 289 Maribor 53, 193 Markuevac 78 Markuhaz 325 Martijanec 120, 403 Maruevac 291

L Ladanje dolnje 291 Ladislav 389, 390 Legrad 322 Lekenik 138, 190, 254, 401 Lendava 325 Lenjingrad 317 Lepavina 402, 403

Meimurje 18, 19, 20, 22, 27, 31,38,41,98, 99, 156, 200, 215, 216, 218, 261, 263, 320, 328, 329, 338, 367, 368, 430, 431 Mezgraja (Bijeljina) 410 Mihaljevac 324 Mirkovci 92 Mirna (rudnik kod Koprivnice) 388 Miulinovac 404 Mlinoga 256 Mlinska 427 Modria 410 Mosenovac 325 Moskva 73, 180, 206, 233, 302. 317 Moslavaka Gora 385 Moslavaka Graanica 401 Moslavina 31, 146, 187 Mostar (kod Klotar Ivania) 362 Mostar 193, 408, 409, 410, 411 Muna Reka 91, 403 Mura Keressztur 19 Murska Sobota 322, 324. 325, 326 Mursko Sredie 321. 323 Murter 74

Obedie 103 Oborovska Preseka 104 Obre 138 Odra 139, 283 Ognjanovac 224 Ogulin 89. 90, 91, 193, 225 Okrug Vinogradi 222, 225 Okuani 275 Oluro 395 Oplenac 106 Orehovica 114. 115, 432 Orle 104 Ormo 291 Orovac 232, 233, 288, 289 Osek 125 Osijek 49, 51, 157, 158, 202, 275, 301, 340, 387 397, 418 Otrec 224 Otoac 282, 409 Otok 78 Ozalj 5, 138

N Naice 197 Nedelie 321 Nedeljanec 318, 319 Nemila 91 Nilwascha Wiss 280 Nizozemska 43 Norveka 43, 154 Nova Gradika 81, 276, 367, 411 Novaki 78, 295 Nova Raa 211, 288 Novigrad Podravski 352, 353, 362, 363, 371. 372, 373, 374, 375, 376, 377, 378, 379, 380, 381, 289, 405 Novi Marof 5, 101, 102, 119, 398,432 Novoselec Kri 182, 184, 401 Novoseljani 370, 400 Novska 367, 401

NJ

Njemaka 13, 27, 28, 29, 32, 34, 53, 63, 64. 65, 66,67, 68 , 69, 72, 80, 84, 85 , 86, 146, 206, 303, 304, 326, 357, 367, 382

Pade 129 Pakrac 91, 92, 367 Palanjek 244. 245, 246, 247, 248, 252, 254 Palinovac 324, 326 Paljevina 236, 238 Paijan 146 Pavlek 114, 115 Peuh 320, 329 Peno 212, 222, 223, 224, 226 Perjavica 426 Perui 77 Peenica 408 Petrijanec 319, 393 Petrinja 123, 159. 177, 246, 252, 253, 254, 255, 256, 283, 310, 331, 390, 391, 410 Petrovac 321 Petrovina 223 Petruevaka uma 97 Pisarovina 365, 366 Pitomaa 399 Plaki 90 Plavnice 92 Plavinac 353, 371, 375 Plitvika Jezera 84, 159

Ple 224 Podbreje 140 Podgora 197 Podgorci 399 Podgorje 226 Podravina 304 Podsused 75, 76, 78, 116, 117, 138, 149, 150, 198,190, 191,228,229,230,231, 233, 234. 248, 249, 401. 402 Poklek 224 Pola (Pula) 229 Polaa 98 Poljanani 353 Polje 93 Polje Smiljano (Gospi) 411 Poljska 43, 154, 209 Ponikve 90, 92, 188, 189 Popovac 146. 428 Popovaa 253, 254 Poznan ovec 115 Preec 386 Predavec 370, 399, 430 Pregrada 5, 212, 225 Prelog 99, 322, 323, 431 Presekovo 139 Prespa 361 Presto 324 Prgomelj 186 Prgomir 90 Pribislavec 321, 323, 324, 327 Prijedor 91 Pri kraj 185 Primorje 27, 31. 200, 205, 261, 263 Primorska 315 Prnjavor (kod Bjelovara) 370, 399, 400 Prozorje 104 Prugovac 240, 289

Resnika Trna va 78 Rekovci 400 Rijeka 19, 135, 226, 323, 324 Rijeka Krapina 403 Rim 29, 63 Risan 225, 226 Rogoa 146 Rude 211, 212 Rugvica 105 Rujevac 256 Ruma 98, 228 Rumunjska 154 Rusija 35, 73, 105. 193, 373

S Samobor 5, 21, 75, 84, 85, 86, 87, 106, 124, 125,129,131.137, 148,275,309,310,311, 312, 385 Samoborska gora 122 Sandak 405, 407 Sarajevo 93, 98, 142, 235, 241, 301, 337, 408, 409, 411, 417 Sarvar 37, 38 Sainci 119 Sava 19, 76, 78, 106, 117, 118, 139, 149, 253, 254, 255 Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR) 11,12,13,15,16,25,29, 30, 31,32, 33, 34, 35,42,43,49, 52,54,55, 57, 65,67, 68, 69, 71, 72, 74, 85, 113, 127, 132, 133, 134, 146,151, 152, 153, 154,155, 156, 160, 170, 174,175, 180, 188,201,202,208,210, 215,216,258, 260, 261, 263,270, 292, 293, 294, 302, 303, 304, 305, 306,313, 314, 315, 316, 317, 318, 319, 328, 338, 348, 349, 352, 356, 359, 383, 384, 385 Savska Ves 339 Savski Marof 78 Savski most 219 Savsko naselje 122 Sego vina 119, 144 Sela 283 Selce 83 Sesvete 5, 181, 182, 183, 186, 190, 235, 402 Severin 211, 289, 400 Sisak 5, 6, 82, 99, 100, 123, 139, 140, 158, 168, 177,190,191, 198, 202,241,244. 245, 246, 247,248,251, 252, 253,254, 255, 256, 283, 331, 334, 390, 391, 402,404,405,420,429

R Raa 241 Radilovi 225 Radoie 398 Radovite 119 Rakov Potok 88, 124, 125, 137, 148, 288 Rasinja 144, 402 Razbojite 197 Reica 110, 427 Remete 69, 70, 78 Remetinec 78, 117

Sisak Predgrae 37, 100, 221 Sivnica 321 Sjedinjene Amerike Drave (SAD) 210, 294, 348, 383, 384, 385 Sjeverna Hrvatska 366, 367 Sjeverozapadna Hrvatska 5, 6,7,8, 191,405, 412 Slakovec 325 Slapnica 225 Slatina 91, 240 Slatinski Drenovac 240 Slaveti 322, 323, 324 Slavonija 27, 31, 65, 72, 197, 218, 304, 305, 338, 366, 367, 388 Slavonska Poega 168 Slavonski Brod 31, 81,98,132,158,271,361 Slovenija 15, 20, 35, 49, 53, 56, 57, 180, 198, 209, 225, 405, 407 Slunj 228 Sljeme 182 Sombathelj 37, 38 Sopnica 183 Soice 224, 225 Saubetlent (Amerika) 325 Sovjetska Rusija, vidi Savez Sovjetskih Soci jalistikih Republika Sovjetski Savez, vidi Savez Sovjetskih Soci jalistikih Republika Split 33, 82, 138, 159, 164, 170, 202, 425 Srainec 318, 319, 393 Srbija 15,27,49, 53, 56, 57,79,127,154,168, 174,198,206,209,241, 315,350,357, 384, 388, 405, 407 Srdinac 353, 371, 375 Sredice 91, 353 Srijemske Laze 91, 92 Stakii 223 Stanii 212, 222, 226 Stara Plavnica 144 Stari Glog 90 Staro ie 290 Stenjevec 78, 188, 189, 228, 229, 402 Sti 222, 224, 226 Stinjani 224, 225, 336 Stojdraga 224 Stolac 409, 410, 411 Stolice 207, 221 Stranjevec 166 Strmac 311, 312 Stubica 385 Stupovaa 146 Stupnik 116, 117, 118, 125, 417

Stupnika uma 117, 125, 138 Sunja 191, 252, 253, 255, 403, 404, 405 Suak 19, 33, 135, 202 Sveta Jelena 320, 321, 324 Sveta Katalena 191 Sveta Klara 190, 219, 402 Sveta Nedjelja 117, 129, 130 Svetice 140 Sveti Ivan 385 Sveti Ivan Zelina 202 Sveti Juraj na Trnju 324 Sveti Kri Zaretje 115 Sveti Martin 131 Sveti Petar Orehovac 287 Sveto Trojstvo 248 Svreno 223, 225

abac 241 arampov Gornji 281 emovci 194, 362 estine 69, 70, 78 ibenik 74 kofja Loka 225 panjolska 202 i 206 tefanje 238 trbac 223 trigova 431 uma Brezovica 139, 245, 246, 247,251, 252, 256 uma Bukovica 251, 252 uma Divjaa 181, 182, 183, 186 uma Dubrava 125 uma Gavraia 148 uma Hrastelnica 246, 247, 256 uma Konjska 430 uma Krugljeva 255 uma Lipine 129 uma Lipovica 253 uma Lomnica 125 uma amarica 254, 256 uma Zalukinja 251, 252 uruhaz 325

T
Tiina 325

Toma 370, 400 Topolovac 244, 246, 247, 248, 252, 254 Torec 144 Travnik 125, 412 Trbovlje 53 Trebinje 410, 411 Trebiovi (Trebinje) 411 Trenjevka 192, 368, 408, 423 Trnovo 411 Tmjani 235 Trnje 324, 408 Trojstvo 213, 216, 217 Trst 98 Turbe 91 Turin 398 Turie 321, 322, 324, 327 Turopolje 138, 190, 280, 401 Tuzla 91 Tvrda Rijeka 370 Tukanac 282

Visoko 91, 98 Vlaislav 372 Vodievo 192 Vojni Kri 143, 427 Vojnovi 390 Vojvodina 15, 49, 54, 57, 79, 265, 405, 407 Vranovci 235 Vrape 25, 26, 76, 124, 130, 138, 149, 150, 189, 190, 369, 401 Vrbovec 5 Vrbovsko 93 Vrhovine 159, 282 Vrtljinska 427 Vukovar 91 Vukovina 131, 290 Vukovje 146, 364, 428, 429 Vukin ipak 110

Z Zabok 5 Zagorje 88,89, 101, 111, 112, 115, 118, 142, 143, 159,162, 163, 188, 274,275,280, 367, 385 Zagreb 5, 6, 8, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21, 22, 24, 25, 26, 32,3 3, 36, 38, 39, 40, 41, 44, 49, 51, 54, 58, 59,60,61, 62, 63, 65, 67, 68,69, 70, 71, 74, 75,76,77, 79, 81, 82, 83, 84,86, 87, 88,89, 90,91,93,94, 95,97, 98, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 110,112,113, 114, 115, 116,117,118, 120, 121,124,125,126, 128, 129,130,132, 135, 137, 138,140,141, 143, 145,146, 147,148, 149,150,151,153, 157, 158,163,164,165, 166,168,169,170,171, 172,173,174,175, 178,180,181,182,183,184,185,186,187, 189,190,191, 192, 193, 194,196, 197,198, 199,202, 204, 205, 206, 207,211,212,213, 217, 219,221,222, 223, 224,225, 226, 227, 228, 229,231,233, 234, 235,236,237, 238, 239, 240,241,242, 243, 244,248,250, 251, 252, 253,254,258, 260, 269,271, 272, 274, 277; 278, 279 , 280, 282, 283, 284, 285, 286, 287,288, 290, 291, 292,295,298, 299, 309, 310,311,312, 319, 320,324, 329, 332, 334, 335, 336, 337, 338, 339, 340, 349, 353, 360, 363, 365, 366, 367, 368, 369, 382, 385, 386, 387, 388, 390, 391, 392, 395, 398, 399, 401, 402,403,404, 405, 407,409,410, 411, 412, 415, 416, 417, 419, 424, 425, 433

U Uguna 391 USA, vidi Sjedinjene Amerike Drave Uice 13, 313

Varadin 5, 6, 40,51,89, 101, 112., 115, 119, 120, 143, 157, 158, 162, 163, 166, 176, 177, 197,202, 218, 271, 272,274, 294, 295, 318, 319, 320, 326, 327, 328, 340, 361, 366, 367, 368, 372, 393, 400, 409, 431, 432 Varadinske Toplice 119, 398, 432 Velebit 155, 208, 421 Velika Britanija 294, 383, 384, 385 Velika Brljanica 146 Velika Gorica 6, 104, 131, 290, 385 Velika Pisanica 213, 214, 289, 400 Velika Vranska 430 Veliki Grevac 211 Veliki Otok 362 Veliko Trojstvo 214, 372 Vidovec 318, 319 Virje 194, 352, 362, 394 Virovitica 83, 158, 194, 195, 280 Virovski vinogradi 394

Zagrebaka gora 188, 189 Zajezda 143 Zaprei 78, 117, 189, 190, 402, 403 Zavrje 119 Zdenina 148, 402 Zelina 5 Zlatar 84, 114, 115, 116 Zlatar-Bistrica 5 Zorkovac 321

Zrinska 289 Zvjerci 372

abno 90, 139, 254 eljezno 223 umberak 234, 248

SADRAJ

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Predgovor................................................................................................... Kratice........................................................................................................ 1941, oujak 29. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen radnom narodu Hrvatske u povodu vojnog pua od 27. oujka..................................................................................... 1941, oujak, kraj, Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske kojim se trai sklapanje pakta uzajamnoj pomoi izmeu Kraljevine Jugoslavije i Sovjetskog Saveza i raskid Trojnog pakta............................................................................................. 1941, oujak, kraj, Zagreb Proglas dra Vlatka Maeka povodom proglaenja Nezavisne drave Hrvatske.......................................................................................... 1941, travanj 15. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije upuen narodima Jugoslavije u povodu napada faistikih sila na Jugoslaviju...................................................................................... 1941, travanj 11. Zagreb Proglas ustakog povjerenika za javnu sigurnost u Zagrebu Eugena Kvaternika graanima Zagreba.....................................................16 1941, travanj 17. Zagreb Zakonska odredba za obranu naroda i drave dra Ante Pavelia....................................................................................... 1941, travanj 18. Zagreb Proglas Slavka Kvaternika stanovnitvu obaveznoj predaji oruja, municije i ostale vojnike opreme.................................................. 1941, travanj 20. Zagreb Iz izvjetaja Redarstvenog ravnateljstva Zagreb hapenju nepoudnih osoba u Zagrebu................................................................. 1941, travanj 21. Budimpeta Izvod iz zapisnika sa sjednice Ministarskog vijea Maarske pitanju dravnopravne pripadnosti Meimurja, te naputak

5 9

11

12

13

14

17

18

19

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

delegaciji koja odlazi u Zagreb na pregovore njegovu dravnopravnom statusu............................................................................ 19 1941, travanj 22. Samobor Priznanica na 48.903,00 dinara oduzetih od interniranih u Kerestincu, koje je kotarski predstojnik u Samoboru primio od N. Tiaka, nadzornika strae redarstvenog ravnateljstva iz Zagreba . . 21 1941, travanj 23. Berlin Izvod iz brzojavne informacije njemakog ministra vanjskih poslova Joachima Ribbentropa njemakom poslaniku u Budimpeti dravnoj pripadnosti Meimurja....................................22 1941, travanj 28. Zagreb Okrunica nadbiskupa Alojzija Stepinca upuena sveenstvu zagrebake dijaceze sa pozivom na uzvieni rad oko uvanja i unapreenja NDH.................................................................................. 22 1941, travanj 29. Zagreb Proglas povjerenika za javni red i sigurnost grada Zagreba graanima zabrani proslave 1. svibnja............................................24 1941, travanj 30. Vrape Prijava ustakog povjerenika opine Vrape kotarskom povjereniku u Zagrebu protiv Juraja Draunika, naelnika opine Vrape............................................................................................ 25 1941, travanj, kraj, Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen hrvatskom i srpskom narodu u Hrvatskoj u kojem se daje ocjena politike situacije u Hrvatskoj nakon uspostave NDH i narod poziva u borbu protiv okupatora i njegovih suradnika............................................................................................... 26 1941, travanj, kraj Proglas Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije upuen radnom narodu Jugoslavije povodom 1. svibnja 1941. godine......................................................................................... 32 1941, svibanj 8. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu s odredbom preselenju Srba i idova iz sjevernog dijela Zagreba ... 36 1941, svibanj 8. Zagreb Obavijest ustakog redarstva izvrenim veim hapenjima u Zagrebu................................................................................. 36 1941, svibanj 8. Sisak Odredba predstojnitva gradskog redarstva u Sisku ogranienosti kretanja stanovnika Srbau gradu Sisku . . 37 1941, svibanj 10. Sombathelj Brzojav Komande 3. korpusa Ministarstvu obrane Maarske

21.

22.

23.

24.

25.

26.

s molbom da se 80 uhapenih Meimuraca smjesti u logor ratnih zarobljenika u Sarvar................................................................. 37 1941, svibanj 16. Zagreb Odredba Redarstvenog ravnateljstva Zagreb upuena graanima uvoenju policijskog sata u gradu................................38 1941, svibanj 18. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu, svima koji se brinu zgradama bilo koje namjene s odredbom da prijavljuju nalaz ilegalnih letaka i natpisa, kao i osumnjienih za iste............................................................................ 39 1941, svibanj 20. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva I. hrvatske orunike pukovnije Zapovjednitvu orunitva NDH manifestacijama u akovcu.................................................................. 40 1941, svibanj, druga polovina, Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije njemakim i talijanskim vojnicima povodom okupacije Jugoslavije........................................................... 41 1941, svibanj 31. Zagreb Oglas Ministarstva unutarnjih poslova NDH strijeljanju Duana Zelenbabe zbog napada na ustaku patrolu........................................................................................ 44 1941, svibanj Direktivni lanak Josipa Broza Tita upuen rukovodstvima i lanovima KPJ uvrivanju i jaanju partijske organizacije..............................................................................................45 1941, svibanj lanak Josipa Broza Tita Zato smo jo u sastavu Komunistike partije Jugoslavije? upuen rukovodstvima i lanovima Partije u Hrvatskoj.................................48 1941, svibanj, Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunih komiteta KPH Osijek i azma (Ivani-Grada), te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za svibanj 1941. godine.............................................................................. 49 1941, lipanj, poetak Beograd Izvjetaj Josipa Broza Tita Kominterni poloaju i dogaajima u Jugoslaviji..............................................

27.

28.

29.

52

30.

1941, lipanj 7. Zagreb Oglas ustakog redarstva sa zabranama, nareenjima, pozivima i upozorenjima idovima u Zagrebu..................................59

465

1941, lipanj 9. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju svi Srbijanci u gradu Zagrebu da se prijave kod tog ravnateljstva...................................................... 60 32. 1941, lipanj 14. Zagreb Obavijest Zapovjednitva kopnene vojske NDH Zapovjednicima divizijskih podruja irenju partijskih letaka meu njemakim vojnicima.................................... 61 33. 1941, lipanj, sredina, Zagreb Obavjetenje Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske br. 1. upueno partijskim organizacijama 0 najnovijim dogaajima u Hrvatskoj s pozivom radnom narodu Hrvatske u borbu protiv okupatora 1 njegovih suradnika............................................................................... 62 34. 1941, lipanj 15. Zagreb Instrukcija Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske partijskom lanstvu zauzimanju stava prema aktualnim pitanjima tog vremena u Hrvatskoj ... 65 35. 1941, lipanj 24. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen hrvatskom narodu u povodu napada Njemake na Sovjetski Savez..................................................................................67 36. 1941, lipanj 26. estine Izvjetaj andarmerijske stanice estine Kotarskoj oblasti Zagreb rasturanju komunistikih letaka na podruju opine Remete...................................................................69 37. 1941, lipanj 27. Zagreb Instrukcija Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske partijskom lanstvu u vezi s jaanjem masovne borbe, te pitanjem mobilizacije, sabotaa, propagande, veza, kontrole, konspiracije i obavjetavanja . . 71 38. 1941, lipanj 28. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju Vilima Gaparovia, Ivana Sutlaria, Ivana Sikia i Stjepana kmjuga, te osudi Stjepana Krznaria na 20 godina teke tamnice zbog rasturanja partijskih letaka................................................................... 74 39. 1941, lipanj 28. Samobor Popratnica Kotarske oblasti Samobor Logoru za internirane u Koprivnici upuivanju u logor akademskog slikara Zlatka Price........................................... 75 40. 1941, lipanj 29. Podsused Prijava eljeznike stanice Podsused 31.

Ravnateljstvu hrvatskih dravnih eljeznica u Zagrebu presjecanju 20 brzojavnih ica izmeu eljeznike stanice Podsused i Vrapa............................................... 75 41. 1941, lipanj 30. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju graani koji bilo to znaju komunistikom agitatoru Leu Rukavini da to odmah jave istom ravnateljstvu........................................................... 1941, lipanj 30. Zagreb Naredba Kotarske oblasti Zagreb orunikim postajama na podruju kotara pojaanju slube sigurnosti kako bi se suzbile akcije komunista................................. 1941, lipanj Zagreb Izvjetaj Anke Berus sa Drugog zemaljskog savjetovanja Centralnog odbora Narodne pomoi Jugoslavije na kojem su donesene smjernice za rad Narodne pomoi u ratnim uvjetima..................................................................... 1941, lipanj Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i OK KPH Nova Gradika i Slavonski Brod te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi na lipanj 1941. godine........................................................................... 1941, srpanj 1. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena upskim radarstvenim oblastima protiv estorice istaknutih komunista............................................................. 1941, srpanj 2. Kerestinec Obavijest Uprave koncentracionog logora u Kerestincu Kotarskoj oblasti Samobor rasturanju partijskih letaka u Kalinovici i Kerestincu ... 1941, srpanj 3. Samobor Dopis Redarstvene strae opinskog poglavarstva Trgovita Samobor Kotarskoj oblasti u Samoboru pronalasku komunistikog letka na kolodvoru u vlaku, koji se u prilogu dostavlja.....................................................85 1941, srpanj 4. Samobor Obavijest Kotarske oblasti Samobor Pokretnom prijekom sudu Zagreb provoenju etvorice ljudi radi posjedovanja, itanja i rasturanja ilegalnog partijskog letka....................................................................................... 87

76

42.

77

43.

79

44.

81

45.

83

46.

84

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

1941, srpanj 4. Ludbreg Izvjetaj ustakog logora Ludbreg Velikoj upi Zagorje novim mjerama protiv idova u kotaru Ludbreg . 88 1941, srpanj, poetak Koprivnica Spisak zatoenika Srba u koncentracionom logoru Danica kraj Koprivnice.......................................................................... 89 1941, srpanj 5. Zagreb Pavelieva Zakonska odredba promjeni zakonske odredbe prijekom sudu i zakonske odredbe pokretnom prijekom sudu.......................................................................... 93 1941, srpanj 6. Beograd Pismo Josipa Broza Tita Josipu Kopiniu, radio-telegrafisti u Zagrebu, zaduenom za vezu s Kominternom stavu CK KPJ prema njegovim odnosima sa CK KPH . .......... ...................................................................................94 1941, srpanj 8. Koprivnica Izvjetaj Ustakog povjerenstva za grad i kotar Koprivnicu Ministarstvu unutarnjih poslova NDH visini mjesenih izdataka za potrebe koncentracionog logora Danica............................................................. 95 1941, srpanj 9. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju komuniste Budislava Borjana......................................97 1941, srpanj 10. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju desetorice komunista kao odmazdu za ubojstvo ustakog agenta Ljudevita Tiljka.................................97 1941, srpanj 10. Zagreb Iz brzojava njemakog privremenog otpravnika poslova u Zagrebu Trolla, njemakom Ministarstvu vanjskih poslova uvoenju madarske vojne uprave u Meimurju...................................................................................98 1941, srpanj 11. Sisak Izvjetaj Zapovjednitva posade Sisak zapovjedniku vrbaskog divizijskog podruja nalazu komunistikih letaka u Sisku i Capragu...................................... 99 1941, srpanj 11. Novi Marof Izvjetaj Kotarske oblasti Novi Marof Velikoj upi Zagorje hapenjima osoba kod kojih je pronaena komunistika literatura.........................................101 1941, srpanj 11. Zagreb Izvjetaj dra Petra Baia upuen dru Andriji Artukoviu, ministru unutranjih poslova NDH

60.

politikim prilikama i komunistikoj djelatnosti u kotaru Dugo Selo...................................................................102 1941, srpanj 12. Zagreb Iz izvjetaja njemakog generala u Zagrebu komandantu oruanih snaga na Jugoistoku vojnopolitikoj situaciji na podruju tzv. NDH i Zagreba.................................................. 106 1941, srpanj 14. Zagreb Raspis Zapovjednitva I hrvatske orunike pukovnije svojim jedinicama s imeninim popisom zatvorenika koji su pobjegli iz koncentracionog logora Kerestinec nou 13/14. srpanja 1941. godine . . . .

61.

107

62.

1941, srpanj 14. Zagreb Izvjetaj zapovjednika kopnene u Zagrebu, generala Slavka tancera glavnom stoeru vojskovoe bijegu dijela zatvorenika iz logora u Kerestincu.................................................................................... 111

1941, srpanj 14. Krapina Izvjetaj Kotarske oblasti Krapina Ravnateljstvu za javni red i sigurnost i Velikoj upi Zagorje pronalaenju komunistikih letaka na podruju opine urmanec . . . 111 64. 1941, srpanj 14. Zagreb Zapovjed Stoera savskog divizijskog podruja Popunidbenom zapovjednitvu Bjelovar poduzimanju energinih mjera za spreavanje irenja partijskih letaka meu vojnicima................................................... 113 65. 1941, srpanj 15. Zlatar Izvjetaj Kotarske oblasti Zlatar Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH pronalaenju komunistikih letaka u selu Orehovici.......................................................114 66.1941, srpanj 15. Zagreb Izvjetaj Stoera savskog divizijskog podruja Zapovjednitvu kopnene vojske NDH poduzetnim mjerama u potrazi za za bjeguncima iz logora Kerestinec.................................................................................................. 116 67. 1941, srpanj 16. Lepoglava Ravnateljstvo kazne'nog zavoda Lepoglava alje Velikom upanu upe Zagorje popis lica koja su internirana u kaznionu poslije 11. travnja 1941. godine............................................................................ 118 68. 1941, srpanj 17. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH 63. 469

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

0 strijeljanju komunista uhvaenih nakon bijega iz logora Kerestinec........................................................................ 120 1941, srpanj 17. Zagreb Pismo Vladimira Popovia Josipu Brozu Titu sluaju Vazduh, proboju komunista iz logora Kerestinec 1 dogaajima na podruju Hrvatske...........................................................121 1941, srpanj 17. Rakov Potok Izvjetaj Orunike postaje Rakov Potok Kotarskoj oblasti Samobor rezultatima potjere za odbjeglim komunistima iz logora Kerestinec.................................................................................................. 124 1941, srpanj 17. Beograd Iz pisma Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije Centralnom komitetu Komunistike partije dogaajima u CK KPH potrebi prevladavanja takva stanja....................................... 126 1941, srpanj 17. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju svi Romi koji ive na podruju grada Zagreba da se prijave tom ravnateljstvu radi popisa..................................................................... 128 1941, srpanj 18. Samobor Izvjetaj Orunike postaje Samobor Kotarskoj oblasti Samobor hvatanju odbjeglih komunista iz logora Kerestinec..................................................................129 1941, srpanj 19. Vukovina Iz izvjetaja Opinskog poglavarstva Vukovina Kotarskoj oblasti u Velikoj Gorici politikoj situaciji u opini.................................................................. 131 1941, srpanj, druga polovina Zagreb Izjava Rade Konara, sekretara CK KP Hrvatske pred komisijom CK KP Jugoslavije u vezi sluaja Vazduh................................................................................................... 132 1941, srpanj 21. Rakov Potok Izvjetaj Orunike postaje Rakov Potok Kotarskoj oblasti Samobor hvatanju komuniste Stjepana eremeta, bjegunca iz logora Kerestinec.................................................................................................. 137 1941, srpanj 21. Zagreb Iz izvjetaja zapovjednika kopnene vojske Zapovjednitvu vojske i Ministarstvu domobranstva NDH unutranjim i vanjskim vojnopolitikim prilikama od 10. do 20. srpnja 1941. godine..................................................................138

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

1941, srpanj 22. Sisak Obavijest u sisakim Hrvatskim novinama pogibiji komunista Ivana Lasia i Ivana Ogulinca u umi Kaptolska Tiina............................................................................ 139 1941, srpanj 22. Sisak Obavijest u sisakim Hrvatskim novinama strijeljanju est skojevaca u Sisku...........................................................139 1941, srpanj 22. Zagreb Obavijest u novinama Hrvatski narod akciji palenja Sokolskog stadiona u Zagrebu............................................ 140 1941, srpanj 22. Zagreb Zabiljeka s podacima Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu smrti bjegunaca iz Kerestinca Stjepana Vlaheka i Andrije aje............................................................................................... 140 1941, srpanj 23. Zagreb Okrunica Ravnateljstva ustakog redarstva NDH upuena velikim upama pritvaranju i otpremanju u logore Srba, idova i komunista..........................................141 1941, srpanj 23. Ludbreg Obavijest Ustakog logora Ludbreg Velikoj upi Zagorje otpremanju u logore 22. VII 1941. godine 29 idova i 26 pravoslavaca uz popis istih.............................................................................................. 142 1941, srpanj 24. Karlovac Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju komunista ozaljske partijske organizacije................................................................................................145 1941, srpanj 26. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH upuivanju 15 Srba s podruja kotara u logor Gospi............................................................................................146 1941, srpanj 27. Zagreb Pismo Vladimira Popovia i Blagoja Neovia upueno Josipu Brozu Titu izjavama Josipa Kopinia sa sastanka s njime 23. i 26. VII 1941. godine.............................................................................................. 147 1941, srpanj 29. Rakov Potok Izvjetaj Orunike Postaje Rakov Potok Kotarskoj oblasti Samobor diverziji na pruzi izmeu eljeznikih stanica rvati i Zdenina.................................................................................... 148

471

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

1941, srpanj 30. Zagreb Telefonski izvjetaj Ravnateljstva dravnih eljeznica NDH Ministarstvu domobranstva eksploziji paklene maine na eljeznikoj pruzi izmeu Podsuseda i Vrapa.............................................................. 149 1941, srpanj 31. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva Glavnog kolodvora Zagreb Vojnom predstavnitvu dravnih eljeznica pronalasku paklene maine pod kuhinjom njemake komande na kolodvoru, te poduzetnim mjerama u vezi s tim . . . . 149 1941, srpanj Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen svim rodoljubima u Hrvatskoj da ujedinjeni u jedinstveni nacionalno-oslobodilaki front stupe u borbu protiv okupatora i njegovih pomagaa za nacionalno osloboenje................................................................................................ 151 1941, srpanj Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske kojim se poziva stanovnitvo na oruanu borbu protiv okupatora i njegovih suradnika............................................. 153 1941, srpanj Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i OK KPH Varadin, Krapina i Osijek, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za srpanj 1941. godine....................................................157 1941, kolovoz 2. Iz izvjetaja lana Politbiroa CK KPJ Edvarda Kardelja sekretaru CK KPJ i komandantu Glavnog taba NOP odreda Jugoslavije Josipu Brozu Titu vojnopolitikoj situaciji u Hrvatskoj.......................................................160 1941, kolovoz 4. Varadin Predstojnitvo gradskog redarstva Varadin dostavlja Velikoj upi Zagorje tjeralicu upskog ravnateljstva ustakog redarstva za Gabrijel Santom, lanom OK KPH Varadin........................................162 1941, kolovoz 4. Zagreb Iz izvjetaja Vrhovnog orunikog zapovjednitva Ministarstvu domobranstva NDH (Glavnom Stoeru) napadu na strau ustake sveuiline vojnice pred akim domom u Runjaninovoj ulici u Zagrebu . . . 163

1941, kolovoz 4. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju uhvaenih napadaa i 98 talaca za odmazdu zbog napada na strau ustake sveuiline vojnice pred akim domom u Runjaninovoj ulici u Zagrebu.................................................................... 164 97. 1941, kolovoz 4. Zagreb Odredba Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu uvoenju redarstvenog sata u gradu.........................................................165 98. 1941, kolovoz 4. Zagreb Obavijest Zapovjednitva I. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH diverzijama kod Stranjevca i u Ceiju Tunom . . 166 99. 1941, kolovoz, poetak Bjelovar Spisak artikala za ishranu iseljenika Srba u Iseljenikom logoru u Bjelovaru 1941. godine.......................................167 100. 1941, kolovoz 5. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH strijeljanju 87 osoba u Zagrebu zbog napada na strau ustake sveuiline vojnice.............................................168 101.1941, kolovoz 6. Zagreb Iz obavijesti br. 1. poglavnikovog ureda bijegu iz logora Kerestinec, napadu na ustaku sveuilinu vojnicu u Zagrebu i diverzijama na eljeznikim prugama u okolici Zagreba........................................................................ 169 102. 1941, kolovoz 8. Beograd Iz izvjetaja komande Abvera u Beogradu razvoju ustanka u Jugoslaviji poetkom kolovoza 1941. godine.............................................................................................. 170 103. 1941, kolovoz 8. Zagreb Ravnateljstvo ustakog redarstva za veliku upu Prigorje u Zagrebu, dostavlja Sudsko-medicinskom fakultetu podatke samoubojstvu Nade Heilgstein................................................................ 171 104. 1941, kolovoz 9. Zagreb Dopis Ravnateljstva ustakog redarstva za Veliku upu Prigorje i Zagreb Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, kojom se trai obdukcija mrtnog tijela Nade Heilgstein..........................................................................................172 105. 1941, kolovoz 10. Beograd Pismo Josipa Broza Tita Centralnom komitetu Komunistike partije Hrvatske kaznama u 96.

473

vezi sa dogaajima u partijskom rukovodstvu te uputstvom za dalji rad....................................................................... 173 106. 1941, kolovoz 10. Beograd Odluka Politbiroa Centralnog komiteta KP Jugoslavije kaznama rukovodstva Centralnog komiteta KP Hrvatske koju je Josip Broz Tito uputio Centralnom komitetu KP Hrvatske.............................................................................................175 1941, kolovoz 12. Varadin Obavijest Predstojnitva gradskog redarstva u Varadinu Ustakom stoeru Varadin est osoba koje se nalaze zatvorene kod gradskog redarstva a spadaju u nadlenost ustakog stoera....................................... 176 1941, kolovoz 16. Sisak Obavijest u sisakim Hrvatskim novinama hvatanju komuniste Ivana Maara...............................................177 1941, kolovoz 16. Zagreb Iz pisma Rade Konara i Vladimira Popovia upuenog Josipu Brozu Titu, odnosno Centralnom komitetu KP Jugoslavije prijemu odluke Politbiroa CK KPJ od 10. VIII 1941. i prihvaanju kazni od strane pojedinih lanova Centralnog komiteta KP Hrvatske.................................................. 178 1941, kolovoz 17. Beograd Telegram Josipa Broza Tita Kominterni rezultatima istrane komisije Centralnog komiteta KPJ U vezi s dogaajima u rukovodstvu Hrvatske . . . . 179 1941, kolovoz 17. Beograd Uputa Josipa Broza Tita Operativnom rukovodstvu Hrvatske za uvrivanje partizanskih tabova i dalje jaanje narodnooslobodilakog pokreta u Hrvatskoj.......................................................................................... 180 1941, kolovoz 19. Beograd Direktiva Josipa Broza Tita upuena svim tabovima i komandirima narodnooslobodilakih odreda Jugoslavije s tekstom partizanske zakletve........................................................ 181 1941, kolovoz 20. Zagreb Tjeralica Velike upe Prigorje upuena kotarskim oblastima, opinskim poglavarstvima i orunikim postajama na podruju upe za komunistima koji su u umi Divjaa, kod Sesveta napali policijsku patrolu . . . 181 1941, kolovoz 22. Sesvete Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu napadu na oruniku ophodnju u umi Divjaa kod Sesveta...................................................................................183 1941, kolovoz 22. Dugo Selo Izvjetaj Kotarske oblasti Dugo Selo Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu pojavi naoruanih ljudi na podruju opine Dugo Selo........................................185 1941, kolovoz 22. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Dravnom ravnateljstvu za ponovu u Zagrebu iseljenju 105 srpskih porodica s podruje garenikog kotara. . . . 186 1941, kolovoz 22. akovec Izvjetaj Komande 2. Korpusa maarske vojske vioj komandi eksploziji 2 paklene maine u tampariji Balkany u akovcu.................................................................................................. 187 1941, kolovoz 24. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva ustakih odreda za podruje ustakog tabora Kustoija Kotarskoj oblasti Zagreb napadu na straara planinarskog doma na Glavici iznad Gornjeg Stenjevca............................................................................ 187 1941, kolovoz 25. Zagreb Izvod iz izvjetaja oficira za transport kod njemakog generala u Zagrebu upuen njemakom poslanstvu u Zagrebu diverzijama na eljeznikim prugama u NDH od 13. VII do 25. VIII 1941. godine.......................................................... 190 1941, kolovoz 25. Zagreb Smrtovna popratnica Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku ZagrebSalata smrti Tome Benaka . . . 191 1941, kolovoz 25. Zagreb Smrtovnica Pokretnog prijekog suda kojom se Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku predaje mrtvo tijelo Mihaila urlana radi pregleda i pokopa, te zabiljeka strijeljanju...........................................................................192 1941, kolovoz 26. Zagreb Oglas Ministarstva unutarnjih poslova NDH 0 strijeljanju Koste Vurdelje, Maksa Durjave 1 Duana Bajata zbog komunistike propagande...................................... 193 1941, kolovoz 27. urevac Izvjetaj Kotarske oblasti urevac Ministarstvu unutranjih poslova NDH komunistikoj propagandi putem ispisane dopisnice........................................................ 194 1941, kolovoz 29. Bjelovar Izvjetaj Predstojnitva gradskog redarstva

475

125.

126.

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

u Bjelovaru Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH poduzetim mjerama protiv Srba i idova osumnjienih zbog komunizma...................................................195 1941, kolovoz 30. Zagreb Oglas Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu kojim se pozivaju graani koji znaju gdje boravi komunistiki agitator Ivan Horvat da to odmah jave istom ravnateljstvu............................................................................. 196 1941, kolovoz, kraj Zagreb Iz izvjetaja Operativnog rukovodstva Hrvatske Glavnom tabu NOP odreda Jugoslavije vojnim i politikim akcijama..................................................................................197 1941, kolovoz, kraj Zagreb Iz izvjetaja Joe Vlahovia Centralnom komitetu SKOJ-a stanju i akcijama omladine u Hrvatskoj . . . . 198 1941, kolovoz 31. Beograd Iz zapisnika sa sastanka Politbiroa Centralnog komiteta KPJ pitanju omladine...............................................................198 1941, kolovoz Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske vojnicima i vojnim obveznicima Hrvatske s pozivom da se prikljue narodnooslobodilakoj borbi protiv okupatora i njegovih suradnika....................................................... 199 1941, kolovoz Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku za kolovoz 1941. godine. . . 202 1941, kolovoz Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za kolovoz 1941. godine . . . 203 1941, kolovoz Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunog komiteta KPH' azma/Ivani-Grad/, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za kolovoz 1941. godine.............................................................. 204 1941, rujan 4. Beograd Iz telegrama Centralnog komiteta KPJ Radi Konaru i Vladi Popoviu Vjesniku, povratku panjolskih boraca i omladini.................................................... 206 1941, rujan 5. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske pristaama Hrvatske seljake stranke s pozivom da se ukljue u jedinstvenu narodnooslobodilaku

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

frontu u borbi za nezavisnost i osloboenje naroda Hrvatske i svih naroda Jugoslavije............................................................ 207 1941, rujan 6. Zagreb Iz izvjetaja nadzornog asnika Prve orunike pukovnije NDH borbi orunika i ustaa s partizanima u selu Bakovici..................................................................... 211 1941, rujan 6. Zagreb Izvjetaj stoera Savskog divizijskog podruja Ministarstvu domobranstva NDH napadu partizana na oruniko-ustaku patrolu izmeu sela Kraia i Ruda..........................................................................................................211 1941, rujan 6. Zagreb Izvjetaj stoera Savskog divizijskog podruja Ministarstvu domobranstva NDH napadu partizana na eljezniku stanicu Trojstvo,kraj Bjelovara . . 213 1941, rujan 6. Veliko Trojstvo Pet letaka koje su borci Bjelovarsko-varadinske partizanske grupe dijelili u Velikom Trojstvu u vrijeme napada na eljezniku stanicu nou 5/6. rujna 1941. godine.............................................................................. 214 1941, rujan 9. Zagreb Iz izvjetaja Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH napadu partizana na eljezniku stanicu Trojstvo, kod Bjelovara......................................... 217 1941, rujan 9. Varadin Izvjetaj Zapovjednitva mjesta Varadin Ministru domobranstva NDH situaciji u Meimurju. . . 218 1941, rujan 12. Zagreb Iz telefonskog izvjetaja Ministarstva domobranstva Ministarstvu unutranjih poslova NDH diverziji na eljeznikoj pruzi izmeu Savskog mosta i Sv. Klare . . 219 1941, rujan 12. Beograd Iz pisma Josipa Broza Tita Radi Konaru redovitijem prenoenju vijesti Kominterni te 0 vrem povezivanju partijskih organizacija 1 partizanskih odreda u Hrvatskoj............................................................ 219 1941, rujan 12. Zagreb Izvjetaj Hrvatske dravne eljeznice Ministarstvu domobranstva NDH diverziji na eljeznikoj pruzi izmeu Capraga i Blinjskog Kuta............................................................ 221 1941, rujan 12. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike
Ali

145.

146.

147.

148.

149.

150.

151.

152.

153.

pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH akcijama protiv partizana na podruju kotara Jastrebarsko.................................................................222 1941, rujan 14. Zagreb Oglas njemake Feldkomandature u Zagrebu napadu na njemake vojnike te poziv graanstvu da pomogne pronai napadae................................................................... 227 1941, rujan 14. Podsused Kaznena prijava Orunike postaje Podsused Kotarskoj oblasti Zagreb u povodu diverzije u tvornici cementa Croatia u Podsusedu................................................... 228 1941, rujan 14. Orovac Letci koje su borci Bjelovarsko-varadinskog partizanske grupe dijelili u selu Orovcu, kod Bjelovara 11. rujna 1941. godine........................................................232 1941, rujan 15. Zagreb Nalog Kotarske oblasti Zagreb podrunim orunikim. postajama da povedu istragu za pronalaenje eksploziva kojeg je biva jugoslavenska vojska ostavila na terenu....................................................................................... 233 1941, rujan 15. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena svim velikim upama za komunistima Antunom Mirkoviem. Marijanom Grozajem, Ivanom Kuzmijakom. onjom Cili i Vladom trucefom......................................234 1941, rujan 17. Krievci Izvjetaj Kotarske oblasti Krievci Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH hvatanju petorice komunista uz presudu Pokretnog prijekog suda nad istima...........................................................236 1941, rujan 17. Zagreb Oglas Ministarstva unutarnjih poslova NDH povodom diverzije na Glavnoj poti u Zagrebu s tjeralicom za poiniteljima...................................................................... 240 1941, rujan 19. Zagreb Iz prijedloga njemakog generala u Zagrebu komandantu oruanih snaga na Jugoistoku za raspored landesschtzen bataillona na teritoriju tzv. Nezavisne Drave Hrvatske...................................................................... 241 1941, rujan 20. Zagreb Pismo Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske svim okrunim komitetima i partijskim organizacijama u partizanskim odredima s

154.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

161.

162.

uputama za organiziranje i pokretanje rada skojevske organizacije u odredima............................................................ 242 1941, rujan 22. Zagreb Oglas Ministarstva unutarnjih poslova NDH 0 strijeljanju pedesetorice talaca zbog diverzije na zgradi Ravnateljstva pota, brzojava 1 brzoglasa u Zagrebu............................................................... * . . 243 1941, rujan 23. Sisak Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH napadu partizana na opinske zgrade u Topolovcu i Palanjeku............................................................................ 244 1941, rujan 25. BeogradZagreb lanak iz Biltena Glavnog taba NOPO Jugoslavije 0 borbama partizana na umberku, u okolici Siska i Bjelovara te akcijama u Zagrebu i Podsusedu. . . 247 1941, rujan 25. Zagreb Oglas Velike upe Prigoije stanovnitvu s tjeralicom za izvriocima sabotae u tvornici cementa u Podsusedu................................................................................. 249 1941, rujan 26. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH komunistikim natpisima na Radnikom domu u Brestovcu...................................................................................... 250 1941, rujan 27. Zagreb Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red 1 sigurnost NDH opkoljavanju uma Zalukinje, Brezovice i Bukovice, od 19. do 21. rujna 1941, radi unitenja Sisakog partizanskog odreda............................................. 251 1941, rujan 27. Petrinja Izvjetaj Velike upe Gora Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH napadu partizana na Gornji Klasni i Mali Gradac, 26. IX 1941. godine . . . 255 1941, rujan 28. Garenica Iz izvjetaja Kotarske oblasti Garenica Velikoj upi Bilogora ispisivanju komunistikih parola u Brestovcu i Garenici te uvoenju policijskog sata.......................................................................................... 257 1941, rujan 28. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica Ravnateljstvu za javni red i sigurnost 479

163.

164.

165.

komunistikim natpisima na zgradi pote u Garenici................................................................................................. 257 1941, rujan 29. Garenica Obavijest Kotarske oblasti Garenica Velikoj upi Bilogora upuivanju u bolnicu u Bjelovaru komuniste Branka Horvata . . . . 2 5 9 79 A rujan 30. Zagreb Okrunica br. 3. Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuena rukovodstvima i lanstvu Partije u kojoj se daju osnovne linije Partije u tadanjoj fazi borbe, skretanjima od nje te tetnim posljedicama toga i zadacima lanova Partije......................................................................................................... 260 1941, rujan Zagreb Parole Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuene hrvatskom narodu kojima se poziva u narodnooslobodilaku borbu.......................................................269 1941, rujan Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku za mjesec rujan 1941. godine..................................................................... 271 1941, rujan Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za mjesec rujan 1941. godine . . 272 1941, rujan Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH1 Zagreb i OK KPH Varadin te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za rujan 1941. godine................................................................................. 272 1941, listopad 1. Zagreb Izvjetaj stoera Savskog divizijskog podruja Ministarstvu domobranstva NDH napadu na njemake vojnike u Zagrebu................................................................. 277 1941, listopad 2. Zagreb Zakonska odredba ustakih vlasti represalijama kod komunistikih napada.................................................278 1941, listopad 3. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena podreenim policijskim organima za Lazarom Vraariem i Ivanom iblom zbog napada na njemake vojnike u Zagrebu................................................................. 279

166.

167.

168.

169.

170.

171.

80

172.

173.

174.

175.

176.

177.

178.

179.

180.

181.

1941, listopad 4. Klotar Ivani Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu diverzijama na PTT komunikacijama................................................................................. 280 1941, listopad 8. Zagreb Tjeralica Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH upuena Velikoj upi Bilogora za Gedeonom Bogdanoviem-Gecom.............................................................................. 282 1941, listopad 13. Zagreb Tjeralica Vrhovnog orunikog zapovjednitva NDH upuena Zapovjednitvima orunikih pukovnija za Mikom piljkom i drugovima............................................................... 283 1941, listopad 14. Zagreb Izvjetaj Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu hapenju Bosiljke Krajai........................................................................ 284 1941, listopad 15. Zagreb Obavijest Ministarstva unutranjih poslova NDH hapenju u Zagrebu u povodu napada na njemake vojnike........................................................................................................285 1941, listopad 16. Koprivnica Izvjetaj orunike postaje Koprivnica Krilnom orunikom zapovjednitvu Bjelovar napadu Gustava Perl Bende i Franje Marenia na ustaki zbor u Koprivnici....................................................................................... 286 1941, listopad 16. Nova Raa Izvjetaj Orunike postaje Nova Raa Krilnom orunikom zapovjednitvu u Bjelovaru akcijama partizana u selima Bakovici, Kaljavcu i Orovcu . . . . 288 1941, listopad 25. Velika Gorica Izvjetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu cijepanju slika poglavnika NDH dra Ante Pavelia na podruju Velike Gorice.....................................290 1941, listopad 28. Maruenec Obavijest uprave rudnika Ugljenika Ladanje dolnje d.d. Rudarskom glavarstvu u Zagrebu nalazu komunistikih letaka na podruju rudnika i okolice te hapenju 5 radnika u vezi s tim. . . . 291 1941, listopad 30. Zagreb Letak Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuen hrvatskom narodu u povodu dvadeset etvrte godinjice oktobarske revolucije............................................. 292

481

182.

183.

184.

185.

186.

187.

188.

189.

190.

191.

1941, listopad 30. Varadin Izvjetaj Zapovjednitva mjesta Varadin Ministarstvu domobranstva glavnom stoeru napadima na 25. satniju ustake vojnice kod sela Beretinec......................................................................................294 1941, listopad 31. Novaki Rezolucija Okrunog komiteta KPH za Zagreb s prve okrune konferencije....................................................................... 295 1941, listopad Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku za mjesec listopad 1941. godine................................................................................. 298 1941, listopad Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za mjesec listopad 1941. godine.............................................................................................. 298 1941, listopad Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunih komiteta KPH Zagreb i Krapina te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za mjesec listopad 1941. godine................................................... 299 1941, studeni 2. Gornje Sredice Proglas Okrunog komiteta KPH Bjelovar upuen vojnicima, podoficirima, oficirima i svim vojnim obveznicima s pozivom da se ne odazovu mobilizaciji koju organizira ustaki reim.................................................302 1941, studeni, poetak Gornje Sredice Proglas Okrunog komiteta KPH Bjelovar hrvatskom i srpskom stanovnitvu s pozivom na otpor teroru ustakog reima............................................................................... 304 1941, studeni 4. Gornje Sredice Okrunica br. 1. Okrunog komiteta KPH Bjelovar kojom se daju direktive za rad partijskih organizacija na podruju okrunog komiteta.............................................306 1941, studeni 6. Zagreb Izvod iz presude Pokretnog prijekog suda dostavljene Kotarskoj oblasti Samobor osudi grupe komunista iz Samobora....................................................................309 1941, studeni 7. Uice Proglas Centralnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije narodima Jugoslavije u povodu 24. godinjice oktobarske revolucije........................................................ 313

82

192.

193.

194.

195.

196.

197.

198.

199.

200.

201.

1941, studeni 7. Varadin Izvjetaj orunike postaje Varadin Kotarskoj oblasti Varadin pisanju komunistikih parola i znakova u selima Vidovcu, Nedeljancu, Majerju i Srainecu . . . . 318 1941, studeni 8. Peuh Iz slubene obavijesti Maarskog tuilatva upuene Savjetu petorice kraljevskog suda u Pecuhu voenju istrage protiv komunista i njihovih simpatizera u Meimurju.............................................................320 1941, studeni 9. Zagreb Obavijest njemake Felkomandature graanstvu Zagreba strijeljanju Nikole Perkovia.................................................... 329 1941, studeni 11. Bjelovar Izvjetaj Zapovjednitva orunikog krila Bjelovar Zapovjednitvu 1. pjeake divizije pronalasku letka Okrunog komiteta Bjelovar u Koprivnici............................................................................................... 329 1941, studeni 11. Petrinja Tjeralica upske redarstvene oblasti Petrinja upuena velikim upama i podreenim vlastima za Ivanom Gobcem iz Siska.......................................................................331 1941, studeni 11. Zagreb Izvjetaj jednog od agenata Ustake nadzorne slube hapenju Joce akovia i 25 aktivista i suradnika NOP-a u Zagrebu........................................................ 332 1941, studeni 16. Zagreb Iz pisma Vladimira Popovia upuenog Radi Konaru akciji na pruzi CapragSisak i situaciji u Zagrebu......................................................................................334 1941, studeni 19. Zagreb Oglas njemake Feldkomandanture u Zagrebu strijeljanju Adama Brumnia i Vinka Miliia zbog napada na vojni autobus.................................................................... 336 1941, studeni 19. Zagreb Smrtovnica Pokretnog prijekog suda br. 1 u Zagrebu kojom se predaju Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku mrtva tijela sedmorice boraca partizanskog odreda Matija Gubec.............................................336 1941, studeni 21. Bjelovar Obavijest Mjesnog zapovjednitva Bjelovar podreenim jedinicama dopisu Zapovjednitva 1. pjeadijske divizije u kojem se govori irenju partijskih letaka meu domobranima.............................................337 483

202.

203.

204.

205.

206.

207.

208.

209.

210.

1941, studeni 24. Zagreb Iz izvjetaja Ministarstva unutranjih poslova Ministarstvu vanjskih poslova NDH u Zagrebu politikim prilikama u Meimurju...........................................................338 1941, studeni 29. Zagreb Iz izvjetaja Vladimira Popovia upuenog Centralnom komitetu KPJ vojnim i politikim prilikama u Hrvatskom zagorju..................................................................339 1941, studeni Zagreb Obraun primitaka i izdataka Mjesnog odbora Narodne pomoi za Zagreb za mjesec studeni 1941. godine.............................................................................................. 340 1941, studeni Zagreb Obraun primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku za studeni 1941. godine . . . 341 1941, studeni Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPHZagreb i Okrunog komiteta KPH Zagreb, Bjelovar i Osijek te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za mjesec studeni 1941. godine . . . . 342 1941, studeni, kraj prosinac, poetak Bjelovar Okrunica br. 2. Okrunog komiteta KPH' Bjelovar upuena kotarskim komitetima i partijskim organizacijama na terenu potrebi prorade materijala osnivanju odbora narodnooslobodilakog fronta i narodnooslobodilakih odbora...................................................... 346 1941, prosinac, poetak Zagreb Pismo Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske Glavnom tabu NOP odreda Hrvatske i svim podreenim tabovima i partijskim forumima u Hrvatskoj s uputstvom daljnjem irenju i uvrivanju narodnooslobodilakog pokreta............................................349 1941 , prosinac 2. Bjelovar Izvjetaj Zapovjednitva 1. pjeake divizije Zapovjednitvu 1. domobranskog zbora napadu partizana na opinsku zgradu u Novigradu Podravskom . . 352 1941 , prosinac 4. Zagreb Okrunica br. 4. Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske upuena svim partijskim organizacijama, komitetima i jedinicama u kojoj se osim analize dosadanjeg rada daju uputstva stvaranju narodnooslobodilake fronte,

^84

211.

212.

213.

214.

karakteru, funkcijama i zadacima narodnooslobodilakih odbora i zadacima antifaistikog fronta ena......................................................................... 353 1941, prosinac 6. Podsused Izvjetaj Orunike postaje Podsused Kotarskoj oblasti Zagreb hapenju Antona Kesia, Albina Kovaia, Vite Lenca i Jelene Riha iz Podsuseda osumnjienih zbog komunizma........................................360 1941, prosinac 6. Bjelovar Tjeralica upske redarstvene oblasti Velike upe Bilogora u Bjelovaru upuena Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH za grupom osumljienih kao komunisti.........................................................................................361 1941, prosinac 7. Garenica Izvjetaj Kotarske oblasti Garenica upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar putanju iz zatvora Valentina Bolta, Andrije Lustiga i ure Pribania........................................................................................364 1941, prosinac 8. Zagreb Izvjetaj Vrhovnog orunikog zapovjednitva Ministarstvu hrvatskog domobranstva NDH napadu partizana na andarmerijsku stanicu u Pisarovini............................................................................................ 365 1941, prosinac 15. Zagreb Iz izvjetaja Vlade Popovia Centralnom komitetu KPJ nekim akcijama u sjevernoj Hrvatskoj. . . 366 1941, prosinac 15. Zagreb Izvjetaj Vladimira Popovia Glavnom tabu NOPO Hrvatske stanju partizanskih odreda i partijskih organizacija u sjevernoj Hrvatskoj.........................................367 1941, prosinac 18. Zagreb Izvjetaj Velike upe Prigorje Kotarskoj oblasti Zagreb bacanju komunistikih letaka i pisanju komunistikih znakova na podruju kotara Zagreb . 368 1941, prosinac 19. Bjelovar Iz izvjetaja Vrhovnog orunikog zapovjednitva Ministarstvu domobranstva NDH borbi s partizanima u okolici Bjelovara............................................................. 369 1941, prosinac 19. Bjelovar Osuda Pokretnog prijekog suda u Bjelovaru nad 15 lanova Partije i simpatizera kojom se osuuju na smrt zbog komunistike djelatnosti..................................... 370

215.

216.

217.

218.

219.

485

220.

221.

222.

223.

224.

225.

226.

227.

228.

229.

1941, prosinac 20. Zagreb Proglas Mjesnog komiteta KPH Zagreb Zagrepanima kojim se pozivaju na zajedniku borbu protiv okupatora i njegovih suradnika............................................. 382 1941, prosinac 21. Zagreb Iz izvjetaja Vladimira Popovia Centralnom komitetu KPJ prilikama u Hrvatskoj te provalama u partijskoj organizaciji u Zagrebu............................................................ 385 1941, prosinac 23. Izvjetaj Odreda Sloga Centralnom komitetu KPH uspjeloj akciji na domobransku strau koja je uvala eljezniki most preko rijeke Lonje u Precu, kraj Dugog Sela..........................................................................386 1941, prosinac 23. Zagreb Oglas Ministarstva unutranjih poslova NDH osudi na smrt i vjeanju potpukovnika Stjepana Neubergera . . . 387 1941, prosinac 24. Zagreb Telegram Ministarstva domobranstva NDH kotarskom predstojniku u Koprivnici mobilizaciji rudara koji trajkuju u rudniku Mirna................................................................... 388 1941, prosinac 25. Iz pisma dra Pavla Gregoria Operativnom rukovodstvu Hrvatske vojnim prilikama i stanju Partije na podruju Slavonije i bjelovarskog okruga........................................................................................................ 388 1941, prosinac 27. Zagreb Obavijest Centralnog komiteta Komunistike partije Hrvatske Okrunom komitetu KPH'Karlovac kojom se daje suglasnost za osnivanje novog okrunog komiteta koji e obuhvaati Baniju........................................... 390 1941, prosinac 27. Zagreb Iz zapisnika Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu nainjenog u ime Sudbenog stola u Zagrebu nasilnoj smrti Zdenke Bakovi . . . . 391 1941, prosinac 29. Varadin Izvjetaj Zapovjednitva mjesta Varadin Ministarstvu domobranstva NDH pojavi komunistikih letaka na podruju grada i okoline . . . . 393 1941 , prosinac 29. urevac Obavijest Kotarske oblasti urevac upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar hapenju Mate Turia iz Virja i zahtjev za raspisom tjeralice za Karlom Prpiem koji je pobjegao............................................394

486

230.

231.

232.

233.

234.

1941, prosinac 29. Zagreb Smrtovna popratnica Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu smrti Rajke Bakovi . . . . 395 1941, prosinac 30. Ivanec Izvjetaj Orunike postaje Ivanec Kotarskoj oblasti Ivanec rasturanju komunistikih letaka u Ivancu od strane ora Papria te se zahtijeva da se za istim raspie tjeralica............................................ 396 1941, prosinac 31. Novi Marof Izvjetaj Kotarske oblasti Novi Marof Ravnateljstvu za javni red i sigurnost NDH 0 politikoj situaciji na svom podruju.............................................. 398 1941, prosinac 31. Bjelovar Izvjetaj Kotarske oblasti Bjelovar Ravnateljstvu za javni red i sigurnost sukobu s bjelovarskom partizanskom grupom kod sela Prnjavora . . 399 1941, prosinac 31. Zagreb Izvod iz knjige evidencije nezgoda na eljeznikim prugama NDH od 10. IV do 31. XII1941......................................... 401 1941, prosinac Zagreb lanak iz Vjesnika JNOF-e Zadacima NOP odreda . . . 405 1941, prosinac Zagreb Iz biljeki Olge Kreai-Kovai oge organizacionom stanju Antifaistikog fronta ena u Zagrebu krajem 1941. godine................................................ 407 1941, prosinac Loborgrad Popis ena Srpkinja i djece zatoenih u logoru Loborgrad koji je sainila uprava logora......................................... 408 1941, prosinac Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka Pokrajinskog odbora Narodne pomoi za Hrvatsku 1 Mjesnog odbora NP z Zagreb za prosinac 1941. godine 412 1941. prosinac Zagreb Obraun i specifikacija primitaka i izdataka lanarina Mjesnog komiteta KPH Zagreb i Okrunog komiteta KPH Zagreb i Krapina, te priloga od tampe, partijskih i izvanrednih prihoda kao i Narodne pomoi za prosinac 1941. godine........................................415 1941, prosinac Zagreb Iz izvjetaja Anke Butorac Centralnom komitetu Komunistike partije Hrvatske stanju u logorima Lepoglava, Jastrebarsko i Koprivnica................................................ 419

235. 236.

237.

238.

239.

240.

241.

242.

243.

244.

245.

246.

247.

1941, prosinac Zagreb Iz izvjetaja Vladimira Popovia Centralnom komitetu Komunistike partije Jugoslavije prilikama u Zagrebu...................................................................................425 1942, sijeanj 2. azma Iz izvjetaja Kotarske oblasti azma upskoj redarstvenoj oblasti Bjelovar opoj politikoj situaciji na podruju kotarske oblasti u drugoj polovici prosinca 1941. godine........................................426 1942, sijeanj 4. Garenica Iz mjesenog izvjetaja za prosinac 1941. godine Kotarske oblasti Garenica upuenog Velikoj upi Bilogora u Bjelovaru opoj politikoj situaciji na podruju kotarske oblasti........................................ 428 1942, sijeanj 5. Sisak Iz izvjetaja Zapovjednitva Prvog domobranskog zbora u Sisku Ministarstvu domobranstva NDH borbama s partizanima u prosincu 1941. godine . . . . 429 1942, sijeanj 8. Varadin Iz izvjetaja Kotarske oblasti za kotareve akovec i Prelog u Varadinu Velikoj upi Zagorje, politikim prilikama u Meimurju u toku prosinca 1941. godine.....................................................................431 1942, sijeanj 10. Novi Marof Iz izvjetaja Kotarske oblasti Novi Marof Velikoj upi Zagorje irenju komunistikih letaka.................................................................................. 432 1941, prosinac 1942, sijeanj Zagreb Obraun sakupljenim novanim prilozima u okviru Narodne pomoi u Zagrebu............................................................ 433

488