Izvještaj o Stanju Društvenog Poduzetništva U Hrvatskoj 2015.

MAPIRANJE NOVIH
OBZORA
Izvjetaj o stanju drutvenog

poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.
INSTITUT DRUTVENIH ZNANOSTI

IVO PILAR
MAPIRANJE NOVIH
OBZORA
Izvjetaj o stanju
drutvenog poduzetnitva
u Hrvatskoj 2015.
Zagreb, 2015.
PROJEKT 5332
iPRESENT
Installation Project for REsearch about Social ENTrepreneurship
Izvjetaj 01
MAPIRANJE NOVIH OBZORA
Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.
Voditelj projekta
Dr. sc. Draen imlea
Suradnici na projektu
Dr. sc. Anka Mieti
Dr. sc. Jelena Puak
Dr. sc. Filip Majeti
Dr. sc. Anita Buljeta Tonkovi
Autori izvjetaja
Dr. sc. Draen imlea
Dr. sc. Jelena Puak
Dr. sc. Filip Majeti
Dr. sc. Anita Buljeta Tonkovi
Lektura
Mirjana PaiJurini
Dizajn i priprema za tisak
Tibor i partner d.o.o.
Tisak
ITG, Zagreb
Ovo djelo je dano na koritenje pod licencom Creative Commons

Imenovanje Nekomercijalno Bez prerada 4.0 meunarodna.
Ovaj rad financirala je Hrvatska zaklada za znanost projektom 5332
ISBN 978-953-7964-02-3
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 000915286.
SADRAJ
O projektu iPRESENT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ira perspektiva drutvenoekonomska slika Hrvatske . . . . . . . . 11

Pogled unatrag povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u
Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15
Analiza Strategije razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2015. do 2020. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Baza aktera drutvenog poduzetnitva . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
73
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
77
O PROJEKTU iPRESENT
Installation Project for REsearch
about Social ENTrepreneurship
iPRESENT uspostavni je istraivaki projekt kojem je glavni cilj istraiti kapacitete i potencijale drutvenog poduzetnitva kao socijalno osjetljivog i ekoloki odgovornog poslovnog modela u Hrvatskoj.
Drutveno je poduzetnitvo jedan od najpotentnijih i najizazovnijih fenomena
dananjeg svijeta i stoga iznimno pogodno za znanstveno istraivanje i prae
nje. To vrijedi osobito za Hrvatsku, gdje se taj napredan i progresivan drutve
noekonomski model ne suoava samo s vlastitim unutarnjim izazovima, nego i
s utjecajima dugotrajne ekonomske krize, rastue nezaposlenosti, neravnomjer
nog razvoja regija i upanija, vrlo niske razine povjerenja u drutvu te nezain
teresiranosti i osjeaja bespomonosti sve veeg broja graana i graanki Hr
vatske.
Specifini su ciljevi projekta iPRESENT:
osigurati dugoronu znanstvenu bazu podataka i radova otvorenu za kori
tenje svim zainteresiranim dionicima i javnosti
periodino publicirati znanstvene radove, zbornike i knjige o drutvenom
poduzetnitvu
testirati razinu 3BL (triple bottom line) drutvenih poduzea u Hrvatskoj,
odnosno testirati razinu drutvenog utjecaja i ispunjavanja kriterija za
drutveno poduzetnitvo
producirati savjetnicu knjigu s preporukama i najvanijim koracima
kako za same drutvene poduzetnike, tako i za najvanije dionike/institu
cije vane za razvoj drutvenog poduzetnitva.
Konkretne aktivnosti koje se oekuju dobiti kroz rad na projektu su:
provedba 17 fokus grupa meu inicijatorima i zaposlenicima drutvenih
poduzea
provedba 21 polustrukturiranog intervjua s najvanijim dionicima
MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.
provedba ankete meu mladima o vanosti drutvenog poduzetnitva za

itavu zajednicu i mogunosti budueg zaposlenja (uzorak od 400 ispitani
ka i ispitanica)
pisanje i produkcija 9 izvjetaja/publikacija koje tematski prate projekt i/ili
biljee napredovanje u projektu
testiranje do 10 drutvenih poduzea iz Hrvatske pomou jednog od znan
stveno relevantnih i primjenjivih modela izrauna drutvenog utjecaja
kontinuirano konzultiranje sa SEPAGom (Social Economy Policy Advi
sory Group) savjetodavnom radnom grupom znanstvenika i znanstveni
ca koja se kreira u svrhu osiguranja kvalitete provedbe projekta
organiziranje finalne konferencije na kraju projekta
Voditelj projekta je dr. sc. Draen imlea, znanstveni suradnik u Institutu dru
tvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba sa suradnicima: dr. sc. Ankom Mieti, dr.
sc. Jelenom Puak, dr. sc. Filipom Majetiem i dr. sc. Anitom Buljeta Tonkovi.
Projekt iPRESENT financira Hrvatska zaklada za znanost u trogodinjem traja
nju s datumom poetka 15. rujna 2014. godine.
Oitovanjem s datumom 14.11.2013. godine (KLASA: 91008/1401/04, UR
BROJ: 52406010102/1142) projekt iPRESENT ima naelnu podrku Mini
starstva rada i mirovinskog sustava kao nositelja izrade Nacionalne Strategije
razvoja drutvenog poduzetnitva 2015. 2020.
Uvodne napomene
Mapiranje novih obzora izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvat

skoj 2015., prvi je od devet u nizu izvjetaja/publikacija prema radnom planu u
sklopu projekta iPRESENT. Sljedei izvjetaj je Preko granica drutvena eko
nomija u Europi.
Bitno je naglasiti kako izvjetaji dolaze u paru, pa ih treba gledati kao teorij
skoanalitiku cjelinu koja tei razjasniti osnovne pojmove te uspostaviti znan
stvenu bazu za budui metodoloki razvoj projekta i istraivaki rad. Prvi iz
vjetaj, Mapiranje novih obzora, ima ulogu ispuniti taj cilj analizom stanja
drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj, a drugi, Preko granica, ispuniti taj cilj
pregledom razvoja drutvene ekonomije te pripadajuih poduzetnikih ideja i
koncepata u Europi kako na razini pojedinih drava lanica, tako i na razi
ni Europske Unije. U drugom izvjetaju provodimo povijesnu analizu razvoja
koncepta u EUu i slijedom toga razliitog pristupa i shvaanja te definiranja
drutvene ekonomije, utjecaja zadruga, drutvenog poduzetnitva i poduzea.
Vano nam je vidjeti gdje se Hrvatska nalazi na toj lepezi razliitih pristupa i
shvaanja te na tom tragu provesti komparativnu analizu stanja kod nas u od
nosu na pojedine zemlje EUa.
U tom smislu izvjetaje smatramo komplementarnima i premda se radi o dva
izvjetaja, treba ih itati kao cjelinu.
Prema tome, glavni su ciljevi izvjetaja Mapiranje novih obzora:
1. Prikazati povijesni pregled pojave i razvoja drutvenog poduzetnitva u
Hrvatskoj.
2. Analizirati Strategiju razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvat
skoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu Strategija) kao
temeljnog dravnog dokumenta za ovo podruje te izdvojiti najvanije iza
zove za njen uspjeh.
10
3. Prezentirati Bazu aktera drutvenog poduzetnitva i/ili tome bliskih prav

nih subjekata kako bismo zapoeli proces istraivanja razvijenosti sek
tora odnosno aktera na terenu. Tako emo se takoer poeti pribliavati
shvaanju razine utjecaja drutvenog poduzetnitva u lokalnoj zajednici i
drutvu Hrvatske.
Duni smo jo jednu napomenu koja e pratiti projekt do samoga kraja, a veza
na je za pojmovno odreenje. U Hrvatskoj je donedavno bilo prisutna rasprava
o prijevodu pojma social economy, social enterprise, odnosno social enterpre
neurship pri emu postoji neslaganje u prevoenju pojma social sa socijalno ili
drutveno. Premda u prvim nacrtima Strategije kao temeljnog dravnog doku
menta za neko podruje takoer moemo pratiti taj semantiki vor, u zadnjoj
je verziji to prevladano: koriste se termini drutveno poduzetnitvo i drutveni
poduzetnik, ali socijalna ekonomija.
Za potrebe projekta iPRESENT slijedit emo Strategiju kao najvaniji dravni
dokument za ovo podruje te jednoznano koristiti termin drutveno poduzet
nitvo, ali i pojam drutveno za sve izvedenice, koncepte i modele koji se u en
gleskom jeziku nalaze iza pojma social. Drutveno smatramo irim i obuhvat
nijim pojmom od socijalnog te samim time primjerenim koristiti u ovom pod
ruju i za ovu svrhu. Ondje gdje se spominje socijalno poduzetnitvo, radi se o
citatima, originalnim naslovima radova, nazivima konferencija i slino.
elimo naglasiti kako nemamo nita protiv izraza socijalno poduzetnitvo jer
svi autori govornici hrvatskoga koji se bave ovom temom misle na isti koncept
premda koriste razliit prijevod. Nadalje, u Izvjetaju koristimo opeprihvaen
pojam drutvenog poduzetnitva, no kada se izraavamo o irem i opem sek
toru koristimo koncept drutvene ekonomije koji je u znanstvenoj literaturi i
europskom kontekstu jasno odreen i ima svoju povijest i znaenje.
Drutvena ekonomija, koju neki znanstvenici radije nazivaju treim sektorom,
ira je kategorija i kao takva pogodnija za dijelove Izvjetaja koji se odnose na
ope i ire razine. Svi ti pojmovi i koncepti, uz one kao to su drutveno poduze
e, drutveni poduzetnik, drutvena i solidarna ekonomija, trei sektor, zahtije
vaju detaljniji i dublji pristup pri definiranju, a to e biti jedan od glavnih ciljeva
izvjetaja Preko granica.
Izvjetajem Mapiranje novih obzora elimo pridonijeti znanstvenoj raspravi i
dijalogu o drutvenoj ekonomiji te zapoeti proces praenja i analize najva
nijeg stratekog dokumenta ovog podruja ija e kvaliteta provedbe presudno
utjecati na daljnji razvoj sektora. Time emo, vjerujemo, pomoi i mjerama iz
Strategije koje se tiu potrebe za novim znanstvenim i strunim istraivanjima,
te uz to potporom koju moemo dati cijelom razvojnom procesu s obzirom na
ulogu i odgovornost znanstvenika.
Uvodne napomene
Drutveno poduzetnitvo nije u Hrvatskoj vie misterija, ali nije ni dobro osigu
rano i odrivo podruje koje je u stanju u dovoljnoj mjeri zadovoljavati potrebe
drutva i posebno njegovih najranjivijih i najmarginaliziranijih skupina. Moe
mo rei kako se nalazimo na sutinskom raskriju drutvenog poduzetnitva,
gdje e se pokazati budui smjer i irina razvoja drutvenog poduzetnitva u
Hrvatskoj. Zato je bitno da smo ne samo svjesni i informirani o kljunim doga
ajima i procesima iz prolosti koji su odredili tijek odnosa i razvoja drutvenog
poduzetnitva, nego i da gledamo preko novih obzora.
11
IRA PERSPEKTIVA
drutvenoekonomska
slika Hrvatske
Drutveno poduzetnitvo u Hrvatskoj danas nosi povei teret na leima, a zbog

svoje mladosti jo se nije posve osovilo na noge. Do prije nekoliko godina po
jam je bio nepoznat ne samo iroj javnosti, nego su i neki od moguih nositelja
primjene drutvenog poduzetnitva ili zainteresiranih dionika pokazivali nedo
voljnu informiranost ili nepoznavanje njegova znaenja (Gvozdani, Potonik i
Soo, 2009; Soo, 2009; Vidovi i dr., 2013). Sredinom 2015. godine kada piemo
ovaj izvjetaj drutveno poduzetnitvo za civilnu scenu postaje sve vie opi po
jam, jedno od glavnih stratekih opredjeljenja, karika koja nedostaje, vrlo vaan
jamac argumentacije da je civilno drutvo tu radi samih graana i graanki
(UZUVRH, 2012).
To je refleksija i europskih pogleda. S uspjenom pojavom drutvenih poduzea
poetkom 90ih godina prolog stoljea isticalo se uspjeno pozicioniranje sek
tora izmeu drave i trita (Pearce, 2009). Taj se proces objanjavao kao kona
ni zavretak dugog procesa osnaivanja aktera drutvene ekonomije (zadruge,
poduzea, udruge, neformalne inicijative i pokreti...) odnosno kao potvrda da
uslijed krize drave blagostanja i izmicanja drave iz sektora usluga privatizacija
nije jedino rjeenje, ve da svjedoimo manifestaciji snage drutvene ekonomi
je (Hulgrd, 2014: 81). Sve vie autora istie kako je drutveno poduzetnitvo
oito trendi (Defourny, 2014), odnosno buzzword (Peri i Alpeza, 2011) koja
posvuda odzvanja kao sinonim za kvalitetnije upravljanje, poslovanje i ivljenje.
Drugi e pak upozoravati kako se u tom guranju organizacija civilnog drutva
(OCD) prema poduzetnikom i menaderskom modusu djelovanja radi o na
vlakui neoliberalnog sustava koji razara dravu blagostanja i uope osjeaj
odgovornosti drave da se kao ureena i odgovorna zajednica brine za lanove
i lanice te zajednice, odnosno kako je primijetio Gilbert, da svjedoimo tihoj
predaji javne odgovornosti (Hulgrd, 2014: 80).
Donekle se radi o nepravednom nametanju civilnom drutvu odgovornosti za
stopu zaposlenosti premda je uglavnom inicijalna misija OCDa rad na pro
14
mociji i irenju opih vrednota i odnosa u drutvu koji iz njih proizlaze. Nema
meutim nikakve sumnje da e opa ekonomskosocijalna situacija u Europi i
strateki smjerovi razvoja koji se zagovaraju kroz pametan, odriv i ukljuujui
rast (COM(2010) 2020 final) sve vie povlaiti i projektnu orijentiranost OCDa
i drugih prikladnih pravnih subjekata u smjeru drutvenog poduzetnitva i po
duzea. A u tom smjeru je do 2020. godine spremno kroz razne programe i na
tjeaje EUa 85 milijuna eura. S obzirom na to da se i kroz fondove (Europski
socijalni fond ESF i Europski fond za regionalni razvoj EFRR) u kojima se
oekuje znatnije sudjelovanje OCDa u ulozi nositelja i inicijatora projektnih
prijedloga gotovo kao imperativni cilj svih ideja istie priprema pa ak i tran
sfer korisnika projekta na trite radne snage, ini se da su donosioci odluka i
upravljake strukture pronali ultimativno rjeenje i u ovom sektoru za prijeko
potrebni novi val zapoljavanja.
I u naoj je Strategiji usmjerenost na poveanje zaposlenosti, osobito ranjivih
ili marginaliziranih drutvenih skupina, na nekoliko mjesta apostrofirana kao
nesporni cilj broj jedan. Razloge za takvo pozicioniranje glavne uloge i oekiva
nja od mjera i aktivnosti Strategije nalazimo ponajvie u opoj drutvenoeko
nomskoj situaciji u Hrvatskoj. S obzirom na to da je i u Strategiji i na brojnim
drugim mjestima dobro i detaljno izloeena trenutana socijalna i ekonomska
slika Hrvatske, ovdje emo naznaiti one indikatore koji su izravan uzrok foku
siranosti Strategije na poveano zapoljavanje:
nakon 2008. godine kontinuiran pad BDPa na godinjoj razini to je re
zultiralo viegodinjom gospodarskom krizom (pad BDPa zaustavljen u
prvom i drugom tromjeseju ove godine)
viegodinji pad industrijske proizvodnje koja nosi realnu ekonomiju (pad
zaustavljen u prvoj polovini 2015. godine kada se biljei rast industrijske
proizvodnje u odnosu na godinu prije)
treina stanovnitva u riziku je od siromatva ili socijalne iskljuenosti, a
to na razini EUa znai da smo pri vrhu zemalja u riziku (Spear, 2013)
visoka razina nezaposlenosti (17,1% u svibnju 2015. prema podacima Dr
avnog zavoda a statistiku, a u mjesecima koji nisu obiljeeni privremenim
zapoljavanjima u sektoru turizma stopa nezaposlenosti penje se do 20% i
vie)
posebno zabrinjava visoka nezaposlenost mladih, meu najveima u EUu
(krajem 2014. godine 44%)
velike regionalne nejednakosti to je vidljivo i prema Indeksu razvijenosti
(MRRFEU, 2015) s posebno tekim stanjem u pojedinim dijelovima Hrvat
ske (Slavonija, Banija i Kordun, dijelovi Like i dalmatinskog zalea), gdje se
opi negativni drutvenoekonomski pokazatelji poveavaju i do nekoliko
puta (javna tajna o dvije Hrvatske)
IRA PERSPEKTIVA drutvenoekonomska slika Hrvatske
razina osjeaja zadovoljstva vlastitim ivotom i osjeaj sigurnosti meu

najniima su u EUu (UNDP, 2014; EUEurostat, 2015)
stupanj povjerenja u drutvu, u politiki sustav i institucije, nain uprav
ljanja i otvorenosti u demokratskim procesima, ali i na razini meusobnog
povjerenja ljudi i graana, meu najniima je u EUu (isto).
S tim pokazateljima potrebno je povezati iskustvo zemalja EUa koje su tako
er od 2008. godine prolazile kroz gospodarsku pa onda i socijalnu i drutvenu
krizu, a koje sektor drutvene ekonomije prikazuje vitalnijim, odrivijim, ot
pornijim i fleksibilnijim u pogledu utjecaja krize. Velika Britanija imala je 2011.
godine gospodarstvo slabije za 1,7% nego 2008. godine, a sektor zadrugarstva
jai ak 19,6% (Millstone, 2013). ak i u zemljama iznimne, duboke i dugotrajne
ekonomske krize kao to su Italija ili panjolska, poduzea i poslovni subjekti
u sektoru drutvene ekonomije lake su je podnijeli i imali manji pad zaposle
nosti, proizvodnje i prihoda, dapae u nekim podrujima poput sektora (soci
jalnog) zadrugarstva zabiljeeno je poveanje zaposlenosti (Petrievi, 2012). I
nema tu prevelike filozofije i prie kada se suoimo s glavnim drutvenoeko
nomskim pokazateljima u Hrvatskoj i pogledamo razvoj i utjecaj razliitih obli
ka drutvene ekonomije u velikom broju zemalja EUa.
I mi bismo malo toga.
15
POGLED UNATRAG povijesna

analiza razvoja drutvenog
poduzetnitva u Hrvatskoj
Drutveno poduzetnitvo sporo je ulazilo u Hrvatsku, a to vrijedi i za osvjei

vanje o mogunostima i potencijalima drutvene ekonomije na svim razinama.
Poput ljudskih prava, zatite manjina, efikasnosti i reforme pravosua te drugih
bitnih drutvenih podruja, i ovdje trebamo istaknuti vanost uvoza ideje. Na
ime, prvo su meunarodne organizacije poticale i vukle promociju i primjenu
drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj. Dio civilnog drutva i udruga, otvore
nih i hrabrih za novo i drugaije, prihvatio je taj uvoz i postali su nositelji cijele
ideje i koncepta na terenu, kreatori inovativnih projekata te inicijatori razvoja
novih oblika poslovanja i umreavanja. Drava je u tom trenutku bila gotovo
nevidljiv akter u razvoju drutvenog poduzetnitva i u tome sigurno lee razlo
zi zato smo tek nakon deset godina dobili Strategiju, sada zahvaljujui sinergiji
aktera na samom terenu i Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) ko
je je u ime drave kao nadleno tijelo preuzelo koordiniranje cijelim procesom.
Nije malo onih koji e cinino dodati kako se pomaci mogu zahvaliti procesu
pribliavanja i potom punopravnom lanstvu u EUu te interesu za to podruje
u samim lanicama EUa i na razini Unije.
U nastavku nudimo kronoloki pregled razvoja drutvenog poduzetnitva i pre
gled dogaaja i procesa najvanijih za razvoj drutvene ekonomije u Hrvatskoj.
Moemo rei kako svrha kronolokog pregleda nije puko nizanje bitnih toaka
u vremenskoprostornom kontinuumu, ve osvjeivanje uloge i interesa razlii
tih aktera bitnih za ovo podruje odnosno otvaranje prostora za analizu sada
njeg stanja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj.
Prvo spominjanje drutvenog poduzetnitva pod terminom neprofitnog podu
zetnitva i prepoznavanje vanosti i potencijala neprofitnog sektora za osigu
ravanje socijalne skrbi i participaciju u socijalnom reimu drave spominje u
znanstvenom radu Gojko Beovan (1996) u Reviji za socijalnu politiku. Bili su to
usamljeni istupi ispred svog vremena.
18
Premda su se OCDi devedesetih godina bavili socijalno ugroenim i margi

naliziranim skupinama kreiranjem projekata direktne pomoi i solidarnosti te
stvaranjem prostora za jaanje kohezije i kvalitete ivota u lokalnim zajednica
ma, te su aktivnosti bile uglavnom projektnog tipa i ovisne o kontinuiranom
osiguravanju podrke donatora koji su i sami bili skloniji ad hoc tematskom
slaganju natjeaja bez osjetljivosti i inzistiranja na projektima s odrivim po
tencijalima i nakon slubenog zavretka samog projekta. Osim toga, aktivnosti
i projekti bili su u tom razdoblju gotovo u pravilu lieni dugorone strategije u
ekonomskom smislu, to drutveno poduzetnitvo implicira.
Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora
u Republici Hrvatskoj iz 2000. godine prvi je slubeni dravni dokument u ko
jem se spominje razvoj socijalnog poduzetnitva i socijalnog kapitala kao bitne
komponente drutvenog razvoja odnosno kao oblika suradnje Vlade i sektora
kroz koji bi se poticala mogunosti zapoljavanja u neprofitnom sektoru i raz
voja socijalne ekonomije (Vlada RH, 2000: 8). Naalost, dokument nije imao
nikakvu primjenu ili refleksiju u stvarnosti.
Kao to je reeno, prijanja financiranja aktivnosti OCDa koja su bliska sadra
ju drutvene ekonomije i poduzetnitva nisu bila sistematina i osvijetena, oso
bito u pogledu orijentiranosti na odrivost cijele prie nakon zavretka projekta;
radilo se o sporadinoj i opoj razini financiranja pomoi ugroenim i margina
liziranim skupinama u drutvu.
Prvi pravi natjeaj za razvoj drutvenog poduzetnitva vodi 2005. godine NE
SsT (Nonprofit Enterprise and SelfSustainability Team), meunarodna nepro
fitna organizacija za pomo razvoju odrivih drutvenih poduzea te pruanje
edukativne, logistike i financijske pomoi i mentoriranje u rjeavanju najva
nijih drutvenih problema u zemljama s tritima u nastajanju. Za taj prvi na
tjeaj sredstva i proces financiranja osigurani su preko amerikih izvora, tonije
AEDa (Akademija za razvoj edukacije) i USAIDa (Amerika agencija za me
unarodni razvoj).
Prvu analizu potencijala drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj provodi tako
er NESsT godinu poslije te objavljuje izvjetaj o zakonskom i regulacijskom
okviru za samofinanciranje. Na vie mjesta promovira samofinanciranje, pri
emu se kao opcije spominju: lanarine, naplata usluga i dobara, iznajmljivanje
prostora, patenti i autorska prava te investicijsko ulaganje i zarada od kamata
(NESsT 2004, 2007, 2012).
S dobrim poznavanjem drutvenih tokova i procesa koji e postati trendovi, iste
godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva posveuje drutvenom
poduzetnitvu cijeli broj svog asopisa Civilno drutvo (br. 11/12, 2006.).
Udruga Zeleni Osijek osniva prvo drutveno poduzee u Hrvatskoj Zlatna
greda d.o.o., agenciju za ekoturizam.
POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj
Ranije spomenute organizacije iz SAD-a, AED i USAID zajedno s NESsT-om

stoje iza Konferencije o samofinanciranju i socijalnom poduzetnitvu u nepro
fitnom sektoru odrane 2007. godine u Zagrebu.
Moemo ak rei kako se prvih nekoliko godina pojam samofinanciranja udru
ga provlaio kao blaa najava ili istodobno uz puno jai i zreliji pojam drutve
nog poduzetnitva. To su godine kada udrugama i domae fondacije i drugi
dionici koji pripremaju i osiguravaju financijska sredstva kroz natjeaje obino
uvjetuju osigurati 5% ukupnog prorauna preko samofinancirajuih aktivnosti.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva istie kako ak 41,8% organiza
cija civilnoga drutva kao izvor financiranja istie samofinanciranje (NZZCD,
2012), a ak 21,9% organizacija civilnoga drutva samofinanciranje navodi kao
svoj glavni izvor prihoda. Radi se o doista velikom broju organizacija koje isti
u da same osiguravaju sredstva za svoje potrebe, broju koji zahtijeva dodatnu
provjeru.
NESsT (2012) opisuje razliku izmeu blae i zrelije opcije kao situaciju kada su
samofinancirajue aktivnosti paljivo i detaljno isplanirane i analizirane kako
bi znatno ojaale financijsku odrivost i utjecaj udruge.
Moemo rei da prvi izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj
takoer dolazi iz radionice NESsTa u obliku praktinog prirunika Pokreni se.
Iskustva odrivog socijalnog poduzetnitva u Hrvatskoj (2007).
Kroz program NESsTa prolaze 32 organizacije koje dobivaju pomo u izradi
svojih poslovnih planova, a nakon procesa planiranja izdvojeno je za daljnje su
djelovanje i dublje korake pet organizacija. NESsT je iznimno vaan za razvoj
drutvenog poduzetnitva u prvim godinama, a udruga Roda sa svojim dru
tvenim poduzetnitvom proizvodnje platnenih pelena dobiva potporu kao NE
SsT poduzee od 2007. godine, prvo kroz savjetovanje, a sljedee godine i izrav
nom financijskom pomoi.
Iste godine akoveka udruga Autonomni centar ACT osniva ACT Printlab
d.o.o., svoje prvo drutveno poduzee za grafiki i web dizajn, ime poinju svoj
jedinstveni razvoj unutar sektora.
Na drugom se mjestu zakljuuje kako je prvo drutveno poduzee u Hrvatskoj
startalo 2008. godine preko natjeaja za sredstva iz fondova EUa (ICF, 2014b).
Razloge za nekonzistentne podatke vidimo u neusustavljenoj bazi podataka, ra
zliitom poimanju to zaista jest drutveno poduzee kao i nedovoljnoj komu
nikaciji i suradnji samih aktera u podruju drutvene ekonomije, onih koji osi
guravaju financijsku potporu i onih koji provode projekte na terenu i stvaraju
bolji svijet u Hrvatskoj.
Prvi nacionalni strateki dokument u kojem se spominju pojmovi od naeg in
teresa jest Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog
drutva 20062011 u potpoglavlju 8.3 Razvoj socijalne ekonomije i neprofitnog
19
20
poduzetnitva (UZUVRH, 2006). U tom dokumentu socijalno je poduzetnitvo

prikazano kao poduzetnitvo koje tei stvaranju nove vrijednosti, ali ne profit
nog ve drutvenog tipa te dohodak od poduzetnikih aktivnosti usmjerava u
ostvarivanje svoje misije.
Premda bi se moglo zakljuiti da su dionici iz najviih upravljakih struktu
ra i donosioci odluka rano prepoznali socijalnu ekonomiju i sve njene dijelove,
narednih se godina malo postiglo u ostvarivanju veine od jedanaest pobroje
nih ciljeva za razvoj socijalne ekonomije kroz poticajan i zakonodavan porezni
okvir, praenje socijalnog uinka, izgradnju kapaciteta i infrastrukturnu podr
ku, osiguranje financijskih sredstava za poetna ulaganja i drugo. Iznimka je
napredak u razvoju sredita podrke i foruma za socijalno poduzetnitvo. Treba
istaknuti kako je u sljedeoj istovjetnoj strategiji, sada za razdoblje 2012.2016.,
dana povoljnija ocjena o sedam djelomino provedenih mjera (pet mjera nije bi
lo ni zapoeto u tom podruju).
Na putu prema EUu u Zajednikom memorandumu o socijalnom ukljuivanju
Republike Hrvatske iz 2007. (Joint inclusion memorandum JIM) promovira se
deinstitucionalizacija socijalnih usluga i ukljuivanje drugih aktera osim dra
ve u osiguravanje socijalnih usluga (Vinceti, Babi i Baturina, 2013: 271) ime
se zagovara razvoj drutvenog poduzetnitva u podruju socijalnih usluga.
Godine 2007. starta program IPA (Instrument for Preaccession) kroz koji su se
poslije prvi put koristila znaajnija sredstva EUa za razvoj drutvenog poduzet
nitva. Projekti zapoljavanja i socijalnog ukljuivanja provodili su se unutar IV.
komponente IPA a, Razvoj ljudskih potencijala.
U jesen 2007. godine, udruga koja e, pored jo nekoliko istaknutijih, obiljeiti
ovo razdoblje i ire podruje razvoja drutvene ekonomije u Hrvatskoj, Udruga
za kreativni razvoj Slap iz Osijeka, pokree jedan od inovativnijih projekata uop
e, Youth Employment Support Project (YES) financiran sredstvima UNIDEA
Zaklade Unicredit u okviru Programa poticanja socijalnog zapoljavanja PO
MAK. Zaklada Unicredit neprofitna je korporativna fondacija bankarske grupe
koja u Hrvatskoj djeluje preko Zagrebake banke. YES je bio projekt poticanja
socijalnog zapoljavanja mladih u tri istone slavonske upanije s brojnim par
tnerima i korisnicima. U tom projektu bilo je iznimno to to je njegov sastavni
dio, osim edukacije o ekopoljoprivredi, marketingu te izradi poslovnih planova,
bilo mikrokreditiranje u iznosu od 3 do 10 tisua eura za 10 proizvoaa hrane
s najveim potencijalima za razvoj. Premda o samom mikrokreditiranju posto
je brojne kontroverzije i preispitivanja njegovih potencijala kao progresivnog i
pravednog ekonomskog alata (Utting, 2015), bio je to iskorak za jednu Hrvatsku
u kojoj je za inovativne i odrive projekte iznimno teko doi do financijske po
drke.
Od 2008. godine Zaklada ERSTE pokree regionalno nagraivanje projekata iji
je cilj drutvena promjena i angairano djelovanje, a to su u Hrvatskoj potom
dobila mnoga drutvena poduzea i zadruge koje su inicirale i stvarale najak

tivnije udruge.
Na konferenciji o socijalnom poduzetnitvu odranoj potkraj 2009. godine u
organizaciji Autonomnog centra iz akovca najavljuje se inicijativa Nacionalne
zaklade za razvoj civilnoga drutva u suradnji s Uredom za udruge Vlade Repu
blike Hrvatske, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva i Ministar
stvom zdravstva i socijalne skrbi te nekoliko poslovnih banaka o osnutku Fonda
za razvoj drutvenog poduzetnitva. Danas bismo nesumljivo imali stabilnije i
snanije stanje u podruju drutvenog poduzetnitva da zbog nedostatka finan
cijskih sredstava nije propao taj iznimno potreban razvojni model.
U to su vrijeme drutvena ekonomija i poduzetnitvo prilino nevidljiva i ne
poznata tema izvan krugova zainteresiranih institucija i praktiara na terenu,
pa je vrijedno spomenuti prve velike javne dogaaje s kraja 2009. godine koji su
osim jaanja samog sektora, umreavanja i edukacije, imali ulogu promocije i
komunikacije drutvene ekonomije i poduzetnitva prema javnosti. Organizira
ni u tek nekoliko dana razmaka, prvi je odran u Zagrebu u organizaciji Ureda
za udruge Vlade Republike Hrvatske i British Councila Hrvatska, a nazvan je
Konferencija o drutvenom poduzetnitvu u Republici Hrvatskoj: prilike i izazovi.
Drugu konferenciju organizirala je udruga Slap pod nazivom Socijalno poduzet
nitvo pokreta razvoja, a odrala se na nekoliko lokacija u Baranji i u gradu
Osijeku. Svakako valja istaknuti kako je prvi dogaaj bio jedan od rjeih dobrih
primjera ispunjavanja ciljeva za ovo podruje donesenih u Nacionalnoj strategi
ji stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva 20062011. Takoer,
bila je to premijera jo jedne inozemne institucije British Councila Hrvatska,
koji se od tog trenutka pozicionira kao jedan od najvanijih i najpresudnijih ak
tera za educiranje o drutvenom poduzetnitvu, to e trajati sljedeih nekoliko
godina u obliku organiziranja obuke za drutvene poduzetnike Skills for social
entrepreneurs, financirane u okviru programa cjeloivotnog uenja EUa Leo
nardo da Vinci.
Drugi je dogaaj vaan zato to se na njemu osnovao Forum socijalnih poduzet
nika (SEFOR) kao neformalna mrea i prostor okupljanja svih zainteresiranih u
institucijama i na terenu. Dodatno se na konferenciji u organizaciji udruge Slap
istaknuo cilj sagledavanja kljunih prepreka stvaranju poticajnog okruenja za
razvoj socijalnog poduzetnitva te postizanje dogovora o konkretnim koracima
i nositeljima, koji e voditi prema provedbi Nacionalne strategije (Pomakonline,
24. 11. 2009.).
Moemo istaknuti kako su nositelji promjena i inicijatori razliitih oblika dru
tvene ekonomije na terenu ve tada trasirali dobar put stvaranja poticajnog rad
nog, iskustvenog i suradnikog okruenja dionika koji prakticiraju drutveno
poduzetnitvo s onima koji predstavljaju institucionalni aparat s ciljem donoe
nja poticajnog zakonodavnog okvira kao infrastrukture podrke (isto). Kasni
21
22
ji dogaaji i smjer razvoja izrade nacionalne Strategije pokazat e da je ta kom

binacija bila uspjena, no ono to se mora konstatirati kao izrazito oteavajua
okolnost za opu sliku i razvoj drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj jest ne
dovoljna dinaminost u realizaciji i donoenju stratekih dokumenata s obzirom
na to da smo Strategiju dobili tek 2015. godine.
ACT provodi projekt Socijalno poduzetnitvo kao instrument financijske odr
ivosti organizacija civilnog drutva u sklopu kojega se pripadnici i pripadnice
OCDa educiraju o izradi poslovnih planova.
Ve spomenuta vanost British Councila Hrvatska za obrazovanje lokalnih
snaga nastavlja se i u 2010. godini odravanjem treninga za trenere koje vode
strunjaci iz agencije Social Enterprise London te Freer Spreckley, trener u dru
tvenom poduzeu Local Livelihoods kojem je prevedeno na hrvatski nekoliko
radova i izvjetaja. Upravo iz tih treninga potekla je veina domaih trenera i
savjetnika za razvoj drutvenih poduzea i poduzetnitva. Na Prvoj hrvatskoj
nacionalnoj konferenciji o socijalnom poduzetnitvu, odranoj krajem 2010. go
dine pokraj Zagreba, predstavljen je rad SEFORa nakon godinu dana rada te
neformalne mree.
Udruga Slap sredstvima dobivenim u sklopu u sklopu IV. komponente IPAa,
Razvoj ljudskih potencijala, uz sufinanciranje Ureda za udruge vlade RH po
kree 2011. godine projekt SEFOR. Partneri su bili Centar za tehniku kulturu
Rijeka i splitska udruga Zdravi grad. Kao to je istaknuto, SEFOR je kao nefor
malna mrea odigrao iznimnu ulogu kao inicijator izrade Strategije u suradnji s
tadanjim Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva, a njegove aktiv
nosti financiraju i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva i talijanska
zaklada Unicredit.
Dogaaj koji je obiljeio tu godinu bio je novi Zakon o zadrugama (NN 34/11)
jer je u njemu prvi put (l. 66.) socijalna zadruga izriito navedena kao model za:
obavljanje djelatnosti kojima se prua pomo u zadovoljenju osnovnih i
votnih potreba socijalno ugroenim, nemonim i drugim fizikim osoba
ma, koje one same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog
nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti,
ukljuivanje u radne i gospodarske procese osoba s umanjenom radnom
sposobnou i drugih fizikih osoba koje nemaju dovoljno sredstava za
podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu u mogunosti ostvariti ih
svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora.
Pred kraj 2011. godine SEFOR organizira daljnje cikluse treninga nakon kojih
konano dobivamo domae konzultante/trenere/mentore za drutveno podu
zetnitvo.
Svakako valja istaknuti kako, premda pokrenut nekoliko godina prije, internet
ski portal o drutvenom poduzetnitvu i ekonomiji Pomakonline magazin za
drutveni razvitak (www.pomakonline.com) postaje uz projekt SEFOR glas sek

tora te do danas ostaje najraznovrsnije i najreprezentativnije mjesto informira
nja za sve koje zanimaju drutvena ekonomija i srodne teme.
NESsT pokree nov ciklus natjeaja za mentoriranje i financijsku potporu. Od
15 organizacija odabrano je najprije sedam s najvie potencijala i dobrim ide
jama, a dvije organizacije sljedee godine dobivaju priliku za potporu u obliku
izrade poslovnog plana i daljnju financijsku te strunu potporu. Vrijedi istaknu
ti kako nakon udruge Roda status njihovog poduzea dobiva i ekoloka udru
ga Sunce iz Splita sa svojim drutvenopoduzetnikim programom Zelenih izleta
kroz koje provode edukaciju o zatiti i ouvanju okolia.
Krajem 2011. godine udruga Slap organizira u Zagrebu seminar Perspektive raz
voja socijalnog poduzetnitva na kojem se prvi put javno predstavlja ideja stvara
nja Clustera za ekodrutvene inovacije i razvoj (CEDRA HR). Tada predstav
ljena kao operativni dio SEFORa s regionalnom zastupljenou, CEDRA HR
dobila je ulogu savjetovanja i osiguranja mree potpore u iniciranju i uprav
ljanju drutvenopoduzetnikim pothvatima te jaanja kapaciteta za aktere koji
dolaze. Inicirali su je udruge: Slap (Osijek), ACT (akovec), Zdravi grad (Split)
i Centar za tehniku kulturu (Rijeka). Kroz sinergiju SEFORa i CEDRAe HR
poduzimaju se sve ozbiljniji koraci prema slubenom poetku i prihvaanju
izrade nacionalne strategije koja bi uredila otvorena pitanja i osigurala potporu
drutvenom poduzetnitvu u Hrvatskoj. Takoer, na spomenutoj je konferenci
ji predstavljena regionalna mrea stvorena kroz projekt ESENSEE Eco Social
Economy Network South and East Europe, projekt koji su vodile prve tri spo
menute udruge, a ulogu koordinatora preuzeo je Zdravi grad. Radilo se o jed
nom od najveih takvih projekata EUa u Hrvatskoj s partnerima ESCOOPom
European Social Cooperatives iz Italije, Grupom 484 iz Srbije, ORTom iz Ma
kedonije, Little People of Kosova s Kosova te UNDPom Project COAST kao
pridruenom institucijom.
Istaknuli smo koliko je bilo iznimno u projektu YES udruge Slap odvaiti se
ui u mikrokreditiranje proizvoaa s dobrim idejama i potencijalima jer se ta
kva vrsta potpore gotovo potpuno zanemarivala u Hrvatskoj za potrebe razvo
ja drutvene ekonomije, pa ak i kada je bio pripreman teren za irenje. Projekt
Good.bee (Dobra pela) dio je meunarodne Erste grupe osnovan s ciljem fi
nanciranja projekata koji razvijaju zajednice u Srednjoj i Istonoj Europi. Prem
da je hrvatski ured UNDPa organizirao sastanak sa svim dionicima drutve
nopoduzetnike scene u Hrvatskoj krajem 2011. godine, na kraju se ilo s finan
ciranjem nezaposlenih osoba s dobrim idejama iz grada Osijeka i okolice to,
premda vrijedno, nije ispunilo ulogu potpore razvoju drutvene ekonomije u
Hrvatskoj.
Jo je jedan ire drutveni dogaaj neizravno obiljeio sektor drutvene ekono
mije. Promjenom vlasti na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj krajem 2011.
23
24
godine dolo je i do preslagivanja ministarstava i njihovih nadlenosti. Dota

danje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva nadleno za sektor, ko
munikaciju s akterima na terenu i izradu najavljene strategije razmontirano je
u ak tri zasebna ministarstva: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo podu
zetnitva i obrta te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Odlueno je da e
se drutvenim poduzetnitvom baviti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
premda nije bilo malo iznenaenih takvom odlukom s obzirom na to da se radi
o poduzetnitvu i o sektoru koji je u mnogim zemljama EUa bitan dio ukup
nog gospodarstva.
Poetkom 2012. godine prvi su put dodijeljene nagrade za drutveno poduzet
nitvo. Nagrade su dobili Autonomni centar ACT akovec za socijalno podu
zetnitvo godine zbog svih svojih inicijativa u ovom podruju, a posebno zbog
osnivanja socijalne zadruge Humana Nova za recikliranje otpadnog tekstila te
Domae mlijeko d.o.o. iz Varadina za socijalno poduzetniku ideju godine
zbog ideje/koncepta otkupljivanja mlijeka od malih proizvoaa. Nagrade od
20.000 kuna za najbolje socijalno poduzetnitvo dala je iz svojih prihoda Modra
nit d.o.o., agencija za marketing, koju je kao svoje drutveno poduzee osnova
la udruga Slap i tako na najbolji nain pokazala to znai redistribucija profita
natrag u zajednicu.
Sredinom 2012. godine odrana je u organizaciji British Councila Hrvatska i
Ministarstva rada i mirovinskog sustava Meunarodna konferencija o socijal
nom poduzetnitvu ime se opet zakotrljala pria o strategiji, a zavrio je edu
kativni program Skills for social entreprenurship.
Otprilike u isto vrijeme Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva (2012b)
objavljuje zbornik radova Poduzetnitvo u slubi zajednice zbornik tekstova o
drutvenom poduzetnitvu u kojem analizu osnovnih pojmova, izvora financira
nja te institucionalnog i zakonodavnog okvira kao glavni autori i autorice daju
domae snage drutvene ekonomije, to je bio jo jedan znak rasta i sazrijevanja
scene na terenu.
NESsT organizira prvi Dan drutvenih poduzea u Hrvatskoj u prostorima Za
grebake kole ekonomije i menadmenta uz potporu veleposlanstva Nizozem
ske. Osim rasprava i strunih prezentacija Dan je obiljeio Sajam drutvenih
poduzea, a nagrade kao najbolji primjeri dobili su udruga Sunce i udruga Mali
zeleni i Bievo.
I prije slubenog rada na Strategiji moglo se uoiti razliito shvaanje drutve
nog poduzetnitva, odnosno razliito prevoenje pridjeva social uz enterpri
se, entrepreneurship ili economy sa socijalno odnosno drutveno. Iz tih razloga
organiziran je sredinom 2012. godine okrugli stol pod nazivom Strategija za
razvoj socijalnog/drutvenog poduzetnitva pojmovi i definicije na kojem su iz
meu ostalih strunjaci iz podruja znanosti objanjavali zato smatraju da pr
venstvo i utemeljenje u naem jeziku ili kontekstu ima socijalno poduzetnitvo

odnosno drutveno poduzetnitvo.
Mi smo svoju poziciju i miljenje istaknuli ve na poetku Izvjetaja, pa emo
ovdje tek istaknuti kako se i iz samih naslova konferencija, projekata ili izvjeta
ja vidi da je uz nekoliko iznimaka prije poetka procesa izrade Strategije ee
bio u upotrebi pojam socijalno poduzetnitvo, a da se pojam drutveno podu
zetnitvo uz jo neke druge utjecaje nametnuo kao stoeran upravo usred pro
cesa i rada na Strategiji.
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva
od 2012. do 2016. godine nastavlja razraivati ovaj model u zasebnom poglavlju
III. Osnaivanje uloge OCDa za drutvenoekonomski razvoj, potpoglavlje 2.
Socijalne inovacije i razvoj socijalnog poduzetnitva (UZUVRH, 2012). U kon
kretnoj strategiji vjerojatno se prvi put i na nedvosmislen nain javno istie i
njenica da je drutveno poduzetnitvo proizilo iskljuivo iz aktivnosti OCDa
odnosno da je proeto vrijednostima civilnog drutva (isto: 43).
Krajem 2012. godine slubeno se osniva CEDRA HR kao centar podrke za sa
danje i potencijalne drutvene poduzetnike. Sa sjeditem u Zagrebu, mreu
ini jo pet regionalnih centara podrke, u akovcu, Osijeku, Rijeci, Splitu i
Dubrovniku, a svi su vezani za udruge aktivne u sektoru (ACT, Slap, Centar za
tehniku kulturu, Zdravi grad i Dea). Time CEDRA HR i slubeno postaje ne
upitan akter na ovom podruju s obzirom na svoju rasprostranjenost i oko 40
strunjaka iz drutvene ekonomije koje okuplja.
Na drugoj sveanosti dodjele nagrada za drutveno poduzetnitvo, odranoj u
oujku 2013. godine, udruga Roda nagraena je za osnivanje svojeg drutvenog
poduzea Rodin let d.o.o. na koji je prebaeno cjelokupno poslovanje vezano za
proizvodnju i prodaju tekstilnih pelena i ostalog za novoroenad, to se do tog
trenutka vodilo preko udruge. Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina osvoji
la je nagradu za najbolju drutvenopoduzetniku ideju pretvaranja zaputenog
objekta u gradu u Zgradu drutvenog poduzetnitva. Ovdje vrijedi naglasiti ka
ko se cijela ideja ostvaruje u suradnji s lokalnom upravom, koja je spomenutu
zgradu osigurala za projekt sreivanjem vlasnikih odnosa. Za razliku od pret
hodne godine, dodijeljena je i nova nagrada za promidbu ideje drutvenog po
duzetnitva Vinji Grozdani, prodekanici za studije Veleuilita VERN, gdje
studenti kao jedan od izbornih kolegija imaju Socijalno poduzetnitvo i drutve
ne inovacije.
U proljee 2013. godine, nakon nekoliko godina rada kao inicijativa, svoj pro
stor za javnost otvara ImpactHub Zagreb, poduzetniki centar za inovacije i
kreativne ideje, od ega se znatan dio vee za drutveno poduzetnitvo. Tako je
dobivena ne samo jo jedna organizacija koja promovira, zagovara i daje podr
ku cijelom sektoru, nego i fiziki prostor preko kojeg ImpactHub postaje mjesto
25
26
komuniciranja, razmjene, uenja i edukacije te umreavanja drutvenih inova

tora i poduzetnika.
U travnju 2013. godine Vlada RH konano donosi Odluku o osnivanju Radne
skupine za izradu Strategije drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2014. do 2020. godine koju ine 44 lana i lanice iz nadlenih i za
interesiranih ministarstava, agencija i drugih institucija, dionika na samom te
renu iz OCDa te iz podruja znanosti.
U svibnju 2013. godine ZABA raspisuje svoj natjeaj za potporu projektima
drutvenog poduzetnitva Moja zajednica. Natjeaj je raspisan u suradnji s NE
SsTom i Zakladom Unicredit, a podralo ga je Ministarstvo rada i mirovinskog
sustava. Za financiranje je odabrano pet projekata, a svakom je dodijeljeno 7500
eura: Udruga za odrivi razvoj Hrvatske (UZOR Hrvatske) iz Koprivnice dobila
je sredstva za projekt Teretnim biciklom do odrive zajednice kojim namjerava
ju biciklima pokrenuti besplatan sustav za skupljanje starog papira; Udruga za
mlade Alfa Albona iz Labina za svoj ve nagraivani projekt Zgrada drutve
nog poduzetnitva, prenamjene biveg uenikog doma u hostel za mlade s do
datnim sadrajima; ACT iz akovca za projekt Domae jelo, projekt otvaranja
restorana, cateringa i trgovine koje e podupirati ve postojea socijalna poljo
privredna zadruga Domai vrt; Socijalna zadruga Pruimo ruke iz Bjelovara
za projekt Ceker za laptop; te Drutvo distrofiara, invalida cerebralne i djeje
paralize i ostalih tjelesnih invalida iz akovca za projekt osnivanja drutvenog
poduzea Izvor d.o.o.
Ta godina bila je posebna jer smo dobili prvi konzorcij organizacija i pojedi
naca koji promiu, razvijaju i unapreuju drutveno odgovorno ponaanje i po
slovanje, drutvenu i solidarnu ekonomiju, drutveno poduzetnitvo i civilno
drutvo (ACT Grupa, 2014). Radi se o jedinstvenom primjeru udruivanja lo
kalnih aktera drutvene ekonomije u zajedniko tijelo kako bi dobili na snazi i
vidljivosti. lanice ACT Grupe su: Autonomni centar ACT, ACT Printlab, ACT
Konto, CEDRA akovec, Socijalna zadruga Humana Nova, Centar za pomo u
kui Meimurske upanije, Socijalna poljoprivredna zadruga Domai vrt i ACT
Press.
U jesen 2013. godine Nacrt Strategije prvi se put javno predstavlja na konferen
ciji Strategija razvoja socijalnog poduzetnitva odranoj u okviru projekta SE
FOR2 koji financira Zaklada Unicredit.
Krajem 2013. godine na Veleuilitu VERN odrana je konferencija Drutveno
poduzetnitvo inovacije i razvoj koju su uveliali strunjaci iz Velike Britanije:
Rory RidleyDuff s britanskog sveuilita Sheffield Hallam i lan uprave est so
cijalnih zadruga i drutvenih poduzea te Cliff Southcombe, predsjednik orga
nizacije Social Entreprise Europe. Dio konferencije bile su i radionice od kojih
izdvajamo onu o CEDRAi kao modelu podrke i radionicu o modelu drutve
nog poduzetnitva Fair Share koju je vodio RidleyDuff.
Impact Hub Zagreb otvorio je 2014. godine prvi poslovni inkubator za dru
tvene poduzetnike u svojim prostorijama s ciljem okupljanja i rada s poduzet
nicima koji koristei inovacije ele raditi na poboljanju drutva. Takoer u su
radnji sa Zakladom ERSTE dovode u Hrvatsku u oujku 2014. godine Social
Impact Award, najvei europski edukacijski program za studente u podruju
drutvenog poduzetnitva. Iz Hrvatske kao najbolji projekti izabrani su: Aut
hink aplikacija za roditelje i ostale koji se brinu za autistinu djecu, Crosafety
poboljana kaciga za glavu s veom amortizacijom i boljom zatitom za glavu
i Vinifera recikliranje otpada od proizvodnje vina. Projekt Coinsulter je dobio
posebnu nagradu, a radi se o mobilnoj aplikaciji koja na jednostavan i razumljiv
nain pribliava korisnicima digitalne valute poput bitcoina i slinih.
U oujku 2014. godine objavljen je Nacrt Strategije razvoja socijalnog/drutve
nog poduzetnitva u RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine i otvorena javna
rasprava.
U meuvremenu je donesen jo jedan strateki dokument u kojem se spominje
drutveno poduzetnitvo Strategija borbe protiv siromatva i socijalne isklju
enosti u Republici Hrvatskoj (2014.2020.), prvo kao jedno od naela koja je
nuno potivati u ostvarivanju ciljeva strategije i provedbi mjera i aktivnosti
(MSPM, 2014: 17), a zatim i kao jedna od glavnih stratekih aktivnosti za stra
teko podruje 4.2. Zapoljavanje i pristup zapoljavanju te strateko podruje
4.8. Uravnoteeni regionalni razvoj, to je u skladu i s kasnijim ciljem Strategije.
Na Dan planeta Zemlje u proljee 2014. godine osnovana je Zadruga za etino
financiranje (ZEF) iz koje bi u budunosti trebala proizii prva etina banka u
Hrvatskoj eBanka, jedan od presudnih alata za razvoj drutvene ekonomi
je u Hrvatskoj. Na osnivakoj skuptini bio je 101 zadrugar to je najvei broj
inicijalnih zadrugara u Hrvatskoj. Njihov broj narastao je do pisanja Izvjetaja
na oko 250 lanova to je najzorniji pokazatelj koliko se u Hrvatskoj ekalo na
nekoga tko bi bio nositelj ideje etinog financiranja i koliko je takav proaktivni
akter potreban.
CEDRA HR u suradnji sa ZEFom, LEADER mreom Hrvatske (mreom ko
ja okuplja LAGove lokalne akcijske grupe), odvjetnikim uredom Tomislav
Valievi, HUBom Zagreb, Meunarodnom agencijom za razvoj Mara d.o.o. i
SEFEAom (financijska kompanija zaduena za operativnu provedbu aktivnosti
Europske federacije etinih i alternativnih banaka FEBEA) ujesen 2014. godi
ne dobiva projekt EUa Prvi strukturni europski financijski instrument za dru
tveno poduzetnitvo u Hrvatskoj (EUSEF). Cilj je projekta poveanje zaposle
nosti i socijalne ukljuenosti pruanjem pomoi u razvoju drutvenih poduzea
i omoguivanje pristupa financijama za drutvena poduzea u ranim fazama i
startup poduzeima, a financiran je sredstvima Europske komisije i u skladu
je s nastojanjima da se uspostavi regulatorni okvir za fondove za drutvena ula
ganja usvojen dokumentom European Social Entrepreneurship Funds EuSEF.
27
28
Posebnost je projekta osnivanje investicijskog fonda iz kojeg bi se financirali

projekti drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj i ire ili preko namjenskog kre
ditiranja ili preko ulaganja uz otkup udjela.
Krajem veljae 2015. godine Impact Hub Zagreb i Zaklada Erste ponovno ini
ciraju Social Investment Award, natjecanje za studente u podruju drutvenog
poduzetnitva.
Vrlo brzo nakon toga Impact Hub, sada u suradnji i s financijskom potporom
Zaklade Unicredit, pokrenuo je novo natjecanje u kojem su traili hrabre poje
dince ili pojedinke koji imaju projekte rjeavanja drutvenih problema ili pro
blema zatite okolia. Od 27 ukupno pristiglih prijava kao najbolji projekti i
dobitnici nagrade od 7500 eura izabrani su: Zeleno zlato projekt samozapo
ljavanja ena starijih od 50 godina obuavanjem za odrivu berbu samoniklog
aromatinog i ljekovitog bilja i izradu proizvoda, Healthy Meal Standard cer
tifikat za zdrave menije u hotelima, kolama i vrtiima za osobe s posebnim pre
hrambenim potrebama te Acro GoalAchiever interaktivni alat koji pomae
postavljanju i postizanju ciljeva.
U travnju 2015. godine, dvije godine nakon Odluke o osnivanju radne skupine,
na sjednici Vlade RH usvojen je Prijedlog Strategije razvoja drutvenog poduzet
nitva za razdoblje 2015.2020.
S obzirom na vanost same Strategije odnosno s obzirom na to da se njenim
usvajanjem i samim time oivljavanjem u smislu poetka rada na ostvarivanju
ciljeva i mjera te s obzirom na to da je prolo deset godina od ozbiljnije pojave
drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj, povijesnu analizu razvoja sektora za
vrit emo upravo tim trenutkom i inom. Cilj nam je bio prikazati najvanije
dogaaje i procese na trasi razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj, ali i
istaknuti najvanije aktere kako bi ostali zaslueno upisani.
Drugi akteri na najvioj dravnoj razini, primjerice ministarstva ili druga tijela,
pojavljivali su se sporadino bez dugoronog plana i strategije odnosa ili razvoja
sektora. Tako bi primjerice hvalevrijedan program Poduzetniki impuls Mini
starstva poduzetnitva i obrta ukljuio neke godine u svoju shemu financiranja
drutveno poduzetnitvo i zadruge, da bi nakon toga bez objanjenja nestajali
kao akteri za prijavu projekata, a onda se opet pojavili godinu ili dvije poslije
(Vidovi, 2013). Spustimo li se do niih razina, stanje je jo poraznije. Nema
gotovo nikakve direktne podrke ili pomoi od upanija ili gradova, uz nekoli
ko iznimaka, na primjer Grad Osijek financirao je drutveno poduzetnitvo u
maksimalnom iznosu od simbolinih 3000 eura. Iako u Europi postoji mrea
REVES Europska mrea gradova i regija za drutvenu ekonomiju, za je nae
JLRSove to nepoznanica i tek je nedavno pokrenuta inicijativa da Istarska u
panija dobije status lana promatraa.
Ovdje treba izdvojiti Split, koji ima funkcionalan sustav direktnog ugovaranja
za obavljanje raznih socijalnih usluga (beskunici, starije osobe, mladi, djeca s
potekoama u razvoju) koje pruaju udruge. Opredjeljenje za potporu i ko
ritenje usluga akterima drutvene ekonomije koji imaju dovoljno kapaciteta,
znanja i sposobnosti da osiguraju kvalitetnu uslugu verificirano je i Odlukom
o socijalnoj skrbi Gradskog vijea kojom se Grad Split, uz potporu, odluuje
provoditi postupke javne nabave usluga i ugovarati s odabranim pruateljima
(udrugama) plaanje usluga propisanih ovom Odlukom (Slubeni glasnik br.
22/2014: 12). Iz komunikacije s nekim organizacijama korisnicama ugovora do
bili smo podatke o viestrukoj financijskoj koristi koju grad ima od tog modela
direktnog ugovaranja te bi s obzirom na jedinstvenost u Hrvatskoj bilo vrijedno
istraiti razloge za takvo opredjeljenje grada Splita.
Ne samo zato to je to jedan od posebnih ciljeva Strategije, vrijedi spomenuti i
znanstvene institucije koje su obrazovnim programima podupirale razvoj edu
ciranosti i informiranosti o drutvenom poduzetnitvu: Pravni fakultet u Za
grebu Katedra za socijalnu politiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Veleuili
te VERN u Zagrebu, Zagrebaka kola ekonomije i managementa te Fakultet
ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi u Puli (EMS, 2014).
U vremenskom prikazu koji slijedi nalaze se najvaniji dogaaji koji su obiljeili
10 godina drutvenog poduzetnitva i ekonomije u Hrvatskoj.
29
30
Slika 1. Vremenski prikaz razvoja drutvene ekonomije u Hrvatskoj
formalna mrea za potporu i
Jedni od pionira sektora udruga

Slap provodi projekt YES
British Council Hrvatska

zapoinje ciklus treninga
Skills for social entrepreneurs
zadruge Humana Nova.
2015.2020.
zasebni oblik zadrugarstva
Osnovana Act Grupa u akovcu
31
32
Moemo izvesti kao zakljuke:

1. Razvoj drutvenog poduzetnitva i ekonomije u Hrvatskoj najvie je ostva
ren kroz rad i aktivnosti organizacija civilnog drutva.
2. Kada kaemo organizacije civilnog drutva duni smo istaknuti kako se
radi o udrugama koje moemo preciznije opisati kao organizacije koje dje
luju za ope dobro (UZUVRH, 2015). Ostali akteri drutvene ekonomije
kakve moemo pratiti u drugim zemljama EUa, gdje su ponegdje pred
vodnici sektora, kao to su zadruge, socijalne zadruge, organizacije koje
se bave promocijom i organiziranjem volonterstva, zaklade i filantropske
institucije te pojedinci i ostali akteri, bili su uglavnom na rubu razvojnih
aktivnosti bez znaajnijeg doprinosa dolasku novih ekonomskih modela
koji im naelno odgovaraju.
3. Kada kaemo organizacije civilnog drutva, moramo znati kako se radi o
nekoliko najprisutnijih organizacija u edukaciji, zagovaranju, umreava
nju i provedbi drutvenopoduzetnikih inicijativa i projekata. Usudili bi
smo se rei kako je tu rije o najvie petnaestak najee spominjanih iji
su rad i aktivnost doveli do poetka rada na Strategiji, a u ovom podruju
nisu determinirani iskljuivo projektnim tipom djelovanja, ve se radi o
njihovom vrijednosnom i stratekom opredjeljenju.
4. S obzirom na iskustvo zemalja EUa u kojima je danas drutvena ekono
mija snaan i potentan sektor koji pridonosi zapoljavanju, odrivosti, so
cijalnoj koheziji i solidarnosti u drutvu, dosadanja uloga drave, njenih
pravnoregulatornih i financijskopotpornih mehanizama nije bila dostat
na (teza o uvezenom konceptu). Isto vrijedi za nie razine upravljanja
kao to su jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Primje
nom Strategije oekuje se u tom pogledu prekretnica.
Ve smo naglasili kako povijesnoj analizi nije uloga samo faktografsko nizanje
najvanijih dogaaja i aktera i da nam slui kao uvod u glavnu analizu, stoga
emo svim ovim zakljucima posvetiti jo prostora u nastavku Izvjetaja.
Analiza Strategije razvoja

drutvenog poduzetnitva u
Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2015. do 2020. godine
Jaanje cjelokupne drutvene ekonomije u EUu od krize drave blagostanja

70ih godina prolog stoljea, a posebno nakon poetka ekonomske krize 2008.
godine kada se osvijestilo o vitalnosti i otpornosti sektora posebno u nestabil
nim vremenima. Val europskih uspjeha uz sve vie primjera drutvenih podu
zea u Hrvatskoj i jaanje sektora drutvene ekonomije, prirodno je vodio do
konstruktivnog i zagovarakog pritiska prema nadlenima. Bilo je jasno kako
nedostaje nadgradnja, okvir, svod ispod kojeg bi ta brzorastua baza mogla na
staviti izgradnju u stabilnijem i snanijem okruenju. Slikovito reeno, moglo
bi se inae dogoditi da se na dobrim temeljima gradi s loom statikom i krovi
tem koje prokinjava. Bez obzira na neupitni razvoj drutvenog poduzetnitva
u Hrvatskoj od polovine prvog desetljea novog milenija jasno je iz iskustva eu
ropskih zemalja koje su danas ogledni modeli razvijene infrastrukture i sektora
drutvene ekonomije kako za napredak nedostaje strateki dravni dokument
koji e odrediti razinu i smjer razvoja sektora, financijske i legislativne okvire
te odrediti uloge i ciljeve u jaanju informiranosti i vidljivosti te educiranosti o
novoj ekonomiji.
Analizu Strategije moemo podijeliti na sljedee dijelove:
ope napomene
definicija i kriteriji (Evidencija drutvenih poduzetnika)
opi cilj i posebni ciljevi za ije ispunjenje postoje konkretne mjere i aktiv
nosti
Duni smo naglasiti kako u Izvjetaju analiziramo Strategiju u odnosu na njene
bitne odrednice za razvoj drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj. Ostale napo
mene i kritiki komentari odnose se na poziciju i status Strategije s obzirom na
europski kontekst Hrvatske na koji se esto i u samoj Strategiji referira. Zbog to
ga je za takve napomene i komentare primjerenije mjesto komparativna analiza
stanja drutvene ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na kontekst EUa i odreene
zemlje, pa emo taj primijeniti u izvjetaju Preko granica.
34
Ope napomene
Analizu Strategije poinjemo opim napomenama od kojih smo neke ve spo
menuli.
Iz povijesne analize razvoja drutvenog poduzetnitva vidjeli smo da je prva
inicijativa potekla odozdo, iz samih temelja i baze, kroz rad i aktivnosti udruga,
odnosno njihovih mrea SEFORa pa zatim CEDRAe. To se poklopilo s otvo
renou i spremnou u tada nadlenom ministarstvu da se izrada Strategije po
stavi kao neupitan korak prema plodnijoj suradnji i sinergiji svih dionika bitnih
za razvoj drutvenog poduzetnitva. Takoer, suradnja civilnog sektora i nad
lenih tijela bila je vaan pokazatelj potrebe da se u Strategiju ugrade transpa
rentni odnosi i jasna pravila igre, precizno postavljene uloge i odgovornosti za
sve bitne dionike u razvoju drutvenog poduzetnitva. Ostaje nam stoga zapitati
se: Zato se toliko dugo ekalo na usvajanje Strategije?
Prva javna zamisao o potrebi Strategije javila se davne 2009. godine, a pravi za
govaraki proces poeo je ozbiljnijim predstavljanjem razloga i potreba za izra
du stratekog dokumenta poetkom 2011. godine. Tada se njen start najavljivao
za 2013. godinu te je tako i komunicirano prema zainteresiranoj javnosti. Kada
je formirana radna skupina poetna godina pomaknuta je u 2014. Na kraju, u
naslovu Strategije stoji 2015.2020. jer je konano usvojena na sjednici Vlade RH
krajem travnja ove godine. Radi se o predugom razdoblju i proputenoj prilici
osiguranja pravodobne potpore akterima na terenu i ureenja procesa te struk
tura bitnih za razvoj cijelog sektora drutvene ekonomije.
No, s obzirom na vanost Strategije, njena javna objava i prihvaanje predstav
ljaju jedan od najvanijih dogaaja vezanih za drutveno poduzetnitvo u Hr
vatskoj. Kako je istaknuto u samoj Strategiji, radi se o konkretnom iskoraku u
procesu unapreenja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj (MRMS, 2015: 7).
Vrlo je izvjesno da e se budue analize i pogledi na razvoj itavog sektora odre
ivati u odnosu na razdoblje prije odnosno poslije donoenja Strategije.
Radna skupina koja je radila na Strategiji pod vodstvom nadlenog tijela Mini
starstva rada i mirovinskog sustava sastojala se od 44 osobe iz svih institucija i
organizacija bitnih i zainteresiranih za ovo podruje. U tom kontekstu Strategija
je plod sinergije unutar radne skupine kao i reakcija i komentara tokom javne
rasprave (MRMS, 2014). Moe se rei kako smo kroz taj proces dobili zaokruen
dokument u kojem su detektirana podruja djelovanja trenutano najvanija za
razvoj drutvenog poduzetnitva:
1. zakonodavni i institucionalni okvir
2. financijski okvir
3. obrazovanje
4. vidljivost
Analiza Strategije razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Moramo biti svjesni da je Strategija takoer plod nunih kompromisa i susre

tanja razliitih pogleda i miljenja, osobito u pogledu terminologije, pa su se u
prvoj radnoj verziji Strategije govorilo o socijalnom/drutvenom poduzetnitvu.
Premda realno imamo potekoa jednom rijei prevesti svu irinu, ali i svu ja
snou engleskog pojma social, pa se u tom kontekstu moe initi smislenim u
pravom trenutku i na pravom mjestu koristiti obje hrvatske inaice, Strategija
sigurno nije prava adresa za takav eklekticizam jer ispunjavanje njenih cilje
va i mjera ovisi o nedvosmislenosti, jasnoi i preciznosti. A s obzirom na to da
Strategija ima veliku ulogu u pribliavanju drutvenog poduzetnitva strunoj i
iroj javnosti, nezgrapno je i nekomunikativno rabiti oba pojma. Moemo kon
statirati da je sreom ta podvojenost rijeena i svakako je za razumijevanje i
prihvaanje Strategije lake da se itatelja ne dovodi u dvojbu zato i socijalno i
drutveno te to u danom kontekstu oznaava socijalno, a to drutveno. Oda
bran je termin drutveno poduzetnitvo jer ima jai i iri kapacitet obuhvaanja
svih poduzetnikih praksi s drutvenim ciljem u odnosu na pojam socijalno
poduzetnitvo koje moe imati konotaciju iskljuive angairanosti u socijalnoj
sferi (MRMS, 2015:6).
Kao to smo rekli, kroz proces izrade Strategije valjalo je ii uz panju i osjet
ljivost prema svim ukljuenim dionicima i njihovim stajalitima, a s druge
strane trebalo je znati donijeti konanu odluku i dovesti sve zainteresirane
do toke kompromisa to nositeljima cijelog procesa svakako nije bila zahval
na uloga. U skladu s tim u Strategiji govorimo o drutvenom poduzetnitvu,
drutvenim poduzeima i poduzetnicima, a s druge strane govorimo o soci
jalnoj ekonomiji?!
Drugo neslaganje izmeu lanova radne skupine i zainteresirane javnosti koja
je sudjelovala u javnoj raspravi ve je zabiljeeno (ICFI, 2014b) i puno je ozbilj
nije naravi. Rije je o zaista stratekoj odluci, a to je razina vanosti podruja
upravljanja i demokratskog (su)odluivanja kao relevantnog kriterija razlikova
nja odnosno prepoznavanja drutvenog poduzetnitva. Radi se ne samo o dva
razliita poimanja drutvenog poduzetnitva, ve i o razliitim pogledima na
ulogu i vanost osobe drutvenog poduzetnika ili poduzetnice te ulogu i va
nost drugih lanova i/ili zaposlenika, dionika i partnera te itave zajednice u
kojoj drutveno poduzee djeluje.
Jedan pogled je blii amerikom poimanju, usudili bismo se rei i opih vredno
ta i istie presudnost inicijatora drutvenopoduzetnike ideje, ulogu same oso
be drutvenog poduzetnika (RidleyDuff & Bull, 2013; Defourny and Nyssens,
2014). Drugi pogled je vie europski i u njemu se naglaava cjelina, sama orga
nizacija ili inicijativa, odnosno svi ljudi koji u drutvenopoduzetnikoj ideji su
djeluju neovisno o ulozi. Ovdje se istie kako upravo pozitivna sinergija urav
noteenih i ravnopravnih odnosa izmeu svih ukljuenih dovodi do realizacije
uspjene i kvalitetne drutvenopoduzetnike ideje. Dapae, inzistira se na odre
35
36
ivanju razine i modela prohodnosti komunikacije i odluivanja unutar organi

zacije ili inicijative, ali i prema van u odnosu na korisnike, partnere i lokalnu za
jednicu. Dri se da ispunjavanje drutvene misije kao glavnog cilja drutvenog
poduzea (Borzaga and Galera, 2014), nije mogue zadovoljiti bez sudjelovanja
svih zainteresiranih dionika u lokalnoj zajednici ili drutvu.
Na te razliite pristupe vrlo se esto po istim razlikovnim osnovama nadovezuje
odnos prema dobiti gdje za razliku od amerikog pristupa, europski ultimativ
no zahtijeva od drutvenog poduzea reinvestiranje dobiti ili u novi proizvodni
i kreativni ciklus ili za potrebe lokalne zajednice, a vrlo esto se provlai i ide
ja ravnomjerne raspodjele dobiti svima ukljuenima u drutvenopoduzetniki
proces. Ta dva pristupa oekivana su posljedica razliitih tradicija, povijesti i
uvrijeenih obrazaca poeljnog ponaanja i djelovanja koji su stoljeima putali
korijenje u SADu odnosno u Europi. Zato vrlo esto u SADu kao drutvene
poduzetnike slave, kako smo rekli, sve one posebne pojedince koji imaju ino
vativna rjeenja za drutvene probleme, pa gotovo i sve filantrope, sve one iz
1% drutva koji odlue investirati u projekte sa socijalno pravednim ili ekoloki
odrivim ciljem, a u Europi prevladava no name princip i naglaava se sam ko
lektiv/organizacija/poduzee te odnos prema lokalnoj zajednici i drutvu. Radi
se i o dva razliita fokusa. U SADu je glavni fokus na sam cilj; uiniti inovativ
no i korisno djelo koje rjeava neki drutveni ili ekoloki problem, pomoi sku
pinama u tekoj socijalnoj situaciji ili marginaliziranim osobama. U Europi je
osim cilja u fokusu i nain na koji se dolazi do njega, znai ukupan proces, kao i
upravljanje odreenom strukturom i procesom pomou kojih ostvarujemo cilj.
Dakle, u SADu je bitan cilj putovanja, u Europi i samo putovanje jer ono odre
uje odnos prema cilju.
To naravno treba shvatiti kao idealtipove koji se u stvarnosti manifestiraju na
razliite izmijeane naine i u razliitim oblicima. Treba naglasiti kako i u sa
mom SADu postoji itav niz inicijativa i organizacija na iznimnoj razini par
ticipativnosti, ravnopravnosti i reinvestiranja do primjera solidarne ekonomije
koja preispituju odnose moi i tee transformativnim i emancipatorskim obli
cima djelovanja. S druge strane, u Europi pa i u Hrvatskoj postoje primjeri pa
ravana drutvenih poduzea u pogledu uvjeta ravnopravnog odluivanja i par
ticipacije jer su mnogi ljudi sretni to imaju ikakav posao, pa ignoriraju nain
na koji funkcionira njihova organizacija i ne otvaraju previe pitanja. Ako ne
postoje razvijeni sustavi mjerenja drutvenog utjecaja i/ili legislativno utemelje
no participativno odluivanje, nadlenim tijelima nije lako uoiti takva mani
puliranja.
Dva pristupa koje spominjemo mogla su se uoiti i unutar radne skupine pa i
poslije tokom javne rasprave. Nadleno tijelo opet je dobilo nezahvalnu ulogu
da presijee, uz jasno pozivanje na argumente te samo znaenje Strategije i
oekivanja od nje. Razliiti pogledi na samu bit drutvenopoduzetnikog pot
hvata imaju uporite u razliitim tradicijama organizacija iz ijih se pozicija isti

e stav odnosno bliskost vie poslovno orijentiranom djelovanju koje je spremno
ukljuiti i drutvenu korist u svoju agendu ili drutveno orijentiranom djelova
nju koje je u svoju agendu spremno ukljuiti i poslovnopoduzetniki stil. Rav
notea izmeu potrebe ostvarenja cilja, a to je zapoljavanje, u Strategiji odre
eno kao najvaniji aspekt posebno u odnosu na stanje visoke nezaposlenosti
u Hrvatskoj, i naina kojim se cilj ostvaruje odnosno naina upravljanja nekim
pravnim subjektom koji posluje po drutvenopoduzetnikim kriterijima, bit e
jedan od izazovnijih zadataka s kojima e se u budunosti trebati nositi nedavno
osnovani Odjel za razvoj drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj pri nadlenom
ministarstvu i Savjet za razvoj drutvenog poduzetnitva kao sektorski nadle
no tijelo koje e imenovati Vlada Republike Hrvatske.
Nadalje, premda konani Prijedlog Strategije jest znaajan iskorak u odnosu na
Nacrt Strategije koji je iao u javnu raspravu, na nekim mjestima u Strategiji
ostavljen je otvoren prostor za konceptualno poslagivanje, odnosno moemo
uoiti potrebu da se osnovni pojmovi jo vie urede i preciziraju kako bi cijeli
dokument odnosno proces provedbe aktivnosti Strategije bio jo jasniji i tran
sparentniji. Ve smo naglasili da je primjereno preuzet europski pogled na sek
tor koji usvaja demokratsko participativnu dimenziju, odnosno zanima ga iri
kontekst odnosa pravnog subjekta koji realizira drutvenopoduzetniku ideju ili
projekt s bitnim dionicima i lokalnom zajednicom. No, u gotovo cijeloj Strate
giji problematika se ponovno individualizira pa se ak i u kontekstu kriterija
za Evidenciju istie pojam drutvenog poduzetnika. Za Inicijativu za drutveno
poslovanje (Social Business Initiative) Europske komisije istie se u Strategiji ka
ko je pojmovno definirala koncept drutvenog poduzetnika, premda u originalu
jasno stoji koncept drutvenog poduzea (EC, COM(2011)682). Moemo izraziti
aljenje zbog odreene neusuglaenosti u Strategiji, osobito s obzirom na to da
je i vie nego dostupan i poznat dokument Zakonodavni i institucionalni okvir
za razvoj drutvenog poduzetnitva u jugoistonoj Europi u kojem je vrlo dobro
prezentirano pojmovno odreenje drutvene ekonomije, poduzetnika, poduze
a i poduzetnitva (Petrievi, 2012).
Dio nejasnoa sigurno potjee i od toga to se kod nas i izvan Strategije nedo
voljno jasnom ini pojmovna razlika izmeu poduzea i poduzetnitva, a o ulozi
osobe poduzetnika da i ne govorimo. Nema sumnje da je takav pristup koriten
i u Strategiji, te se pod drutvenim poduzetnikom shvaaju bilo kakvi pravni
subjekti sektora na liniji individualno kolektivno. Mogue da takvo slobodno
etiketiranje moe funkcionirati na razini ope ekonomije, premda je po naem
skromnom miljenju u najmanju ruku zbunjujue. U sektoru drutvene ekono
mije valjalo bi preciznije koristiti takve termine jer drutveni je poduzetnik no
sitelj ideje i inicijative drutvenog poduzetnitva, a drutveno poduzee poseban
pravni subjekt koji se primjenjuje na mnoge naine u veini europskih zemalja
37
38
i kao takav ima svoja pravila i naine djelovanja. To su koliko bliski i povezuju
i pojmovi, toliko i razliiti i zasebni pojmovi nastali u drugaijim drutvenim
kontekstima i razlozima, drugaijih znaenja i opsega o emu emo vie pisati u
izvjetaju Preko granica.
Gledajui cjelovito, stjee se dojam kako se u Strategiji htjelo pomiriti i skupiti
svu svjetsku povijest sektora, sva razliita tumaenja pojmova i koncepata ko
je spominjemo, a koji kao najmanji mogui nazivnik imaju ideju da je mogue
uspjeno i odrivo poslovati s glavnim ciljem ispunjavanja drutvene misije, a
ne profita. Premda ne moemo tvrditi koliko je ta mianca u Strategiji servirana
svjesno, ovdje skreemo panju na vanost povijesne analize razvoja drutvene
ekonomije i poduzetnitva u Hrvatskoj jer je kroz praenje te staze vidljivo da je
taj razvoj obiljeen razliitim utjecajima i pogledima na gore spomenutu zajed
niki ideju. Zakljuujemo kako se konceptualni crossover osjeti i u samoj Strate
giji i da je zapravo normalna posljedica odrastanja pod razliitim utjecajima.
Ve smo naveli kako je drutveno poduzetnitvo uvezena ideja i koncept (Vi
dovi, 2012). Sukladno tome ideje i koncepti onih koji su izvozili u Hrvatsku
na odreeni su nain utjecali i na shvaanje i doivljaj cijelog novog sektora od
nosno utjecali su na smjerove razvoja. Dakle, to je prirodna situacija i u njoj ne
mora biti a priori nita loe. Dapae, za sektor drutvenog poduzetnitva mo
emo zakljuiti kako Hrvatska treba biti zahvalna na spremnosti da se ova ide
ja i koncept diseminira u Hrvatsku s obzirom na to da u tom trenutku oni koji
upravljaju dravom, pa su odgovorni za kreiranje vizija i razvojnih strategija,ni
su pokazivali nikakav interes, a oni koji su bili zainteresirani poput organizacija
civilnog drutva, nisu u tom trenutku imali dovoljno znanja i kapaciteta za pro
vedbu i djelovanje u tom smjeru. Moe se postaviti i legitimno pitanje u kojoj su
mjeri na sadanji razvoj ureivanja strukture i procesa u podruju drutvenog
poduzetnitva utjecali prihvaanje, razvoj i odrivost sektora u europskim pro
storima?
Najdalje bismo otili kada bismo hibridni identitet drutvene ekonomije i po
duzetnitva u Hrvatskoj traili i u samoj bazi, meu samim akterima. Ve smo
istaknuli, a i samo mapiranje aktera vodi nas do zakljuka kako je bez obzira
na popis drutvenih poduzea ili onih koji imaju potencijala to postati, gotovo
sav rad na promociji, zagovaranju i edukaciji iznijelo petnaestak organizacija. To
ne znai da smatramo nelegitimnim bavljenje samim sobom i svojim poslom,
ali u kontekstu drutvenog razvoja neke ideje i koncepta zanimaju nas oni ko
ji imaju kapaciteta i elje za iri pogled i rad. Premda bi te kljune organizacije
moda bilo pretjerano konvertirati u petnaestak lidera koji inovativnim rjeenji
ma i modelima koriste drutveno poduzetnitvo za drutvene promjene, usudili
bismo se rei kako tu postoje makar elementi za daljnje istraivanje i analizu.
Istraivako pitanje koje trai svoj odgovor jest: koliko je meu ve postojeim
primjerima drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj prisutan naglasak na samog
poduzetnika ili poduzetnicu kao inovativne lidere drutvenih promjena ili na

kolektiv i zajednicu kao nositelje cijele prie, kao na one koji poinju i zavrava
ju krug?
Slian dojam dobili smo pregledom preliminarnih rezultata nakon provedenih
fokus grupa najpoznatijih i najprisutnijih drutvenih poduzea u Hrvatskoj Iz
vjetaj Pogled iznutra sljedee godine e rasvijetliti ovu dilemu.
Zapravo nas pitanje koje smo otvorili i zasad ga ostavili takvim iz gore nave
denih razloga pravila struke i znanstvenoistraivakog rada ne treba uditi jer
kako smo vidjeli u povijesnoj analizi, prve godine razvoja drutvenog poduzet
nitva obiljeene su utjecajem i usmjeravanjem procesa s one strane Atlantika
gdje se inovativnost, osobnost i liderstvo naglaavaju kao sui generis drutvenog
poduzetnitva. Stvaranju iznimnih osoba i pojedinaca koji nose drutveno po
duzetnitvo pomoglo je i to to, za razliku od mnogih zemalja EUa u Hrvatskoj
nema razvijenog institucionalnozakonodavnog okvira, nema jake i razvijene
svijesti o demokraciji odozdo i suodluivanju, i nema visoke razine povjerenja i
socijalne kohezije u drutvu. to nam je moglo preostati nego pouzdati se u do
bre poslovne samaritance, u nae dobre drutvene poduzetnike?
Unato tome to u Hrvatskoj nije razvijen individualizam i to smo na razi
ni naela ukorijenjeni u europski kontekst, mogue je da su povijesnorazvojni
momenti doveli do hibridizacije drutvenog poduzetnitva, a samim time i do
hibridizacije Strategije?
Definicija i kriteriji (Evidencija drutvenih poduzetnika)

U Strategiji se drutveno poduzetnitvo definira kao:
Poslovanje temeljeno na naelima drutvene, okoline i ekonomske odrivosti,
kod kojeg se stvorena dobit/viak prihoda u cijelosti ili veim dijelom ulae za do
brobit zajednice.
I u odreivanju definicije slijedila se europska praksa i smjerovi razmiljanja o
temi, pa slijedi stav da je definicija manje vana jer uostalom mnogo je definicija
o drutvenom poduzetnitvu, vaniji su kriteriji koji drutveno poduzetnitvo
razlikuju od onog obinog (Defourny and Nyssens, 2014). Stoga i nau definici
ju ne bismo trebali analizirati odvojeno od Kriterija prepoznavanja drutvenog
poduzetnika donesenih kao dio Strategije koji se nadovezuju na samu definiciju.
Kriterija ima devet i prenosimo ih za potrebe daljnje analize:
1. Drutveni poduzetnik ostvaruje ravnoteu drutvenih, okolinih i eko
nomskih ciljeva poslovanja.
2. Drutveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pru
anja usluga ili obavlja umjetniku djelatnost kojom se ostvaruje prihod
39
40
na tritu, te koja ima povoljan utjecaj na okoli, doprinosi unapreenju

razvoja lokalne zajednice i drutva u cjelini.
3. Drutveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku odr
ivost na nain da u trogodinjem razdoblju poslovanja najmanje 25% go
dinjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzet
nike djelatnosti.
4. Drutveni poduzetnik najmanje 75% godinje dobiti, odnosno viak pri
hoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulae u ostvarivanje i razvoj
ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
5. Drutvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno lanstvo te auto
nomija poslovanja, odnosno djelovanja.
6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
ili tijelo javne vlasti ne moe biti iskljuivi osniva drutvenog poduzetni
ka.
7. Drutvenog poduzetnika odlikuju demokratski nain odluivanja (uklju
enost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlui
vanje nije iskljuivo vezano uz vlasnike udjele ili lanske uloge ve obu
hvaa kljune dionike: radnike, lanove, korisnike ili potroae te surad
nike organizacije.
8. Drutveni poduzetnik prati i vrednuje svoje drutvene, ekonomske i oko
line uinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog
daljnjeg poslovanja i vodi rauna o njihovu poboljanju.
9. Drutveni poduzetnik u sluaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim
opim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu (osim uloga
u zadrugama), nakon pokria obveza prema vjerovnicima i pokria gubit
ka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasnitvo drugog drutvenog po
duzetnika s istim ili slinim ciljevima poslovanja, ili u vlasnitvo jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja e je upotrijebiti za raz
voj drutvenog poduzetnitva (MRMS, 2015: 8).
Definicija i kriteriji djeluju sinergijski i zaokrueno. Definicija je kraa i unato
pozivanju na europske uzore u njoj se primjerice ne govori o nainu upravljanja
i demokratskim principima kao u definiciji Inicijative za drutveno poslovanje
Europske komisije gdje se kao trei indikator drutvenog poduzea istie da je
nain upravljanja poduzetnikim subjektom otvorenog tipa te ukljuuje zapo
slenike, korisnike i ostale dionike na koje utjee gospodarska aktivnost podu
zetnika (MRMS, 2015: 6). No, kao to smo ve naveli premda je to zahtjevnije
jer kriterija ima ak devet, definiciju i kriterije trebali bismo promatrati kao dvi
je razliite forme za isti sadraj, pa je demokratski princip upravljanja integriran
u kriterije prepoznavanja drutvenih poduzetnika.
Dapae, moemo rei kako su kriteriji u Strategiji vrlo bliski kriterijima europ
ske mree znanstvenika za istraivanje drutvene ekonomije EMES (Emergence
des Enterprises Sociales en Europe) kroz koju se istie kako tri dimenzije odre
uju drutveno poduzee:
1. ekonomska ili poduzetnika
2. drutvena i
3. dimenzija upravljanja koje treba biti participativno.
U oba sluaja imamo pobrojeno devet kriterija za drutveno poduzee koji su
u nekim sluajevima jednaki ili vrlo slini, a nekoliko ih se razlikuje jer naa
Strategija ima kriterije specifine naravi i one koji se odnose samo na Hrvatsku.
Neki kriteriji u naoj Strategiji, premda sadre ope napomene iz tri kljune di
menzije sa svojim krajnjim poantama vrijede samo za na kontekst i lokalnu si
tuaciju. To vrijedi za kriterije 3, 4, 6 i 9.
Kriterij br. 1 ope je naravi i u odreenom smislu ponavljanje izreenog u defi
niciji, a ini se po svojoj openitosti vrlo slinim kriteriju br. 2. Zajedno su bliski
poduzetnikoj dimenziji jer zapravo predstavljaju zahtjev za poslovanjem i ocje
njivanjem uspjenosti tog poslovanja prema naelima modela trostruke bilance.
Direktno u ekonomsku ili poduzetniku dimenziju moemo uvrstiti kriterij br.
3; drutvena dimenzija odnosi se na kriterije br. 4 i 8., a dimenzija upravljanja
na participativan i demokratski nain na kriterije 5, 6, 7 i 9.
U odreenom se smislu podrazumijevaju kriteriji ope naravi o otvorenom
lanstvu i autonomiji poslovanja, ili da razna tijela i strukture javne vlasti ne
mogu biti iskljuivi osnivai drutvenog poduzea. Nadalje, smatramo bitnim
i neprijepornim da je dio kriterija tzv. asset lock, odnosno obveza prenoenja
imovine uslijed gaenja subjekta onima koji su i dalje vitalni i korisni na tritu,
odnosno drugim drutvenim poduzetnicima, lokalnoj zajednici ili za potrebe
razvoja sektora.
No, zanimljivo je primijetiti i znatne razlike izmeu dvaju pristupa, bez obzira
na to to se kroz itav niz navoenja definicija povlae paralele i nadovezivanja
na kontekst EUa i smjer promiljanja kao to je ve spomenuta Inicijativa za
drutveno poslovanje Europske komisije ili Europski gospodarski i socijalni od
bor (EGSO).
Krenimo od jednostavnijeg prema kompleksnijem. Prvo to moemo istaknu
ti jest da se kriteriji koje zahtijeva Strategija i oni koje navodi EMES (Defourny
and Nyssens, 2012) razlikuju prema vrstini i razini imperativa. EMES svo
je kriterije vidi kao apstraktne, odnosno weberovske idealtipske konstrukcije
koje pomau znanstvenicima da se snau dok istrauju. Jasno je da EMES kao
znanstvena/istraivaka mrea nema potrebu za vri stav i poziciju, posebno
s obzirom na kompleksnost teme, teko uhvatljiv konsenzus definicije sektora i
razliit pristup u zemljama EUa. S druge strane, naa Strategija mora biti odr
41
42
jeitija upravo zbog njene uloge i transparentnih odnosa. Znai, ako u Hrvat
skoj pravni subjekt ne zadovolji neki od devet propisanih kriterija, nee moi ui
u Evidenciju, odnosno nee biti prihvaen kao drutveno poduzee, ili kako se
istie u Strategiji, drutveni poduzetnik.
Naa Strategija odnosno definicija i kriteriji jo su odrjeitiji u doslovnom pri
hvaanju modela trostruke bilance (triple bottom line 3BL ili TBL) odnosno
prihvaanju mjerenja organizacijskog uspjeha kroz sva tri nosiva stupa odri
vosti: ekonomski, drutveni, ali i okolini. Naime, ni Inicijativa za drutveno
poslovanje ni EMES ni veina drugih u Strategiji citiranih europskih izvora ne
apostrofiraju direktno ili specifino okolinu dimenziju, ve je iz nekih ne to
liko jasnih razloga smatraju dijelom drutvene dimenzije ili je, potpuno nepri
mjereno za 21 stoljee, ignoriraju. Okolina odrivost spominje se u definiciji,
a u samim kriterijima ak na tri mjesta. Radi se o jedinstvenom naglaavanju
u ovom kontekstu, a razlog je tomu visoka osvijetenost o okolinim temama i
odrivom razvoju veine najaktivnijih aktera drutvenog poduzetnitva u Hr
vatskoj. No, moemo se opet pitati koliko je tome pomogao i nain implemen
tiranja prvih edukacija o drutvenom poduzetnitvu u Hrvatskoj i konkretnih
ljudi koji su to radili jer su neki od njih, poput spominjanog Freera Spreckleyja,
jo poetkom 80ih godina prolog stoljea radili na definiranju modela 3BLa.
Kako bilo, moemo istaknuti da taj puni profil odrivog razvoja u kontekstu
Strategije o drutvenom poduzetnitvu stavlja dodatna oekivanja i izazove pred
same aktere koji primjenjuju drutveno poduzetnitvo i pred one koji e pratiti
razvoj Strategije, odnosno ispunjavanje svih kriterija za pristup Evidenciji. Pra
enje poslovanja prema okolinoj odrivosti manje je razvijeno od praenja dru
ga dva stupa odrivog razvoja, velikim dijelom i zbog neiscrpnih rasprava i pri
jepora to je to okolina odrivost i kako je mjeriti, a to je pak posljedica odnosa
moi i ideolokih pozicija u odnosu na trenutani politikoekonomski sustav.
Dapae, ak i mnogi modeli drutvene revizije i mjerenja drutvenog utjecaja
ne ukljuuju izravno utjecaj poslovanja na okoli i moe se postaviti pitanje na
koji nain i s pomou kojih alata e to mjeriti akteri drutvenog poduzetnitva
u Hrvatskoj. Neki autori tvrde kako je glavni, dapae jedini cilj drutvenog po
duzea ispuniti svoju drutvenu misiju (Borzaga i Galera, 2014), neki ispunja
vanju drutvene misije dodaju i poslovnu odnosno ekonomsku, istiui poput
Brinckerhoffa kako ako nema profita, nema misije (RidleyDuff & Bull, 2013:
211). U Strategiji se istie kako drutveno poduzetnitvo predstavlja podruje
preklapanja poduzetnikih praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti usko pove
zanih s drutvenom odgovornou i naelima zatite okolia (MRMS, 2015: 4).
U Hrvatskoj s ne toliko razvijenim sektorom, tradicijom i iskustvom te institu
cionalnom i financijskom podrkom uvodi se i trei cilj, odnosno u naem slu
aju dio kriterija za ulazak u sektor drutvenih poduzea. Imamo li mi pripre
mljen teren, alate i modele, strunu javnost i institucionalni kapacitet za mjere

nje poslovanja prema modelu trostruke bilance?
Openito, za mnoge e aktere drutvenog poduzetnitva biti velik izazov zado
voljiti neke od kriterija. Posebna pozornost odnosi se na mogunost, sposobnost
i elju aktera drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj da zadovolje itav niz kri
terija koji se odnose na upravljaku strukturu koja mora biti ukljuiva, partici
pativna i voena demokratskim principima, principima kojima je u kriterijima
kao bitnima dano znaajno mjesto.
Kriteriji u Strategiji obvezni su u smislu osiguranja pozicije u najavljenoj Evi
denciji drutvenih poduzetnika za to e biti odgovorno nadleno tijelo. Da bi
neka fizika(?!) ili pravna osoba dobila status drutvenog poduzetnika, morat e
ispunjavati prije nabrojene kriterije koje e dokazivati:
svojim aktima osnivanja i poslovanja
svojim godinjim programom rada te trogodinjim stratekim/poslovnim
planom
predajom godinjeg izvjetaja o realizaciji godinjeg programa rada
predajom izvjetaja o drutvenoj reviziji.
Ispunjavanje ovih uvjeta odnosno upis u Evidenciju drutvenih poduzetnika
odreivat e hoe li se netko moi prijavljivati na natjeaje posebnog tipa ili os
tvarivati poticaje namijenjene drutvenim poduzetnicima. Praenje ispunjava
nja ovih uvjeta poinje od operativne uspostave Evidencije drutvenih podu
zetnika (MRMS, 2015: 9) koja e tako poeti funkcionirati kao slubeni popis
drutvenih poduzetnika u Hrvatskoj (isto: 9). Prema vremenskom planu mjera
i aktivnosti, Evidencija drutvenih poduzetnika stavljena je u drugo tromjeseje
2016. godine to je zaista vrlo skoro, ali i u skladu je s ranijim stavovima kako je
jedan od najvanijih i prvih koraka jasnija definicija drutvenih poduzea i kri
terija za njihovo prepoznavanje (Ivankovi i dr., 2013).
Evidencija e imati vanu ulogu, ona e biti ueni klub u koji e moi ui samo
zaslueni. Oni koji e imati ulaznicu, odnosno moemo rei iskaznicu kluba,
moi e igrati na utakmicama specijaliziranog i namjenskog karaktera. U tom
kontekstu Evidenciju treba pozdraviti jer do sada je etiketa drutvenog podu
zetnika i/ili poduzea bila iskljuivo proizvoljna, pa bi takav popis unio i red te
transparentnost u sektoru odnosno mogunost jasnije i kvalitetnije prezentacije
drutvenog poduzetnitva javnosti. Dosadanja praksa uvrtavanja u drutveno
poduzetnitvo svega i svih nije odve plodna a ni potena. U isti se rang stavlja
ju pravni subjekti koji zaista rade unutar sektora na vie razina (proizvodna, po
duzetnika, kreativna, umreavajua, edukativna, promotorska) s onima koji
se, budimo otvoreni, od prilike do prilike prilagode uvjetima odreenog natje
aja i dobiju projekte zaogrnute etiketom drutvenog poduzetnitva ili s onima
koje tu uvrtavamo po defaultu kao to su primjerice (socijalne) zadruge premda
43
44
one moda uope ne zadovoljavaju veinu kriterija. Uspostavom Evidencije ko

nano bi se razrijeile i nedoumice o kolikom broju drutvenih poduzea/inici
jativa/organizacija govorimo te bi sve dananje kalkulacije u tom smjeru postale
bespredmetne.
Drugi je izazov jo i vie razine: vezanje Evidencije odnosno upisivanja u nju uz
izradu izvjetaja o mjerenju drutvenog utjecaja. Drutvena revizija je iznimno
zahtjevan i sloen proces i trenutano u samom EUu svega nekoliko lanica
ima razvijen i djelotvoran sustav praenja i izrade nekog od oblika drutvene
revizije. Dapae, u veini zemalja EUa izrada drutvene revizije nije obvezna za
drutvena poduzea, osim u u Italiji i to po sili zakona i Belgiji gdje social purpo
se company (kompanija s drutvenim ciljem) kao specifian pravni subjekt mora
objaviti godinji izvjetaj po svom izboru u kojem se analizira/revidira kako se
ispunjavaju drutveni ciljevi organizacije. Kod nas je drutvenu reviziju na ra
zini zagovaranja i edukacije najvie promovirala udruga ACT, no koliko nam
je poznato trenutano ni jedna drutvenopoduzetnika organizacija ne koristi
neki od modela drutvene revizije. Smatramo kako je za zemlju u kojoj se dru
tveno poduzetnitvo jo trai i koja je tek nedavno dobila strateki dokument,
oteavajui razvojni moment moe biti izriito zahtijevanje primjene drutvene
revizije kao jednog od uvjeta za upis u Evidenciju drutvenih poduzea. Dapae,
potreba drutvene revizije sadrana je i u samim kriterijima. Drutvenu reviziju
treba ohrabrivati i honorirati njenu primjenu (Brajdi Vukovi, Ani i Doma
zet, 2014) te u skladu s tim kreirati sustav bodovanja i priznanja za one koji je
provode, ali sadanje stanje drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj ima drugih
prioriteta kako bi ojaalo svoju odrivost i dugorone razvojne potencijale te ka
ko bi uope dolo u poziciju izrade drutvene revizije. Ono to sigurno ne bismo
preporuili jest odabir iskljuivo jednog modela izrauna drutvene revizije ili
utjecaja jer su primjenjivi razliiti modeli i imaju smisla za razliite aktere dru
tvene ekonomije po njihovoj strukturi, veliini organizacije, vrsti posla i/ili kori
snika te i itavom nizu drugih indikatora. U knjizi Social Economy and the Third
Sector popisano je ak 14 razliitih oblika odnosno modela mjerenja drutvenog
utjecaja, a opcija je jo i vie (Bridge, Murtagh i ONeill, 2014).
Daljnje provjetravanje drutvenih poduzea obavit e kriterij najmanje 25%
godinjeg prihoda od poduzetnikog djelovanja.
Premda su tijekom izrade Strategije, a i tijekom javne rasprave o Nacrtu, mnogi
zagovarali i vei iznos (jer to i nije visok iznos u odnosu na trendove i praksu u
EUu), mapiranje aktera drutvenog poduzetnitva koje smo proveli kako bismo
izradili bazu pokazuje nam da e znatan dio danas prisutnih pravnih subjekata
u ovom sektoru tu razinu teko dosegnuti.
Dodue, ne moemo procijeniti je li to namjerno ili sluajno, ali u samom je kri
teriju ostavljena mogunost razliite reinterpretacije i shvaanja zbog dvosmisle
nosti poruke, pa se tako istie kako drutveni poduzetnik stvara novu vrijed
nost i osigurava financijsku odrivost na nain da u trogodinjem razdoblju po

slovanja najmanje 25% godinjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje (op.aut.)
obavljanjem svoje poduzetnike djelatnosti (MRMS, 2015: 8). Neto ostvarivati
ili neto planirati modeli su djelovanja potpuno razliite razine, stoga je mogui
bijeg mnogih aktera u prilino nejasno podruje planiranog ostvarivanja . Ta
koer se moe postaviti pitanje pravednosti kriterija ako u Evidenciji ista prava i
koristi imaju oni koji neto ostvaruju i oni koji tek planiraju ostvariti.
S obzirom na vanost Evidencije potrebno joj je pristupiti s jasnim i jednakim
pravilima za sve te ustrajati na njenoj provedbi. U suprotnom nee biti jasna ulo
ga kriterija donesenih za Evidenciju i njena opa svrha.
Glavni cilj i posebni ciljevi/mjere i aktivnosti

Cilj je Nacionalne strategije za razvoj drutvenog poduzetnitva stvaranje po
ticajnog okruenja za razvoj drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj,
zakonodavnih i fiskalnih okvira, financijske i tehnike potpore drutvenim po
duzetnicima, definiranje kriterija i instrumenata za prepoznavanje, praenje i
razvoj drutvenih poduzetnika, te izobrazbe na svim razinama radi prepozna
vanja vanosti drutvenog poduzetnitva kao bitne komponente gospodarskog
razvitka (MRMS, 2015: 4). Kasnije se pak tvrdi kako je opi cilj Strategije us
postava poticajnog okruenja za promicanje i razvoj drutvenog poduzetnitva
u Republici Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povea
nje razine zaposlenosti, te pravednija raspodjela i upravljanje drutvenim bogat
stvom (MEMS, 2015:20).
Posebni ciljevi su:
1. Uspostava i unapreenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za raz
voj drutvenog poduzetnitva;
2. Uspostava financijskog okvira za uinkovit rad drutvenih poduzetnika;
3. Promicanje vanosti i uloge drutvenog poduzetnitva kroz sve oblike obrazovanja;
4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogunosti drutvenog poduzetnitva u Re
publici Hrvatskoj te informiranje ope javnosti o temama u vezi s drutve
nim poduzetnitvom.
Moemo rei kako etiri posebna cilja vrlo dobro usmjeravaju, ali i zaokruu
ju proces podrke drutvenom poduzetnitvu. Radi se o odlino detektiranim
podrujima djelovanja, stoga etiri posebna cilja oko kojih se razvijaju i Mjere
i aktivnosti Strategije predstavljaju kimu cijelog dokumenta koja je dobro po
stavljena i usmjerena. Podruja institucionalnog i zakonodavnog okvira, finan
cijskog okvira, obrazovanja te vidljivosti aktera na terenu pokrivaju trenutano
najvanije toke djelovanja i potrebe stvaranja uravnoteenog razvoja kako bi
45
46
svi ukljueni mogli doi u priliku pridonositi realizaciji nekim dijelovima opeg
cilja. Uostalom, to su podruja na kojima treba najvie raditi i drugdje u zem
ljama lanicama EUa, to zorno pokazuju brojna istraivanja i analize (Spear,
2013), kao i izvjetaj A Map of Social Enterprises and their EcoSystems in Europe
(2014) koji je Europska komisija naruila u sklopu Inicijative za drutveno po
slovanje. Tu su kao prepreke u razvoju drutvenih poduzea u EUu navedeni:
nedovoljno razumijevanje pojma drutveno poduzee, nedovoljna razina spe
cifinih poslovno razvojnih usluga, manjak podupirueg legislativnog okvira,
pristup tritu, pristup financijama, nepostojanje zajednikog alata za mjerenje
drutvenog utjecaja (ICF, 2014a).
Svaki posebni cilj prati jedna od mjera za ije je ispunjenje namijenjeno nekoliko
od 28 direktnih aktivnosti i tri za praenje provedbe. Ukupna svota potrebna za
ostvarenje tih etiriju podruja jest vrlo znaajnih 270.650,000,00 kuna od ega
e se veina namiriti preko EU fondova, posebno Europskog drutvenog fonda
(Europe Social Fund), a onda i Europskog fonda za razvoj regija (European Re
gional Development Fund). Ono to posebno upada u oi jest namjera da se za
mjeru broj 2 Poboljanje dostupnosti financijskih instrumenata namijenjenih
drutvenim poduzetnicima izdvoji najvei iznos, ak 60% ukupno namijenjenih
sredstava. Tako se pokazuje da postoji spremnost ispunjavanjem mjera Strate
gije rijeiti jedan od najveih problema drutvenih poduzea, a to je financijska
potpora pokretanju drutvenoposlovne ideje i potom razvijanju novih proizvo
da i usluga.
Od kada smo zapoeli s istraivakoanalitikim radom u okviru projekta iPRE
SENT te mapiranjem aktera drutvene ekonomije u Hrvatskoj uoava se jo uvi
jek nedovoljna stabilnost sektora te nedostatak kapaciteta za dugoroni razvoj
veine aktera. Dio razloga za to nalazi se unutra, u samim organizacijama koje
nose drutvenopoduzetnike projekte i poduzea, u jo uvijek velikom prostoru
za educiranje o uspjenom voenju poslova, u jo uvijek nezadovoljenoj potrebi
za novim sposobnim ljudima s poduzetnikim vjetinama. No, mnogo je vie
posrijedi injenica da drutvena poduzea danas u Hrvatskoj djeluju i rade u
prilino nepovoljnim uvjetima.
Premda je potrebno provesti istraivanje na terenu kako bismo imali relevantne
podatke o razini povezanosti i vrsti identiteta zaposlenika s drutvenim podu
zeima u kojima rade, prema definicijama i kriterijima sektora radnici i podu
zetnici su na istoj strani, razlika meu njima slabije je prisutna i vidljiva i glavni
na profita ne ide direktno na korist samim poduzetnicima, nego se reinvestira ili
ulae u potrebe lokalne zajednice i ljudi koji ive oko poduzea. U Hrvatskoj ni
je lako biti poduzetnik, a najtee je biti radnik. Ako je teko obinim poduze
ima preivjeti na tritu, moemo samo zamisliti kako je preivjeti drutvenim
poduzeima koja imaju jo veu odgovornost, oekivanja i vrijednosti koje mo
raju zadovoljiti. Jer radi se zapravo o tome kako preivjeti na tritu, koliko god
ga iroko shvaali. Unato tome to je potrebno naglaavati ostvarivanje dru

tvene misije takvih naprednih poslovnih subjekata ili inicijativa, ostaje injeni
ca; ako poduzea ne opstanu na tritu, ako ne ponude dodanu ili inovativnu
ili potrebnu ideju i proizvod, nee niti moi ostvarivati svoju drutvenu misiju.
Bez obzira na to to i mi ve moemo nabrojiti zaista jake igrae i primjere
dobre prakse, ukupno gledano na je sektor drutvene ekonomije osjetljiv na
izvanjske rizike i este su promjene stanja i statusa, od godina kada se ostvaru
je prihod i do nekoliko stotina tisua kuna te zapoljavaju ljudi da bi se sljedee
godine zavrilo u blokadi i steaju. Moda nije sluajno to su oba primjera koja
su u 2012. i 2013. dobila nagrade za najbolje drutvenopoduzetnike ideje, jo
uvijek to dobre ideje koje ekaju da se ostvare. Toliko puta spominjana orga
nizacija NESsT o kojoj su ovisile prve godine razvoja drutvenog poduzetnitva
u Hrvatskoj ima u svojoj bazi 43 pravna subjekta koji su proli njihovu jedno
godinju edukaciju planiranja i pokretanja drutvenog poduzetnitva i u nekom
obliku uli u izradu poslovnog plana za svoje ideje.
Danas je u ovom podruju zaista aktivno njih manje od pola i nalaze se u na
oj bazi, a od toga ih se prema dostupnim podacima deset upustilo u avanturu
osnivanja zasebnog pravnog subjekta (trgovako drutvo ili zadruga). Takva je
situacija normalna posljedica trenutane razvojne putanje drutvene ekonomije
u Hrvatskoj, no u skladu s njom zaista je nuno opredjeljenje u Strategiji da se
osigura vea dostupnost financijskih instrumenata za drutvena poduzea kroz
pet aktivnosti. A najvanije je da ta podrka bude sustavna i kontinuirana jer je
dosad upravo to bio jedan od najveih razvojnih problema drutvenih poduze
a, posebno za startup razdoblje i investicije.
Aktivnosti koje trebaju osigurati uspjenu provedbu ove Mjere pokrivaju sljede
a podruja: sustavne financijske potpore, zapoljavanje tee zapoljivih skupina
i socijalne inovacije te usluge, javna dobra i sustavi solidarne razmjene, jedin
stveni fond te inovativni financijski instrumenti kao potporni stupovi drutve
nom poduzetnitvu.
Kljuni izazov: Osiguranje dostatne i sustavne financijske potpore drutve
nim poduzeima koja imaju ideje/proizvode/usluge i kapacitete za opstanak na
tritu.
Mjera Promicanje obrazovanja o vanosti i ulozi drutvenog poduzetnitva na
svim razinama zauzima u ukupnim sredstvima gotovo treinu i ne samo tim
iznosom istaknuta je vanost obrazovanja o naoj temi, premda treba dodati
kako se znanstvena istraivanja spominju i u mjeri koja prati razvoj institucio
nalnog i zakonodavnog okvira.
Devet aktivnosti koje trebaju pomoi ostvarivanju ove mjere pokrivaju sljede
a podruja: podrka sinergiji obrazovanja i drutvenog poduzetnitva kroz
praksu te nagraivanje primjera dobre prakse, potpora strunom usavrava
47
48
nju nastavnika za drutveno poduzetnitvo, podrka ukljuivanju obrazovanja

o drutvenom poduzetnitvu u obrazovne programe, cjeloivotno uenje i ob
razovanje odraslih prema drutvenom poduzetnitvu, publiciranje obrazovnih
materijala i alata te financijsko i porezno opismenjavanje. Drugi su autori ve
detektirali problem nedovoljne educiranosti mladih o drutvenom poduzetni
tvu te nedovoljne zastupljenosti cjelokupne drutvene ekonomije u obrazovnim
programima fakulteta i sveuilita (Peri and Deli, 2014), pa se moe oekivati
popravljanje tog stanja provedbom aktivnosti za ovu mjeru.
Kljuni izazov: Integracija i implementacija obrazovanja o drutvenom podu
zetnitvu u sve razine obrazovnog sustava.
Druge dvije mjere, Definiranje i razvoj zakonodavnog i institucionalnog okvira
za drutvene poduzetnike i Promicanje javne vidljivosti i prepoznatljivosti dru
tvenog poduzetnitva, zauzimaju manje financijske iznose u ukupnim sredstvi
ma, zajedno jedva vie od 10% ukupnih trokova, no to ne znai da nisu vane,
osobito u pogledu ureivanja zakonodavnog i institucionalnog okvira. Ovdje
bismo ak istaknuli kako su ta dva okvira dodue povezana, ali da bismo ih tre
bali promatrati i odvojeno jer e zahtijevati razliit pristup i dinamiku razvoja.
Moe se oekivati da e bavljenje Strategijom, pa i drugim dokumentima koji
ureuju podruja bliska i kompatibilna s drutvenim poduzetnitvom kao to
je najavljena strategija razvoja zadrugarstva, institucionalno urediti i osnaiti
sektor. U tom e kontekstu posebnu ulogu imati u Ministarstvu rada i miro
vinskog sustava nedavno uspostavljen interni Odjel za razvoj drutvenog podu
zetnitva ijim osnivanjem se cijelom sektoru dala zasluena vanost i pozicija,
ali jo veu ulogu, kako je i napisano u Strategiji, imati e Savjet za razvoj dru
tvenog poduzetnitva, a kojeg e imenovati Vlada RH. Po svemu sudei svojom
strukturom Savjet e zamijeniti radnu skupinu za izradu Strategije jer e biti sa
stavljen od predstavnika dravne uprave i OCDa te drugih partnera i zaintere
siranih dionika. No, ako je radna skupina imala veliku odgovornost zbog izrade
najvanijeg dravnog dokumenta za sektor, Savjet e imati jo veu odgovornost
praenja provedbe Strategije te davati strateke preporuke za razvoj drutvenog
poduzetnitva. Jedan od kljunih trenutaka u uspjehu Strategije bit e evaluacija
njene provedbe u prvom tromjeseju 2017. godine, odnosno mogunost usvaja
nja revidiranog plana aktivnosti Strategije u sljedeem tromjeseju.
Premda je iz napisanog jasno kako e razvoj institucionalnog okvira zahtije
vati predanost i angaman, reforma zakonodavnog okvira e nedvojbeno ii
tee jer ovisi o mnogo irem krugu dionika te njihovoj spremnosti na velike
iskorake. Nije nikakva tajna da se ve dugo govori o potrebi progresivnijeg
poreznog odnosa prema akterima drutvene ekonomije s obzirom na njihovu
drutvenu misiju i ulogu. Takoer, podruje javne nabave potrebno je uskladi
ti s EU direktivom o javnoj nabavi (Direktiva 2014/23, Direktiva 2014/24, Di
rektiva 2014/25), posebno s obzirom na velik udio u BDPu hrvatske potronje
kroz javnu nabavu, koji je prema Statistikom izvjeu o javnoj nabavi u Re

publici Hrvatskoj za 2014. godinu Ministarstva gospodarstva iznosio 12,82%
ukupnog BDPa odnosno 42.157.174.728 kuna (MINGO, 2015). Trebali bismo
usvojiti iskustva zemalja EUa u kojima su upravo direktni ugovori i pruanje
usluga i proizvoda aktera drutvene ekonomije kroz javnu nabavu mnoge spa
sili od utjecaja ekonomske krize. Jasno, otvaranje sustava javne nabave prema
drutvenim poduzeima zagovaramo iskljuivo za poslove u kojima svojim
kapacitetima i kvalitetom mogu ponuditi zadovoljavajuu robu ili uslugu za
naruioca, ali i krajnjeg korisnika.
Dodali bismo kako je dio ove mjere i aktivnost primjene mjerenja drutvenog
utjecaja o emu smo ve pisali kao potrebnom smjeru kretanja drutvenog po
duzetnitva uz prijedlog paljivijeg i postupnijeg, ali na vrim temeljima po
stavljenog procesa primjene ove metodologije.
Nadalje, potrebno je inicirati komunikaciju s Dravnim zavodom za statistiku
kako bi se poeli pratiti relevantni podaci za sektor i u skladu s tim uinilo tran
sparentnijim i preciznijim realno stanje aktera drutvene ekonomije.
Ohrabruje ukljuivanje gore nabrojenog u devet aktivnosti kojima e se zado
voljiti ova mjera, a koja pokrivaju sljedea podruja: uspostava institucionalne
jedinice za praenje provoenja i koordinaciju aktivnosti Strategije, istraivanje
potreba i uspostava baze drutvenih poduzea, analiza zakonodavnog okvira i
prijedlog promjena s ciljem stvaranja poticajnog okruenja, razvoj sustava po
ticaja i olakica nakon promjene zakonodavnog okvira, uspostava Evidencije
drutvenih poduzea, vea otvorenost koritenja neiskoritenih prostornih re
sursa te investiranje u infrastrukturu, jaanje sustava podrke, potpora znan
stvenim istraivanjima, vrednovanje drutvenog utjecaja.
Kljuni izazov: Unaprijediti podruje porezne politike i javne nabave prema
akterima drutvene ekonomije u skladu s primjerima najbolje prakse u Europi
te vrednovanje drutvenog utjecaja uvesti etapno i s osjetljivou na kontekst
drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj.
etvrta mjera, Promicanje javne vidljivosti i prepoznatljivosti drutvenog podu
zetnitva, zapravo je paralelni svemir druge mjere fokusirane na irenje i pri
mjenu drutvenog poduzetnitva u obrazovnom sektoru, dok je ovdje konani
korisnik najira javnost. etvrtu mjeru treba ispuniti pet aktivnosti koje pokri
vaju sljedea podruja: informiranje medija i javnosti, promocija primjera dobre
prakse, potpora promotivnim materijalima i multimediji, potpora zajednikim
nastupima na tritu te zajedniko stvaranje proizvoda i usluga, deklariranje
proizvoda i usluga s dodanom vrijednosti.
Kljuni izazovi: Uiniti drutveno poduzetnitvo vidljivijim u javnosti, a time
drutvena poduzea primjereno vrednovati.
49
50
Peta mjera u Strategiji odnosi se na praenje provedbe i u nju su kao aktivnosti

nabrojene: osnivanje Savjeta, praenje programa financiranja drutvenog podu
zetnitva iz ESFa i vanjska evaluacija provedbe Strategije.
Na kraju jo moramo izdvojiti jednu od osnovnih napomena vezanih za anali
zu Strategije, ve spominjano predugo ekanje da se stvari pokrenu. Zato neke
aktivnosti u Strategiji dolaze ranije na naplatu i sada e trebati jo vie ubrzati,
a da to ne ugrozi bit i kvalitetu. Dapae, rokovi u Strategiji vrlo su blizu, a 2015.
godina brzo prolazi i doslovno je pretrpana aktivnostima koje su pozicionirane
u nekom od tromjeseja ili e se provoditi kontinuirano sve do 2020. godine, ali
s poetkom u ovoj godini. Premda ohrabruje otvaranje Odjela za razvoj dru
tvenog poduzetnitva pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, osnivanje
Savjeta bit e vei iskorak, a ve kasni. Poznato je naime, u Hrvatskoj mnoge
strategije ostaju lebdjeti u zrakopraznom prostoru jer sve padne na lea jednom
jedinom nadlenom tijelu kojem se strategija utrapi. Niti jedna nacionalna
strategija ne moe uspjeti ako se provodi samo iz jedne adrese, iz jednog mi
nistarstva ili agencije ili nekog treeg tijela. U Hrvatskoj neovisno o temi vrlo
esto zapinje upravo na nunoj sinergiji i suradnji svih zainteresiranih, pa je sa
mim time i osnivanje Savjeta u ovoj godini potrebno kako bi se njegovi lanovi
i lanice na vrijeme upoznali i poeli raditi. S obzirom na irinu i dubinu pod
ruja i tema koje pokriva drutveno poduzetnitvo, Strategija ne moe uspjeti
ako ostane iskljuiva briga trenutano nadlenog ministarstva i ljudi koji rade u
Odjelu za razvoj drutvenog poduzetnitva.
Za ostvariti u zadnjem tromjesjeju 2015. godine stavljena je analiza zakono
davnog okvira kako bi se stvorilo poticajno okruenje za razvoj drutvenog po
duzetnitva, a poetkom sljedee godine na to se nadovezuje konkretan sustav
poticaja i olakica za drutveno poduzetnitvo. Kako smo naveli, drugo tromje
seje 2016. godine trebalo bi biti obogaeno uspostavom Evidencije drutvenih
poduzea, to nam se ini iznimno rano, no bit emo prvi u redu za isprike ako
se ta aktivnost obavi u danim okvirima. Ono to moe zabrinuti jest da bi u
tekuoj 2015. godini trebale zapoeti ni vie ni manje nego 19 aktivnosti. ini
nam se da stavljanje tako gustog kalendara s toliko aktivnosti, od kojih su ne
ke iznimno odgovorne i zahtjevne (drutvena revizija, Evidencija,...), odmah na
poetku predstavlja prevelik teret za Odjel za razvoj drutvenog poduzetnitva
i nadolazei Savjet.
etiri direktne mjere i jednu vezanu za praenje provedbe Strategije smatramo
krvotokom drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj. Sva etiri posebna cilja, od
nosno njima pripadajue mjere i aktivnosti, usmjereni su u tono ona podruja
koja su godinama ekala da ih se usmjeri i ojaa kroz strateki dravni doku
ment.
U analizi Strategije objasnili smo razloge zbog kojih vidimo prostora za kon
ceptualnu doradu, sistematizaciju pojmova i koncepata kako bi jasnije pratili
definicije i opi duh koji prevladava u Strategiji, a koji je ukorijenjen u europski

kontekst i pogled na sektor. Takoer smo istaknuli potrebu za oprezom kako u
pogledu sadrajnog dijela Strategije (izazov Evidencije i baze aktera na terenu,
nain uvoenja i modeli izrauna drutvenog utjecaja,...) i u pogledu vremen
skog okvira koji odreuje kada se koje aktivnosti provode. Ovdje elimo nagla
siti kako oprez ne znai preispitivanje potrebe aktivnosti, primjerice uvoenja
i Evidencije i drutvenog utjecaja. Dapae, smatramo ih neupitnim dijelovima
bilo koje drutvene ekonomije koja javnosti eli prezentirati svoj rad i djelova
nje na transparentan i kvalitetan nain. Upravo iz neupitne potrebe za njima i
velike vrijednosti za cijeli sektor i javnost, smatramo da ih treba uvesti tako da
mogu osigurati kvalitetnu primjenu i funkciju. Da se slikovito izrazimo, prije
njihova slijetanja potrebno je izgraditi pistu i pojaati infrastrukturu.
U svakom sluaju Strategija je stigla kao dugo oekivan dokument, ali i proces
koji e sektor promijeniti nabolje. Njen glavni dio koji se tie ciljeva i mjera jas
no je strukturiran i imamo povezan strateki okvir koji na okupu dri itav niz
konkretnih aktivnosti. U tom kontekstu moemo rei kako je lansiranje Strate
gije uspjelo, a praenje uspjenosti leta odnosno provedbe dati e konanu ocje
nu o njenom vlastitom drutvenom utjecaju.
51
Baza aktera drutvenog

poduzetnitva
Potrebno je odmah na poetku poglavlja istaknuti kako u Hrvatskoj ne postoji

opeprihvaena baza drutvenih poduzea ili onih koja to imaju anse postati
ili ele ii u tom smjeru. Naa baza koju ovdje predstavljamo nije tome nadomje
stak i takoer ne ispunjava tu potrebu u potpunosti. Prava baza drutvenih po
duzea izradit e se na inicijativu nadlenog ministarstva ili tijela imenovanog
za praenje provedbe Strategije kako bi se mogla izraditi Evidencija kao jedin
stvena i relevantna baza drutvenih poduzea u Hrvatskoj. Ipak, vjerujemo ka
ko e informacije i podaci koje donosi naa baza pomoi tom puno opsenijem
i detaljnijem poslu nego to smo ga mi za potrebe izvjetaja i projekta proveli.
Uostalom, dobili smo dugo oekivane podatke za posljednje godine o raspro
stranjenosti drutvenih poduzea po upanijama, godinjim prihodima, broju
zaposlenih i drugim bitnim odrednicama stanja na terenu. Iz tih bi razloga na
u bazu bilo uputnije smatrati bazom aktera drutvene ekonomije kao koncepta
ireg i fleksibilnijeg od drutvenih poduzea ili, u kontekstu Strategije, bazom
aktera drutvenog poduzetnitva kao takoer ireg koncepta. Napominjemo ta
koer da u suglasju sa svim do sada napisanim, kada govorimo o akterima, mi
slimo na organizacije i pravne subjekte, a ne na pojedince ili pojedinke.
Na prvotni impuls za izradu baze bilo je sreivanje stanja i popisa aktera aktiv
nih u ovom podruju kako bi nama samima bilo lake provoditi terenska istra
ivanja i kako bismo mapirali najaktivnije aktere na terenu to smatramo uvje
tom ozbiljnog znanstvenog rada.
Nakon prvotnog impulsa zapoeo je proces komunikacije s najvanijim akteri
ma u sektoru neovisno o tome jesu li to oni koji rade na terenu i stvaraju dru
tvenopoduzetnike projekte ili poduzea, osiguravaju institucionalnu i razvojnu
podrku akterima na terenu ili predvode procese zagovaranja i umreavanja, pa
sami imaju odreene liste who is who te poznaju sektor drutvenog poduzet
nitva ili organizacije koje mu naginju. Konkretnije, kontaktirali smo u vezi s
bazom 24 organizacije ili institucije koje su se bavile podrujem od naeg intere
54
sa. Na nae iznenaenje, suoili smo se s injenicom kako zapravo nema jedin
stvene, sigurne i provjerene baze, kamoli da je kontinuirano obnavljana. Koliko
je iznenaenje bilo veliko dovoljno govori podatak kako u projekt uope niti ni
smo uvrstili izradu baze drutvenih poduzea i onih koji provode drutvenopo
duzetnike projekte jer smo oekivali da je samo pitanje pristojnog zahtjeva da
nam netko ustupi bazu za potrebe znanstvenoistraivakog projekta. Provjera
statusa i pozicije potencijalnih drutvenih poduzea ili organizacija koje su bile
nositelji drutvenopoduzetnikih projekata obavljali smo provjerom:
popisa odobrenih projekata i njihovih nositelja koje je kroz natjeaje bliske
podruju od naeg interesa (Program IPA komponenta IV Operativni
program Razvoj ljudskih potencijala 2007.2013.) koordiniralo i provodilo
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
popisa financiranja udruga kroz pregled odobrenih financijskih potpora
na stranici Ureda za udruge Vlade RH, a da su bliski podruju od naeg
interesa
popisa svih odobrenih projekata EUa na stranici strukturnih fondova
(http://www.strukturnifondovi.hr) i na stranici Europskog socijalnog fon
da za Hrvatsku (http://www.esf.hr)
popisa socijalnih zadruga koje nam je dostavio Hrvatski centar za zadru
no poduzetnitvo
konzultiranjem literature u kojoj se spominju akteri drutvene ekonomije
iz proteklog razdoblja (Slap, 2009; Vidovi, 2012; CEDRA akovec, 2014)
baze aktera koje je kroz godine podrke stvorio NESsT
baze 40 drutvenih poduzea koju je izradila udruga SLAP, a koja se nalazi
na internetskoj stranici portala Pomak i
baze drutvenih poduzea koju je izradila u do sada najopsenijem istrai
vanju udruga SLAP i kojom se koriste CEDRA HR i njene lanice.
Vezano za posljednju bazu duni smo istaknuti kako se radi o izvjetaju Social
Enterprenueship in Croatia (2014). Naime, udruga Slap uz podrku lanica CE
DRA HR provela je sredinom 2013. godine opseno istraivanje i analizu dobi
venih podataka objavila 2014. godine. S obzirom na to da se radi o jedinstvenom
i kvalitetnom primjeru istraivakog rada, moemo zakljuiti kako je izvjetaj
nepravedno zapostavljen i da je ostao nevidljiv ak i mnogim bitnim dionicima
sektora. Izradu nae baze u smislu najrelevantnijih informacija i podataka te ak
tera na terenu najvie dugujemo tom istraivanju. Njihovo istraivanje zavrava
s godinom 2012. pri emu su obraivali podatke u ak 13 cjelina. Nae istraiva
nje baze potencijalnih drutvenih poduzea nadovezuje se na njihovo, a obradili
smo podatke za 2013. i 2014. godinu.
Baza aktera drutvenog poduzetnitva
Jo moramo istaknuti kako smo nakon prve faze obrade i analize podataka za
bazu zapoeli nov krug konzultacija, pri emu smo najveu pomo dobili od
ACT Grupe, te bez njih ne bismo uspjeli dobiti zadovoljavajuu situaciju.
Jasno, zavrni izgled i sastav baze, podaci i obrada naa su odgovornost i sve pri
govore i kritike valja uputiti iskljuivo na nau adresu.
Izraivati bazu drutvenih poduzea u Hrvatskoj uope nije bio lagan zadatak.
Dosadanje liste projekata ili pravnih subjekata te baze nisu usustavljenje, izra
ivale su se prema razliitim kriterijima te obiluju zastarjelim pa i nejasnim po
dacima. Znatan broj pravnih subjekata koji se nalaze na popisu i bildaju brojke
iskljuivo svojim prisutnou na papiru nalaze se u blokadi, prestali su raditi ili
im danas drutveno poduzetnitvo vie nije zanimljivo jer su im projekti zavr
ili. Svi takvi akteri maknuti su iz baze.
Drugi oteavajui moment, a koji je izazvao pravo uenje s obzirom da vrijed
nosti koje bi drutveno poduzetnitvo i ekonomija trebali njegovati i promovira
ti, bilo je to to je dio aktera na terenu odbio sudjelovati u istraivanju te ustupiti
nam informacije uz pozivanje na privatnost i zatitu svojih podataka, sumnju
u to da e se dobiveni podaci koristiti iskljuivo u znanstvenoistraivake svr
he sve do optubi da se podaci trae kako bi se dostavili konkurenciji?! Unato
tome to smo traili javne ili polujavne podatke, u svakom sluaju one do kojih
nije teko doi manje izravnim pristupom. Radi se o manjem broju aktera iz ba
ze, no ipak nas je iznenadio takav stav i nepovjerenje.
Posebno je bilo zahtjevno dobiti potrebne informacije od pojedinih (socijalnih)
zadruga. Tu e biti potrebno jo edukacije i osvjeivanja o tome da danas za
druge vie nemaju ulogu ispunjavanja iskljuivo potreba i ciljeva svojih lanova,
ve i, kako je od kongresa Meunarodnog saveza zadruga iz 1995. godine nagla
eno uvoenjem 7. principa sluenje i briga za zajednicu, to podrazumijeva i
otvorenost i komunikativnost (RidleyDuff & Bull, 2013), a isto naelo prisutno
je i u naem Zakonu o zadrugama (NN 34/11). Gotovo polovica zadruga iz baze
nakon uspostavljenog kontakta nije eljela ustupiti traene podatke. S obzirom
na vanost zadruga za drutvenu ekonomiju, a posebno socijalnih zadruga, radi
se o velikom gubitku mogue sinergije i suradnje oko zajednikog cilja, a to je
djelotvoran i kvalitetan sektor drutvene ekonomije.
Na kraju smo sve dobivene podatke usporeivali s dostupnim podacima koji se
nalaze na internetskim stranicama www.blokade.hr, www.fininfo.hr i na strani
ci Registra neprofitnih organizacija Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Prije prezentacije dobivenih podataka duni smo napomenuti kako se pojavni
oblici drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj gotovo potpuno manifestiraju u tri
pravna oblika, a to su udruge, zadruge i trgovaka drutva.
Na zakonodavni okvir jo uvijek ne poznaje status drutvenog poduzea ili
slino, te se trenutano mogu primjenjivati zakoni koji su vani za sektor:
55
56
Zakon o zadrugama (NN 36/95, NN 67/01, NN 12/02, NN 34/11, NN

125/13)
Zakon o udrugama (NN 74/14)
Zakon o zakladama i fondacijama (NN 36/95, NN 64/01)
Zakon o ustanovama (NN, 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)
Zakon o trgovakim drutvima (NN 152/11, NN 111/12)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom
(NN 143/02, NN 33/05, NN 157/13)
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, NN 83/13, NN 143/13) i
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN
53/12, NN 56/13) i
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova nji
hovih obitelji (NN 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11,
140/12, 33/13, 148/13, 92/14).
Radi se po naem sudu i prema situaciji na terenu o previe zakona koji se, sva
ki na svoj nain, odnose na drutveno poduzetnitvo, a to rezultira esto neu
suglaenim pristupom sektoru i nedovoljnom potporom razvojnim potrebama
aktera na terenu. Uostalom, rad na zakonodavnom okviru smo i ocijenili u ana
lizi Strategije kao jedan od kljunih izazova za uspjeh itavog procesa. Nama se
iz tih razloga sve vie javlja potreba za raspravom ne bi li moda i za Hrvatsku
bilo bolje, efikasnije i jasnije imati jedinstvenu pravnu regulativnu za drutveno
poduzee kao to su uinile neke druge zemlje EUa (Francuska, Belgija, Velika
Britanija, Finska, Latvija, Litva i druge)?
Ve smo naveli kako, pored onih koji su osiguravali financijsku i drugu potpo
ru, razvoj drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj gotovo u cjelosti pratimo kroz
projekte i rad udruga. Zakon o udrugama (NN 74/14) definira udruge kao sva
ki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih, odnosno pravnih
osoba, koje se, radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za zatitu ljudskih
prava i sloboda te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacional
na, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska, tehnika, zdrav
stvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti,
podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje toga oblika udruivanja.
Prema zakonski reguliranom odreenju raspolaganja vikom prihoda te unu
tarnjim ustrojem koji se temelji na demokratskom naelu participacije i odlui
vanja, udruge kao pravni oblici mogu biti iznimno suglasne s naelima i krite
rijima drutvenog poduzetnitva.
Najvei problem bit e to sam status i pravna ureenost podruja udruga u
Hrvatskoj jo uvijek nisu zadovoljavajue rijeeni. Slubeno se koristi podatak o
preko 52.000 udruga u Hrvatskoj, a od tog je broja manje od pola upisano u Re

gistar neprofitnih organizacija Ministarstva financija.
Prema vaeim zakonima tu pripadaju i klasine organizacije civilnog drutva
osnovane radi poboljanja uvjeta i stanja u drutvu zajedno sa sportskim udru
enjima, strukovnim udruenjima, usko interesnim organizacijama, do profita
bilnih organizacija kojima je status OCDa paravan za neplaanje poreza i ispu
njavanje drugih obveza prema dravi i drutvu s obzirom na njihovo profitno
djelovanje. Hvalevrijedan pokuaj Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
da se uz javnu raspravu izradi Zakon o organizacijama koje djeluju za ope do
bro kako bi se poveala ne samo transparentnost rada OCDa, nego i provela
jasnija klasifikacija OCDa prema njihovom krajnjem cilju i svrsi postojanja, a
kako bi se u skladu s tim transparentnije dodjeljivala javna sredstva, nije prove
den do kraja, do samog zakona, vjerojatno zbog nedostatka politike volje odno
sno vizije transparentnog i pravednog drutva. Takav zakon olakao bi i analizu
eventualnih drutvenih aktera koji imaju potencijal ili ve ostvaruju svoje dru
tvenopoduzetnike ideje i projekte (Vidovi, 2013).
Ipak, Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici s poetka oujka 2015.
godine Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja
programa i projekata od interesa za ope dobro koje provode udruge. Radi se o
pravnom aktu nieg ranga, ali moemo rei da je odreeni pomak to to e se
kroz Uredbu skrbiti za nain dodjele sredstava iz javnih izvora kako bi se ta
sredstva zaista koristila za ope dobro. I prije je u novi Zakon o udrugama (NN
74/14) u l. 32. i l. 33 unesena ta nuna odrednica naprednijeg i progresivnijeg
dijela civilnog drutva, ak je ostavljena otvorenom mogunost da se posebnim
propisima mogu utvrditi porezne olakice i druge povlastice za udruge koje pro
vode programe ili projekte od interesa za ope dobro. Inzistiranje na jasnijem
odreenju i vidljivosti organizacija koje rade za ope dobro nuno je kako bi se
dokinula trenutana situacija u kojoj se iza pravnog statusa udruge krije sve i
svata, a to samo poveava odbojnost i sumnjiavost javnosti. Onima koji zaista
rade za ope dobro nije lako djelovati u takvim okolnostima i atmosferi.
Zadruge kao drugi pojavni oblik nekada su ivjele slavne dane u Hrvatskoj, no
na poetku 2013. godine svedene su na svega 1033 pravna subjekta koji posluju
po zadrunom modelu (MRMS, 2015). Zadruge se odreuju kroz definiciju o
dragovoljnom, otvorenom, samostalnom i neovisnom drutvu kojim upravljaju
njezini lanovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili koritenjem njezinih
usluga, na temelju zajednitva i uzajamne pomoi ostvaruju, unapreuju i za
tiuju svoje pojedinane i zajednike gospodarske, ekonomske, socijalne, obra
zovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadru
ga osnovana. Sedam zadrunih naela kojih se zadruge u svojem radu trebaju
pridravati, a koje su integrirane u Zakon o zadrugama (NN 34/11, 129/13), jo
su vie u skladu s naelima drutvenog poduzetnitva: dragovoljno i otvoreno
57
58
lanstvo; nadzor poslovanja od strane lanova; gospodarsko sudjelovanje lano

va u radu zadruge i raspodjela; samostalnost i neovisnost; obrazovanje; stru
no usavravanje i informiranje lanova zadruge; suradnja meu zadrugama te
briga za zajednicu. Ve smo spomenuli i posebno izdvajanje socijalnih zadruga
(lanak 66.) koje s obzirom na to da se bave pomaganjem i zapoljavanjem na
jugroenijih i najmarginaliziranijih drutvenih skupina imaju naelno jo ve
i stupanj suglasja s drutvenim poduzetnitvom. No, trebamo istaknuti kako
nam s obzirom na vanost i mogunosti te na iskustva iz EUa gdje socijalne
zadruge igraju veliku ulogu u djelotvornosti drutvene ekonomije, a s obzirom
na trenutanih nekoliko redaka u Zakonu, razrada okvira djelovanja i jaanje
statusa socijalnih zadruga tek predstoje. Moemo izraziti nadu da e najavljena
strategija razvoja zadrugarstva ojaati taj sektor te dodatno pribliiti zadrugar
stvo i drutveno poduzetnitvo.
Pored socijalnih zadruga, ugroene i izolirane drutvene skupine dobivaju pot
poru kroz jo dva modela djelovanja: model integrativne radionice koji zahtije
va najmanje 40% zaposlenih osoba s invaliditetom i model zatitne radionice u
kojem se zahtijeva 51% zaposlenih osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan
broj zaposlenih.
U ovom trenutku to su jedini pravni oblici u sektoru drutvene ekonomije koji
prema Zakonu o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13) imaju mogunost kori
stiti rezerviranje prava sudjelovanja u postupcima javne nabave te mogu dobiti
porezne olakice i poticaje zbog vrste zaposlenika.
Trei pravni oblik koji najee nalazimo u Hrvatskoj kao aktere drutvenog
poduzetnitva jesu trgovaka drutva, i to uglavnom trgovaka drutva s ogra
nienom odgovornou d.o.o. Prema naoj bazi radi se o pravnom obliku koji
je u drutvenom poduzetnitvu zastupljen manje od udruga i zadruga, no zani
mljivo je primijetiti uzlazni trend u pogledu broja poduzea. Takoer, zanimlji
vo je da je veinu poduzea koja se nalaze u naoj bazi osnovala neka udruga
kao nov subjekt preko kojeg se provodi drutveno poduzetnitvo.
Jo vea tema za raspravu jest injenica da su se najaktivnije udruge na terenu
u trenutku odluke o osnutku novog pravnog subjekta koji bi preuzeo drutveno
poduzetnitvo uglavnom odluivale osnivati d.o.o., a ne zadrugu. S obzirom na
sve dosad napisano, ali i na stanje zadrugarstva u Hrvatskoj, ini nam se va
nim raspraviti prave razloge za to jer su naelno zadruge kao pravni oblik blie
drutvenom poduzetnitvu nego d.o.o. Indikativno je da ak ni oni koji su, mo
emo otvoreno rei, najosvjeteniji i najaktivniji u sektoru te pioniri novih eko
nomskih oblika u Hrvatskoj nisu odabrali zadrugarstvo u praksi. Smatramo da
je razlog za to nepovoljan status zadruga u Hrvatskoj i u pogledu opeg odnosa i
u pogledu sustava podrke i porezne regulative, koja ne gleda na zadruge kao na
drutveno korisno organiziranje poslovnog pothvata i kao takvo ga primjereno
honorira. Danas je u Hrvatskoj jednostavnije osnovati i voditi poslovanje kao
d.o.o nego kao zadrugu, a i lake je povezati d.o.o. s organizacijom majkom

nego to bi to bio sluaj sa zadrugom.
S obzirom na vanost teme, trebalo bi dodatno istraiti ne lei li dio razloga i u
opem nepovjerenju u hrvatskom drutvu, a u takvom ozraju zadruge poslje
dino padaju u drugi plan jer ovise o elji i potrebi da se radi na principima so
lidarnosti i pomaganja. Smatramo ovo vrijednim daljnjeg istraivanja jer moe
uvelike dati odgovore na ope stanje u drutvu, ali i na inicijalne i vrijednosne
okvire iz kojih se drutveno poduzetnitvo pokree u Hrvatskoj.
U svakom sluaju, prema trenutano vaeim zakonima o trgovakim drutvi
ma u Hrvatskoj mnoga naela drutvenog poduzetnitva predstavljaju izazov za
d.o.o. kao pravni subjekt, od demokratskog upravljanja i participacije do odnosa
prema viku prihoda. Veina udruga koje su osnivale trgovaka drutva vezala
su njihov status za sebe tako da se sav viak profita reinvestira u majku osni
vaicu ili ide za potrebe lokalne zajednice. U tom smislu potreban je detaljniji
uvid i praenje razvoja poslovanja, jer je u suprotnom teko procijeniti koliko se
tu radi o produenoj ruci samofinanciranja, a koliko o drutvenom poduzetni
tvu?
Trebamo spomenuti jo jedan pravni oblik, donedavno nekoriten u sektoru
drutvene ekonomije u Hrvatskoj. To je ustanova koja je takoer regulirana za
konom gdje stoji kako se radi o subjektu kojem nije svrha obavljanje odreene
djelatnosti (odgoj i obrazovanje, skrb o djeci, zdravstvo, socijalna skrb, skrb o
invalidima i druge) radi stjecanja dobiti. Ako je to sluaj, primjenjuju se propisi
iz Zakona o trgovakim drutvima. U naoj bazi su svega dva primjera proved
be poslovanja u okviru drutvene ekonomije preko pravnog subjekta ustanove,
i to oba sluaja s obavljanjem djelatnosti skrbi o starijim osobama. Radi se o jo
uvijek nedovoljno velikom uzorku za ozbiljniju analizu, no za vjerovati je ka
ko e daljnjim jaanjem kapaciteta udruga i drugih aktera da pruaju socijalne
usluge te ulaskom jedinica lokalne (regionalne) uprave i samouprave u sektor
drutvene ekonomije, dio njih posegnuti za (su)osnivanjem ustanova kao prav
nog subjekta koji e osiguravati socijalne usluge na njihovom teritoriju.
U Hrvatskoj su nedovoljno razvijeni ili gotovo nisu prisutni ostali poduzetniki
subjekti koji su dio sektora drutvene ekonomije, a moemo ih pratiti u zemlja
ma EU i drugdje: dionika drutva, zaklade i filantropske institucije ili pojedin
ci, drutva za uzajamno osiguranje, kreditne unije i drugi.
U Hrvatskoj djeluje preko 150 registriranh zaklada i/ili fondacija (UZUVRH,
2010). Od tog broja samo ih je nekoliko bilo aktivno u ovom podruju kako smo
naveli u poglavlju povijesne analize razvoja sektora. Privatnih investicija u dru
tveno poduzetnitvo, to je u nekim zemljama poput SADa i drugdje u poetku
bio temelj razvoja, kod nas u pravilu nema. Moemo vie kao na iznimke gledati
primjere poput onog s kraja 2014. godine kada smo dobili najveu privatnu in
vesticiju u drutveno poduzetnitvo: poduzetnik i investitor Nenad Baki ulo
59
60
io je u tvrtku EGlas, koja proizvodi i prodaje Servus, elektroniki sustav koji

osigurava osobama s tekim tjelesnim oteenjima upravljanje domom pomou
glasovnih uputa.
Druge manje izvaninstitucionalne oblike drutvene ekonomije kao to su di
rektne graanske inicijative, volontiranje, neformalni oblici uzajamne pomoi i
solidarnosti, sustavi razmjene roba i usluga te znanja i vjetina jo je tee pratiti
i odrediti njihov ukupan znaaj za drutvenu ekonomiju u Hrvatskoj.
Najvei problem izrade Baze aktera drutvenog poduzetnitva bili su kriteriji.
Radi se o problemu koji je prisutan i u Europskoj uniji (RidleyDuff and Bull,
2013; Bridge, Murtagh and ONeill, 2014) jer se u razliitim zemljama pa ak i
u istim kod razliitih autora ili institucija, koriste drugaiji kriteriji za klasifi
ciranje nekog pravnog subjekta kao dijela drutvene ekonomije. Negdje su to
svi pravni subjekti koji provode drutveno korisne projekte ili obavljaju takve
djelatnosti i u tim sluajevima dobivamo iznimno velike brojke. Negdje se ko
riste dublji i stroi kriteriji kakvi su najavljeni i u naoj Strategiji, pa se radi o
manjem uzorku. Mogue je daljnje smanjenje broja aktera kada se pone pratiti
ispunjavanje svih devet kriterija za Evidenciju do neke razine, nakon ega bi se
provedbom Strategije broj aktera trebao poveavati. I sam razvoj drutvenog po
duzetnitva u Hrvatskoj pokazuje da se kod nas, barem do primjene kriterija iz
Strategije, razliito pristupalo toj dilemi. U ve spominjanom mapiranju dru
tvenih poduzea Hrvatske (ICF, 2014b) brojka varira od 40 do ak 210 drutve
nih poduzea.
Nai kriteriji za uvrtenje u Bazu aktera bili su:
pojavljivanje u medijima, znanstvenim radovima ili u javnosti s jasnim
odreenjem konkretnog aktera o provedbi drutvenog poduzetnitva
provedba projekata ili iniciranje pravnih subjekata koji provode drutveno
poduzetnitvo
bivanje na jednoj od lista ili u bazama koje smo spomenuli na poetku po
glavlja.
Ono to nas je zanimalo kao minimum jest da pravni subjekt zadovoljava sva
tri kriterija. Primjerice, u spomenuto istraivanje koje je provela udruga Slap
uvrteno je i gotovo 50 poljoprivrednih zadruga, te je time dosegnuta brojka od
148 poslovnih subjekata u bazi drutvenih poduzea. Mi smo za potrebe naeg
istraivanja smatrali neprimjerenim ukljuiti poljoprivredne zadruge iskljuivo
zbog njihova pravnog statusa, osobito zato to je u veini rije o zadrugama koje
ne promoviraju i ne prakticiraju ekoloku proizvodnju, pa dio kriterija drutve
nog poduzetnitva iz Strategije ne bi ni mogli zadovoljiti.
Nakon ta tri kriterija provedena je, kako smo ve naveli, provjera svih aktera i
njihovog trenutanog stanja. Ako se vie na bave drutvenim poduzetnitvom
ni na kojoj razini ili im se pravni status promijenio zbog raznih razloga (bloka
da, prestanak rada...) brisali smo ih iz baze.
Bazu aktera drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj prezentiramo kroz najva
nija podruja koja smo dobili mapiranjem i analizom dobivenih podataka kroz
istraivanje: njihov ukupni broj i raspodjela prema pravnim oblicima, godina
osnutka, regionalna rasprostranjenost prema upanijama, broj zaposlenih, go
dinji prihodi i kao najvaniji podatak udio prihodovanog na tritu u odnosu
na ukupne godinje prihode, odnosno kako je napisano u Strategiji udio priho
dovanog kroz obavljanje poduzetnike djelatnosti (MRMS, 2015: 8).
Kako je ve reeno, istraivanje udruge Slap i lanica CEDRA HR zavreno je
2012. godine, pa smo mi istraili i analizirali podatke za 2013. i 2014. godinu.
Na kraju u naoj bazi nalazimo 95 pravnih subjekata, aktera na terenu drutve
nog poduzetnitva 2013. godine, a godinu poslije 90 aktera. Dajemo pregled u
donjoj tablici.
Tablica 1. Akteri drutvenog poduzetnitva
Godina
2013.
2014.
Udruge
45
44
Zadruge
36
31
Trgovaka drutva
13
13
Ustanove
UKUPNO
95
90
Pravni oblik
Izvor: Projekt iPRESENT 2015., Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Ovo smanjenje broja aktera rezultat je prestanka rada i blokada, uglavnom u

podruju zadruga kojima je u Hrvatskoj sigurno tee opstati nego udrugama.
I podaci koje imamo za 2015. godinu, koji e biti obraeni sljedee godine, ta
koer pokazuju naznake daljnjeg smanjenja broja aktera iz ekonomskih razlo
ga. Zbog malog uzorka ustanova od svega dva aktera neemo se dalje u analizi
podataka i Izvjetaju referirati na taj pravni oblik jer ne raspolaemo dovoljnim
brojem aktera za bilo kakvu ozbiljniju analizu.
U postocima udio pravnih oblika u drutvenom poduzetnitvu u Hrvatskoj za
2014. godinu izgleda ovako:
61
62
Grafikon 1. Pravni oblici
udruge 48,90%
Raspodjelu aktera drutvenog poduzetnitva prema godini osnutka pokazuje

sljedei grafikon:
Grafikon 2. Akteri drutvenog poduzetnitva prema godini osnutka
S obzirom na to da su trenutano u bazi akteri razliitih pravnih oblika koji

podlijeu i razliitim zakonima i pravilima, moemo rei i na koje na razliit
nain utjee duh vremena, ovom opem grafikonu treba pristupiti opreznije jer
bismo na prvi pogled mogli zakljuiti da je veina aktera drutvenog poduzet
nitva osnovana u godinama kada je ono u Hrvatskoj bilo jo jedva vidljivo.
Radi se o tome da je od 44 udruge koje imamo u bazi za 2014. godinu samo 5
osnovano poslije 2009. godine, odnosno moemo rei kako se lijevi dio grafi
kona uglavnom odnosi na udruge. S druge strane, u naoj bazi nema ni jedne
zadruge osnovane prije 2005. godine, a veina socijalnih zadruga osnovana je
nakon 2011. godine i novog Zakona o zadrugama kojim je taj oblik zadrugarstva
prvi put izrijekom definiran u lanku 66.
Nije sluajno da nemamo zadruge iz prijanjeg razdoblja, prema one postoje

odavno u Hrvatskoj, posebno u poljoprivrednom sektoru, ali veina zadruga ko
je su pokazale interes za drutveno poduzetnitvo i nove ekonomskoposlovne
oblike rada osnivane su kasnije. U za zadruge mranim devedesetima, zadru
ge se u boljem sluaju ignoriralo, a u gorem otvoreno napadalo i putalo da pro
padaju zbog slijepog etiketiranja kao ostatka biveg socijalistikog reima. Ti
me je itavoj tradiciji rada i privreivanja, zajednikog pomaganja i solidarnosti
onemogueno da procvjeta u demokraciji i konano pokae pravo zadrugarstvo
bez direktne kontrole od vlasti, to zaista nije bio rijedak sluaj u bivem soci
jalistikom sustavu. Tako se zorno pokazalo da su demokratski odnosi i oblici
upravljanja neto vie i dublje od pukih izbora svake etiri godine.
to se tie trgovakih drutava bliskih drutvenom poduzetnitvu u naoj ba
zi, veina je osnovana u godinama nakon prvih razvojnih potpora i edukacija
o drutvenom poduzetnitvu, a vrijedi istaknuti da su znatnu veinu zapravo
osnovale udruge kako bi na sebe preuzele drutvenopoduzetnike djelatnosti to
je znak njihove zrelosti i dugorone vizije.
Teritorijalna pripadnost aktera drutvenog poduzetnitva daje zanimljivu sliku
u kojoj dvije upanije, Splitskodalmatinska i Osjekobaranjska, okupljaju vie
od treine svih upisanih u bazu. Ono to dodatno otvara mogunosti za dalj
nja istraivanja i analize jest to to su upravo te dvije upanije vodee i po broju
zadruga u Hrvatskoj prema Analizi zadrunog saveza (HSZ, 2014). Vie od po
lovine upanija ima manje od tri aktera drutvenog poduzetnitva, a svakako
zabrinjava to ak est upanija nema ni jednog aktera. Nudimo prikaz u slje
deoj tablici:
Tablica 2. Drutveno poduzetnitvo po upanijama
upanija
broj posto
aktera
tak
upanija
broj posto
aktera
tak
Splitskodalmatinska
17
18,89%
Sisakomoslavaka
2,22%
Osjeko baranjska
14
15,56%
Brodskoposavska
1,11%
Grad Zagreb
10
11,11%
Likosenjska
1,11%
Istarska
10,00%
Zagrebaka
1,11%
Meimurska
8,89%
Karlovaka
0,00%
Dubrovakoneretvanska
6,67%
Krapinskozagorska
0,00%
Bjelovarskobilogorska
6,67%
Poekoslavonska
0,00%
ibenskokninska
6,67%
Virovitikopodravska
0,00%
Primorskogoranska
4,44%
Vukovarskosrijemska
0,00%
Varadinska
3,33%
Zadarska
0,00%
Koprivnikokrievaka
2,22%
UKUPNO
90
100%
63
64
Teritorijalna rasprostranjenost aktera drutvenog poduzetnitva po upanijama

prikazana je na sljedeoj slici:
Slika 2. Teritorijalna rasprostranjenost aktera drutvenog poduzetnitva po upanijama
Izvor: ProjektT iPRESENT 2015., Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Nadalje, istraivali smo broj zaposlenih, to je jedan od najbitnijih podataka za

sektor jer upuuje na potencijale i vanost drutvenog poduzetnitva. Akteri
drutvenog poduzetnitva koji se nalaze u naoj bazi 2013. godine zapoljavali
su 784 osobe, a 2014. godine taj se broj poveao na ukupno 795 zaposlenih oso
ba u 90 pravnih subjekata. Jasno, i ovdje je manje vaan prosjek, a vie podatak
kako je ta ukupna brojka rasporeena prema akterima, ali i prema pravnim ob
licima.
Grafikon 3. Broj zaposlenih u drutvenom poduzetnitvu
Izvor: Projekt iPRESENT 2015., Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar.
Manje od petine aktera ima vie od 10 zaposlenih, odnosno pripadaju u grupa

ciju kakvom se prema definicijama odreuje malo poduzee. Ono to nas ovdje
moe zabrinuti jest niska zaposlenost u zadrugama. Kada se analiziraju poda
ci, dolazimo do brojke od samo 10 posto zaposlenih u zadrugama u odnosu na
ukupan broj od 795 osoba u 2014. godini. ak 12 zadruga iz nae baze nema ni
jednu zaposlenu osobu. U ve spomenutom izvjetaju Analiza zadrunog susta
va (HSZ,2014) istie se kako ak 58 posto zadruga u Hrvatskoj nema ni jednu
zaposlenu osobu to otvara pitanje o kapacitetima i mogunostima koje takvi
poslovni subjekti imaju za opstanak na tritu? Neki e istaknuti kako nije na
akterima drutvene ekonomije odnosno drutvenog poduzetnitva da za svoj
prioritet postave zapoljavanje jer je glavni cilj ostvariti drutveni uinak i na
bilo koji nain pomoi marginaliziranima ili osiromaenim skupinama u dru
tvu. No zadruge, pa i socijalne zadruge, poslovni su subjekti i djeluju na zahtjev
nom tritu ije izazove je teko prolaziti ukoliko ne postoji makar odreena
razina profesionalizacije to podrazumijeva i zaposlene osobe.
Sljedei podatak koji nas zanima i koji smo analizirali jest godinji prihod. Ak
teri upisani u bazu drutvenog poduzetnitva ostvarili su 2013. godine godinji
prihod od 188.282.030,00 kuna, a 2014. godine biljeimo blagi pad jer ukupni
godinji prihod 90 aktera iznosi 178.659.135,00 kuna. To nisu vie mali iznosi i
predstavljaju znaajne kapacitete i zalog aktera drutvenog poduzetnitva. Nu
dimo prikaz godinjih prihoda u sljedeem grafikonu:
65
66
Grafikon 4. Godinji prihodi aktera drutvenog poduzetnitva
Vidimo da veina aktera ima godinji prihod do 2 milijuna kuna. No, i ovdje se
ponavlja situacija slina prethodnoj temi, pa udruge imaju godinji prihod goto
vo dvostruko vei od zadruga upisanih u bazu.
Ono to poziva na dodatan komentar jest prvi stupac u kojem se vidi kako svaki
esti akter drutvenog poduzetnitva ima godinji prihod manji od 100.000,00
kuna to je zaista nevelik iznos. Taj podatak, kao i prethodni o broju zaposlenih,
moe se gledati dvojako: ili kao znak slabosti zbog malih ekonomskih indika
tora ili kao znak inovativnosti i matovitosti da se i s malim sredstvima djeluje
prema ispunjenu drutvenih ciljeva i zadovoljavaju potrebe korisnika i lokalne
zajednice. Radi se uglavnom o manjim organizacijama lokalnog karaktera koje
ipak ispunjavaju svoju ulogu vanih aktera u smanjenju siromatva i marginali
ziranosti te jaanju socijalne kohezije i solidarnosti. Bez obzira na to to bespo
govorno zagovaramo jaanje ekonomske pozicije i financijske potpore sektoru
i akterima drutvene ekonomije, potrebno je ostati otvoren i za manje (ne)for
malne oblike provoenja poduzetnikih ideja i aktivizma, lokalne akcije direk
tnog pomaganja i volontiranje.
Zadnji podatak iz nae baze koji nas je, usudili bismo se rei, najvie zanimao,
jest onaj o udjelu prihoda dobivenog poduzetnikim aktivnostima, prodajom
roba i usluga na tritu u ukupnom iznosu godinjih prihoda. Ukupni priho
di od prodaje roba i usluga na tritu aktera drutvene ekonomije iz nae baze
iznosi za 2013. godinu 100.856.671,00 kuna, a za 2014. godinu 102.600.475,00
kuna. Taj podatak ohrabruje u kontekstu kvalitete i potencijala obavljanja podu
zetnikih djelatnost jer za 2014. godinu ovaj prihod iznosi znaajno vie od po
lovice ukupnih godinjih prihoda. To nam pokazuje kako se u Bazi drutvenog
poduzetnitva nalaze akteri koji nisu iskljuivo ovisni o donacijama, natjeaji
ma i fondovima, ve imaju ideje i znanje, proizvode i usluge koje mogu ponuditi

lokalnoj zajednici i drutvu i to je najvanije, koji imaju svoje korisnike.
Ovdje imamo situaciju obratnu od dosadanje analize, i ovaj indikator daje ne
povoljnije rezultate za udruge kao aktere drutvenog poduzetnita. Ako kao re
ferentnu toku uzmemo 3. kriterij iz Strategije o najmanje 25% godinjeg pri
hoda koji je potrebno ostvariti obavljanjem poduzetnike aktivnosti, podaci za
2014. godinu pokazuju da od 44 aktera u bazi pod pravnim oblikom udruge tek
7 zadovoljava taj kriterij, a jo njih etiri su blizu.
injenica da svaka esta udruga ostvaruje svoje prihode na tritu u iznosu ve
em od etvrtine svojih ukupnih godinjih prihoda, ne govori toliko o njihovoj
nesposobnosti ili manjku elje za privreivanjem, ve o trenutanoj nemogu
nosti da se malo i nerazvijeno trite na kojem operira drutvena ekonomija na
tjee s javnim natjeajima kojima prirodno gravitiraju udruge. Posebno se to
odnosi na velike udruge, koje imaju i najvee godinje prihode i proraune, jer
godinje provode pored svih drugih i nekoliko velikih EU projekata. Dodue,
sve je vie kritika trenda projektizacije udruga (Stubbs, 2009) i njihova pretva
ranja u hladno proraunate birokratskoprofesionalne organizacije koje su vie
okrenute udovoljavanju uvjetima odreenih natjeaja nego vlastitim izvorima i
razlozima za osnivanje ili potrebama korisnika i zajednice.
Kako bilo, ovdje moda imamo velik problem jer se velika veina udruga koje su
u naoj bazi nee moi kvalificirati za upis u Evidenciju zbog nemogunosti da
zadovolje ovaj kriterij iz Strategije. Veina pionira drutvenog poduzetnitva u
Hrvatskoj, udruge koje su najzaslunije da uope imamo sektor, ne zadovoljava
ju ni izbliza trei kriterij Strategije. Ti nam podaci ostavljaju upitnim i podatak
o ak 21,9% udruga koje kao glavni izvor prihoda navode samofinanciranje. Ra
di se o iroko koritenom podatku i u Strategiji i na drugim mjestima (MRMS,
2015; ICF, 2014b; NZRCD, 2012a), a temelji se iskljuivo na samoprocjeni samih
udruga. Primijenimo li stroi kriterij o vie od polovine svih prihoda dobivenih
kroz aktivnosti samofinanciranja, u naoj bazi to zadovoljava 9% udruga, odno
sno svega njih etiri. Vrlo je izjesno da naa baza nije zahvatila sve udruge koje
su sposobne prodajom vlastitih proizvoda i usluga osigurati si veinu svojih pri
hoda, no vie od dvostruko manji podatak iz nae baze u odnosu na samopro
cjenu udruga nam se ini prevelikim s obzirom da je u naoj bazi velika veina
najpoznatijih i najaktivnijih organizacija civilnog drutva.
Jasno, glavni cilj Evidencije ne mora niti treba biti nekritiko uvrtavanje unutra
svih koji ele, zato i postoje kriteriji, ali pitanje je to s namjenskim natjeajima
ako zaista mali broj aktera drutvene ekonomije ima uvjete za upis u Evidenciju.
S druge strane, o vitalnosti i dobrim temeljima sektora govore podaci za zadru
ge i poduzea: gotovo svi iz nae baze zadovoljavaju kriterij od barem 25% pri
hoda dobivenih poduzetnikim djelatnostima. Poduzea koja su upisana u bazu
daleko premauju iznos od 25%, a svega tri zadruge nisu 2014. godine zadovo
67
68
ljile taj kriterij. Prema drugim pokazateljima koje imamo, za najmanje dvije od
njih izgledno je gaenje i prestanak s radom u sljedeoj godini.
Radi se o bitnom podatku u kontekstu zagovaranja potrebe osnaivanja i vee
potpore zadrugama i trgovakim drutvima u sektoru drutvene ekonomije, jer
i ovo to imamo u Bazi pokazuje kako ve sada ispunjavaju svoju poduzetni
koekonomsku dimenziju.
Dotaknuli smo se kriterija iz Strategije pa emo njima i zavriti ovo poglavlje jer
e ovih 90 aktera i jo mnogi drugi biti glavni kandidati za ulazak u Evidenci
ju. U izvjetaju Mapiranje drutvenih poduzea i njihovih ekosistema u Europi
Izvjetaj o Hrvatskoj (ICF, 2014b) koji smo zbog preglednosti i kvalitete ee
spominjali, vrlo je dobro analizirano na koji se nain tri najea pravna oblika
drutvene ekonomije u Hrvatskoj odnose prema trima glavnim dimenzijama
drutvenih poduzea (poduzetnika/ekonomska, drutvena i dimenzija demo
kratskog upravljanja/participacije) koje se spominju i u Inicijativi za drutveno
poslovanje EUa, EMESovim promiljanjima o sektoru i u naoj Strategiji. Ne
ma potrebe da ovdje prenosimo cijelu tablicu te upuujemo na direktan izvor.
Iz istih razloga nismo se uputali ni u analizu prepreka i prilika za razvoj dru
tvenog poduzetnitva jer je to dostupno i vrlo detaljno ispisano u samoj Stra
tegiji (MRMS, 2015). Na kraju se sve takve analize mogu saeti u sljedea vanj
ska ogranienja: nedostatak institucionalnozakonodavnog okvira, nedostatak
financijske potpore, te slaba vidljivost i razumijevanje to je drutveno podu
zee izvan ueg kruga zainteresiranih dionika, plus unutarnje ogranienje, a
to je nedostatak menaderskih i poduzetnikih znanja i vjetina meu samim
akterima (ICF, 2014). U samom izvjetaju smo se na vie mjesta bavili svim tim
ogranienjima.
U kontekstu do sada napisanog u Izvjetaju, izazov nam je zaokruiti cijelu ana
lizu tako da sagledamo na koji se nain tri najea pravna oblika drutvene
ekonomije u Hrvatskoj odnose prema 9 kriterija za upis u Evidenciju kako je
navedeno u Strategiji.
Prvo emo istaknuti kriterije gdje su sva tri pojavna oblika u slinoj poziciji. Pr
vi i drugi kriterij iz Strategije su viemanje iste poruke i kreu se po openitoj
razini odreivanja radijusa kretanja aktera drutvenog poduzetnitva.
1. Drutveni poduzetnik ostvaruje ravnoteu drutvenih, okolinih i eko
nomskih ciljeva poslovanja.
2. Drutveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pru
anja usluga ili obavlja umjetniku djelatnost kojom se ostvaruje prihod
na tritu, te koja ima povoljan utjecaj na okoli, doprinosi unapreenju
razvoja lokalne zajednice i drutva u cjelini.
Unato svojoj openitosti i naelnosti, ovi kriteriji prizivaju zapravo ve spomi
njani model trostruke bilance i mjerenje uspjeha poslovne djelatnosti kroz sva tri
podruja odrivog razvoja: ekonomsko, okolino i drutveno. Ono to je upitno

u Hrvatskoj jest na koji nain mjeriti provedbu modela trostruke bilance i tko
e biti educiran ili ovlaten to raditi s obzirom na to da trenutano u tom pod
ruju nema kapaciteta i znanja, iskustva i prakse. To nas vodi do jo veeg pro
blema, izravno postavljenog u kriteriju br. 8, a tie se primjene mjerenja drutve
nog utjecaja/revizije. Imamo nedostatak znanja i prakse u primjeni tog korisnog
i dugorono nunog, ali i zahtjevnog alata pri emu razliiti akteri drutvene
ekonomije s obzirom na svoju djelatnost, veliinu, godinje prihode, korisni
ke i druge indikatore koriste razliite modele alata. Za sva tri pravna oblika bit
e izazov provoditi mjerenje drutvenog utjecaja poslovanja. Treba dodati kako
se ovdje iskorak oekuje jer ve spominjani rad ACTa na ovom podruju tre
ba uskoro rezultirati prvim sustavom i metodologijom mjerenja za OCDe, a u
pripremi je i za drutvena poduzea. Bude li taj sustav adaptabilan i primjenjiv
za pravne subjekte razliitog podruja djelovanja, veliine i broja zaposlenika te
drugih indikatora, imat emo izazov manje u ispunjavanju kriterija.
Takoer, svaki od tri pravna oblika, u donekle razliitim razmjerima i razina
ma, imat e problem s kriterijem br. 7 koji istie da odluivanje nije iskljui
vo vezano uz vlasnike udjele ili lanske uloge ve obuhvaa kljune dionike:
radnike, lanove, korisnike ili potroae te suradnike organizacije. Poevi od
trgovakih drutava koje prema zakonu koji ih ureuje uope nemaju obvezu
ukljuivanja vanjskih dionika u odluivanje, to vrijedi i za zadruge premda se
takvo to ohrabruje i promovira. Takoer, u ovom trenutku nema relevantnih
podataka koliko i same udruge koriste taj mehanizam iroke konzultacije pri
donoenju odluka. Trenutano ne postoji zakonska osnova ili obveza ni za jedan
od tri pravna oblika da to moraju initi.
Dok u Hrvatskoj nema zasebnog pravnog oblika za obavljanje drutvenopodu
zetnikih aktivnosti i primjerenog zakona koji ureuje podruje, openito mo
emo rei da nije jasno kako e se neki kriteriji sagledavati u kontekstu ve po
stojeih i vaeih zakona kada nisu u suglasju.
Izdvojit emo sada specifine odnose prema konkretnim kriterijima pojedinih
pravnih oblika, a moemo ih ocijeniti kao za njih najvee izazove ili ak one ko
je e biti teko ostvariti.
Udruge
Kao to je prije istaknuto, najvei e problem imati s kriterijem br. 3 koji isti
e potrebu ostvarenja 25% prihoda poduzetnikim djelatnostima u odnosu na
ukupan prihod. Dodue, a na to smo se ve kritiki osvrnuli, sam kriterij nije
dovoljno jasan te otvara razliite interpretacije treba li se 25% prihoda od po
duzetnikih aktivnosti ostvariti ili se to planira ostvariti? Strateki bi dokument
trebao izbjegavati nejasne formulacije ili dvostruke kriterije jer se ne moe oe
69
70
kivati da e se jednako vrednovati oni koji neto ostvaruju i oni koji to tek pla
niraju ostvariti. Ostane li se pri jednoznanom i jasnom stavu o 25% prihoda
od poduzetnikih djelatnosti, veina dosadanjih aktera drutvene ekonomije
iz sektora udruga, nee biti u stanju zadovoljiti ovaj kriterij i samim time biti
upisani u Evidenciju kao drutveni poduzetnici. Prema podacima koji su javno
dostupni u Registru neprofitnih organizacija, ni veina drugih udruga, poseb
no one najaktivnije i/ili najvee ne zadovoljavaju ovaj kriterij. Detektirali smo
razloge za takvu situaciju, poevi od glavnog, nerazmjera izmeu trenutane
ekonomske snage drutvene ekonomije u Hrvatskoj i fondova/natjeaja kojima
gravitiraju udruge, posebno onima s predznakom EUa.
Dodatni je problem s udrugama na koji nain razdvojiti njihove projekte unutar
kojih zagovaraju i educiraju o drutvenom poduzetnitvu od ostatka godinjeg
prihoda i kako to valorizirati u odnosu na prihode dobivene poduzetnikim dje
latnostima. Moemo postaviti i dodatno pitanje smislenosti ukljuivanja udruga
u bazu s obzirom na zakonske odredbe o najviem iznosu koji se smije upriho
diti obavljanjem gospodarske djelatnosti.
Trgovaka drutva
Najvei izazov s kojim e se suoiti trgovaka drutva bit e zahtjev kriterija
Strategije za otvorenim upravljanjem i ukljuivanjem iroke lepeze dionika, re
investiranjem dobiti te statusom imovine uslijed prestanka obavljanja djelatno
sti. Trgovaka drutva se osnivaju radi obavljanja gospodarske djelatnosti pri
emu koristi prisvajaju vlasnici na nain koji im odgovara, tako da je to u skla
du sa zakonom i osnivakim aktom. Znatan dio kriterija ima drugaiji prizvuk
od toga. To ne znai da trgovaka drutva ne smiju koristiti itav niz demokrat
skoparticipativnih modela upravljanja i odnosa prema viku prihoda, ve da se
to rijetko dogaa i da nema vrstog utemeljenja ni u povijesti ni u praksi. Dodu
e, u Hrvatskoj je specifina prednost to to su veinu trgovakih drutava ak
tivnih u drutvenoj ekonomiji osnivale udruge za ope dobro koje su svjesne tih
ograniavajuih elemenata, a svoja poduzea zaista koriste za ope dobro. Viak
prihoda ide ili udrugama koje su ih osnovale ime one imaju veu fleksibilnost i
odrivost u aktivnostima i aktivizmu za ope dobro ili ih one direktno vraaju u
zajednicu financiranjem odreenih programa, projekata ili drugih organizacija.
Zadruge
Prema veini kriterija zadruge bi bile idealni modeli za drutveno poduzetni
tvo. Uglavnom su poslovno i poduzetniki orijentirane, reinvestiraju viak pri
hoda u daljnje aktivnosti i razvoj djelatnosti, svaki lan ima jedan glas ime su
osigurani temelji za demokratsko odluivanje, a u zakonu o zadrugama ve je
propisano da uslijed prestanka djelovanja imovinu preuzima druga zadruga iste
djelatnosti, odnosno ide u vlasnitvo jedinici lokalne samouprave kako i jest na

pisano u kriteriju br. 9 Strategije.
Ono to e zadrugama predstavljati najvei izazov ve je spominjani kriterij br.
7 s obzirom na to da se zadruge uglavnom osnivaju da zadovolje potrebe i inte
rese svojih lanova.
U tablici 3. dajemo saetak najvanijih nalaza o odnosu razliitih pravnih oblika
prema kriterijima Strategije. Razlikujemo tri opcije: izvedivo u smislu da e kri
terij biti uglavnom zadovoljen; izazov u smislu da je kriterij mogue zadovoljiti,
ali e biti potrebno uloiti dodatnu energiju, sredstva, edukaciju ili slino; i te
ko u smislu da su vrlo mali izgledi zadovoljenja konkretnog kriterija.
Tablica 3. Saetak najvanijih nalaza o odnosu pravnih oblika prema kriterijima Strategije
Kriteriji
Pravni oblici
Udruge
1. Ravnotea drutvenih, okolinih i eko

nomskih ciljeva
Trgovaka
drutva
Izazov
2. Ispunjavanje modela trostruke bilance

(ekonomski, okolini i drutveni uspjeh)
3. Osigurati 25% ukupnih prihoda obavlja
njem poduzetnike djelatnosti
Zadruge
Teko
4. Reinvestiranje dobiti
Izvedivo
Izvedivo
Izvedivo
5. Otvoreno lanstvo/autonomija djelova

nja
Izvedivo
6. Nosioci politike vlasti na bilo kojoj razi

ni ne mogu biti iskljuivi osnivai
Nije primjenjiv kriterij za analizu ovdje
7. Demokratsko odluivanje/participacija
svih zainteresiranih
Izazov
8. Mjerenje drutvenog utjecaja/revizija
Izazov
9. Prenoanje imovine i vlasnitvo
Izvedivo
Izvedivo
Izvedivo
Izazov
Izazov
Upravo zbog svoje kompleksnosti i irine, moguih razliitih interpretacija i po

gleda, podruje drutvenog poduzetnitva jasnije i bolje komunicira s javnosti
svoje znaenje i ciljeve kada se zna tko su njeni akteri i nositelji. Vjerujemo da
smo ovim poglavljem o bazi donekle pribliili aktere i nositelje sektora u Hrvat
skoj.
Takoer smo svjesni kako ovime baza nije posve popunjena te je smatramo
otvorenom za daljnji rad na njoj koji e pridonijeti razvoju, prepoznatljivosti i
71
72
analizi stanja u drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj. Bez obzira na to to smo

naveli da neki od aktera ve pokazuju znakove umora i da ih se istiskuje sa tri
ta, to e biti vidljivo u analizi sljedee godine, svi moramo biti svjesni kako se
radi o zaista vibrantnom i dinaminom podruju u kojem su promjene i izmje
ne este. Kako znamo da e neki akteri nestati sljedee godine iz baze, tako ve
sad znamo da mnogi dolaze poput spominjane Zadruge za etino financiranje
ili niza organizacija koje trenutano provode projekte u sklopu EU Operativ
nog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.2013. Jaanje sposobnosti
organizacija civilnog drutva za pruanje socijalnih usluga, Podrke programi
ma organizacija civilnog drutva aktivnih u podruju volonterstva za jaanje
gospodarske i socijalne kohezije, Jaanje regionalnih i lokalnih struktura za po
drku razvoju civilnoga drutva, Podrke programima organizacija civilnoga
drutva u podruju zagovaranja i motivacije za drutveno iskljuene skupine te
Mikroprojekata podrke inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog
drutva za lokalni razvoj.
Prema podacima s terena vrijedilo bi kroz Strategiju ostaviti prostora i za istra
ivanje interesa za drutvenom ekonomijom ili tovie utemeljenosti uvrtava
nja u bazu mnogih obinih trgovakih drutava i poduzea, obiteljskih i ma
lih obrta, drugih oblika zadruga koje nismo ovdje zahvatili, novo osnovanih
startupova i malih tvrtki u podruju IKTa (informacijskih i komunikacijskih
tehnologija) te drugih. U Hrvatskoj djeluju i poslovno su prisutni mnogi koji
redistribuiraju profit, usvajaju principe demokratskog upravljanja i odluivanja,
odgovorno se odnose prema okoliu, svojim radnicima i potrebama lokalne za
jednice, a do sada se sami nisu prepoznali ili percipirali kao dio drutvene eko
nomije. Potrebno je uspostaviti zaseban komunikativnoistraivaki alat koji bi
iao prema tim akterima jer bi bio velik gubitak izostaviti ih u procesu razvoja
Strategije. Moemo citirati onu poznatu kinesku izreku o eljama za ivotom o
uzbudljivim vremenima, jer u Hrvatskoj se, kad je o drutvenom ekonomiji ri
je, nalazimo upravo u takvom vremenu.
Jo e vei izazov biti ui u esto povrinski nevidljiv svijet solidarne ekono
mije koja se manifestira manje poduzetnikim djelovanjem, a vie koritenjem
ekonomskih alata za dublje drutvene promjene, preispitivanje odnosa moi i
transformativne ciljeve prema drutvu. Primjeri solidarne ekonomije u Splitu
i itav niz aktera i aktivnosti oko udruge MoST (imlea i dr., 2015) pokazuju
nam kapacitete sveobuhvatnog paralelnog sustava socijalne skrbi i pomaganja
bez premca u Hrvatskoj. Velik dio tih aktera, od kojih mnogi djeluju kroz ne
formalne grupe pomaganja i solidarnosti nije vidljiv u slubenim statistikama i
tablicama.
No, i naa baza pokazuje kako je rije o izrazito potentnom i kvalitetnom sek
toru za razvoj drutva koji je bez obzira na to to je u zaecima i to je do sada
ekao na snaniju i direktniju institucionalnu i financijsku potporu doao do
razine da moe biti aktivan akter u jaanju odrivosti lokalnih ekonomija, zapo
ljavati ljude i to vrlo esto one koji su u marginaliziranom i nepovoljnom polo
aju, jaati socijalnu koheziju i solidarnost. Time se ve i sad u nekim mjestima,
lokalnim zajednicama, gradovima i upanijama ispunjavaju ciljevi iz Strategi
je vezano za spomenute pozitivne momente u drutvu, ali i za one koji se tiu
smanjenja regionalnih razlika te pravednije raspodjele i upravljanja drutvenim
bogatstvom. Najvea brojnost aktera drutvene ekonomije u Splitskodalmatin
skoj i Osjekobaranjskoj upaniji te vrlo snana prisutnost i u drugima koje ni
su pri vrhu ljestvice Indeksa razvijenosti (MRRFE, 2015), kao to su Meimur
ska, Bjelovarskobilogorska ili ibenskokninska upanija pokazuje nam da nije
sve u ekonomskoj moi i BDPu nekog prostora. Radi se o ljudima, njihovom
znanju i odlunosti, meusobnoj povezanosti i pomaganju, etinom osjeaju i
ponaanju koji stoje ispred ekonomske aktivnosti i poduzetnikog djelovanja te
kao takvi ostvaruju svoj glavni cilj jaanje kvalitete ivota za ljude oko sebe, u
prostoru gdje se ivi i radi.
Drutveno poduzetnitvo definira se u Strategiji kao dio ireg ekonomskog su
stava pri emu je prioritet ispuniti drutvene ciljeve uz primjenu neposrednog
sudjelovanja i upravljanja. I zato je iznimno vano to smo odabrali put razvoja
cijelog sektora koji inzistira na ukljuivanju, participaciji i komunikaciji. Izni
mno je vano da sektor nismo sveli samo na proraunate projektne zadatke, ve
da je jasno kako bez suradnje i sinergije ljudskih potencijala nema drutvenog
poduzetnitva.
Dobro je to Hrvatska ima takve aktere unato jo uvijek nerazvijenom sektoru
drutvene ekonomije. Jo je bolje to to imamo Strategiju kojoj je cilj uspostava
poticajnog okruenja za promicanje i razvoj drutvenog poduzetnitva u Repu
blici Hrvatskoj (MRMS, 2015: 20). Poglavlje iz kojeg izlazimo pokazuje kako
postoje akteri i postoji potreba za stvaranjem takvog okruenja u Republici Hr
vatskoj.
73
Zakljuak
Izvjetaj Mapiranje novih obzora prvi je u nizu izvjetaja i radova u sklopu tro
godinjeg projekta iPRESENT Installation Project for REsearch about Social
ENTrepreneurship (Uspostavni projekt za istraivanje drutvenog poduzetnitva).
Vidimo ga kao poveznicu izmeu onoga to je bilo i onoga to slijedi. Mapiramo
ono to je ve tu, a obzori su pred nama, donose novo i prema njima idemo. Zato
su unutar cjeline Izvjetaja njegovi temporalno razliiti ali meusobno povezani
i proimljujui dijelovi povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u
Hrvatskoj, analiza Strategije razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hr
vatskoj za razdoblje 20152020, i revidirana Baza aktera drutvenog poduzetni
tva u Hrvatskoj.
Povijesna analiza bila nam je potrebna kako bismo direktno spoznali uloge i
utjecaje raznih aktera u razvoju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj te koji
su bili najvaniji dogaaji i procesi u godinama iza nas, a ije refleksije i danas
osjeamo.
Ako kao to smo napomenuli, Strategiju vidimo kao vaan, presudan korak pre
ma sazrijevanju cijelog sektora, trebamo osvijestiti kako se svako putovanje sa
stoji od prethodnih iskoraka i kretanja. Zato smo smatrali iznimno vanim za
razumijevanje ukupnog stanja drutvene ekonomije zapoeti Izvjetaj povije
snim pregledom razvoja sektora. Razumijevanjem prethodnih koraka moemo
shvatiti razmjere i razloge naeg trenutanog poloaja.
Iz komunikacije s nekim lanovima radne skupine za izradu Strategije, te iz do
sada provedenih istraivanja samih aktera na terenu koji su stvarali drutveno
poduzetnike projekte vidljivo je kako se Strategija iekivala kao nasuan spas,
kao dugo oekivan putokaz, kao neto to vie ne moe ekati. Moemo shvatiti
i prihvatiti takvu potrebu kroz praenje trendova drutvene ekonomije u EUu
i ire, situacije u Hrvatskoj s ekonomskom krizom i visokom nezaposlenou te
stanja drutvenog poduzetnitva koje je dosegnulo odreenu razinu razvoja, ali
za daljnje uspjeno kretanje treba jasniju i snaniju potporu. Miljenja smo ka
76
ko Strategija kao prekretnica, trenutak nakon kojeg e se poeti raunati novo

vrijeme, nosi i teret koraka uinjenih prije nje odnosno koraka koji su do nje
doveli. I u Strategiji se to vidi ako se provede dubinska analiza. Kao istraivai i
znanstvenici duni smo bili upozoriti na to bez obzira na njenu neupitnu opu
i drutvenu vrijednost.
S obzirom na to da se gotovo nije osuila tinta pri usvajanju Strategije na sjedni
ci Vlade RH, analiza same Strategije moe na prvi pogled izgledati preuranjena.
Unato tome, u dobroj vjeri i namjerama vidimo potrebu za analizom s obzi
rom na refleksiju dananje Strategije kroz povijesnu analizu, s obzirom na va
nost Strategije za cijeli sektor u Hrvatskoj i s obzirom na njene ciljeve i openito
ambiciozan duh koji je potrebno manifestirati i materijalizirati u realan ivot.
Moemo rei kako nam Strategija zaista otvara nove obzore.
Baza aktera drutvenog poduzetnitva bila nam je potrebna da donekle zaokru
imo vrlo esto nepotpunu priu o akterima u sektoru u Hrvatskoj s obzirom
na dosadanju nedovoljnu komunikaciju i razmjenu podataka onih koji su imali
svoje baze i/ili liste te opu kakofoniju i nejasne kriterije o tome to znai biti
drutveno poduzee, ili kako smo mi ire postavili, akteri drutvene ekonomije.
Premda daleko od potrebnog posla da se uspostavi Evidencija drutvenih podu
zea kao jedna od vanijih aktivnosti iz Strategije, naa baza moe olakati tei
nu dijela prtljage na tom putu.
U skladu sa svime do sada reenim, dajemo jo jednom pregled kljunih izazo
va za uspjeh Strategije, onako kako ih mi vidimo. Naglaavamo to zato to smo
svjesni tekoe izdvajanja kljunih izazova iz jednog stratekog i dalekosenog
dokumenta te mogueg osjeaja arbitrarnosti. S druge strane, vjerujemo kako
smo do sada u Izvjetaju uspjeli argumentirati razloge za upravo ove kljune
izazove. U svakom sluaju, ne vidimo ih kao zakljuana vrata, ve i kao podru
ja za otvorenu raspravu i komunikaciju.
Kljuni izazovi Strategije za razvoj drutvenog poduzetnitva u Repu
blici Hrvatskoj za razdoblje 2015.2020.
1. Osiguranje dostatne i sustavne financijske potpore drutvenim poduzei
ma koja imaju ideje/proizvode/usluge i kapacitete za opstanak na tritu.
2. Unaprijediti podruje porezne politike, poticaja i olakica za aktere dru
tvene ekonomije u skladu s primjerima dobre prakse u Europi.
3. Otvoriti sustav javne nabave prema akterima drutvene ekonomije u skla
du s primjerima najbolje prakse u Europi
4. Uvesti vrednovanje drutvenog utjecaja nakon dubinske analize raznih
modela i analize primjenjivosti na raznolik kontekst drutvenih poduzea
u Hrvatskoj.
5. Integracija i implementacija obrazovanja o drutvenom poduzetnitvu u
obrazovni sustav Hrvatske na svim razinama.
Zakljuak
6. Uiniti drutveno poduzetnitvo vidljivijim u javnosti, a time drutvena

poduzea primjereno vrednovati.
Usuujemo se zakljuiti kako e uspjeni i kvalitetni odgovori na ove izazove
dovesti do puno razvijenijeg i uspjenijeg sektora drutvene ekonomije u Hr
vatskoj na kraju razdoblja koje prati Strategija. Osobito prva etiri izazova sma
tramo iznimno vanima za uspjeh svrhe i ciljeva Strategije, ali i za razvoj cijelog
sektora.
Jedan izazov predviamo za budunost, pa ga navodimo tek kao markaciju dale
kih obzora, no iskustvo nas ui da nikad nije dovoljno rano poeti se pripremati
za dugo putovanje. Veina zemalja EUa ima razvijeniji zakonodavnoinstitu
cionalni okvir u ovom podruju nego Hrvatska, a ak 12 zemalja ima ureen
zaseban pravni oblik drutvenog poduzea, a koji gotovo zazivamo donesenim
kriterijima u Strategiji. Druge zemlje imaju daleko bolje, dubinski razvijen okvir
koji se odnosi na (socijalne) zadruge, to je takoer posao koji nas eka, a zbog
vanosti zadrunog sektora za ovo podruje vidimo to kao paralelan smjer ko
ji vodi do istog cilja. Izazov kojeg ovdje nemamo ni potrebe ni prostora dalje
razraivati, ali koji se kao samoispunjavajue proroanstvo oslikava na novim
obzorima koji e nam postati jasniji na kraju razdoblja provedbe sadanje Stra
tegije jest:
7. Priprema zakonodavnoinstitucionalnog okvira za novi pravni subjekt
drutvenog poduzea.
Vjerujemo da bi takva situacija uklonila neke nejasnoe u pristupu akterima ili
u kriterijima te uinila jo jasnijima i transparentnijima ukupne javne politike
prema sektoru drutvene ekonomije. Takoer bi se time bolje balansirala hi
bridna priroda drutvene misije i ekonomskotrinih aktivnosti kako istiu
Caffagi i Lamiceli (Vidovi, 2013: 10). Time bismo rijeili i problem stavljanja
pod isti mikroskop razliitih pravnih oblika to smo inili u poglavlju o bazi.
Upitna je usporedba i stavljanje na istu listu udruge, zadruge, poduzea, a u bu
dunosti i novih pravnih oblika, jer kako smo istaknuli, radi se o pravnim su
bjektima koji podlijeu razliitim zakonima, pravilima obavljanja djelatnosti,
a posebno pristupu financijskim sredstvima, gdje su u Hrvatskoj zadruge ne
pravedno zapostavljene i nemaju dovoljnu potporu, ali bi im nesumnjivo dobro
dolo i osnaivanje kapaciteta prema razliitim opcijama osiguranja ekonom
ske odrivosti (Babi i Rai, 2011) jer natjeaji i fondovi koji su okrenuti prema
njima takoer postoje. Sektoru zadrugarstva u Hrvatskoj treba pridati posebnu
panju i potporu u svrhu jaanja drutvene ekonomije, a ve predloene Smjer
nice za unapreenje zadrunog sustava (HSZ, 2014) mogu biti dobar putokaz.
Nema nikakve sumnje kako s razvojem drutvenog poduzetnitva ili ire gleda
no drutvene ekonomije kasnimo, da ne kaemo uobiajeno kaskamo za Euro
pom i znatnim dijelom svijeta. Kao na maratonu, gdje su neki sudionici ve na
77
78
polovici puta ili na 30. kilometru, mi smo jo u svlaionici raspravljali je li uput

no priu nazivati socijalnim ili drutvenim poduzetnitvom.
Izlazak iz svlaionice i dolazak na start vidimo u razvojnom smislu kao proces
odrastanja. Dapae, razvoj naih drutvenih poduzea te brojnih inicijativa u
smjeru pravednijih i odrivijih ekonomskih modela te konano stavljanje Stra
tegije u operativno i realno stanje, vidimo kao presudan korak prema sazrijeva
nju cijelog sektora drutvene ekonomije u Hrvatskoj. Strategija je dugo oekivan
razvojni okvir koja moe pomoi drutvenoj ekonomiji u Hrvatskoj da odraste.
Jasno, ne ignorirajui pri tome vanost zadravanja djeje znatielje i slobodnog
duha. Upravo e uspjena provedba Strategije, s obzirom na donesene ciljeve i
mjere do 2020. godine, biti odraz zrelosti drutvene ekonomije u Hrvatskoj.
Danas smo na stazi, trimo, trudimo se. Na stazi smo najvie zahvaljujui broj
nim akterima iz nae baze, organizacijama civilnog drutva i njihovim inicijati
vama i projektima, poduzeima i zadrugama. Na stazi smo zahvaljujui pokre
tanju procesa izrade Strategije i vrstog pozicioniranja iza nje te zauzimanja za
njen put u nadlenom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Osim elje za
uenjem i refleksijom to smo primjenjivali u Izvjetaju, nema previe smisla bo
raviti u prolosti i aliti za proputenim prilikama. Vie ima smisla biti svjestan
sadanjeg trenutka, posvetiti mu se da bude bolji i otvoriti se novim obzorima.
To je i pria o drutvenoj ekonomiji u Hrvatskoj.
Literatura
ACT Grupa (2014) Godinji izvjetaj 2013, dostupno na http://www.actgrupa.hr

Babi, Z. i Rai, D. (2011) Zadrugarstvo i socijalna ekonomija u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatski
savez zadruga.
Beovan, G. (1996) Privatni neprofitni sektor i razvoj socijalnog reima u Hrvatskoj, Revija za
socijalnu politiku 3(34): 299311.
Borzaga, C. i Galera, G. (2014), New Trends in the Nonprofit Sector in Europe: The Emergence
of Social Enterprises, u Ericka Costa, Lee D. Parker, Michele Andreaus (ur.) Accountability
and Social Accounting for Social and NonProfit Organizations (Advances in Public Inte
rest Accounting, Volume 17) Emerald Group Publishing Limited, 89110.
Brajdi Vukovi, M., Ani, B. i Domazet, M. (2014) Podrka: Trajni uinak ili poticajni tre
nutak?, Zagreb: NCRCD.
Bridge, S., Murtagh, B. i ONeill, K. (2014) Undstanding Social Economy and The Third Sector,
Hampshire: Palgrave Macmillan.
CEDRA akovec (2014) Hrvatske socijalne zadruge, akovec: CEDRA akovec.
Defourny, J. (2014) From Third Sector to Social Enterprise, u J. Defourney, L. Hulgrd i Pestoff,
V. (ur.), Social Enterprise and the Third Sector Changing European Landscapes in a Com
parative Perspectives, Abingdon: Routledge, 1742.
Defourny, J. i Nyssens, M. (2014) The EMES Approach of Social Enterprise in a Comparative
Perspective, u J. Defourney, L. Hulgrd i Pestoff, V. (ur.), Social Enterprise and the Third
Sector Changing European Landscapes in a Comparative Perspectives, Abingdon: Rou
tledge, 4266.
EU Direktiva 2014/23, EU Direktiva 2014/24, EU Direktiva 2014/25, dostupno na http://
eurlex.europa.eu/legalcontent/EN/TXT/?uri=celex:32014L0024
EMS (2014) Strategic Study on Social Economy Development in the Context of the South
East Europe 2020 Strategy, dostupno na http://www.emins.org/uploads/useruploads/pro
jektiEnpdf/RCC_StudyonSEinSEERegion_zaprelom.pdf.pdf
European Commission (2010) Europe 2020 A strategy for smart, sustainable and inclusive
growth, dostupno na http://ec.europa.eu/eu2020
European Commission (2011) Social Business Initiative Creating a favourable clima
te for social enterprises, key stakeholders in the social economy and innovation, EC,
COM(2011)682, dostupno na http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=
COM:2011:0682:FIN:EN:PDF
80
EUEurostat (2015) Quality of life in Europe facts and views overall life satisfaction, Dos
tupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/index.php/Quality_of_life_in_
Europe__facts_and_views__overall_life_satisfaction#Life_satisfaction
Gvozdanovi, A., Potonik, D., Soo, A. (2009). Sam svoj majstor istraivanje socijalnog po
duzetnitva u neprofitnom sektoru mladih. Zagreb : Mrea mladih Hrvatske.
HSZ (2014), Analiza Zadrunog Sustava do 31. 12. 2013., dostupno na http://www.zadruge.hr/
images/stories/pdf/Analiza%20zadruznog%20sustava.pdf
Hulgrd, L. (2014) Social Enterprise and the Third Sector: innovative service delivery or a
noncapitalist economy?, u J. Defourney, L. Hulgrd i Pestoff, V. (ur.), Social Enterprise
and the Third Sector Changing European Landscapes in a Comparative Perspectives,
Abingdon: Routledge.
ICF (2014a) A map of social enterprises and their ecosystems in Europe, London: ICF Con
sulting Services Limited.
ICF (2014b) A map of social enterprises and their ecosystems in Europe Country Report
Croatia, dostupno na http://www.icfi.com
Ivankovi Kneevi, K. i dr. (2013) Social entrepreneurship and other models to secure em
ployment for those most in need (Croatia, 2930 October 2013). Host Country Report, Peer
Review on social entrepreneurship, dostupno na http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=
89&langId=en&newsId=1904&moreDocuments=yes&tableName=news
Millstone, C. (2013) The Potential of Social and Solidarity Economy (SSE) Organizations to
Complement or Replace Publicly Traded Companies in the Provision of Goods and Ser
vices, dostupno na http://www.unrisd.org/80256B42004CCC77/%28httpInfoFiles%29/8E
DE666368A12E10C1257B720035E9D0/$file/Millstone%20draft%20paper.pdf
MINGO (2015) Statistiko izvjee o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2014. godi
nu, dostupno na http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/Statisti%
C4%8Dka%20izvje%C5%A1%C4%87a/Godi%C5%A1nja/Statisticko_izvjesce_JN2014.pdf
MSPM (2014) Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Hrvat
skoj (2014.2020.), dostupno na http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/strategija_borbe_pro
tiv_siromastva_i_socijalne_iskljucenosti_republike_hrvatske_2014_2020
MRRFEU (2015) Indeks razvijenosti, dostupno na https://razvoj.gov.hr/oministarstvu/regio
nalnirazvoj/indeksrazvijenosti/112
NESsT (2004), Priprema, pozor... Poetak putovanja cestom samofinanciranja, Dostupno na
http://www.nesst.org
NESsT (2007) Pokreni se. Iskustva odrivog socijalnog poduzetnitva u Hrvatskoj, http://
www.nesst.org
NESsT (2012) An Assessment of SelfFinancing and Social Enterprise Among Civil Society
Organizations in Croatia Developments Since 2006, http://www.nesst.org
MRMS (2014) Izvjee o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnou na Nacrt pri
jedloga strategije razvoja socijalnog/drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za
razdoblje (2014. do 2020.), dostupno na http://mrms.hr
MRMS (2015) Strategije razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2015. do 2020. godine, dostupno na http://www.mrms.hr
NZRCD (2006) asopis Civilno drutvo br. 11/12, 2006 Tema broja Socijalno poduzetni
tvo), dostupno na http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/casopis/
broj11_12/casopis_11_12.pdf
NZRCD (2012a), Procjena stanja razvoja organizacija civilnoga drutva u Republici Hrvatskoj
u 2011., dostupno na http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/vijesti_i_priopcenja/priopce
nja/2012/Procjena.pdf
Literatura
NZRCD (2012b) Poduzetnitvo u slubi zajednice, zbornik tekstova o drutvenom poduzet

nitvu, dostupno na http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_
zbirka/poduzetnistvo_u_sluzbi_zajednice.pdf
Pearce, J. (2009) Social economy: engaging as a third system, u Ash Amin (ur.) The Social Eco
nomy International Perspectives on Economic Solidarity, London: Zed Books: 2237.
Peri, J. i Alpeza, M. (2011). Policy pretpostavke za razvoj socijalnog poduzetnitva: sluaj Hr
vatska. Tuzla: Zbornik meunarodnog znanstvenog skupa, Ekonomski fakultet.
Peri, J. i Deli, A. (2014). Social Entrepreneurship in Croatia: doregional disparities influence
young peoples perception of social entrepreneurship as a potential career path? u Ekonom
ski vjesnik, god. XXVII, br. 1/2014., str. 8192.
Petrievi, T. (2012) Zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj drutvenog poduzetnitva u
Jugoistonoj Europi, akovec: CEDRA.
Pomakonline, Socijalno poduzetnitvo pokreta razvoja 24. 11. 2009., Dostupno na http://
www.pomakonline.com/content/view/543/30/
RidleyDuff, R. i Bull, M. (2013). Understanding Social Enterprise Theory & Practice, Lon
don: SAGE Publications.
Grad Split, Slubeni glasnik br. 22/2014., dostupno na http://www.split.hr
SLAP (2009). Bolji put. Dobra praksa socijalnog poduzetnitva u Hrvatskoj, Osijek: Slap.
SLAP (2014). Social Enterpreneurship in Croatia. Survey and Analysis of the Results, Osijek:
Slap
Soo, A. (2009). Poetnica iz socijalnog poduzetitva za organizacije mladih i za mlade, Zagreb:
Mrea mladih Hrvatske.
Spear, R. (2013). Socijalno poduzetnitvo i drugi modeli zapoljavanja za najpotrebitije, do
stupno na http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1024&langId=en&newsId=1904&
furtherNews=yes
Stubbs, P. (2009). Participacija, partnerstvo i/ili pomo: unutarnji i vanjski dionici u odrivom
razvoju, u eljka Kordej DeVilla, Paul Stubbs i Marijana Sumpor, Participativno upravlja
nje za odrivi razvoj, Zagreb: EIZ, 149167.
imlea i dr. (2015). Solidarity Economy in Croatia. The Case Study of City Split, 5th EMES
International Research Conference on Social Enterprise, Helsinki, June 30 July 3, 2015.
UNDP (2014). Human Development Report 2014, dostupno na http://hdr.undp.org/en/con
tent/humandevelopmentreport2014
Utting, P. (ur.) (2015). Social and Solidarity Economy Beyond the Fringe, London: ZedBooks.
UZUVRH (2006) Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnoga
drutva od 2006. do 2011., dostupno na https://udruge.gov.hr/print.aspx?id=275&url=print
UZUVRH (2008). Prijedlog rjeenja temeljnih pitanja ureenja statusa organizacija koje u Re
publici Hrvatskoj djeluju za ope dobro, dostupno na http://www.uzuvrh.hr/UserFiles/Do
kument_radne_skupine100308(1).pdf
UZUVRH (2010). Nacrt Zakona o organizacijama koje djeluju za ope dobro, dostupno na
https://udruge.gov.hr/print.aspx?id=1852&url=print
UZUVRH (2012). Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilno
ga drutva od 2012. do 2016. godine, dostupno na https://uzuvrh.hr/arhiva/izdvojenohr
v/ufokusu/vladadonijelanacionalnustrategijustvaranjapoticajnogokruzenjazara
zvojcivilnogadrustvaod2012do2016godine/1702
UZUVRH (2015). Prirunik za postupanje u primjeni Uredbe o kriterijima, mjerilima i postup
cima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za ope dobro koje provode
81
82
udruge, dostupno na https://udruge.gov.hr/vijesti/objavljenprirucnikzaprimjenuured

beofinanciranjuudruga/2808
Vidovi, D. (2012). Socijalno poduzetnitvo u Hrvatskoj. Doktorska disertacija. Zagreb: Filo
zofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu.
Vidovi, D. (2013). Social entrepreneurship in Croatia: a framework for development, dostup
no na http://www.euricse.eu/publications/wp612013socialentrepreneurshipincroa
tiaaframeworkfordevelopment2/
Vincetic, V., Babic, Z., Baturina, D. (2013). Definiranje podruja i potencijal razvoja soci
jalnog podruja Hrvatske u komparativnom kontekstu, Zagreb: Ekonomski pregled, 64
(3):256278.
Vlada RH (2000). Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sek
tora u Republici Hrvatskoj, Dostupno na http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=42
Zakoni
Zakon o zadrugama (NN 36/95, NN 67/01, NN 12/02, NN 34/11, NN 125/13)
Zakon o udrugama (NN 74/14)
Zakon o zakladama i fondacijama (NN 36/95, NN 64/01)
Zakon o ustanovama (NN, 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)
Zakon o trgovakim drutvima (NN 152/11, NN 111/12)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, NN
33/05, NN 157/13)
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, NN 83/13, NN 143/13) i
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN 56/13)
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN
174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13, 92/14).
Vaniji internetski izvori za potrebe izrade Izvjetaja

Autonomni centar (ACT) akovec, http://actnow.hr
CEDRA HR, www.cedra.hr
EMES, www.emes.net
EU politike za drutvenu ekonomiju i poduzetnitvo, http://ec.europa.eu/internal_market/so
cial_business/index_en.htm
Europski socijalni fond za Hrvatsku, http://www.esf.hr
EU Strukturni fondovi, http://www.strukturnifondovi.hr
Hrvatski centar za zadruno poduzetnitvo, http://zadruge.hr
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva,
http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, http://mrms.hr
Pomakonline, http://www.pomakonline.com
Stranice za financijskoekonomski pregled podataka za Bazu, http://www.blokade.hr, http://
www.fininfo.hr, https://banovac.mfin.hr/
Udruga za kreativni razvoj SLAP, Osijek, http://www.pomakonline.com
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, http://www.uzuvrh.hr

Izvještaj o Stanju Društvenog Poduzetništva U Hrvatskoj 2015.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvještaj o Stanju Društvenog Poduzetništva U Hrvatskoj 2015.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MAPIRANJE NOVIH

Izvjetaj o stanju drutvenog

INSTITUT DRUTVENIH ZNANOSTI

Ovo djelo je dano na koritenje pod licencom Creative Commons

ira perspektiva drutvenoekonomska slika Hrvatske . . . . . . . . 11

Analiza Strategije razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

provedba ankete meu mladima o vanosti drutvenog poduzetnitva za

Mapiranje novih obzora izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvat

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

3. Prezentirati Bazu aktera drutvenog poduzetnitva i/ili tome bliskih prav

Drutveno poduzetnitvo u Hrvatskoj danas nosi povei teret na leima, a zbog

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

IRA PERSPEKTIVA drutvenoekonomska slika Hrvatske

razina osjeaja zadovoljstva vlastitim ivotom i osjeaj sigurnosti meu

POGLED UNATRAG povijesna

Drutveno poduzetnitvo sporo je ulazilo u Hrvatsku, a to vrijedi i za osvjei

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

Premda su se OCDi devedesetih godina bavili socijalno ugroenim i margi

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

Ranije spomenute organizacije iz SAD-a, AED i USAID zajedno s NESsT-om

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

poduzetnitva (UZUVRH, 2006). U tom dokumentu socijalno je poduzetnitvo

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

dobila mnoga drutvena poduzea i zadruge koje su inicirale i stvarale najak

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

ji dogaaji i smjer razvoja izrade nacionalne Strategije pokazat e da je ta kom

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

drutveni razvitak (www.pomakonline.com) postaje uz projekt SEFOR glas sek

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

godine dolo je i do preslagivanja ministarstava i njihovih nadlenosti. Dota

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

venstvo i utemeljenje u naem jeziku ili kontekstu ima socijalno poduzetnitvo

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

komuniciranja, razmjene, uenja i edukacije te umreavanja drutvenih inova

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

Posebnost je projekta osnivanje investicijskog fonda iz kojeg bi se financirali

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

Slika 1. Vremenski prikaz razvoja drutvene ekonomije u Hrvatskoj

formalna mrea za potporu i

Jedni od pionira sektora udruga

POGLED UNATRAG povijesna analiza razvoja drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj

British Council Hrvatska

zadruge Humana Nova.

zasebni oblik zadrugarstva

Osnovana Act Grupa u akovcu

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

Moemo izvesti kao zakljuke:

Analiza Strategije razvoja

Jaanje cjelokupne drutvene ekonomije u EUu od krize drave blagostanja

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

Moramo biti svjesni da je Strategija takoer plod nunih kompromisa i susre

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

ivanju razine i modela prohodnosti komunikacije i odluivanja unutar organi

hvata imaju uporite u razliitim tradicijama organizacija iz ijih se pozicija isti

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

poduzetnika ili poduzetnicu kao inovativne lidere drutvenih promjena ili na

Definicija i kriteriji (Evidencija drutvenih poduzetnika)

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.

na tritu, te koja ima povoljan utjecaj na okoli, doprinosi unapreenju

MAPIRANJE NOVIH OBZORA Izvjetaj o stanju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj 2015.