Građanski rat (1861. – 1865.

) – Amerika
 Najrazorniji rat u njihovoj povijesti (zbog velikih razlika između sjevera i juga)
o Sjever – slobodarski, gospodarstvo bazirano na malim farmama, trgovini i velikoj
industriji u kojoj u radili slobodni radnici i nadničari -> u 19. st razvija se
ABOLICIONIZAM – zagovara ukidanje ropstva od čega profitira industrija sjevera koja
je u potrazi za novom radnom snagom
o Jug – velika oslonjenost na poljoprivredu i velike plantaže na kojima su radili
tamnoputi robovi -> na abolicionizam odgovaraju potrebom za zaštitu vlastitih
državnih prava, načina života, kulture, običaja, ekonomije
 Vrhunac nepovjerenja između juga i sjevera 1860. kad je za predsjednika izabran Abraham
Lincoln (republikanac, protivnik ropstva) -> 7 južnjačkih država objavljuje istupanje iz Unije i
stvaranje Konfederacije Američkih država i za predsjednika je odabran Jefferson Davis
 Nakon što je A.L. odbio čin odstupanja iz Unije vojska Konfederacije u strahu od moguće
blokade svoje najvažnije luke Charlestona napala je utvrdu Fort Sumter -> ZAPOČINJE RAT

- Na početku sukoba snage Konfederacije (general Robert E. Lee) ostvaruju vojne uspjehe
- Lincoln prisiljen pozvati dobrovoljce u obranu Unije
- neuspješan pokušaj juga da zabranom izvoza pamuka u rat uključi Veliku Britaniju i
Francusku
- ofenziva Leeja zaustavljena u krvavoj bitci kod Antietama 1862.
- isto 1862. Lincoln izdao proglas o ukidanju ropstva – reorganizacija vojske unije, snaga
industrijskog sjevera i vodstvo generala Ulyssesa Granta i Williama Shermana – uspjesi
- velik broj oslobođenih robova ušao u vojsku unije
- neuspješna obrana glavnog grada Konfederacije (Richmond) general Lee prisiljen na
predaju a građanski rat je ZAVRŠEN -> NAKON RATA Američki kongres prihvaća odluku
Lincolna o ukidanju ropstva, XIII AMANDMANOM ropstvo je zabranjeno osim kao oblik
kazne (proći će još desetljeća dok crnjačko stanovništvo ne dobije sva građ. prava)
- nakon razornog sukoba (620 000 života), druge američke revolucije obnavlja se jedinstvo
države, oprostili jugu

Revolucije 1848./1849.
 sredinom 19. st vrhunac revolucionarnih kretanja u Europi – val ustanaka potaknutih
zahtjevima za ukidanje kmetstva, većim građ. slobodama, pravom naroda da odlučuje o
vlastitoj sudbini…
 glavni poticaj su bili događaji u Francuskoj -> 1846. zavladala je glad (irska prvo) u ekonomiji
počela kriza
 u veljači 1848. tijekom velikog okupljanja u Parizu intervenirala je vojska al tad se opet dižu ->
postavljanjem barikada počela je još jedna revolucija -> kralj Luj Filip odriče se prijestolja i
proglašena je Druga Francuska Republika nova vlada nemože izvuć iz krize pa se kriza
nastavlja a na predsjedničkim izborima dobiva Luj Napoleon Bonaparte – 1851. izveo državni
prevrat a god nakon se proglasio carem Napoleonom III tako je nastalo Drugo Carstvo
 - Na vijesti o revoluciji u francuskoj 48. buknuli su i ustanci u kraljevini Pruskoj i Habsb
Monarhiji, u ožujku su se narodne mase počele okupljati u Berlinu tražeći liberalne
reforme, novi ustav, slobodu tiska, veće pravo glasa – sukobili se s vojskom i stanje
postaje sve ozbiljnije pa kralj Fridrik Vilim IV prihvaća neke zahtjeve naroda al i raspustio
parlament, sljedeće god je objavljen novi ustav s određenim građ. slobodama al i
kraljevskim pravom veta na odluke parlamenta pa se stanje ne mijenja (Bourbon)
- Ustanak u Beču počeo je u ožujku 1848. nakon dvije nerodne godine i gospodarske krize,
usto Habsb monarhiju su potresali i ustanci naroda unutar carstva (ugarska npr) – u beču
postavljaju barikade, sukobi s vojskom
o Carski generali Jelačić, Radecky, Windischgratsz ugušili su ustanke a nakon
abdikacije Ferdinanda I novi car postaje Franjo Josip I koji je donio 1849. novi
oktroirani (namenuti) ustav, ukinuo priznate slobode, uveo centralističko-
apsolutistički režim i time učvrstio vladavinu konzervativnih snaga

Stvaranje nacija – od preporoda do proljeća naroda

Tridesetih godina 19. st Europu potresaju revolucije one prelaze u nacionalne pokrete i prekretnica
su u društv povijesti, narod postaje svjestan države u kojoj živi, ideja nacija

Nacionalizam – jedna od najvažnijih sila 19. st koja daje osjećaj jedinstvenog identiteta naroda a
temelji se na zajedničkom jeziku, religiji, nacionalnim simbolima

 Razdoblje hrv narodnog preporoda obuhvaća vrijeme od kraja 18. do sredine 19. st – različiti
povodi u europi (liberalno-demokratski, društveni, nacionalni, stjecanje građ. prava, ukidanje
apsolutizma i feudalizma…)
 Ciljevi HNP-a (Lirskog pokreta): budenje nac svijesti, stvaranje hrv književnog jez, ujedinjenje
 U HNP sudjeluju svi slojevi društva [pripadnici građanstva, dijela svećenstva i dijela plemstva
potiču buđenje nacionalne svijeti i osjećaja pripadnosti hrv narodu], nositelji procesa
nacionalne integracije postaju hrv građani intelektualci te svećenstvo i dio plemstva koji su
jedini školovani tad u hrv, građanstvo u hrv sinove šalju na školovanja u Graz, Beč, Peštu kad
se vrate u hrv su nositelji buđenja nacionalne svijesti jer tamo dolaze u dodir s idejama o
ravnopravnosti i sl.
 Virilisti – članovi svećenstva i plemstva koji sudjeluju u radu Hrv sabora kao nekadašnji
privilegirani zastupnici
 Preporod prerasta u nacionalni pokret s namjerom da se širi drustv slojevi integriraju u hrv
naciju – otvaraju se mnoge nacionalno-pol institucije, vrhunac poketa je bio 1848. (proljeće
naroda) uvođenje parlamentarne demokracije, ukidanje feudalizma, građanske slobode….
o 1847. hrv sabor proglasio hrv službenim jezikom a 1843 Ivan Kukuljević održao 1.
govor na hrv jeziku u kojem predlaže da se umjeesto lat uzme hrv za diplomatski jezik
o U hrv ukinuto kmetsvo 25.4.1848 banskim pismom bana Jelačića
o HORVATSKA DOMOVINA – PJESMA Antuna Mihanovića 1835. objavljena u
preporodnom listu Danici, uglazbio Josip Runjanin -- himna
o Zahtjevanja naroda: uspostava građanskog društva u Hrvatskoj- uvođenje općih građ
sloboda poput slobode tiska, prava glasa slobode govora, jednakost svih pred
zakonom
Narodni preporod u Dalmaciji i Istri
Dalmacija: 40tih godin 19.st, nisu baš zaživjele revolucije, obrazovani ljudi slabo znaju hrv jezik a
državna politika nametanjem talijanskog nastoji spriječit povezivanje dalm i ostalih zemalja

 Tijekom rev 1848. J. Jelačić proglašen gubernatorom dalmacije i time se stekao dojam da su
se hrv zemlje ujedinile no nakon gusenja rev nacionalni pokreti u dalm su se ugušili
 U skladu s veljačkim patentom dobivamo svoj sabor – 1861. DALMATINSKI SABOR (Zadar)
o U pokrajini Dalmaciji ustrojena je Zemaljska vlada kao tijelo izvršne vlasti
o Osnutak NARODNE STRANKE u Dalmaciji znači obnova hrv nac pokreta – vođe
stranke su Miho Klaić, Mihovil Pavlinović koi se zauzimaju za ujedninjenje Dalm s hrv
(narodna stranka ipak nije imala većinu u dalm saboru)
o na izborima 1861. pobijedila je Autonomaška stranka koja želi osigurati autonomiju
dalmacije i spriječit njeno ujedinjenje, potiču talijaniziranje
o Veliku ulogu ima Matica dalmatinska osnovana 1862. – glasila u preporodnom duhu,
iste god osnivaju se i narodne čitaonice, prve preporodne novine Il Nacionale al na
talijanskon, tek se 1876 tiska na hrv pod nazivom Narodni list
o Krajem 60tih 19. Narodna stranka počinje pobijeđivati na lokalnim izborima (pridonio
rat koji je austrija vodila protiv pruske i italije)
o Odluka Dalmatinskog sabora 1883. da je hrv jezik služben u upravi i u školstvu u
cijeloj dalmaciji – POBJEDA PREPORODA

Istra:

 1861. utemeljen Istarski sabor (Poreč)

 Većina hrv stanovništva živjelo je u pretežito ruralnoj unutrašnjosti, talijanski jezik u upravi
(najvećim djelom na zapadnoj obali su bili talijani a njima su izborni zakoni davali prednost)
 Hrv preporodne ideje se počinju širiti nakon obnove ustavnog stanja u Monarhiji
 Najvažnija osoba Juraj Dobrila, sudjeluje u pokretanju prvog preporodnog glasila Naša sloga
1870. , stvaraju se narodne čitaonice prva u Kastvu 1866.
 Vjekoslav Spinčić i Matko Laginja (prvi pokušao održati govor na hrv al ga prekidaju..) –
predstavljaju hrv interese u Istarskom saboru, uvođenje hrv jezika u šk i upravi..prva gimn na
hrv jeziku..

Nacionalni pokreti u revolucijama 1848./1849. – Italija, Njemačka, Habsb

Monarhija
Osnovni ciljevi rušenja konzervativnog poretka bili su rušenje apsolutizma i uspostava građanskog
društva te ostvarenje ideja nacionalnih pokreta -> rev pokreti u svijetu 1848 - PROLJEĆE NARODA

ITALIJA:

 najizraženija želja za ujedinjenjem

 revolucija počela na Siciliji 1848.
 povod – gospodarska kriza
 u Milanu i Veneciji ustanci protiv Habsburške vlasti nakon vijesti o revoluciji u Beču
 Pijemontski kralj Karlo Albert podupire ustanike i pokreće rat protiv habsb -> u odlučujućoj
bitcu kod Custoze austrijski maršal Jozef Radecki porazio je pijemontsku vojsku
 Novi neuspjeh Pijemont doživljava 1849, opet austrija u bitci kod Novare - nakon svih tih
poraza Karlo Albert odlazi i dolazi Viktor Emanuel II, uz njega neuspjeh doživili i Giuseppe
Mazini i Garibaldi koji su sudjelovali 49 u rušenju Papinske države i uspostavi Rimske
Republike koja je intervencijom francuske vojske srušena i obnovljena je Papinska država
 Austrija je u ljeto 1849 ponovo osvojila Veneciju – neuspjeh ujedinjenja
 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 Nakon neuspješnog pokušaja ujedinjenja 1848. razvija se nekoliko pol opcija koje su nastavile
stvarati jedinstvenu talijansku državu
 Revolucionarne republikance predvode Giuseppe Mazzini i Garibaldi dok se Kraljevtsvo
Pijemonta i Sardinije zauzimalo za uspostavu Monarhije
 Mazzini 1853. stvara Stranku akcije,pokušava podignuti revoluciju-neuspjeh pa slabi utjecaj
 Kao vođa talijanskog nacionalog pokreta – grof Camillo Benso Cavour, umjeren političar,
zauzima se za slobodnu trgovinu dogovarao sporazume, osigurao građ slobode, sloboda tiska
itd -> tako je pridobio mnoge poitičke emigrante
 Glavna prepreka za ujedinjenje je Austrija (sjever Italije) – Cavour zna da se neće odreć
posjeda bez rata pa poduzima diplomatske akcije i savezništvo s Francuskom (Napoleon III)
 Cavour je Pijemont uklj u Krimski rat na stranu Eng i Francuske, Napoleon obećao da će
pomoć Pijemontu u ratu protiv Austrije zauzvrat moraju dobiti Nicu i Savoju
1. Etapa: austrija 1859. napala ali prisiljena prihvatiti primirje (Magenta i Solferin teški
porazi) mirom u Zurichu Pijemont dobiva Lombardiju s Milanom, Toskanu, Parmu i
Modernu ali ne i Veneciju
2. Etapa: garibaldi osvaja Siciliju i jug Italije 1861. proglašena KRALJEVINA ITALIJA u
Torinu – Viktor Emanuel II prvi kralj s prijestolnicom u Torinu -> još nie gotov jer je
Venecija idaje pod AUSTRIJOM a Papinsku državu štiti francuska vojska
3. Etapa: 1866. pruska i italija stvaraju savez protiv austrije u ratu doživljavaju
neuspjehe, zbog pruskih pobjeda popisuje se mir u PRAGU 1866. gdje je venecija
priključena Kraljevini Italiji, francuzi se povlače, rim postaje glavni grad Italije 1871.,
Papa Pio IX povlači se u Vatikan -> proces ujedinjenja završen
NJEMAČKA:
 Započelo ustankom u berlinu 1848, žele ujedinjenje, postoje 2 kocepcije ujedinjenja nisu se
mogli složiti
1. Velikonjemačko rješenje kojim bi se ujedinile sve njem zemlje na čelu s austrijon
2. Malonjemačko rješenje kojim bi se ujedinile sve njem zemlje na čelu s pruskom ali
bez austrije
 Sastaje se u Frankfurtu Svenjemački parlament – izglasali ustav buduće ujedinjene njemačke i
carsku krunu ponudili pruskom kralju Fridriku Vilimu IV – odbio, neuspješan prvi pokušaj
ujedinjenja
 --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 Konačno ujedinjenje prijeti francuska i borba za prevlast između Austrije i pruske
 Pruski kralj Vilim I postavio za kancelara Otta von Bismarcka – njegov je cilj bio postići
ujedinjenje na sonovi malonjemacog rjesenja i osigurati njem prevlast u njem
 Danska pokušava proširit vlast na sporne pokrajine Holstein i Schleswig -> pruska pokreće rat
s danskom koja je poražena na kraj i mirom u Beču 1864. Pruska dobiva vlast u schleswigu a
austrija dobiva Holstein
 1866. rat protiv austrije – bismarck sklapa savez s italijom i fransuckon, austrija poražena u
bitci kod Sadove
 Mirom u Pragu 1866. austrija izbačena iz Njemačkog saveza, venecija prepuštena Italiji
  1867. osnovan Sjevernonjemački savez – predstavnik pruski kralj
 Njemačka se ujedinila – nakon rata s Francuskon koji je počeo 1870, fr poraz kod Sedana
zarobljen Napoleon III
 1871. DRUGO CARSTVO u dvorani zrcala u Versaillesu – car VILIM I
o Mirovnim sporazumon u frankfurtu francuska gubi Alsace i Lorraine, ratna odšteta

KRIMSKI RAT (1853.-1856.) :

 Velika britanija i francuska vojno interviniraju protiv rusije u KRIMSKOM RATU
 Mirom u parizu 1856. rusiji ograničeno teritorijalno sirenje u eu, osigurana cjelovitost OC
 Nova kriza osmanskog carstva počela je Ustankom kršćana u Bosni i H 1875. (nisu se
provodile reforme) – pocinje velika istočna kriza jer hrvati nisu zadovoljni položajem ko ni
srbi i podižu ustanak oslanjajući se na austriju tj Rusiju
 U sukob se uklj: srbija, Crna Gora rai širenja teritorija
 Poraz OC – prisiljeni potpisati mir u San Stefanu (osnovana velika Bugarska, Rumunjskoj,
Crnoj Gori i Srbiji priznata neovisnost) – rusi imaju veliki utjecaj na jugoistok europe ->
BERLINSKI KONGRES kako bi se sprijecila ruska prevlast
 Revizijom mira u San Stefanu: OSNOVANE Kneževina Bugarska i Itočna Rumelija, VB dobila
Cipar,rusija Besarabiju, rumunjdkoj priznata neovisnost i srbiji i crnoj gori

HABSBURŠKA MONARIJA:
 Car Ferdinand prisiljen maknuti nepopularnog Matternicha i ukinuti feudalne odnose
 Česi traže autonomiju, František Palacki zagovara ideju austroslavizma politike koja se
zauzimala za cjelovitost Habsb Mon, protivio se ideju panslavizma (ujedinjenja svih slavena
pod ruskim vodstvom)
 U pragu održan Slavenski kongres za oblikovanje zajednickih ciljeva slavena, zbog studenstkih
nemira koje guši general Windischgrac kongres je raspušten
 U liberalnim krugovima u hrv prihvaćena ideja austroslavizma (promicale je novine Slavenski
jug i udruga Slavenska lipa) -> sve nade o federalizaciji Monarhije nestale su donošenjem
oktroiranog ustava Franja Josipa I 1849.

MAĐARSKA:
 Najsnažniji zahtjevi za stvaranje nacionalne drzave u Habsb
 Ugarski sabor 1858 ozakonio građanske slobode, ukinuo kmetstvo, proglasio samostalnost i
teritorijalnu cjelovitost ugarske povezanu s austrijom personalnom unijom
 Na zasjedanju u Debrecenu donose odluku – svrgavanje Habsb i proglašenje Republike
 Predsjednik republike, vođa revolucije: Lajos Kosuth
 Austrijski car traži pomoć od ruskog cara Nikole I u gušenju mađarskog otpora
 Ruska vojsk ušla u mađarsku i pobjedom kod Vilagosa 49. guše revoluciju, Habsb uspostavljen
mir

PRETPORODNO DOBA:

 U hrv krajem 17. poč 18 st – zbog političke razdvojenosti ne razvija se nac svijest,
nepostojanje standardnog hrv jezika
 Zg biskup Maksimilijan Vrhovac 1794 – pokrenuo iskaru, knjige na hrvatskom
 Hrv trgovac Josip Šipuš u djelu Temelj žitne trgovine itiče vaznost svog jezika
 Vicenco Dandolo u Zadru potiče Kraglski dalmatin prve dvojezicne novine
  Franscesco Maria Apendini 1808 objavljuje gramatiku hrv jezika napisanu na tal a Joakim
Stulli napisao je talijansko-hrvatski riječnik
 Na Bečkom kongresu Ilirske pokrajine pripadaju Austriji (cjelovita hrv pod jednom drzavom)
 Hrv sabor se ne saziva a zbog krize 1825. je sazvan ugarski – kraj apsolutizma, buđenje pol
života i razvoj narodnog preporoda
 1830 godina – protonotar Josip Kušević spis o municipalnim pravima, u kojem dokazuje
poseban položaj hrvatskog kraljevstva u odnosu prema ugarskoj
- Ljudevit Gaj – kratka osnova horvt-slav pravopisanja, temelj za stvaranje jedinstvenog
hrv pravopisa, vođa i organizator pokreta, pjesma Horvatov sloga i sjedinjenje -stih jos
hrvatska ni propala
 Ivan Derkos 1832. kulturni rogram hrv preporoda pod naslovom duh domovine nad sinovima
svojim koji spavaju na lat- previđa stvaranje jedunstvenog hrv jezika s tri narjecja
 Janko Drašković disertacija – pol program preporoda 1832. predvidio stvaranje samostalne
hrv vlade, uvodenje stokavskog kao knjizevni -> predlaze ujedinjenje u Kraljevtsvo Iliričko (hrv
i slovenske zemlje i dio BiH u sklopu habsb monarhije koje bi se temeljilo na hrv državnom
pravu, jezičnoj bliskosti…)

HRVATSKI NARODNI PREPOROD:

 Budnice i davorije – širile preporodne ideje 
 Ljudevit Gaj 1835.
pokrenuo Novine horvatzke s prilgom Danica horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, početak
HNP
 u Danici Antun Mihanović objavio Horvatska domovina -> himna Lijepa naša domovino,
uglazbio je Josip Runjanin
 1836. Novine hotvatske promijenile naziv u Ilirske narodne novine, a književni prilog
u Danica ilirska, kajkavsko u štokavsko
 važnu ulogu u širenju preporodne misli imaju čitaonice, 1. ilirska otvorena u Varaždinu 1838.
 u okrilju zagrebačke 1842. osnovana Matica ilirska, sa zadaćom tiskanja knjiga na hrv jeziku,
od 1874. djeluje pod nazivom Matica hrvatska
 1842. Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović i Dragutin Rakovac pokreču časopis Kolo
 1839. u Sisku drama Juran i Sofija Ivana Kukuljevića Sakcinskog
 1846. u Zagrebu premijera 1. hrv opere Ljubav i zloba, Vatroslava Lisinskog
 utemeljeno hrv-slavonsko-gospodarstko društvo radi razvoja poljoprivrede i gospodarstva, .
predsjednik Juraj Haulik
 protivnici preporoda osnovali 1. političku stranku nazvanu Horvatsko-
vugerska stranjka, program im se temeljio na bliskoj povezanosti s Mađarskom, zauzimali se
za uvođenje mađarskog kao službenog jezika, pogrdno nazvani mađaronima, bojali se
gubitka staleških povlastica
 kao odgovor na pol organiziranje mađarona hrv preporoditelji osnivaju ILIRSKU STRANKU
(narodna) glavni cilj ujedinjenje hrv podrucja unutar habsb monarhije, ciljeve objavljuje
Ljudevit Farkaš Vukotinović u spisu Ilirizam i Kroatizam
 zabranjeno ilirsko ime 1843 zbog pritiska beckog dvora od mađarske zato se stranka nazvala
narodnom
  politicke borbe se nastavljaju izmedu stranaka na markovom trgu vojna intervencija ima
ubijenih – srpanjske žrtve prve žrtve ubijene u hrv zbog pol sukoba

HRVATSKI NACIONALNI POKRET U REVOLUCIJI 1848/49:

 Ne sazivaju se sabori pa je narodna stranka odlučila sazcat veliku narodnu skupštinu i sastavili
su 30 točaka pod nazivom Zahtjevanja naroda
 Prihvaća se jedino to da je Josip Jelačić ban, odan kraljevstvom dvoru ali i blizak HNPu
 Kad je ugarski sabor ukinuo autonomiju jelačić 48 ukida sve veze s ugarskom a svim
županijama naredio da naredbe mogu primati samo od njega
 U svibnju 1848 osnovao je Bansko vijeće, 1. hrvatska vlada ( 6 odsjeka), ukinuo feudalne
donose i kmetstvo 48.
 Uveo Prijeki sud (izlaze sudci odma na teren, sude kome ide zemlja)
 Raspisao izbore i novi izborni zakonik – 1. zastupnički sabor
 Ponovni pregovori s mađarima ali neuspješni jer oni ne prihvaćaju hrv zahtjeve
 Rat s mađarima neizbježan pa se kreće u rujnu nakon bitke kod sela Pakozda jelačić vojsku
usmjeri prema Beču gdje je sudjelovao u otporu tamošjih revolucionara, nakon toga tamo
nastavlja rat protiv mađara zajedno s generalom Windischgracom -> rat zavrsen 1849 nakon
ruske intervencije

Novi car Franjo Josip I koji proglasava J.J guvernerom dalmacije i rijeke ostaje ban ali nema pol vlasti
 Pod jelačićevon vlašću se nalaze sve hrv zemlje
 1849. car raspušta austrijski parlament i uvodi oktroirani ustav – nime zeli osigurati
monarhijski apsolutizam, izazvao nezadovoljstvo hrv sabora i prosvjede Jelačića – iako je hrv
bila priznata kao posebna zemlja neovisna o ugarskoj, izgubila je sve autonomne ovlasti
stečene tijekom revolucije
 Dalm istra i vojna krajina – odvojene od banske hrv a iločki i rumski kotar priključeni Srpskoj
vojvodini