5. Hrvatsko novinstvo za vrijeme Revolucije 1848/1849.

godine „Proljeće naroda”

 Narod ima više značenja:
 narod je društvo koje se bori za promjene političkog sustava i uvođenje
parlamentarne demokracije i građanskih sloboda;
 niži slojevi koji se bore za poboljšanje uvjeta svoga života;
 narodi su i nacije bez države, koje teže ostvarenju svojih nacionalnih
ciljeva;
Revolucije:
 liberalno-demokratske građanske revolucije,
 društvene revolucije
 nacionalne revolucije.
Početak Revolucije 1848/1849. g.
 Početak u rano proljeće 1848. na jugu Apeninskog poluotoka i u
 Francuskoj.
 Rušenje kralja Luja Filipa u Francuskoj, proglašenje II. Republike.
 Borba za ujedinjenje Italije.
 Pokušaji ujedinjenja Njemačke.
Revolucija u Habsburškoj Monarhiji
 13. ožujka 1848. demonstracije u Beču i početak revolucije:
 Rušenje režima Klemensa Metternicha;
 Ukidanje cenzure;
 Revolucija u Ugarskoj:
 Nacionalne aspiracije Mađara;
 Uvođenje građanskih sloboda;
 Sukob s drugim nacijama u zemljama krune sv. Stjepana.
Hrvatska polovicom 19. stoljeća
 Aktivnost cenzora Josipa Macsika (Mačika), profesora Pravoslovne
akademije u Zagrebu (1843-1845).
 Brisanje svakog spomena imena domovina, sloboda i slično.
Branislav
 Politički tjednik u obliku letaka.
 Izlazi u Beogradu 1844/1845. zbog pojačanog pritiska na ilirski pokret u
Hrvatskoj i cenzorskih intervencija.
 Urednik lista bio je Bogoslav Šulek, a na mjestu je brigu vodio Pavao
Čavlović. Bio je povezan s djelatnošću poljske emigracije. U akciju
uključen grof Albert Nugent.

1
 Krijumčaren u Hrvatsku (Janko Havliček, komesar Parobrodarskog
društva na Kupi i Savi Ambroza Vranyczanyja).
 Izašlo je 13 nedatiranih brojeva.
 Geslo: “Ne dajmo se! Ne bojmo se!”
 Oštrica lista uperena protiv politike mađarona i zagrebačke cenzure.
 Donosio je izvještaje sa županijskih skupština.
 Objavljuje govore Ivana Kukuljevića Sakcinskog, među ostalima i onaj
od 12.5.1843. godine kojim on zahtijeva uvođenje hrvatskog jezika kao
službenog.
Sukob mađarona i iliraca/narodnjaka
 Metternich je prihvatio stavove grofa Kulmera, obojica su izvukli
zaključke iz činjenice izlaženja Branislava izvan Hrvatske – ublažavanje
cenzure.
 Godine 1845. polemika između mađarona i iliraca na stranicama Agramer
Zeitunga. Gaj je u Narodnim novinama vrlo oprezan.
Proljeće naroda 1848/1849.
 Odjeci revolucije u Hrvatskoj. Natpisi u novom duhu i u Novinama;
pitanje oporezivanja aristokracije, odgovornosti vlade itd.
 Revolucija u Ugarskoj utječe na ugarsku politiku prema Hrvatskoj (koju
smatraju integralnim dijelom Ugarske).
 Ukidanje cenzure donosi slobodu štampe (Privremeni zakon o štampi
1849. g.)
Novine dalmatinsko-horvatsko-slavonske
 Urednik Bogoslav Šulek.
 22.3.1848. Novine su izvijestile o događajima u Beču. Šulek objavljuje
uvodnik “Naše želje” u kojem se nalaze zahtjevi za ujedinjenje Hrvatske,
Vojne krajine i Dalmacije.
Novi listovi
 Uzavrelo ozračje donosi poplavu letaka političkog sadržaja.
 Pokretanje novih novinskih naslova:
 U Varaždinu: Der Lucifer. Censurfreies Organ für Politik, Literatur,
Humor und Caricatur (na njemačkom, izašao je samo jedan broj
22.4.1848.)
 U Osijeku: Volksredner für Vaterland, Freiheit und Gesetz für Kunst,
Gewerbe und Wissenschaft (izlazio u ljeto 1848, dva puta tjedno,
simpatizirao mađarsku revoluciju)
 U Dubrovniku: Rimembranze della settimana (pokusno), L’Avvenire (na
talijanskom, ali u duhu slavenskog preporoda)
 Dalmacija
2
 U Zori Dalmatinskoj zagovara se ujedinjenje s Hrvatskom
 Gazzeta do Zara (službeni list, izlazi od 1832.) glasilo je protivnika
ujedinjenja s Hrvatskom. Donosi liberalne stavove u duhu autonomaštva.
Počinje, umjesto dva, izlaziti tri puta tjedno.
 Dalmazia Constituzionale: novi tjednik (1848/1849.), uglavnom protiv
 ujedinjenja s Hrvatskom.
 Staffetta (1848/1849.), informativni list, izlazi u Zadru.
 Ubrzani razvoj novina 1848. pokazao je nedostatak profesionalnih
novinara, slabost izvještavanja o događajima na terenu.
 Slabo izvještavanje sa zasjedanja Sabora (autor Edvard Vrbančić, sam bio
 zastupnik).
 Dotadašnji suradnici novina angažirali su se u politici; Šulek sam u
uredništvu Novina.
Saborske novine
 Počinju izlaziti s početkom rada Sabora u lipnju 1848. (posljednji broj
29.7.1848.)
 Urednici Edvard Vrbančić i Nikola Krestić.
 List je trebao biti dnevnik, ali nije izlazio svaki dan, već tri puta tjedno.
 Glasilo protivnika desnog, konzervativnog krila narodne stranke u
 Saboru (programatski tekst u prvom broju: “Vjeroispovijedanje”)
Slavenski Jug
 Nasljednik Saborskih novina, izlazi od 6.8.1848. isprva tri puta tjedno
 (nedjelja, srijeda i petak), a onda od ljeta 1849. kao dnevnik.
 Urednici: Dragojlo Kušlan, Nikola Krestić, kasnije Bogoslav Šulek.
 Glasila demokratske opcije u Hrvatskoj (parole: “Narod bez narodnosti –
tijelo bez kosti” te “Sloboda, jednakost, bratstvo”). Stranka Slavenska
lipa.
 Izlazi u vrijeme rata protiv Mađara. J. Horvat govori o ratnoj psihozi. Od
 studenog 1848. distanciranje od Jelačića.
 List je imao dopisnike iz različitih gradova Hrvatske (također Beča i
 Pariza – Andrija Torkvat Brlić)
Rubrike:
 Pogled na europske događaje
 Slavenski svijet
 Inostrani svijet
 Pregled novinstva
 Pazar (feljton)
 Dopisi

3
 Kratke vijesti
 “Glasnik” – pritužbe građana na zloupotrebe
Prijatelj puka
 Također nasljednik Saborskih novina, izlazi od 8.8.1848. (do studenog
iste godine). Tjednik, zapravo tjedni prilog Slavenskom jugu namijenjen
širim slojevima.
 Urednik: Dragojlo Kušlan.
 Neuspjeli pokušaj približavanja elite narodu.
Südslawische Zeitung
 Počinje izlaziti početkom siječnja 1849. godine na njemačkom tri puta
tjedno.
 Pokretač: Dimitrija Demeter; urednik: Josip Praus.
 Namjera je bila upoznavanje svijeta sa zahtjevima južnih Slavena, te
međusobno povezivanje južnoslavenskih naroda.
 U listu pisali su: Ivan Mažuranić, Imbro Tkalac.
 Nakon sloma revolucije Südslawische Zeitung ostao je kao jedini
oporbeni list do 1852. godine, kada je njegov urednik osuđen zbog natpisa
u
 novinama i nasilno unovačen u vojsku.
Slom revolucije i mjere protiv slobode tiska
 Ograničenje slobode štampe traži od bana Jelačića Franjo Kulmer, koji je
u bečkoj vladi ministar za Hrvatsku.
 Posebno na udaru Slavenski jug, koji napada Kulmerovu politiku, te
kritizira oktroirani ustav; Gajeve Novine vrlo oprezne.
 J. Jelačić izdaje Privremeni zakon o štampi 9.5.1849. po uzoru na
austrijski zakon (novčano kažnjavanje, jamčevina, financijski preduvjeti
za pokretanje novina), no hrvatski zakon predviđao je i zatvorske kazne.
 Lj. Gaj sklapa sporazum s Franjom Kulmerom i vlastima, te dobiva
subvenciju za svoje novine.
 5.2.1850. Gaj objavljuje ugovor iz prosinca 1849. prema kojem su
Narodne novine postale službene novine.
Carsko-kr. Službene narodne novine
 Od 1.1.1852. godine izlazi beletristički dodatak Neven.
Jugoslavenske novine
 12.2.1850. ban J. Jelačić je zabranio izlaženje Slavenskog juga.
 U travnju iste godine Bogoslav Šulek pokreće novi list Jugoslavenske
novine.
 Problemi s političkim pritiskom i unutrašnji problemi uredništva
(Šulekova bolest)
4
 Zabranjene u prosincu 1850.
 Odbijena molba za pokretanje novog lista Domobran.
 Gaj zapada u financijske probleme zbog pada naklade i neredovite isplate
subvencije.
 Suradnja s vlastima košta Gaja ugleda u zemlji.
 Narodne novine imaju i dalje brojne suradnike (A. Starčević, P.
Preradović).
 Godine 1856. uređivanje Narodnih novina preuzima Dimitrija Demeter.
 Dalmacija
 Novi službeni list u Dalmaciji od proljeća 1849. je L’Osservatore
 Dalmato.
 Tiskan dvojezično, jedan stupac na talijanskom, a drugi na “ilirskom”
 (Smotritelj dalmatinski).
 Uskoro se dva lista dijele, a hrvatski dio izlazi rjeđe od talijanskog
 (mijenja naziv u Glasnik dalmatinski).
Promjene koje utječu na novinstvo:
 Uvođenje poštanskih maraka 1.6.1850. – olakšava distribuciju.
 13.9.1850. – telegrafska linija Zagreb-Zidani Most (prva telegrafska vijest
 objavljena u Narodnim novinama) 13.1.1853. – o atentatu na Franju
Josipa.
Zaključak
 Između 1835. i 1855. u hrvatskom se novinstvu odvija pravi preokret:
 Posve politički pasivna sredina prerasta u moderno politizirano društvo.
 Hrvatski jezik doživljava potpunu afirmaciju.
 Odbačeni su ostaci feudalizma, u zemlji počinju se razvijati novi oblici
 gospodarstva.
 Zahvaljujući tehničkim izumima Zagreb dobiva vezu sa svijetom.

Pitanja:

1. Kako je Proljeće naroda utjecalo na razvoj novinstva u Hrvatskoj?