4.

Prve novine u Hrvatskoj

Novinstvo u Hrvatskoj za vrijeme narodnog preporoda
 Začetnik novinstva u Hrvatskoj - Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.).
 Izdavao je publicističke spise, kalendare, letke i dr.; potkraj 17. stoljeća
vodio je zemaljsku tiskaru u Zagrebu.
 Godine 1689. izdao je tzv. Novljančicu, prikaz bitke kod Novoga na Uni u
obliku narodne pjesme.
 Nakon političkog sukoba Sabor je Vitezoviću oduzeo tiskaru i nije se
koristila nekoliko desetljeća, kasnije je i uništena u požaru.
 Nakon Vitezovića prvi sačuvani kalendar u Hrvatskoj iz 1745. godine
(sigurno je postojao barem jedan prije toga, no nije sačuvan).
 Kalendare su izdavali tiskari-izdavači, te su u njima oglašavali svoje
knjige.
Ephemeride Zagrabienses
 Na latinskom jeziku, 1771. g. Ephemeride Zagrabienses (Zagrebačke
novine).
 Izlazile su tjedno, svake subote na 4 str.
 Izdavač je bio Antun Jandera upravitelj Kaptolske tiskare.
 Tijekom 1771. izašlo je 50 brojeva Ephemerida (nije sačuvan niti jedan).
 njima znamo samo prema oglasu u kalendaru, koji je također izdavao
Jandera (Calendarium Zagrabiense, 1771, 1772).
 Iz sačuvane obavijesti proizlazi da su novine u poteškoćama zbog
nedostatka “compositora” – sastavljača.
 Uvjeti za izdavanje novina bili su vrlo nepovoljni: zemlja je bila razorena
ratovima, tržište izrazito malo, urbanizacija na vrlo niskoj razini.
 Antun Jandera bio je podrijetlom Čeh. Njegov rad pripada je u vrijeme
reformi Marije Terezije.
Uvjeti za izdavanje novina
 Zagreb oko 2,5 tisuća stanovnika.
 Zainteresiranih za novine ne više od 200.
 Nedostatak novinara, pisaca, urednika (“compositora”).
 Pitanje jezika novina (Varaždinska Zemaljska vlada uvodi njemački);
latinski mogao biti znak otpora.
 Nepoznato je jesu li te novine imale dozvolu za izlaženje.
 Državna cenzura uvedena je u Hrvatskoj 1787. godine.
 Urednik mogao je biti Baltazar Krčelić.
Agramer deutsche Zeitung

1
 Agramer deutsche Zeitung, 1786. g.
 Nije sačuvan niti jedan primjerak.
 Informaciju o njemu pronalazimo u peštanskom Mercur von Ungarn, oder
Literaturzeitung.
 Izlazi na vrhuncu jozefinskih reformi (germanizacija), na njemačkom
jeziku.
 J. Horvat pretpostavlja da je izdavač lista bio Johannes Thomas Ebel von
Trattner.
Kroatischer Korrespondent
 Johann Thomas Ebel von Trattner vjerojatno pokreće i sljedeće novine:
Kroatischer Korrespondent (1789-1790).
 Pokrenute na vrhuncu rata protiv Turske.
 Tijekom 1789. izašlo je 60 brojeva.
 Izlazile su srijedom i subotom.
 Namijenjen stranim časnicima i ostalim stručnjacima koji prate vojsku.
 Prvenstveno vijesti s ratišta. Gotovo nisu imale dodira s hrvatskom
stvarnošću.
 izvještaji s ratišta (2/3)
 službene vijesti
 dvorski izvještaji
 vijesti iz stranih zemalja (pad Bastille zabilježen je kao “neobičan
događaj”)
 tekstovi iz bečkih novina
 oskudne domaće vijesti (primjerice o provali u Opatovini)
 povremeno oglasi
 nema političkih članaka
 17. svibnja 1789. u austrijskim nasljednim zemljama uvedena carskom
odlukom uvedena je taksa na novine (Stempel) – poteškoće s
distribucijom lista.
 Nema traga intervencija cenzure – donosi i nepovoljne vijesti.
Novine na hrvatskom jeziku?
 Mirko Danijel Bogdanić je bio matematičar i astronom, pristalica
prosvjetiteljskih ideja.
 Pisao je na štokavskom ijekavskom, s nekim dubrovačkim i dalmatinskim
izrazima, koristio je slavonski pravopis.
 Bogdanić je 1791. podnio molbu za odobrenje pokretanja novina na
hrvatskom jeziku – dobiva dozvolu (carske vlasti izdaju dozvole

2
 pokretanja listova na narodnim jezicima kako bi stvorili protutežu
mađarskoj politici).
 Ipak, Bogdanić nije realizirao svoje planove u vezi novina, već se
posvetio znanstvenom radu.
 Nastupilo je razdoblje vrlo nepovoljno za izdavanje novina.
 Biskup Maksimilijan Vrhovac kupio je tiskaru, no rad je njemu osobno
zabranjen, a inače se novine trebale slati na cenzuru Kraljevskom
ugarskom namjesništvu.
 Štampaju se leci, uglavnom ilegalno (na talijanskom, njemačkom i
hrvatskom).
Kraglski Dalmatin
 Godine 1805. godine – mirom u Požunu Dalmacija dolazi pod francusku
vlast.
 Francuske su vlasti 12.7.1806. g. pokrenule novine Kraglski Dalmatin.
 Odluku je donio talijanski potkralj, a uređivanje lista povjereno je
talijanskom književniku Bartolomeu Benincasi. Na hrvatski prevodili su
franjevac Paško Jukić i dominikanac Nikola Dominik Budrović.
 Tjednik, izlazio je u Zadru subotom, a od prosinca 1807. – petkom.
 Od ljeta 1809. godine ne izlazi redovito, čak ni nakon uspostave Ilirskih
pokrajina, a 1.4.1810. godine je obustavljen.
 List je bio dvojezičan, izdavan u dva stupca: lijevi – talijanski, desni –
hrvatski.
 Hrvatski tekst bio je prijevod talijanskog.
 Imao je 8 stranica.
 Naklada je iznosila 600 primjeraka.
 Ukupno je izašlo 186 brojeva.
 Imao je propagandistički značaj.
 Donosio je službene obavijesti, različite praktične upute, posebno
gospodarskog sadržaja (primjerice o gradnji cesta, o uređenju luka, sadnji
krumpira i duhana…), vijesti iz zemlje i čitavog francuskog imperija.
 Utjecaj Kraglskog Dalmatina na rađanje hrvatske nacionalne svijesti
ponekad se precjenjuje, a ponekad osporava ističući da je dvojezičnost
bila zapravo promašena: obrazovani ljudi znali su talijanski, oni koji su
govorili hrvatski – nisu znali čitati.
Telegraphe Officiel
 Prema principu centraliziranog ustrojstva uprave, nakon uspostave Ilirskih
pokrajina centar je premješten u Ljubljanu, pa je i novi list pokrenut tamo.
 Bio je to Telegraphe Officiel

3
  List je trebao izlaziti na francuskom, talijanskom, njemačkom i
slavenskom jeziku, no nije pronađen niti jedan primjerak na slavenskom.
Metternichov režim
 Cenzura sastavni dio policije. Na terenu cenzuru vrše posebno imenovani
cenzori.
 Cenzura nastoji biti sveobuhvatna: odnosi se na tiskovine u zemlji, uvoz
iz inozemstva, kazališne predstave, knjižnice.
 Aktualizacija popisa zabranjenih knjiga svaka tri mjeseca.
 Posebna se pažnja posvećivala tiskovinama vezanima uz nasljeđe
francuske vlasti i drugim političkim pitanjima, a neke tiskovine
zabranjivane su zbog netočnosti vezanih uz dinastiju ili zbog povrede
ćudoređa.
 U Karlovcu se 1816. pojavljuje prva aktualna politička brošura koja
govori o političkoj situaciji, na njemačkom jeziku Betrachtungen
(Razmatranja). Neuspjeli pokušaj pokretanja novina na hrvatskom jeziku.
 1813. godine molbu za dozvolu za pokretanje novina na “ilirskom” jeziku
Slavonski Feniks uputio je Antun Nagy (odvjetnik, profesor zagrebačke
Pravoslovne akademije i cenzor školskih knjiga u Beču, rodom iz
Požege).
 Slavonski Feniks trebao je izlaziti dva puta tjedno, a trebao se sastojati od
dva dijela:
 novina (formata četvrtine arka): vijesti i poučni članci o ekonomiji,
poljodjelstvu, korisnim izumima;
 zabavnog časopisa (formata osmine arka): tekstovi o povijesti i filologiji
(usavršavanje narodnog jezika)
 Nakon ponovljene molbe car je izdao dopuštenje pod uvjetom da se
političke vijesti prenose samo iz bečkih novina
Plan pokretanja Oglasnika ilirskog
 Novine u Hrvatskoj početkom 19. stoljeća pokreću medicinari.
 Oglasnik ilirski - utjecaj Jerneja Kopitara, kustosa bečke dvorske
knjižnice. Đuro Šporer molbu za odobrenje pokretanja novina za
Hrvatsku, Dalmaciju i Istru predao je 1817. Nada da će list na “ilirskom”
jeziku latiničkim pismom suzbiti popularnost ruskih izdanja utjecala je na
izdavanje dozvole 1818. godine.
 Izdan je “Poziv na pretplatu”: list je trebao izlaziti u Beču dva puta tjedno,
a pretplatnicima se trebao distribuirati poštom. Sam jezik proglasa bio je
prilično nerazumljiv.
 Šporer je pokušao pronaći sponzore, obratio se Maksimilijanu Vrhovcu
kao “rodoljubnom meceni”.

4
  Negativni Vrhovčev odgovor i propast projekta.
Novine na njemačkom jeziku
 Agramer Theater Journal (1815), A. G. Guttenberg.
 Sačuvan samo prvi broj.
 Sadržavao kazališne vijesti, anegdote, pjesmice i zabavne sastavke.
 J. Horvat navodi ga kao dokaz germanizacije, odnosno jačanja njemačkog
elementa u Zagrebu.
 Luna, Agramer Zeitschrift
 1826. g. – zabavnik, ne donosi političke vijesti.
 Pokrenuo ga je Franjo X. Stauduar (pisar kod austrijske vojne komande).
 U posao se uključio Franjo Suppan (Župan), vlasnik tiskare.
 U 1. broju pjesma Tome Mikloušića “Vuščenje (radostan pozdrav) vil
horvatsheh pri vandavanju novin zagrebečkih”
 Sadrži prikaze života u Zagrebu, priloge o povijesti Hrvatske.
 Objavljena je i 61 pjesma na hrvatskom (kajkavskom). U uredništvu lista
nalazio se Dimitrija Demeter.
 Agramer politische Zeitung
 Isti izdavač, T. Stauduar, 1830. pokreće i prave novine: Agramer
politische Zeitung.
 Naklada 1830-ih: 900-1000 primjeraka.
 Objavljuje vijesti prema cenzuriranom bečkom tisku. Luna postaje njegov
zabavni prilog. Izlazi do 1858. godine.
 Agramer Zeitung
 1848. g. Agramer politische Zeitung mijenja ime u Agramer Zeitung.
 Izlazi do 1912. godine.
 Nakon 1912. naslijedio ga je Agramer Tagblatt.
 Bio je to prvi moderni dnevni list u Zagrebu.
 Imao je ozbiljno uredništvo. Čitali su ga svi pismeni građani Zagreba
(časnici, činovnici, obrtnici i trgovci).
 Otpor mađarizaciji
 Ustrajanje na latinskom jeziku i na starim “municipalnim” zakonima
(hrvatsko državno pravo) – stare plemićke elite.
 Isticanje nacionalne posebnosti i narodnog jezika – nove građanske elite.
 Nova inicijativa za pokretanje novina na hrvatskom jeziku – 1832. g.
 31.3.1832. Ljudevit Gaj podnosi molbu Namjesničkom vijeću.
 Ljudevit Gaj
 “Kratka osnova hrvatsko-slavenskog pravopisanja” 1830, Budim.
 U to vrijeme postojalo je sedam pravopisa.

5
 Gaj nudi pojednostavljeni pravopis, u kojem koristi i neke dijakritičke
znakove po uzoru na češki jezik.
 Potrebu za reformom argumentira rodoljubnim argumentima te
praktičnošću.
 Krug oko Ljudevita Gaja: Ljudevit Farkaš (Vukotinović), Antun
Vakanović, Nikola Maraković, Fran Kurelac, Dragutin Rakovac).
 Novine su se smatrale instrumentom borbe za nacionalno buđenje i borbe
protiv mađarizacije.
 Poteškoće
 Pitanje izbora jezika (dokaz da je pogled novog naraštaja sezao mnogo
dalje):
 Ivan Derkos “Genij domovine nad sinovima koji spavaju” – zagovara
uzimanje dalmatinskog narječja,
 Janko Drašković “Disertacija iliti razgovor gospodi poklisarom…” –
predlaže štokavštinu
 Financijske poteškoće. Gaj je namjeravao u novine uložiti cijeli svoj
imetak naslijeđen od oca, krapinskog ljekarnika. Kapitala je u Hrvatskoj
nedostajalo.
 Molba se rješavala sporo, tražena su dodatna pojašnjenja. Upozoravalo se
da se u novinama ne smiju nalaziti politički tekstovi, tražila se informacija
o planiranoj frekventnosti časopisa, o kvalifikacijama izdavača,
potrebnom kapitalu itd.
 Nakon provjera u Zagrebu, a uz intervenciju samog cara, u ljeto 1834.
izdano je odobrenje za pokretanje novina.
 Potrebne pripreme
 Unajmljivanje stana, određivanje naklade i cijene, određivanje po kojem
će pravopisu tiskati novine.
 Sastav uredništva:
 Dragutin Rakovac (star 21 g.)
 Ljudevit Vukotinović (star 21. g)
 Antun Mažuranić (star 29 g.)
 Vjekoslav Babukić (star 22 g.)
 Pavao Stoos (star 26 g.)
 Ljudevit Gaj (star 25 g.)
 Novine horvatzke
 Odluka da se tiskaju po starom pravopisu za početak i na kajkavštini.
 Početkom 1835. (nosio je datum 24.10.1834) izdan je proglas o izdavanju
Novina horvatzkih i Danicze – usmjerenost na sve Južne Slavene.

6
 Počinju izlaziti od 6. siječnja 1835. godine, dvaput tjedno (utorak i
subota).
 Prvi dio Novina trebao je donositi vijesti o političkim događajima u zemlji
i inozemstvu, dok je Danicza tjedni dodatak (prvi broj: 10.1.1835.
godine).
 Danicza je trebala donositi zabavne i poučne priloge, o povijesti,
književnosti i baštini, pjesme i dr. na “svim ilirskim narječjima”.
 Kome su bile namijenjene Novine horvatzke?
 Problem s određivanjem društvene situacije u Hrvatskoj, nedostatak
potrebnih podataka.
 Hrvatsko društvo na pragu modernog doba.
 Razlike između pojedinih hrvatskih zemalja.
 U Banskoj Hrvatskoj samo tri značajnija grada: Zagreb (10 tis.),
Varaždin, Karlovac.
 Prometna (ne)povezanost.
 Novine horvatzke i Danicza
 Česte modifikacije naslova novina:
 Novine horvatzke (1835/1836.)
 Ilirske narodne novine (1836-1843.)
 Narodne novine (1843/1844.)
 Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske (1844-1846)
 Novine dalmatinsko-horvatsko-slavonske (1846-1849)
 Narodne novine (1849-1853.)
 Carsko-kr. službene narodne novine (1853-1860)
 Narodne novine (od 1861.)
 Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka
 Zabavni prilog Novina horvatzkih bio je nositelj političkog usmjerenja.
 Moto: “Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti”.
 Naklada oko 500 primjeraka za pretplatnike + oko 150 u promotivne
svrhe i za razmjenu. Distribucija besplatnih primjeraka u Bosnu i Vojnu
krajinu odaje političke namjere Lj. Gaja.
 Pozitivne reakcije pretplatnika.
 Gajeva aktivnost na stranicama Novina – veliki doprinos narodnom
preporodu.
 Gajeva “Još Horvatska ni propala” – veza novina i kazališta.
 Od ožujka 1835. u Daniczi izlazi Gajeva rasprava o pravopisu i tekstovi
se počinju tako tiskati (25.7.1835. Danicza postaje Danica)
 Gajeva tiskara

7
 30.12.1835. Lj. Gaj podnosi molbu za odobrenje za pokretanje tiskare.
 Otpor Ugarskog namjesništva, nova molba dvorskoj kancelariji u Beču
1.6.1836. godine.
 Odobrenje Gaj dobiva polovicom 1837. godine, no bez litografskog
privilegija (ne mogu se tiskati slikovni prilozi).
 Gaj nabavlja tiskarski stroj u Češkoj, na kredit. Tiska i zagrebačke novine
na njemačkom, te drugi materijal: osmrtnice, reklame itd. Mali broj
knjiga. Slagari u tiskari su stranci.
 Kriza ilirizma – nije uspjelo pridobiti sve Južne Slavene za ilirizam:
 U Sloveniji jedino Stanko Vraz
 Među Srbima, Teodor Pavlović, urednik Srpskih novina iz Pešte protivnik
ilirskog imena.
 Od početka 1840-ih Novine se uključuju u političku borbu u Hrvatskoj
između mađarona i ilirske stranke.
 Jačanje cenzure.
 Prvi feljtoni – Ljudevit Vukotinović.
 God. 1843. – zabrana ilirskog imena.
 Novine u Hrvatskoj uoči 1848.
 Jačanje političke borbe utjecalo je na povećanje naklade Novina (kao i
novina na njemačkom jeziku).
 Uoči 1848. naklada Narodnih novina iznosila je 800 primjeraka, a
Agramer Zeitunga – 1350 primjeraka.
 Naklade političkih brošura sežu 1000 primjeraka.
 Zora Dalmatinska
 1844. u Zadru (naglašena dalmatinska posebnost, odbacivanje Gajeva
pravopisa).
 Aktivnost cenzora Josipa Macsika (Mačika), profesora Pravoslovne
akademije u Zagrebu (1843-1845).
 Brisanje svakog spomena imena domovina, sloboda i slično.
 Branislav
 Politički tjednik u obliku letaka.
 Izlazi u Beogradu 1844/1845. zbog pojačanog pritiska na ilirski pokret u
Hrvatskoj i cenzorskih intervencija.
 Urednik lista bio je Bogoslav Šulek, a na mjestu je brigu vodio Pavao
Čavlović. Bio je povezan s djelatnošću poljske emigracije. U akciju
uključen grof Albert Nugent.
 Krijumčaren u Hrvatsku (Janko Havliček, komesar Parobrodarskog
društva na Kupi i Savi Ambroza Vranyczanyja).

8
 Izašlo je 13 nedatiranih brojeva.
 Geslo: “Ne dajmo se! Ne bojmo se!”
 Oštrica lista uperena protiv politike mađarona i zagrebačke cenzure.
 Donosio je izvještaje sa županijskih skupština.
 Objavljuje govore Ivana Kukuljevića Sakcinskog, među ostalima i onaj
od 12.5.1843. godine kojim on zahtijeva uvođenje hrvatskog jezika kao
službenog.
 Sukob mađarona i iliraca/narodnjaka
 Metternich je prihvatio stavove grofa Kulmera, obojica su izvukli
zaključke iz činjenice izlaženja Branislava izvan Hrvatske – ublažavanje
cenzure.
 Godine 1845. polemika između mađarona i iliraca na stranicama Agramer
Zeitunga. Gaj je u Narodnim novinama vrlo oprezan.

Pitanja:

1. Što znate o prvim novinama u Hrvatskoj (prije Narodnog preporoda)?

2. Objasnite značenje Novina horvatzkih i Danicze za razvoj hrvatskog

narodnog preporoda?

3. Koja je bila uloga novina u hrvatskom narodnom preporodu?

4. Što znate o Ljudevitu Gaju i njegovoj djelatnosti kao novinskog

izdavača?

5. Opišite pojavu listova na njemačkom jeziku u Zagrebu tijekom 18. i 19.

stoljeća?