8.

Stranačko novinstvo
Novine
 izravno povezane s konkretnim političkim opcijama
 ističu opća načela, ali služe interesima partijskih vođa
 namijenjeni su pristašama stranke, koji ne vjeruju novinama
protivne političke opcije
Prve političke stranke ili skupine
 politička razjedinjenost hrvatskih zemalja
1840-ih:
 Hrvatsko-vugerska stranka (1841); mađaroni, unionisti,
jedinstvenaši
 Ilirska stranka (1842) – Narodna stranka (1843); narodnjaci
1848-1860:
 zatiranje stranačkih razlika u uvjetima rata, političko mrtvilo za
vrijeme apsolutizma
Uspostava ustavnog stanja
 Uzroci promjena:
 Poraz habsburške vojske kod Solferina 1859. i gubitak Lombardije.
 Poteškoće u zemlji; inflacija.
 Ostavka ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Bacha. Kraj
apsolutizma.
Listopadska diploma
 Listopadska diploma je proglašena 20. listopada 1860. – uvođenje
ustavnog stanja.
 U svim pokrajinama formirani su sabori, koji su onda svoje
predstavnike slali u centralni parlament: Carevinsko vijeće
(Reichsrat).
 Josip Šokčević banom, hrvatski jezik vraćen u upravu i školstvo.
Hrvatski sabor 1861.
 Osnovna razilaženja bila su vezana uz definiranje odnosa između
Hrvatske i Ugarske (odnosno Austrije) – članak 42 (personalna ili
realna unija).
 U uvjetima saborskih rasprava formiraju se političke stranke:
 „unionistička”
 Narodna stranka
 Stranka prava
Tri tipa stranaka:
 provladina
 oporbena, umjerena, sklona konsenzusu
 radikalno oporbena stranaka
Nagodba
 1862-1865. – razdoblje centralizma, Anton von Schmerling; Sabor
je raspušten.

1
 Promjene uređenja Habsburške monarhije potaknuo je poraz u ratu
protiv Pruske 1866. g.
 Austro-ugarska nagodba 1867.
 Hrvatsko-ugarska nagodba 1868.
 Dalmacija ostaje odvojena.
Banska Hrvatska
 Novine u vrijeme uspostave ustavnog stanja:
 Narodne novine
 Agramer Zeitung
 Samo službeni izvještaji u novinama.
Edvard Vrbanić
 Krajem studenog 1859. godine E. Vrbanić (pokretač Saborskih
novina 1848. g) podnosi zahtjev za odobrenje izdavanja novih
novina u Zagrebu.
 U molbi ističe da postojeće novine ne zadovoljavaju javne potrebe.
 Namjera mu je izdavati od 1. siječnja 1860. godine politički časopis
Pozor (tri puta mjesečno).
 Vrbanićeva molba je odbijena u veljači 1860. g.
Pozor
 listopada 1860. g. pokrenut je Pozor.
 Vrbanić je vlasnik, izdavač i odgovorni urednik.
 U uredništvu osim Vrbanića bio je samo Ivan Perkovac.
 List je izlazio svaki dan osim nedjelje; glavni dio lista bio je uvodni
članak, većih političkih tekstova bilo je više; pored toga nalazile su
se vijesti o domaćim i svjetskim zbivanjima.
 Bilo je vijesti o gospodarstvu i burzovnim kretanjima, te oglasnik
(sve to vrlo skromno).
 Uvodnik u prvom broju: “Naša zadaća” – program lista izražen
oprezno i bez borbenosti.
 Oko Pozora okupili su se ljudi različitih političkih uvjerenja ujedinjeni
protivljenjem apsolutizmu.
 Za razliku od mlade dobi pokretača Narodnih novina, ljudi okupljeni
oko Pozora su u svojim 30-ima ili 40-ima, donekle financijski
situirani.
 U političkom smislu vođe ljudi okupljenih oko Pozora postaju J.J.
Strossmayer i F. Rački.
 Politički program Pozora oblikovao je Rački (prvi članak:
“Jugoslavenstvo”).
 Jugoslavenska orijentacija, ali i odraz crkvene politike.
 U Pozoru su surađivali dalmatinski narodnjaci, koji su ostali bez
svoga glasila (Mihovil Pavlinović, Medo i Niko Pucić, Stjepan Buzolić i
dr.)
 U Pozoru surađivao je tada i Ante Starčević.

2
 Tijekom zasjedanja 1861. godine formirane su prve moderne
hrvatske
 stranke.
 U to se vrijeme Pozor pretvara u glasilo jedne političke
opcije/stranke (Narodne stranke).
 Uveden je stalni podlistak (feljtoni Janka Jurkovića i Augusta
Šenoe).
 Šenoa počinje surađivati s Pozorom kao dopisnik iz Praga. Šenoini
feljtoni doprinijeli su popularnosti Pozora.
 U podlistku se objavljuju različiti tekstovi – od pripovjedaka
Turgenjeva do socioloških rasprava o stanju u Hrvatskoj.
Samostalna narodna stranka
 Pojava Samostalne narodne stranke (Ivan Mažuranić) koja se
zalagala za uže veze s Austrijom (slanje hrvatskih zastupnika u
Carevinsko vijeće) u nadi na koncesije za Hrvatsku (politika
usmjerena protiv Mađara).
 S njima surađuje Ljudevit Gaj i njegove Narodne novine.
 U istom je duhu pisao Agramer Zeitung.
Pozor
 Pozor zastupa oprečne stavove pa se zbog toga nalazi na udaru
vlasti (bana Šokčevića).
 Pozor 1863-1864. dobiva tri opomene, pa je obustavljeno njegovo
izlaženje (na 3 mjeseca). Nije nakon toga obnovljen.
 Perkovac je čak osuđen na 3 mjeseca zatvora.
Novi Pozor
 Nakon obustave Pozora zbog sukoba s vlastima u jesen 1867.
pokreće se Novi Pozor, koji izlazi u Beču.
 Slaba suradnja novinara iz Hrvatske.
 Politički usmjeren protiv bana Levina Raucha, no utjecaj lista na
političku situaciju u zemlji nije bio velik.
 Prestao je izlaziti 1869. kada je Rauch zabranio distribuciju lista u
Hrvatskoj putem pošte.
Zatočnik i Branik
 Novo glasilo Narodne stranke postao je Zatočnik, koji izlazi od
1.9.1869. u Sisku.
 Političke saveznike Vončina traži u vojnim krugovima (zbog toga
Zatočnik izlazi na teritoriju Vojne krajine).
 Oštrica lista bila je usmjerena protiv bana L. Raucha (optužbe zbog
korupcije).
 Rauch morao suditi list za te natpise, no njegova je tužba odbačena,
što je bio razlog njegove ostavke 1871. godine.
 Nasljednik Zatočnika bio je Branik, a nakon izmjene (liberalizacije)
zakona o štampi list je preseljen u Zagreb i počeo izlaziti pod
imenom Obzor.

3
 Obzor
 Od 1871. g. Obzor postaje najistaknutiji list u Hrvatskoj.
 Glasilo Narodne stranke s nakladom do 1400 primjeraka.
 Uskoro se počinje tiskati u tzv. Dioničkoj tiskari, nastaloj
preuzimanjem Vončinine tiskare u Sisku od strane dioničkog
poduzeća (dioničari i Strossmayer i Vončina).
 Prva moderna tiskara.
Glasila Narodne stranke
 Pozor
 Novi Pozor (1867-1869)
 Zatočnik (1869-1871)
 Branik (1871)
 Obzor (od 1871)
 Narodna stranka bila je u vrijeme banovanja Khuena-Hedervaryja
podrška režimu. Nestala je s političke pozornice 1906.
Unionističke novine
 Službene Hrvatske novine, zastupale su političku liniju bana Raucha.
 L. Rauch kupuje i Agramer Zeitung – stječe dominantnu poziciju u
novinstvu.
 U Osijeku izlazi Die Drau – novine bliske Rauchu, glasilo
aristokracije. U njima je svoju novinarsku karijeru započeo Josip
Frank.
Sloga
 Glasilo “umjerenih unionista”, pokrenuto 1870. godine (do 1871).
 Pokretač lista bio je Kazimir Jelačić, povezan sa slavonskom
aristokracijom.
 U listu se zagovaralo reviziju nagodbe.
 Izvještavao je o francusko-pruskom ratu; do kraja iznosio
vjerovanje u pobjedu Francuske.
Podravski jež
 Moto: “Uzdaj se u se i u svoje kljuse”
 Prvi humoristički list bio je Podravski jež izdavan 1862. – izašao
samo 1 broj). Trebao je izlaziti tri puta mjesečno.
Zvekan
 Zvekan – humorističkosatirički list
 Izlazi od 1867. do 1869. g. dva puta mjesečno
 Odgovorni urednik je bio Marko Manasteriotti (novinar i crtač)
 Lik u zaglavlju lista bio je idealizirani portret A. Starčevića, glavnog
 urednika i pokretača lista, te autora u Zvekanu. Lik sa svjetiljkom.
 Bio je ideološko glasilo Stranke prava.
 U njemu su dominirali ozbiljni politički sadržaji.
 Bio je usmjeren protiv Narodne stranke.
 Prilozi u stihovima ili proza u dijalozima (Prostodušnik i Stekliš).
 Uglavnom rasprave “bi li k slavstvu ili ka hrvatstvu”.

4
 Vanjskopolitički dio izuzetno skroman, antiaustrijski usmjeren, veliča
Napoleona III.
 Zvekan je prestao izlaziti krajem 1867. – J. Horvat konstatira da
tadašnji čitatelji nisu razumjeli humor i satiru.
Humorističko-satirički listovi
 Humorističko-satirički listovi izdavani su uglavnom iz pravaških
krugova:
 Vragoljan 1881-1886.
 Bič 1883-1885.
 Novi Bič 1885-1886.
 Trijes 1885-1886.
 Osa 1887-1888.
 Novi Zvekan, Komarac, Brico, Muha
 Arkiv (poseban, umjerena satira)
 Satir 1901. (iz obzoraškog kruga)
Listovi stranke prava
Hervat
 Nakon početnog otpora A. Starčevića, izazvanog neuspjehom
Zvekana, pravaši pokreću novi list.
 Hervat je izlazio dva puta mjesečno, namijenjen je bio inteligenciji,
nije imao širi krug čitateljstva. Izlazio je na prijelazu 1868. i 1869.
g.
 Prestao izlaziti zbog sukoba A. Starčevića s Ivanom Matokom, koji je
financirao list.
Hervatska
 Nastavak Hervata bio je list Hervatska, koji je izdavao Vjekoslav
Bach.
 Izlazio je do polovice 1871. godine. Obustavljen zbog parnice koja
se protiv njega vodila, ali i onako je imao malo pretplatnika i nije se
mogao održati.
 Čest autor je bio Eugen Kvaternik.
 Prekid lista vezan uz neuspjeh Rakovičke bunu 1871.
Sloboda
 Sloboda, od 1878. g, pravaški list, izlazio 3 puta tjedno na Sušaku,
 Utjecao je na jačanje pravaštva u primorskogoranskom kraju.
Uspjeh pravaša na izborima.
 U listu prevladavaju mladi suradnici (najmlađi: August Harambašić
imao je tek 17).
 God. 1884. Sloboda je preseljena u Zagreb.
 Kulturni list iz kruga Slobode – Hrvatska vila
 (1882-1885), kasnije Balkan (1886-1887).
 Raskol u Stranci prava 1895. godine: Čista stranka prava –
frankovci, list Hrvatsko pravo.
 Ostatak Stranke prava pokreće Hrvatsku domovinu (domovinaši).

5
 Listovi u provinciji
 Karlovac, 1861: Karlovački Viesnik.
Glasonoša 1861-1865. u Karlovcu. Urednik Abel Lukšić.
 Prevladava zabavno-poučni sadržaj, ponešto tekstova o političkim
događajima. Rubrika “smrtno zvonce” s osmrtnicama.
 Prvi ilustrirani list u Hrvatskoj.
 S vremenom jača gospodarska tematika u listu.
Dalmacija
 U Dalmaciji dolazi do oblikovanja dviju opcija:
 narodnjačka (aneksijska – zagovara sjedinjenje s Hrvatskom)
 slavo-dalmatinska (autonomaška – zagovara posebnost Dalmacije)
 Nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. došlo je do
zaoštravanja hrvatskosrpskog spora u Dalmaciji. Iz Narodne stranke
izdvaja se Srpska narodna stranka. Prelazi na autonomaške pozicije.
Novinstvo u priobalju
 U priobalju novinstvo nakon sloma apsolutizma oživljava brže nego
u kopnenom dijelu Hrvatske.
Novine u Dalmaciji
 Odvojenost Dalmacije od Hrvatske, kašnjenje narodnog preporoda,
dominacija talijanske kulture.
Il Nazionale, glasilo narodnjaka i prvaka preporoda Mihe Klaića i
Mihovila Pavlinovića.
 Pokrenut 1862. godine u Zadru. Prvi urednik Natko Nodilo.
Narodni list
 Od 1869. g. Narodni list na hrvatskom kao prilog Il Nazionale
namijenjen narodnim masama.
 Od 1870. g., kada je Narodna stranka pobijedila na izborima za
Carevinsko vijeće, Narodni list postaje glavna novina, a Il Nazionale
prilog.
 God. 1885. Il Nazionale kao naslov posve nestaje.
La Dalmatia Cattolica
 La Dalmatia Cattolica bio je list klerikalne orijentacije.
 Izlazio je u Zadru od 1870. godine na talijanskom jeziku, a
povremeno i s tekstovima na hrvatskom.
 Otkad je 1877. urednik postao Ivo Prodan, list je snažnije usmjeren
na hrvatsko stanovništvo (naslov Katolička Dalmacija); povezivanje
klerikalizma s hrvatskim nacionalizmom.
Istra
 Naša sloga, Trst-Pula, 1870- 1915. Promjene u hrvatskom
novinstvu nakon 1860-ih
 Novi zakon o štampi iz 1875. – prvi donesen putem parlamentarne
procedure. Osnovni prijedlog izradio je ban Ivan Mažuranić.
 Među ostalim, snižena je jamčevina potrebna za pokretanje.

6
 U primjeni zakona događalo se da je “rastezljivo” tumačen od strane
vlasti.
Dva nova lista
 U vrijeme Velike istočne krize 1877. počinju izlaziti dva nova lista:
Hrvatski svjetozor; mjesečnik/tjednik?, pokreće ga Milan Grlović
(u budućnosti osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog novinarskog
društva) bez političkih interesa, nestranački; prvi pokušaj
informativnog lista u Hrvatskoj, poseban interes za slavenstvo;
izlazio je godinu dana.
Humoristički list, izlazio je dva puta mjesečno, dvojezično
hrvatsko/slovenski; u karikaturama dominiraju teme rusko-turskog
rata, lik “Lacka Krivopetića” (Ladislava Pejačevića, vođe unionista)
mogao je izaći ispod pera Augusta Šenoe; 1878. izašao je jedan,
zadnji broj.