PREDREALIZAM (ŠENOINO DOBA)

Predrealizam ili protorealizam je razdoblje u hrvatskoj književnosti od 1860. do 1881. godine. Godina 1860.
uzima se kao početna godina jer je tada ukinut Bachov apsolutizam, a hrvatski se jezik vraća kao službeni u
javne institucije i uporabu. August Šenoa, po kojem se ovo razdoblje naziva i Šenoino doba, se javlja svojim
prvim novinarskim radovima iz Praga.

Na političkoj sceni ističe se djelovanje nekoliko stranaka:

1. Narodna stranka bila je najutjecajnija stranka ovog razdoblja, a zagovara federativno uređenje Austro-
Ugarske Monarhije. Vođa stranke je bio biskup Josip Juraj Strossmayer. U duhu nekadašnjeg ilirizma,
narodnjaci zastupaju ideju suradnje Južnih Slavena unutar Monarhije, što će kasnije dovesti do
jugoslavenske ideje. Njima su se pridružili većina književnika predrealizma, među kojima je i Šenoa.
2. Stranka prava se borila za hrvatsku samostalnost pod vodstvom Ante Starčevića. Postaje vodeća
oporbena stranka u ovom razdoblju, a pristupit će joj mnogi književnici realističkog naraštaja koji se
afirmiraju u književnosti nakon 1881. godine.
3. Unionisti su zagovarali ujedinjenje s Mađarskom, a njima je pristupio nekadašnji ilirac Mirko Bogović.

Ovo je razdoblje obilježeno političkim djelovanjem Josipa Juraja Strossmayera i Ivana Mažuranića.

 Josip Juraj Strossmayer bio je biskup koji je smatrao da se sloboda može ostvariti jedino
prosvjećivanjem i ekonomskim osamostaljivanjem. Sav svoj novac i kapital svoje biskupije i onaj koji je
naslijedio od svoje obitelji u Slavoniji, upotrijebio je za stipendije mladim intelektualcima i
književnicima(Šenoa) te za:
 Izgradnju današnje HAZU, nekadašnje JAZU, na Zrinjevcu
 Otvaranje gradskih čitaonica
 Osnivanje Jugoslavenske akademije, Sveučilišta i Kazališta u Zagrebu
 Kupovanje vrlo vrijednih slika starih majstora slikara koje se danas nalaze u
galeriji HAZU
 Izgradnju Đakovačke katedrale
 Ivan Mažuranić bio je prvi „ban pučanin“, a ovo razdoblje je obilježio svojim političkim djelovanjem u
Narodnoj stranci. Proveo je mnoge korisne reforme (sudstva, školstva, zdravstva) i osnovane su mnoge
značajne institucije (Sveučilište). Zbog suprotstavljanja radikalizmu došao je u sukob s pripadnicima
svoje stranke, a i sa Strossmayerom zbog odnosa prema Crkvi.