Realizam u BiH

REALIZAM
 Književnost u BiH do dolaska
austrougarske vlasti…
Bile su prisutne tri nacionalne
književnosti:
1. bošnjačka (pod uticajem orijentalne
književnosti)
2. srpska (religijskog karaktera i usmena)
3. hrvatska (religijskog karaktera/pisana
riječ franjevaca i neoriginalna)
 Nakon dolaska austrougarske vlasti…

Dolazi do integracije BiH u evropski književni i

kulturni prostor.
Pri kraju turske vladavine, 1865. godine u Sarajevu
je otvorena štamparija što je preduslov za
časopisnu aktivnost.
1888. otvara se čitaonica Kiraethana u Sarajevu
(zalaganjem Mehmed-beg Kapetana Ljubušaka)
 NACIONALNA DRUŠTVA

Otvaraju se i nacionalna društva kao

središta društvenog okupljanja i kulturnog
života:
- „Prosvjeta” (1902. srpsko društvo)
- „Gajret” (1903. bošnjačko društvo)
- „Napredak” (1904. hrvatsko društvo)
- „La Benevolencija” (1904. jevrejsko
društvo)
 Bošnjački književni časopisi

Sarajevo
„Behar” (1900. – 1911.) latinicom štampan*
„Gajret” (1907. – 1914.)
Pokretači: Edhem Mulabdić, Safvet Bašagić i Osman
Nuri Hadžić

Mostar
„Biser” (1912. – 1918.)
Pokretač: Mehmed Bekir Kalajdžić, a od 1913. Musa
Ćazim Ćatić je urednik
„BEHAR”
 "Behar" 1900-1911

Njegovi urednici su zagovarali modernizaciju

književnog života što je praktično trebalo da znači
zaokret od nacionalno-orijentalne romantike ka
stvarnim i društvenim problemima Bošnjaka.
Osman Nuri Hadžić je išao najdalje u zahtjevima za
"istinom u književnosti" ,tako da se njegova borba za
ideje realizma pretvorila u radikalni antiromantizam.
Bespoštednu kritiku duhovnog mrtvila Bošnjaka
nastavio je i u svojim prozama pisanim zajedno sa
Ivanom Milićevićem.
 "Gajret" 1907-1914.

Nastavlja sa objavljivanjem pripovjedne proze sa

temama iz savremenog života.
To je uglavnom kritičko-realistička proza sa uvijek
potcrtanom osudom negativnih etičkih i ekonomskih
pojava kod Bošnjaka.
 ELEMENTI REALIZMA U DJELIMA
BOŠNJAČKIH PISACA
- Edhem Mulabdić „Zeleno busenje”

Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević

(Osman-Aziz) „Bez nade”
Edhem Mulabdić
 EDHEM MULABDIĆ

Bavi se aktuelnim pitanjima Bošnjaka i Bosne.

U romanu „Zeleno busenje” dao je sliku
promjena nastalih okupacijom BiH,ali i
kritiku zatvorenosti i neprihvatanja tih
promjena
U svojim pripovijetkama se također bavi temama "iz
života„, temama društvenih i ekonomskih promjena.
OSMAN NURI HADŽIĆ
 OSMAN NURI HADŽIĆ

U koautorstvu sa Ivanom Milićevićem

pisao je društveno angažirane i
didaktičke romane i pripovjetke.
U prvom bošnjačkom romanu
Bez nade (1895.) bavio se društvenim i
psihološkim posljedicama okupacije BiH .
U pripovijetkama obrađuje i temu
iseljavanja Bošnjaka u Tursku.
 HRVATSKI ČASOPISI

„Hercegovački bosiljak”
„Novi hercegovački bosiljak”
Pokretač: Frane Miličević

1872. otvara se štamparija u Mostaru*

„Nada” (1895. -1903.) Sarajevo

Pokretač austrougarska vlast, a urednik iz Zagreba
Silvije Atrahimir Kranjčević
„NADA”
 „NADA” 1895. - 1903.

Silvije Strahimir Kranjčević je kao urednik časopis digao na

visok nivo,učinivši ga tako jednim od najznačajnijih
književnih časopisa na južnoslavenskim prostorima. Časopis
nije bio samo otvoren za južnoslavenske,već su u njemu
objavljivana i djela velikih evropskih pisaca. Pored
modernističkih stremljenja "Nadini" kritičari često zastupaju i
realistička načela,daju prikaze djela poznatih realista iz
hrvatske,srpske,ruske i francuske književnosti.
Baveći se uređivačkim poslom često traži od pisaca da
realistički motiviraju radnju i postupke junaka,da kompoziciju
djela zasnivaju na kauzalnosti i logičkog slijedu događaja,da
psihološki motiviraju svoje
junake itd.
 KNJIŽEVNICI

TUGOMIR ALAUPOVIĆ
SILVIJE STRAHIMIR
KRANJČEVIĆ
 ELEMENTI REALIZMA U DJELIMA
HRVATSKIH PISACA
Tugomor Alaupović, Ivan Milićević,
Ivan Klarić, Mirko Jurkić, Eugen Matić
 SRPSKI ČASOPISI

„Bosanska vila” (1885. – 1914.) Sarajevo, prvi

književni časopis u BiH
Pokretači: srpski učitelji

„Zora” (1896. – 1901.)

Pokretači: Aleksa Šantić, Jovan Dučić i Svetozar
Ćorović
BOSANSKA VILA
 „BOSANSKA VILA”

"Bosanska vila" 1885-1914.

U "Vili" su započeli u razvili svoju pripovjedačku prozu
Simo Eraković,Božidar Nikašinović,Nikola Kašiković i
posebno Svetozar Ćorović i Petar Kočić.
"Vilini" kritičari Đuro Dimović i Jaša Prodanović pod
jakim su utjecajem realističkih deja Svetozara Markovića.
U prvi plan ističu poznatu realističku misao: "Glavni
junak u pripovijetkama treba da je-istina."
-Pripovijetka i roman moraju pratiit razvitak društva i na
neki način "biti dnevnik tog razvitka".
„ZORA”
 "Zora" 1896-1901.

Mostarsku "Zoru" pokreću i uređuju značajni pisci:

Šantić, Ćorović i Dučić.
Svetozar Ćorović se u svojim pripovijetkama bavi
društvenim fenomenima komšiluka i čaršije.
Aleksa Šantić ima ciklus pjesama sa socijalnom
tematikom, u kojima pjeva o mučnom životu seljaka i
njegovoj sudbinskoj vezanosti za zemlju.
PETAR KOČIĆ
 Petar Kočić

Najdalje je u razradi i primjeni ideja realizma otišao

Petar Kočić.
On se bavio temom bosansko-krajiškog sela i
psihologijom sprskog seljaka,suprotstavljenog
pogubnom utjecaju grada i mrskom okupatoru.
Svoja je djela pripovjedački sažeo i stilski izbrusio do
alegorije i simbola,čime je duboko zakoračio u novu
modernističku paradigmu.
Uspio je postići rijetko jedinstvo nacionalnog i
socijalnog osjećanja uže sredine.
SVETOZAR ĆOROVIĆ
ELEMENTI REALIZMA U DJELIMA SRPKIH PISACA

Svetozar Ćorović
Petar Kočić