Modernizam (moderna) je razdoblje koje ne obuhvaća samo književnost već
sve dijelove života “nesvjesno” postaje zanimljivo francuski modernisme(suvremen)
Početak modernizma: 1857. godine izlaskom pjesničke zbirke Cvjetovi zla
Charlesa Baudelairea. HRVATSKA MODERNA razvija se u dvije faze: započinje 1891. izlaskom pripovijetke Janka Leskovara “Misao na vječnost” te izlaskom Matoševe pjesme “Moć savjesti” 1892. te traje do 1914./1916. (smrt Matoša, pojava ekspresionista) PRVA FAZA HRVATSKE MODERNE
1891. – 1903. ispunjena je obračunom s tradicijom, pokušaj oslobođenja svih škola i
smjerova upoznaju se aktualnosti u europskoj književnosti prijevodi Tolstoja, Dostojevskoga, Ibsena, Baudelaira DRUGA FAZA
1903.- 1914. literarno estetska orijentacija moderne, ostvarena su najpoznatija lirska,
prozna i dramska djela pobuna protiv malograđanske estetike i ljepote, protiv svih kanona i tradicije u cjelini BEČKA I PRAŠKA GRUPA
1895. skupina zagrebačkih studenata pali mađarsku zastavu na glavnome trgu u
Zagrebu za dolaska Franje Josipa 1. na otvorenje HNK-a
istjerani su sa zagrebačkog sveučilišta pa odlaze van
u Pragu rade M. Šarić i S. Radić – dolaze u dodir s aktualnim političkim idejama
socijalnoga realizma koje zastupa T. Masaryk, časopis “Hrvatska misao”, 1897.
u Beču su B. Livadić i M. Dežman Ivanov – upoznali bečku secesiju i utjecao
romanopisac H. Barr, časopis “Mladost”, 1898.
prijelaz stoljeća – borba starih i mladih
1900. osnovano Društvo hrvatskih književnika (nasuprot MH)
ČASOPISI
Nada Vienac, Život (1900.-1901.)
hrvatska književnost ima određeni preokret prema europskoj književnosti (prijevodi, upoznavanje) poistovjećenje – impresionisti VAŽNA DJELA
1907. V. Vidrić objavljuje zbirku “Pjesme” 1909.
• D. Domjanić “Pjesme” • A. G. Matoš “Umorne priče” • Nehajev “Bijeg” • D. Šimunović: Mrkodol REGIONALIZAM
Matoš i Horvat- kiš (ZAGREB)
Šimunović (DALMATINSKA ZAGORA) I. Kozarac i J. Ivakić: SLAVONIJA Pisca određuju geni, ali i psiha. Katolički studij moderne: J. Čedomil, M. Sabić, V. Deželić (časopis Luč) DRAME
S. Tucić: Povratak, J. Kosor: Požar strasti – naturalističke drame
simboličke drame: Ogrizović, Polić-Kamov, Galović vrhunac stvaralaštva je Ivo Vojnović sa svojom Dubrovačkom trilogijom PRIJELAZ 19./20. st.
raznovrsni stilovi (prepletanje)
pri kraju epohe javljaju se avangardne književne tendencije (Matoš – poema Mora, Janko Polić Kamov – dramski pokušaji) MODERNA – impresionistički stil izražavanja, ekspresionizam (Galović, Kamov), naturalistički stil (Kosor, Tucić, Ogrizović) OPĆE NAČELO
ostvariti opću kulturnu renesansu iz koje izrasta moderni hrvatski čovjek, svestrano obrazovan i emocionalno obogaćen
želi povezati individualno s društvenim
Hvala na pažnji!
Napravili i prezentirali: Mislav Ivančić, Teo Ilić, Zoran Mirković i Kristian