Professional Documents
Culture Documents
Godina 1914. označava početak 1. svjetskog rata, to je god. smrti A.G. Matoša,
izdavanja antologije Hrvatska mlada lirika i doba završetka moderne u HR. Tada
dolazi do pojave novih književnika na čelu sa M. Krležom i T. Ujevićem. Osjećaju
se zapadnoeuropska strujanja i dolazi do suprotstavljanja tradiciji.
2. Što je Hrvatska mlada lirika?
To je antologija koju je 1914. g. izdalo Društvo hrvatskih književnika i u njoj je
zastupljeno 20 pjesnika od kojih su najpoznatiji Lj. Wiesner, Andrić, Ujević,
Čerina, Fran Galović, Nikola Polić i Janko Polić-Kamov. Uzor im je bio Matoš. Svi
su se osim Kamova pridržavali kulta forme, a u zbirci prevladavaju lirski pejzaži,
sjećanja i čežnja za prošlošću.
3. Koji modernistički pokret ima najviše utjecaja?
Najviše utjecaja je imao ekspresionizam koji se razvijao u dvije faze: 1. faza –
javljaju se Ulderiko Donadini (Kokot), A.B.Šimić (Vijavica, Juriš), Miroslav
Krleža (Plamen); 2. faza – nastaju najznačajnija djela hrvatskog ekspresionizma,
osim navedenih pisaca značajni su August Cesarec i Ivo Andrić.
4. Najutjecajniji časopis?
Središnji časopis ovog razdoblja je Savremenik u kojem sudjeluju pisci različitih
usmjerenja.
5. Dvije skupine pisaca?
Prva je bila skupina jugoslavenskih orijentiranih pisaca okupljenih oko V. Čerine i
njegovih časopisa Val i Vihor, a uzor im je bio V. Nazor. Imali su više političko-
polemički karakter nego književni, bili su borbeni, revolucionarni i skromnih
umjet. vrijednosti. Druga skupina je programskim člancima izražavala
nezadovoljstvo neplodnošću hrv. književnosti nakon Matoševe smrti.
6. Tko je A. B. Šimić? (djela, stil, faze)
Najznačajniji predstavnik hrv. ekspresionizma. Uvodi slobodan stih, izostavlja
interpunkciju, daje vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Sažetim izrazom
govori o ljubavi i buni se protiv prolaznosti koju shvaća nepravdom. Piše o smislu
postojanja, socijalnim temama, otuđenju čovjeka, usamljenosti, očaju i ljudskom
tijelu. 1. faza: Rane pjesme (1913.-1917.) – pjesme posvećene zavičaju Drinovaca i
Hercegovine; 2. faza: Slobodni stihovi (1917.-1920.) – piše pod utjecajem
ekspresionizma, uvodi slobodan stih i izostavlja interpunkciju; 3. faza:
Preobraženja (1920.) – jedina njegova zbirka pjesama koja se sastoji od 48 pjesama
posvećenih djevojci Tatjani Marinić; 4. faza: Pjesme (1920.-1925.) – ističu se
ciklusi pjesama o tijelu, siromasima i smrti.
7. Najpoznatiji Krležini romani, novele i drame.
Najznačajnije Krležine zbirke pjesama: Pan, Tri simfonije, Pjesme I,II,III, Knjiga
pjesama, Pjesme u tmini, Balade Petrice Kerempuha; zbirke novela Hrvatska
rapsodija, Hrvatski bog Mars; drame: I.ciklus: Legenda, Maskerata, Kraljevo,
Adam i Eva, Kristofor Kolumbo, Michelangelo Buonarotti; II.ciklus: Golgota,
Galicija (U logoru), Vučjak; III.ciklus: Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda,
Aretej. Romani: Povratak Filipa Latinovicza, Banket u Blitvi, Zastave, Na rubu
pameti.
8. Tema Baraka pet be (Krleža)?
Tema: studenta Vidovića, koji je protiv svoje volje uključen u rat i prostrijeljen,
dovode u austrougarsku bolnicu (kojom upravlja grof Axelrode) gdje vladaju
nehumani uvjeti.
9. Tko je Ivo Andrić?
Prvi hrvatski dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961.g. Najznačajnija
djela: pjesme u prozi: Ex Ponto (naziv po Ovidijevim djelima), Nemiri; zbirka
pjesama Lica; romani: Na Drini ćuprija, Prokleta avlija, Gospođica, Travnička
kronika; pripovijetke: Pripovijetke I,II,III, Priča o kmetu Simanu, Priča o vezirovu
slonu, Ljubav u kasabi. Teme u poeziji su mu smisao ljudskog postojanja,
općeljudski problemi, čovjekovi nemiri i sumnje. Pesimističan, ali ne gubi vjeru u
život. U pripovijetkama i romanima piše o Bosni, njezinim ljudima i ljudskim
odnosima, u širokom vremenskom razdoblju od 16. st. do danas. Prikazao je sve
društvene slojeve, posebno ljude pritisnute teretom vlastite sudbine ili društvene
nepravde.
10.Što je epsko kazalište?
Brecht uvodi epsko kazalište kako bi oblikovao novi tip kazališta i drame koje
odstupa od tradicionalne drame nastojeći povezati neke elemente epike i drame.
Niž slike i prizore bez pravog zapleta koje prekida komentarima i pjesmama
(songovima). Brecht smatra da kazalište treba omogućiti distanciranost gledatelja
od dramske radnje što omogućuje aktivnost, tj. kritički sud gledatelja. Po njemu
kazalište treba poučavati.