GEORGE BERKELEY

Zastupa nominalističko gledište, tj za njega materija kao i sve apstraktne ideje –

nije drugo do „zvuk praznog imena“. On poriče postojanje materije, odnosno
tjelesne supstancije koja je temelj ateizma.
Za osjetne stvari postojati ne znači drugo nego biti opažen. (Esse est percipi)
Početno gledište Berkeleyjeva subjektivnog idealizma – postoji samo duh koji
opaža i kompleksi ideja (osjeta) koje on doživljava, nema materije, sve stvari
postoje samo u duhu i to vodi prema solipsizmu (gledište gdje postoji samo Ja sa
svojim doživljajima).
Berkeley je zaključio da je Bog izvor osjeta, tj. jamac postojanja osjetnih stvari.
Osjete, dakle, Bog stvara prema zakonima prirode, a od drugih ideja se razlikuju po
tome što su jači, manje ovise o našoj volji, trajniji su, življi i razgovjetniji.