Toma

Akvinski
Metafizika bia
 Vanost Tome za
metafiziku
Uzdigao cijenu i samostojnost naravnoga i
stvorenoga
put u samostojnost metafizike kao znanosti u odnosu na teologiju
(scientia sacra)

Projektirao do tada nepostojeu metafiziku bia

nastanak kranske, samostojne, sveobuhvatne i sustavne metafizike

Metafizika bia
 Toma je teolog

Glavno djelo: Summa theologiae

Iz samostojnosti teologa morao priznati opstojnost i samostojnost druge
znanosti: scientia metaphysika, philosophia prima

Metafizika bia
 Stvoreno
Toma stvoreno vrednuje snanije od Augustina.
Dva su razloga za to:
1. povijesni:

u 11. i 12. stoljeu se dogaa razvoj i osamostaljenje teoloke znanosti.

Novi nain tumaenja Biblije. Umjesto da se jedan tekst tumai drugim

tekstovima ili da ih se tumai miljenjima otaca namee se ljudski um
kao temelj razumijevanja Biblije.

Metoda nazvana: dijalektika

Metafizika bia
 Stvoreno

2. sadrajni:

proboj Aristotela i prijevoda njegovih djela na Zapad. (posredovanje

Arapa)

uloga ljudskog uma i uloga filozofije ojaani

metafizika neovisna o objavi

Metafizika bia
 Stvoreno

U 13. st. averoisti zastupaju kako istine uma

mogu proturjeiti objavi i kako to treba
potivati.
Ne zastupaju tezu o dvije istine, nego stav kako
za ljudski um moe postojati nerjeivih
proturjeja koje onda treba prihvatiti kao takva.

Metafizika bia
Filozofija i teologija

Razlikovanje zbog tumaenja Biblije

i zbog aristotelizma

Metafizika bia
 Je li sveto uenje znanost?

Kod drugog je lanka ovakav postupak: ini se

da je sveto uenje znanost.
1. Svaka naime znanost proizlazi iz poela
poznatih po sebi. Ali sveto uenje proizlazi iz
lanaka vjere koji nisu po sebi poznati jer ih svi
ne prihvaaju. Svi naime nemaju vjere, kako se
kae u drugoj poslanici Solunjanima 3, 2. Sveto
uenje nije dakle znanost.

Metafizika bia
2. Osim toga, znanost se ne bavi pojedinostima.
Ali sveto uenje raspravlja o pojedinostima, npr.
o djelima Abrahamovim, Izakovim, Jakovljevim i
o tome slinom. Sveto uenje nije dakle znanost.
Ali tome se protivi ono to kae Augustin u djelu
O Trojstvu, 14: Ovoj se znanosti pridaje samo
ono ime se vrlo spasonosna vjera raa, gaji,
brani i jaa. A to ne pripada nijednoj znanosti
osim svetom uenju. Sveto je dakle uenje
znanost.

Metafizika bia
ODGOVARAM: Treba rei da je sveto uenje
znanost, ali treba znati da je rod znanosti
dvostruk. Neke naime od njih proizlaze iz
poela spoznatih prirodnim svjetlom uma, kao
to su aritmetika, geometrija i druge takve.
Neke pak proizlaze iz poela upoznatih preko
geometrije, a glazba iz poela poznatih po
aritmetici. I na taj je nain sveto uenje znanost
jer proizlazi iz poela spoznatih svjetlom neke
vie znanosti, koja je istinu znanost o Bogu i o
blaenima. Stoga, kao to glazba vjeruje u
poela koja joj je predao aritmetiar, tako sveto
uenje vjeruje u poela koja mu je objavio Bog.
Metafizika bia
Na prvi dakle razlog treba rei: Poela bilo koje
znanosti ili su poznata po sebi ili ih poznatima
ini neka via znanost, a takva su, kako je ve
reeno, poela svetog uenja.
Na drugi razlog treba rei: U svetom se uenju
pojedinosti iznose ne zato to bi se prvenstveno
o njima raspravljalo, nego se unose koliko kao
primjer ivota, kao u moralnim znanostima,
koliko da objave ugled ljudi preko kojih je do
nas dola objava Boja, na kojoj se temelji Sveto
pismo ili sveto uenje.
Summa theologiae I, 1, 2.
Metafizika bia
 Metafizika
Poiva na prirodnom razumu
Najvia je meu svim zanostima
Metafizika, ovisno o formalnom objektu, moe
imati tri imena:
sveta znanost (promatra supstance odvojeno od materije: Bog,
aneli)

filozofska teologija (promatra supstance odvojeno od materije: Bog,

aneli)

metafizika (promatra bie i njegova obiljeja)

Metafizika bia
 Redukcija

je put i nain kako nalazimo ono to nadilazi

tjelesni svijet

Metafizika bia
 Stvoreno
Naravni svijet je stvoren. Boje je stvorenje.
Metafizika je samostojna u odnosu na teologiju.
Stvoreno je dobilo ne samo faktinu
egzistenciju, nego i smo moe biti uzrok
neem drugome.
Bog je prvi uzrok, ali to ne iskljuuje da
stvoreno bude drugi uzrok, da djeluje slobodno
i da stvara.
Metafizika bia
 Savrenstvo

Savrenstvo djelovanja pokazuje savrenstvo

uzroka.
Vea sila ima vei uinak.
Bog je najsavreniji uzrok.
Oduzimati savrenstvo stvorenjima znai
oduzimati Bogu savrenstvo boanske snage.

Metafizika bia
Toma nije utemeljitelj autonomnog novovjekog
miljenja, ali mu utire put.
Vrednovanje stvorenoga doputanjem da
stvoreno moe stvarati i djelovati slobodno.

Metafizika bia
 Esse commune
Toma poinje od osjetilnoga svijeta.
Ne poinje sumnjom. Ne trai sigurnu
spoznaju.
Naa prva spoznaja je spoznaja biti materijalnih
stvari.
Osjetilna spoznaja je poetak spoznaje.
Od nje poinje duhovna aktivnost i na nju se
stalno oslanja.
Metafizika bia
 Esse commune
Spoznaja se iri na zbilju u cjelini.
Moemo li sve spoznatljivo spoznati pod
zajednikom tokom gledita?
Da!
Sve to spoznajemo moe biti izreeno kao
neto to jest.
Sve se spoznaje kao bie.
Metafizika bia
 Esse commune

Bie - bitak - biti

Bitak je esse commune
Ens simpliciter est quod habet esse.

Metafizika bia
 Esse commune

Bitak nije bie.

Razlikuje se od bia.
Ako bitak nije bie, onda bitak nije uope.

Metafizika bia
 Esse commune
Bitak je neto ispunjeni i jednostavno, ali bitak
ne subsistira. (Bitak nije.)
Kada bi bitak bio neto kao bie, mogli bismo
ga razlikovati od drugih bia.
Bitak pripada svemu to susreemo, to je
zbiljsko i to je spoznatljivo.
Bitak je temelj da uope moemo razlikovati
bia. Bez zajednikog bitka ne bismo mogli
razluivati bia.
Metafizika bia
 Esse commune

Bitak, ukoliko je bitak, ne moe biti u sebi

razliit. Bitku se ne moe neto pridodati kao
neki sadraj koji je izvan njega, onako kako
vrsti pridodajemo podvrstu ili akcident nekom
nositelju, jer svaka zbilja je bitno bie. Stoga i
filozof dokazuje da bitak ne moe biti vrsta.

Metafizika bia
 Esse commune

to je bitak?
Bitak je uzrok ili princip svakoga bia.
Bitak je ono po emu neko bie jest.
Bitak je prvi formalni uzrok/princip.

Metafizika bia
 Formalni princip

Ono po emu neto jest i naziva se biem,

zovem formalnim, a ne uinkovitim, principom.

Metafizika bia
 Esse commune

Ako je bitak ono po emu sve drugo jest, onda

on mora biti zbilja na najeminentniji nain.
Zbilja je (Aristotel).
Zbilja je suprotnost samo moguem.
Actus postaje sinonim za esse.

Metafizika bia
 Actus essendi

Actus essendi obuhvaa bit (essentia) i

egzisteniciju (existentia).
Esse je ono najopenitije (communissimum) i
principijelno beskonano (infinitum).
Obuhvaa sve i najsavrenije je.

Metafizika bia
Bitak - savrenstvo

Bitak je najsavreniji od svega. Bitak sadri

aktualnost (zbilju) svakog akta i stoga je
savrenstvo svih savrenosti.

Metafizika bia
 Bitak - dobrota

Ipsum esse est similitudo divinae bonitatis.

Bitak je slika Boje dobrote.

Metafizika bia
 Bitak - mogunost

Esse kao actus sadri sve na nain mogunosti,

potentiae.

Metafizika bia
 Essentia
Tko ostvaruje mogunosti koje sadri bitak
(actus essendi)?
Tko odluuje o konkretnoj opstojnosti ovog ili
onog bia?
Drugi uzrok, veli Toma. Kao to postoji prvi,
formalni uzrok, bitak koji kao formalni princip
stoji u podnoju svakog bia, tako postoji i
drugi princip bit essentia.
Metafizika bia
 Essentia

Aristotel smatra kako je ono osnovno to

se uope moe rei o nekom biu.
Ako poznamo bit neega, moemo rei to je.
Toma se potpuno slae. I za njega je essentia
(natura) ono to bie ini onim to ono jest
(quod est).

Metafizika bia
 Essentia
Budui da se ono u emu neko bie nalazi
svoje mjesto u svom rodu i svojoj vrsti izrie
definicijom koja pokazuje to je neko bie,
filozofi za rije bit rabe i rije tostvo (nomen
essentiae a philosophis in nominem quidditatis
mutatur). Ono je upravo ono to filozof
(Aristotel) tako esto imenuje: to ima bitak na
bilo koji nain, to jest ono ime bilo to ima svoj
to-bitak.

Metafizika bia
 Essentia
Osim ovog aristotelovskog shvaanja biti kao
quod est, ili quidditas Toma shvaa bit
(essentia, natura) jo kao ograniavajui
princip bitka. Samo u onom obujmu u kojem
essenta prima esse commune i na njemu
sudjeluje neko bie ima bitak. O biti se govori
ukoliko neto preko nje i u njoj ima bitak.
Na ovaj nain bit je princip konanosti.

Metafizika bia
Bitak sam, promatran u sebi, je beskonaan, jer
na njemu mogu sudjelovati beskonano mnogi
i na beskonano mnoge naine. Ako je bitak
neke stvari konaan, on mora biti neim
ogranien, a to je i njegov uzrok.
Taj formalni uzrok jest bit. Njemu pojedinano
bie zahvaljuje svoj bitak ukoliko ga prima i na
njemu sudjeluje, a njemu zahvaljuje i svoju
konanost, ogranienost, konkretnost, jer
primajui bitak kao i sudjelujui u njemu
istodobno ga i ograniuje, suzuje i kontrahira.

Metafizika bia
Konkretno bie se pokazuje kao neto to je
sraslo zajedno (concretum) ili zajedno spojeno
(compositum).
Ono to je sraslo, to je spojeno jest bitak i bit.
No, to nije predodba po kojoj bi najprije
postojao odvojeni bitak i odvojena bit i koji bi
se onda pomijeali i spojili.
Rije je o formalnim principima koja postoje u
samom biu i koji uistinu jesu samo kada su
zajedno i kada tako tvore zajedniki uzrok ili
princip bia.

Metafizika bia
Zbiljski ne postoji bitak i bit za sebe, ne postoje
za sebe niti kada su zajedno, postoji samo
konkretno bie. Samo kao formalni principi
oni su stvarni.
Toma odnos bitka i biti pojanjava idejom
participacije. Ovdje Toma ne slijedi Aristotela,
nego Platona i njegovu teoriju sudjelovanja,
participacije.

Metafizika bia
Bit sudjeluje na bitku. Bit ne bi postojala bez
bitka. Bit, sudjelujui na bitku, prihvaa bitak.
No, bitak ne utjee sa svom svojom puninom u
bit. Bit je u odnosu na bitak konana te stoga
suzuje i ograniava bitak.
Bit iz punine bitka uzima uvijek samo jednu
mogunost koju faktino ostvaruje.

Metafizika bia
Bitak je actus koji sadri cijelu zbilju kao
mogunost. Bit je suenje actus essendi na
ostvarenje jedne mogunosti.
Bit moe ostvariti samo ono to kao mogunost
postoji u bitku. Bit i nije drugo doli samo jedna
mogunost bitka koja se ostvaruje u
konkretnom biu.

Metafizika bia
 Bog i bitak

Za Tomu je bitak stvoren.

Bitak je prvo stvorenje i prvo Boje djelo.
Bitak nije Bog i Bog nije bitak.
Ako Bog nije bitak, to je?

Metafizika bia
 Bog - bez biti
Bitak potrebuje neto da bi ga ograniilo kako
bi neko bie moglo postojati. Tek kada bit
ogranii puninu bitka, mogua su bia.
Bitak Boga naprotiv je bez dodataka i bez
primanja.
Stoga Toma veli da Bog nema biti.
Deus non habet essentiam. Deus est sine
essentia.
Metafizika bia
 Boja bit = bitak
Bit je ograniavajui princip. Takvo neto ne
moe biti u Bogu.
U Bogu su bit i bitak ista stvar: Boja je bit
njegov bitak.
Bog nema biti koja ne bi bila njegov bitak. Sve
bi drugo od Boga tvorilo neki compositum,
neto to je sastavljeno od barem dva principa.
No, to je obiljeje stvorenog, ali ne i Boga.
Metafizika bia
 Bog - actus purus
Bog je za Tomu ipsum esse in se (per se)
subsistens.
Bog je actus purus.
Esse commune je konaan i njegova se
konanost vidi u tome to ne moe postojati
sam za sebe, nego treba bit, essentia kako bi s
njom zajedno konstituirao ens kojemu su onda
zajedno formalni uzroci.
Metafizika bia
Bogu je apsolutni bitak njegova bit. Njegovu se
bitku ne pridruuje bit. Bitak i bit su identini.
Stoga Bog moe biti per se i in se.
Bitak u sebi sadri beskonane mogunosti. No,
one postaju zbiljom tek iz zajednikog
djelovanja sa essentiom.
U Bogu nema pasivnih mogunosti. U njemu je
sve ve razvijeno, sve ve ispunjeno.
U Bogu nema prelaska iz potentia u actus. Sve
je ve ista zbilja, actus purus.

Metafizika bia
 Analogia entis

Mogu li se sva postojea bia razumjeti

principima koja se odnose na bie?
Sva bia: Bog, aneli, ljudi, ivotinje, biljke,
anorganska bia?
Oito ne. Nuna su razlikovanja.

Metafizika bia
 Analogia entis

Kad je rije o Bogu, ne moemo govoriti o

essentii. Takve bi se razlike trebale navesti i u
odnosu na druga bia. Temeljni princip koji
doputa razlikovanja, ali istodobno i mogunost
primjene principa kojima razumijevamo neko
bie jest princip analogije.

Metafizika bia
Analogija znai: kod najvee slinosti bia
postoji i najvea neslinost: ili najvea
neslinost implicira istodobno i najveu
slinost.
Latinski: indivisum secundum quid, et divisum
simpliciter.
To znai: u odnosu na odreeni vid gledanja
nepodijeljeno i jedno i istodobno podijeljeno i
razliito u drugom vidu.
Ovaj princip doputa univerzalne izriaje i
istodobno ne prijei uvid u razlike.

Metafizika bia
Preduvjet mogunosti analogije jest odnos esse
i essentia. Bitak je ono na emu svako bie ima
udjela. Sudjelovanje je zajedniko svim biima
te se sva bia u tom vidu gledanja mogu staviti
u meusobni odnos.
Bitak je onda jedno (unum) u odnosu na koga
(secundum quid) sva bia tvore neko jedinstvo.
Tom nasuprot bit stvara razlike. Bit ograniava
bitak i stvara razliite stupnjeve i podruja bia.
Bit ne niti jedinstvo bia, jer bia nastaju iz
bitka, iz njegove punine.

Metafizika bia
Teoloki: sva bia su stvorenja Boja. Sva
sudjeluju na Bojoj moi bitka. Sva su slina
Bogu.
Meu biima postoje razlike slinosti.
Jedinstvo Boje i jedinstvo stvorenja jame da
neslinost ne zbrie slinost.
Zbilja je sama konstruirana analogijski.

Metafizika bia
Sam Toma ne govori izravno o analogia entis.
To ine tek njegovi komentatori i tomistika
tradicija sve do naeg stoljea.
No, sadrajno je analogia entis, naravno,
prisutna u njegovu miljenju i njegovim
tekstovima.

Metafizika bia
 Transcendentali

Bitak, esse commune, ne moe se dalje

razlikovati, jer sve to na bilo koji nain jest
sudjeluje na bitku.
Bitak je mogunost i temelj svakog
razlikovanja.
Bitak transcendira svako bie.

Metafizika bia
 Transcendentali
No, sam bitak ima neka obiljeja. Ona bitku
nita ne pridodaju, ali ine vidljivim neke
njegove vidove.
Oni vrijede za svako bie onako kako se bitak
moe pripisati svakom biu.
Utoliko transcediraju svako bie. Zovu se
transcendentali, a pojmovi koji to izriu:
nomina transcendentia.
Metafizika bia
Bitak kao formalni uzrok bia postoji faktino
meutim samo s biem. Ne postoji na drukiji
nain.
Biti-jedno-bie je prvi transcendental: ens.
Neko bie je odreeno bie, bie koje je
odreeno svojom biti.: res.
Svako je bie jedno: unum. Svako bie je
razliito od drugih, a u odnosu na druge ono je:
aliquid.
Metafizika bia
Bie koje pravi sve razlike, uvia ih i razumije
jest dua. Iz perspektive spoznaje svako bie je
otvoreno spoznaji i poeljnosti (vis cognitiva ili
intellectus i vis appetitiva ili voluntas).
Bie da bi moglo biti spoznato mora biti
spoznatljivo: verum, a da bi bilo poeljno
mora biti dobro: bonum. Ovim
transcedentalima Toma ponekad dodaje i
pulchrum.
Metafizika bia
 Zbilja u cjelini
Kako razumjeti zbilju u cjelini?
Toma odgovara: Sve zbiljsko, svako bie
(omnes ens) je sloeno (compositum), odnosno
sraslo (concretum) iz bitka (esse commune) i
biti (essentia). Kao takvo je pokrenuto (motus).
To znai: kao takvo bie je strukturirano po
mogunosti kretanja prema supstanci i
akcidentima te prema formi i materiji.
To vai u analogijskom smislu za sva bia.

Metafizika bia
 Zbilja u cjelini
Zbilja je hijerarhijski podijeljena.
Postoji red bitka, stupnjevitost koja ne prelazi u
nepomijeano jedinstvo.
Usprkos nedokidivoj razliitosti postoji neto
zajedniko to iznad svih razlika tvori jedinstvo.
To dolazi iz injenice to svako bie sudjeluje na
punini bitka (actus essendi) i odatle to je sve
stvorio Bog.

Metafizika bia
 Zbilja u cjelini
Prvo ukljuuje da sve to jest posjeduje
transcendentalna obiljeja bitka: jedinstvo,
istinu i dobrotu.
No, kako je bitak Boje stvorenje svako bie u
konanosti participira na Bogu kojemu, uza sve
neslinosti, slii (imago).
Zbilja posjeduje svoju samostojnost u odnosu
na Boga, jer u slinost Bogu spada i to da
stvorenje posjeduje stvaralaku samostojnost.
Metafizika bia
 Literatura
Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i
preveo Tomo Vere, 2. proireno izdanje
preredio Anto Gavri, Globus, Zagreb 2005.
Toma Akvinski, Izbor iz djela, preveli Veljko
Gortan i Josip Barbari, priredio Branko
Bonjak, Naprijed, Zagreb 1990.
Osnovne informacije u katolikoj enciklopediji:
http://www.newadvent.org/cathen/
14663b.htm
Metafizika bia
Hvala na pozornosti!