AKTUALNO

NA: Judino evanđelje će konačno biti objavljeno

Priredila: Jasmina Šlibar

PN: Prema učenjacima koji su vidjeli drevni rukopis, u njemu se raspravlja o tome
kako je Juda Iskariot provodio Božju volju kada je predao Krista njegovim dželatima

Prvi prijevod Judinog evanđelja biti će objavljen krajem travnja. Tada će na svjetlo dana izaći
ono za što neki učenjaci vjeruju da su pisani dokumenti jedne rane kršćanske sekte potisnute
zbog toga što su podržavali Kristovog nečasnog izdajicu. Ako je autentičan, rukopis bi mogao
doprinijeti razumijevanju gnosticizma, neortodoksne kršćanske teologije javno optužene od
strane rane kršćanske crkve. Rimska katolička crkva dobro je upoznata s postojanjem tog
rukopisa kojem vatikanski povjesničari negiraju bilo kakvu važnost

Prema učenjacima koji su vidjeli drevni rukopis, u njemu se govori o tome kako je Juda
Iskariot provodio Božju volju kada je predao Krista njegovim dželatima. Rukopis bi mogao
dati zamah širem akademskom pokretu koji raspravlja o tome zašto je Juda došao na loš glas
kod povjesničara i teologa, baš kao i unutar popularne kulture. Vlasnik rukopisa kaže kako je
sklopio dogovor s National Geographicom za izdavanje engleskog prijevoda u sklopu broja
koji izlazi tokom sljedećeg mjeseca.

Istovremeno monsinjor Walter Brandmuller, predsjednik vatikanskog komiteta za povijesne

znanosti, Judino evanđelje bez imalo grižnje savjesti naziva plodom «religijske fantazije». U
jednom intervjuu izjavio je kako rukopis neće imati nikakvog utjecaja na crkveno učenje.
«Pozdravljamo rukopis kao i svaku kritičku studiju bilo kojeg teksta drevne književnosti»,
rekao je Brandmuller. Također je rekao i kako unatoč nekim nastojanjima, poriv za
dokazivanjem Judine reputacije nema podršku Vatikana. «Ne postoji nikakva kampanja, ni
pokret za rehabilitaciju Isusovog izdajice», konstatirao Brandmuller.

Trideset i jedna stranica rukopisa Judinog evanđelja na papirusu, ispisanih koptskim pismom
postale su pohabane nakon što su provele stoljeća zakopane pod pijeskom srednjeg Egipta, a
potom još desetljeća na crnom tržištu. Prema švicarskom odvjetniku Mariu Robertyju, koji je
trenutno vlasnik rukopisa, dokument, poznat kao «kodeks» prošao je restauraciju i prijevod od
strane ekipe istraživača predvođenih švicarskim koptskim učenjakom Rodolphe Kasserom.
«Svaku stranicu stavljali smo pod staklo. Izuzetno su krhke i u lošem stanju», izjavio je
Roberty u telefonskom intervjuu iz Ženeve.

Rezultati tog istraživanja biti će objavljeni nakon Uskrsa, kada kršćani širom svijeta
tradicionalno obilježavaju službenu verziju Kristove smrti prema Mateju, Marku, Luki i
Ivanu. Roberty ne želi komentirati sadržaj kodeksa, a glasnogovornica National Geographica
u Washingtonu, Mary Jeanne Jacobsen, također ništa ne želi komentirati. No, učenjaci koji
nezavisno prate taj projekt već su počeli komentirati neke dijelove njegovih nalaza. Radeći na
fotografijama kodeksa, umirovljeni profesor koptskih studija na Državnom sveučilištu u
Misouriju, preveo je šest stranica rukopisa na engleski. Roberty je potvrdio da su Hedricksove
fotografije originalne reprodukcije kodeksa.

«Na nekim od stranica rukopisa odjekuju opisi iz Novog zavjeta o Kristovom uhićenju,
podsjećajući kako su rimske vlasti ciljale «uhititi (Krista) u molitvi» i kako je Juda «uzeo
nešto novca i isporučio (Krista) njima», izjavio je Hedrick, citirajući iz svog prijevoda. Iako je
Juda surađivao pri Kristovom uhićenju, navodi Hedrick, kodeks ga ne opisuje kao zločinca.
«U ovom tekstu Juda nije negativac», izjavio je Hedrick u jednom intervjuu. «On je pozitivan
lik i služi Bogu». Hedrick i ostali učenjaci kažu kako je kodeks nastao u četvrtom i petom
stoljeću i kako odražava teološke tradicije gnostičke sekte kainita iz drugog stoljeća, zajednice
koja je vjerovala kako istinska duhovnost proizlazi iz samospoznaje, ili «gnoze». Likovi koji
su u Starom zavjetu opisani kao grješnici, poput npr. Kaina, u gnostičkoj su teologiji bili
tipično hvaljeni.

Već 178. godine, Irinej iz Liona, pas čuvar rane crkve od hereze, napao je zajednicu za
proglašavanje kako je «Juda izdajnik…sam, znajući istinu koju drugi nisu znali, pomogao je
izvršenju misterija izdaje». «Proizvode izmišljenu povijest takve vrste, koju nazivaju Judino
evanđelje», pisao je Irinej u djelu «Protiv hereze». Učenjaci kažu kako je moguće da je Irinej
čitao raniju verziju rukopisa Judinog evanđelja, no to su samo nagađanja.

William Klassen, autor knjige «Juda: Isusov prijatelj ili izdajica?», smatra kako je rukopis
koji dolazi važan za nastojanja učenjaka koji se trude rehabilitirati Judin povijesni imidž.
Mnogi učenjaci smatraju kako je Juda ,čije ime doslovno znači «Židov», bio žrtva
antižidovske klevete koja je prožimala rano kršćanstvo u njegovoj borbi da se oslobodi
židovstva. «Vrlo je važno ovo Judino evanđelje promotriti jako pažljivo, jer to je dokaz kako
je u kasnom drugom stoljeću, u vrijeme Irineja, postojala grupa koja je Judu podržavala»,
rekao je Klassen. Ostali učenjaci suzdržani su u svojim prosudbama dok rukopis ne bude
javno provjeren.

Michael White, direktor Instituta za studij antikviteta i kršćanskih izvora na teksaškom

Sveučilištu u Austinu, rekao je kako će pred istraživačima biti velik pritisak da ovjere kodeks,
u slučaju da povijest njegovog otkrića nije jasno dokumentirana. «Oni trebaju činjenice te
vrste evidentirati sa Vladinom nadzornim odborom», rekao je White. Prema Robertyju, takva
dokumentacija je nedostupna jer je kodeks bio prokrijumčaren iz Egipta prije nego što ga je
on kupio 2001. godine. Roberty kaže kako je rukopis bio ilegalno izvezen jer je u Egiptu bio
ukraden, dodajući kako konačno planira vratiti rukopis u Egipat. Odbio je otkriti ostale
detalje, navodeći svoj dogovor s National Geographicom.

James Robinson, umirovljeni profesor koptskih studija na Claremont Graduate University i

glavni direktor engleskog izdanja Biblioteke Nag Hammadi, jamči za vjerodostojnost
dokumenta na osnovi njegovog iskustva u pokušaju da kupi kodeks još 1983. «Ne znam ni za
jednog naučnika koji smatra kako je ovo lažan dokument», rekao je Robinson, koji nije
uključen u projekt National Geographic. Iako Robinson nikada nije vidio rukopis iz prve ruke,
1983. godine dogovorio je sastanak između Stephena Emmela, koptskog naučnika na
Sveučilištu Muenster u Njemačkoj, i Johna Pedriosa, grčkog preprodavača koji je pregovarao
o prodaji rukopisa.

U izvještaju koji su nakon sastanka ispunili, Emmel navodi da je mogao potvrditi autentičnost
kodeksa kao izvornog rukopisa iz četvrtog ili petog stoljeća. Ali, rekao je kako je sastanak od
30 minuta prekratak da bi otkrio sadrži li evanđelje ili ne. U telefonskom razgovoru iz Kaira,
Emmel je potvrdio svoj izvještaj, ali je odbio reći da li je rukopis koji je vidio prije nekoliko
desetljeća baš to sada najavljeno Judino evanđelje. «Mogu samo reći kako mi nikada nije ništa
drugo palo na pamet, osim da se radi o originalnom koptskom kodeksu na papirusu iz četvrtog
ili petog stoljeća», izjavio je on.