1.

Monizam je stajalište da se sva raznolikost pojava može svesti na samo

jedno počelo. Dualizam označava mišljenje da postoje dvije iskonske,
ravnopravne i nesvodljive kategorije stvarnosti: duh i tvar, odnosno ideja
i materija. Pluralizam označava mišljenje da je bitak mnoštven i da je u
osnovi svega što jest više elemenata, odnosno da postoji više počela.
2. Heraklitovo stajalište se ne može pouzdano potvrditi jer iz jednog
fragmenta njegovih spisa Heraklit kaže da je počelo svega vatra dok u
drugom fragmentu kaže da su u osnovi svega sva četiri elementa.
Anaksagora je tvrdio da su prapočela brojna ili bezbrojna, odnosno da je
sve sastavljeno od osnovnih čestica koje se naziva sjemenjem svih stvari,
no kod njega postoji entitet koji se naziva nous što znači um koji je
najfinija i najčistija stvar koja sve pokreće i sve uređuje.
4. Subjektivni idealizam je stav po kojemu materijalne stvari ne postoje,
nego postoji samo um i mentalni sadržaji. Kritički idealizam je blizak
subjektivnom jer on također tvrdi da stvari ne postoje izvan ljudskog
uma. Za objektivni idealizam, ideje ne ovise ni o čemu, one se otkrivaju
iskustvom. Neovisni su o pojedincu, postoje neovisno o njemu, samo ih
on, iskustvom, može pronaći.
5. Solipsizam je stajalište da ne postoji ništa drugo osim nečijega vlastitog
uma i mentalnih stanja.
6. Panteizam je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto. Po
panteističkom svjetonazoru, bog ne postoji kao samostalno biće
odvojeno od pojavnosti, već je poistovjećen s prirodom.

10. Hilemorfizam je filozofsko učenje da su u svemu tjelesnom bitni sastavni

dijelovi materija i forma povezani u jedinstvo.

11. Platonov idealizam i Aristotelov hilemorfizam nisu dualističke teorije

nego su monističke jer je kod idealizma počelo ideja, a kod hilemorfizma su
materija i forma povezani u jedinstvo, tj. one su jedno.