Genetički modificirane biljke

Petra Đeri, 4.c

Prirodan način prenošenja gena pomoću bakterije
roda Agrobacterium

 Koristi se u genetičkom inženjerstvu biljaka za unošenje stranih gena u biljnu

stanicu
 Na taj su način proizvedene biljke otporne na različite nametnike (kukce,
viruse) i biljke otporne na herbicide
 Bakterije tog roda uspješno inficiraju više od 140 vrsta biljaka dvosupnica
prouzročujući tumore
 Bakterija nosi plazmid Ti ( engl. tumor inducing) kojim može ubacivati svoje
gene u genom biljne stanice i tako je transformirati u tumorsku
 GM biljke dostupne na tržištu: soja, riža,
krumpir, duhan, kukuruz, pamuk, šećerna
repa, tikvica, papaja
 GMO rajčica – zbog visokih troškova
proizvodnje i nekonkurentnosti povučena je
iz proizvodnje te danas služi u istraživanjima
kao modelni organizam
 80% uzgojenog pamuka i 77% uzgojene soje
dobiveno je od genetički modificiranih
biljaka
 1/3 svjetskog uzgoja kukuruza čini GM
kukuruz
 Najveći proizvođač GM hrane je SAD
 Znanstvenici žele primjenom
tehnologije rekombinantne
DNA proizvesti:
 biljne vrste koje će biti
otporne na sušu, hladnoću,
visoku temperaturu, preveliku
količinu soli
 biljke veće prehrambene
vrijednosti
 biljke otporne na loše uvjete
skladištenja i transporta
 biljke koje mogu proizvoditi
lijekove/cjepiva za potrebe
liječenja ljudi
 Tradicionalni pristup u oplemenjivanju je ograničen na
populacije koje se mogu međusobno križati ili na
poticanje mutacija pri čemu nemamo jasan uvid u sve
posljedice koje nastaju u genomu
 Genetičkim inženjeringom možemo u genetskoj uputi
pojačati ili smanjiti ekspresiju nekog gena ili možemo
gene izdvojiti, izmijeniti i vratiti natrag ili dodati gen
neke druge vrste
 Biljka duhana – ima gen čiji je produkt odgovoran za
otpornost biljke na gljivicu Botrytis cinerea
 Dovoljno je samo genetički modificirati biljku tako da se
pojača ekspresija tog gena i ona postaje dovoljno otporna
na gljivicu i bez upotrebe dodatnih fungicida za njezinu
zaštitu −> dobivena GM biljka nema nikakav strani gen,
već samo izmjenu ekspresije postojećega vlastitog gena
 Jedan od prvih primjera genetički
modificiranog organizma sa
smanjenom ekspresijom gena jest
rajčica u koje je utišan gen za sintezu
proteina odgovornog za omekšavanje
ploda rajčice -> tako dobiveni plodovi
GM rajčice zadržavaju svoju svježinu i
čvrstoću mnogo dulje od plodova
obične rajčice
 Biljke koje se najčešće transformiraju stranom DNA su:
pamuk, kukuruz i rajčica
 Cilj takve transformacije je da te biljke postanu otporne na
kukce jer se ekspresijom stranog gena u biljnim stanicama
sintetizira toksin koji je otrovan za nametnike, a nema štetan
učinak na sisavce
 GM soja i kukuruz često su otporni na herbicide
 Osim što su otpornije, transgene se biljke mogu modificirati i
tako da im se poveća nutritivna vrijednost -> danas se
uzgajaju biljke sa povećanim sadržajem proteina, škroba ili
vitamina te im je promijenjen sadržaj ulja i sastav
aminokiselina
 Postoje GM biljke koje se ne rabe u prehrani, već u svrhu istraživanja ili za
proizvodnju različitih produkata
 Neke biljke su GM kako bi proizvodile biorazgradivu plastiku
 Pomoću nekih GM biljaka proizvode se hormoni, faktori za zgrušavanje krvi te
antitijela -> u soji se proizvodi tip antitijela koji se rabi za liječenje genitalnog
herpesa
 Proizvodnja antitijela s pomoću biljaka ima veliku prednost zbog toga što je jeftina
i ne postoji mogućnost kontaminacije patogenima koji bi mogli inficirati ljude