1. Metafizika – grana filozofije koja se bavi istraživanjem bića kao takvog, tj.

prvim principima prema

kojima jest sve što jest i prvim uzrocima onoga što jest.

Razlika između metafizike i fizike – fizika se bavi bićem koje možemo spoznati na temelju osjetilnog
iskustva, a metafizika se bavi nadosjetilnim aspektima bića

2. Aristotel je razlikovao stvari koje su poznatije za nas (bavi se fizika) i stvari koje su poznatije po
sebi (bavi se metafizika)

Metafizika se bavi svime što postoji, supstancijom, vječnim i nepromjenjivim supstancijama i

supstancijom koja je čista forma – bog

3. Ontologija – znanost o biću, ona je dio metafizike i njezin je predmet uži od predmeta metafizike

4. Biće – ono što jest

Vrste bića: živa (čovjek), neživa (klupa), prirodna, stvorena, natprirodna, stvarna i imaginarna, realna
i idealna

5. Bit – ono po čemu biće jest to što jest

Logička – skup glavnih svojstava nekog bića

Empirijska – skup svojstava bića koja možemo opaziti svojim osjetilima

Metafizička – bezvremena, vječna, sama je sebi temeljem

6. Je li moguće da neko biće izgubi ili promijeni svoju bit?

Da, ali će to biće postati nešto drugo.

7. Bitak – ono po čemu jest sve što jest, ukupnost svih postojećih svojstava bića

8. Monizam - 1 bitak (bitak je jedinstven, tj. sva raznolikost stvari svedena je na jedno načelo ili
supstanciju – npr. Tales-voda, Toma Akvinski-Bog, Hegel-ideja)

Dualizam – 2 bitka

Pluralizam – više bitaka

9. Može li se Heraklitovo stajalište nazvati monističkim?

Može, jer on kaže da je počelo svega vatra.

Može li se Anaksagorino stajalište nazvati pluralističkim?

Može, jer je on tvrdio da su prapočela brojna ili bezbrojna.

10. Monistički materijalizam – supstancija je materijalna

Monistički idealizam – supstancija je nematerijalna

11. Subjektivni idealizam je stav po kojemu materijalne stvari ne postoje, nego postoji samo um i
mentalni sadržaji. Kritički idealizam je blizak subjektivnom jer on također tvrdi da stvari ne postoje
izvan ljudskog uma.

Za objektivni idealizam, ideje ne ovise ni o čemu, one se otkrivaju iskustvom. Neovisni su o

pojedincu, postoje neovisno o njemu, samo ih on, iskustvom, može pronaći.  
12. Solipsizam je stajalište da ne postoji ništa drugo osim nečijega vlastitog uma i mentalnih stanja.

13. Panteizam je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto. Po panteističkom
svjetonazoru, bog ne postoji kao samostalno biće odvojeno od pojavnosti, već je poistovjećen s
prirodom.

14. Hilemorfizam je filozofsko učenje da su u svemu tjelesnom bitni sastavni dijelovi materija i forma
povezani u jedinstvo. 

Materijalističko – nema materije bez forme

Idealističko – materija bez forme je apstrakcija

15. Platonov idealizam i Aristotelov hilemorfizam nisu dualističke teorije nego su monističke jer je
kod idealizma počelo ideja, a kod hilemorfizma su materija i forma povezani u jedinstvo, tj. one su
jedno.

16. Aristotelove kategorije: zavjesa, dugačka 2 metra, siva, duža od prozora, u učionici, danas, visi,
prljava, bolkira sunce, biva micano

17. Descartes – čovjek je tjelesno i misaono biće, posreduje epifiza smještena u ljudskome mozgu

18. Ne slažem se, smatram da su i životinje misaona bića

19. Pitanje o prapočelu je važno za filozofiju jer filozofija proučava sve što postoji, ljudi su znatiželjni i
imaju potrebu sve dokazati racionalistički

20. Ontološki dokaz je apriorni (prije iskustva)

- temelji se na ideji Boga kao najvišega, najvećega i savršenoga bića od kojega se ništa veće i
savršenije ne može zamisliti

- Anselm Canterbury: Bog je najveće moguće biće koje možemo zamisliti, Bog postoji kao ideja u
ljudskom umu, biće koje postoji i kao ideja u umu i u stvarnosti veće je od bića koje postoji samo kao
ideja, stoga ako Bog postoji samo kao ideja onda možemo zamisliti nešto veće od Boga, ali mi ne
možemo zamisliti nešto što je veće od Boga, dakle nužno je da Bog postoji

- Descartes: nužnost postojanja Boga proizlazi iz jasne i razgovijetne, čovjeku urođene ideje najvišeg i
savršenog bića; posjedovanje ideje najvišeg i savršenog bića te nemogućnost da se zamisli još više i
savršenije biće od toga je dokaz da Bog postoji

Kozmološki dokaz je aposteriorni (poslije iskustva)

- temelji se na ljudskom iskustvu

- Toma Akvinski: pet putova

1. Dokaz iz kretanja: sve što postoji i što se kreće moralo je biti stvoreno i pokrenuto od nečega
drugog što već postoji i već se kreće, no taj niz ne može biti beskonačan i mora postojati
nešto što izaziva prvo nastajanje i kretanje a da samo nije stvoreno i pokrenuto -> Bog
2. Dokaz iz uzročnosti: sve što postoji ima svoj uzrok, a on ne može biti u samome biću jer
uzrok mora postojati prije samog bića, no taj niz ne može biti beskonačan i mora postojati
prvi uzrok -> Bog
 3. Dokaz iz slučajnosti: sve što postoji nastaje i nestaje, ako bi to bilo prepušteno slučajnosti
onda bi se moglo dogoditi da ništa ne postoji, tako da mora postojati nešto što nije podložno
slučajnosti, što nije nastalo i ne može nestati, što je nužno -> Bog
4. Dokaz iz stupnjeva savršenosti: Mora postojati biće koje je savršenije od svega drugog što
postoji
5. Dokaz iz svrhovitosti: čovjek je biće koje ima dušu i um i može sam odrediti svoju svrhu
Druga bića koja nemaju dušu i um ne mogu odrediti vlastitu svrhu te njihovu svrhu mora
odrediti netko drugi, tko može ravnati cijelom prirodom -> Bog

21. Toma Akvinski se oslanja na Aristotela u dokazu iz kretanja, savršenosti… Aristotelov nauk o
nepokrenutom pokretaču

22. Kant -> moralni dokaz: Bog – regulativna ideja, ljudi u moralnoj refleksiji, odlučivanju i djelovanju
trebaju ideju koja će učiniti moralno djelovanje smislenim

23. Svjetonazor – pogled na svijet

24. Čovjek je nedovršen te svojim mijenjanjem utječe na svijet kao cijelinu

Zajedničko: svijet je ljudski proizvod
Različito: Vico – razlikuje prirodu i svijet, priroda je plod Božjeg stvaranja, a svijet se odnosi na ljudski
svijet

Kant – svijet je regulativna ideja čistoga uma

25. Svijet je određena cjelina unutar koje razmatramo sve što jest, sve što je bilo i sve što može biti
te je pojam svijeta temeljno filozofsko pitanje jer je filozofija mišljenje cjeline.