EMPIRIZAM, RACIONALIZAM I PROSVJETITELJSTVO

Francis Bacon
- Lord kancelar za vrijeme Jamesa I.
- Teži velikoj preobrazbi života i znanosti
- Instauratio magna (nedovršeno) i “Novi organon ili upute za tumačenje
prirode“
- Cilj znanosti i filozofije opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima,
povećati moć nad prirodom
- “Znanje je moć“ ; “Prirodu savladavamo ako joj se pokoravamo“
- Dobro postavljen cilj jedan od uvjeta mogućeg napretka u znanosti
- Traži novi organon znanosti – silogistička logika neprikladna za pronalaženje
znanja (silogizam se vrti u krug), postignuta znanja nekorisna za djelovanje
- Prava je i jedina metoda indukcija
- Idoli : potrebno osloboditi duh zabluda i predrasuda
- Idoli plemena - zasnovani na ljudskom rodu, čovjek po prirodi u griješi u
spoznaji, prirodu razuma miješa s prirodom stvari
- Idoli spilje – zablude su koje počinja pojedinac kao pojedinac zbog manjkavosti
svoje prirode, svog odgoja, pročitanih knjiga, svojih autoriteta, sklonosti novome
ili starome
- Idoli trga – najneugodniji; rezultat međusobnog odnosa ljudi, sporazumijevanja,
govora, tj. Slobodne i neprecizne uporabe riječi
- Idoli teatra – posljedica filozofskih dogmi i teorija (izmišljenih drama), nekritički
prihvaćenih načela pojedinih znanosti i pogrešaka u postupku dokazivanja
- Istinska indukcija – jedinstvo eksperimentalne i racionalne sposobnosti;
napredak u znanostima treba biti postupan i sustavan, zasnovan na izgradnji
istinskih tablica; usmjeren prema spoznaji uzroka i općih zakona (formi) prirode
- Iz spoznaje će zakona proizaći mogućnost djelovanja i vlast nad prirodom
- Negirao svaku vrijednost dedukcije (jednostranost)

Rene Descartes
- Francuz, živio u Nizozemskoj
- Jeuzitski koledž La Fleche
- Ideal novovjeke filozofije da bude znanost i težnja modernog čovjeka kojemu bi
znanje bilo moć za vlast nad prirodom
- “Rasprava o metodi“ – čovjek je sposoban spoznati istinu, ali osnovno je pitanje
postupka istraživanja
- Četiri pravila metode: 1. ništa ne priznajemo kao istinito osim onoga što
spoznajemo jasno i razgovijetno; 2. analitičko: poteškoću treba raščlaniti na
 jednostavne dijelove; 3. načelo sinteze: red i postupnost od jednostavnog k
složenome; 4. načelo provjeravanja i potpunosti postupka
- Nakon školovanja odlučio učiti iz knjige života; odlučio se na učenje iz “samog
sebe“
- Osnivač analitičke geometrije, doprinos u optici i psihologiji
- Ruši sve autoritete tradicije; temeljita obnova koju poduzima optimizmom i
novovjekim uvjerenjem da svaki čovjek razumom može razlikovati istinu od
zablude
- Sumnja u sve (Boga, tijelo, postojanje svijeta); dok misli da je sve krivo, nužno je
da on jest
- “Mislim, dakle jesam“ – prva i najsigurnija od svih spoznaja (u nju ne sumnja)
- Čovjek je “supstancija ( uzrok same sebe) koje je cijela bit u tome da samo
misli“ -> misaono biće -> na tome temelji svoje racionalističko gledište
- Samo razum može odrediti ono što je istinito
- Apriorne spoznaje (urođene ideje) – čistim mišljenjem je moguće deduktivno,
neovisno o iskustvu, spoznati zbilju (imamo sposobnost da ih izazovemo)
- Dedukcija – postupak izvođenja istina iz prvih intuitivnih istina (jednostavan
zaključak – intuitivan uvid; složeni – nabrajanje ili indukcija)
- Jasnost i razgovijetnost jamče istinu – opći kriterij istine (1. pravilo metode)
- “Ideju bića savršenijeg od moga moglo je u mene usaditi jedino to savršenije biće,
koje sadržava sva savršenstva. To je Bog.“ -> Bog je jamac istinitosti
- Dualizam: dvije supstancije: duh i tijelo, misleća stvar (jer misli) i protežna tvar
(tjelesna, zauzima prostor)
- Materija – protežnost, prostornost, djeljivost, pokret
- Jedino čovjek ima dušu -> uzajamno djelovanje duše i tijela u čovjeku

Baruch de Spinoza
- Židov, živi u Nizozemskoj, ekskomuniciran iz židovske vjerske općine i životne
zajednice, skroman život
- “…Neka je proklet danju i neka je proklet noću!...“
- “Teološko – politička rasprava“
- U prirodnom stanju svaki pojedinac u borbi za samoodržanje ima prirodno pravo
na sve što može, bez uzajamne pomoći ljudi bi živjeli bijedno
- Građani – podanici mogu zamijeniti vlast ako ona radi protiv njihovih interesa
- Svrha države nije da ljudi od nje strahuju, nego je svrha države sloboda
- Pojam supstancije: stvar koja tako postoji da joj za postojanje nije potrebna
nikakva druga stvar te se određuje kao uzrok same sebe (causa sui); nužno jedna
– Bog ili priroda, natura naturans (panteistička misao o jedinstvu svijeta)
- Supstancija ima beskrajno mnoštvo beskrajnih atributa; Bog mora imati sve
atribute
- Ljudi spoznaju dva atributa: protežnost i mišljenje
 - Modusi – konačne, ograničene, jedna drugom uzrokovane stvari, stvorena priroda,
natura naturata; izražavaju bit beskrajne prirode ili Boga; čovjek modus prirode
- Determinizam – Svijetom vlada nužnost, pa slučaju nema mjesta.
- “Red i veza ideja jesu isti kao red i veza stvari“ -> paralelizam stvari i ideja
- Svijet prožet jedinstvenom (racionalnom, matematičkom,
mehaničkom)zakonitošću
- “Etika“ – čovjek ono bitno, filozofija učenje o slobodi
- Svijetom vlada nepromjenjiva zakonitost, prirodni red kojim je sve nužno
određeno
- Ljudska sloboda sastoji se u spoznaji prirode i života u skladu s njom; spoznata
nužnost
- Spoznajom “pod vidom vječnosti“ čovjek se oslobađa afekata, tj. neadekvatne
spoznaje “pod vidom vremena“

Gottfried Wilhelm Leibniz

- Nijemac; osnivač Berlinske akademije
- “Mondadologija“ – izložio pojam supstancije; svijet se sastoji od beskrajnog
mnoštva duhovnih atoma, monada, jednostavnih i cjelovitih individualnih
supstancija, koje su čista aktivnost, samodjelatnost; bez dijelova
- Monade su središta sila, imaju moć predočivanja (percepcije) i moć požude koja
uvjetuje prijelaz od jedne percepcije k drugoj; samostalne, zatvorene u sebe
- Mikrokozam je ogledalo makrokozma - svaka monada predočuje cijeli svijet,
ona je jedinstvo u mnoštvu, svaka se razlikuje od drugih prema tome kako
predočuje svijet (stupnju svog savršenstva)
- Najniže (“gole“) monade – nejasna, nesvjesna predodžba svijeta; Najviše
monade – “duše“ predočuju jasno i razgovijetno, imaju apercepciju svijeta ili
samosvijest
- Nije moguć međusobni utjecaj jedne monade na drugu, one su čiste aktivnosti
- Prestabilirana harmonija – duše djeluju prema svršnim zakonima, a tijela prema
zakonu tvarnog kretanja ili uzroka
- Utjecaj među monadama moguć jedino uz pomoć Boga
- Istine uma – nužne istine utemeljene na načelu proturječnosti – o njihovoj
suprotnosti nemoguće je misliti bez proturječnosti
- Istine iskustva – utemeljene na načelu dovoljnoga razloga – slučajne, suprotnost
moguća, svaka utemeljena na drugoj
- “U razumu nema ničega što prije nije bilo u osjetilima, osim samoga
razuma.“- prihvaća temeljnu tezu Lockeova empirizma, ali je racionalist (njegov
ispravak)
Thomas Hobbes
- Englez
- “Leviathan ili o mateiji, obliku i vlasti crkvene i građanske države“
- Središte zanimanja problem čovjeka i društva
- Država nije božanska tvorevina, nego rezultat društvenog ugovora
- Dok nema zajedničke vlasti i zakona, ljudi se nalaze “u ratu protiv svakoga“:
čovjek je čovjeku vuk; nedostatak poduzetnosti i radinosti, život bijedan, surov,
kratak
- Strah od smrti čini ljude sklonima miru i spremnima da se odreknu svoga
prirodnog prava na sve, uz uvjet da isto učine i drugi i da prenesu prava na 1 ili
skupinu ljudi
- Mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu osobnost naziva se država
- Suveren – nositelj osobnosti, ima apsolutnu vlast, podanici ne mogu mijenjati
oblik vladavine jer je ugovor neopoziv; nema zakona

John Locke
- Velika Britanija
- “Moja je namjera istražiti podrijetlo (mjesto) , nedvojbenost (vjerodostojnost)
i doseg ljudske spoznaje.“ – gnoseologija
- “Ogled o ljudskom razumu“ – pobija mišljenje o postojanju urođene spoznaje
(ideje, načela); nema općeg slaganja svih ljudi čak ni u načelima koja su primljena
- Duh je prvotno tabula rasa – prazan bijeli papir bez ikakvih sadržaja
- Sva naša spoznaja potječe iz iskustva – izvanjsko - osjetilno iskustvo (izvor
predmeti osjeta) i unutarnje iskustvo – refleksija (izvor u radnjama našeg duha)
- Prvotna svojstva (čvrstoća, oblik, pokretljivost, mirovanje) su neodvojiva od
tijela; ideje dobivamo preko više osjetila; objektivne slike
- Drugotna svojstva (boje, zvukovi,okus) – sile koje njihovim primarnim
kvalitetama u nama proizvode različite osjete; ideje dobivamo pojedinim (jednim)
osjetilima; subjektivni dojmovi
- 3 stupnja naše spoznaje: intuitivni, demonstrativni i senzitivna spoznaja
- Intuitivna spoznaja – najviša, najjasnija i najsigurnija, sastoji se u neposrednom
opažanju, slaganju ili neslaganju dviju ideja; Pitagorin poučak
- Demonstrativna spoznaja – otkriva slaganje ili neslaganje ideja uz pomoć drugih
ideja – zaključivanjem, dokazivanjem
- Senzitivna spoznaja – otkriva pojedinačnu egzistenciju konačnih bića izvan nas,
može se smatrati spoznajom ako se o njoj misli u širem smislu; iskustvo
- “Razum mora biti naš najviši sudac i vodič u svemu“
- Podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i federativnu (odnosi se na vanjsku
politiku)
- Trajni suveren samo narod, suverenitet neotuđiv
 - Narod može silom natrag uzeti zakonodavnu vlast ako zakonodavac iznevjeri dano
povjerenje -> opravdava pravo naroda na revoluciju
- Osnivač liberalizma; zagovornik vjerske tolerancije

George Berkeley
- Solipsizam – gledište prema kojemu postoji samo Ja sa svojim doživljajima i ništa
više

David Hume
- Velika Britanija
- Predmete ljudskoga uma dijeli na odnose ideja i činjenice; odnose ideja
spoznajemo intuitivno ili demonstrativno (neovisno o svakom iskustvu); činjenice
ne spoznajemo tako sigurno niti je njihova istinitost uočljiva, suprotnost lako
zamišljamo bez ikakva proturječja (”što jest može i ne biti“)
- Temelj svih naših zaključaka o činjenicama je načelo uzročnosti – pretpostavka
da postoji veza između činjenica te da je jedna uzrok, a druga posljedica
- Uzrok i posljedica različiti -> ne možemo iz uzroka izvesti posljedicu
- Spoznaja uzročno-posljedične veze izvodi se a posteriori upravo iz iskustva da
su neke pojave stalno povezane pa smatramo da jedna proizlazi iz druge
- Osnova zaključka o vezi uzroka i posljedica – običaj ili navika da očekujemo isti
takav slijed događaja - asocijacija doživljaja
- Doživljavamo vremenski slijed pojava, doživljavamo da jedna pojava slijedi iza
druge, ali ne doživljavamo način slijeda ni nužnost slijeda
- Iskustvo temeljeno na običaju ili navici
- Agnostičko i skeptično mišljenje – nije moguća objektivna nužna spoznaja o
činjenicama
- Odriče svaku mogućnost metafizičke spoznaje i mogućnost spoznaje bilo tjelesne,
bilo duhovne supstancije
- Utjecaj na razvoj pozitivizma i pragmatizma

Prosvjetiteljstvo (1688. – 1789.)

- Vjera u razum i obrazovanje -> obrazovanjem se može doći do razuma
- Rješenja svih pitanja čovjekove sreće vezana samo za svjetla razuma
- Kritički odbacuje dogmatski autoritet, a povijest priznaje kao rezultat kritičkog
prosuđivanja koje otkriva ono što je doista valjano
- Odbija pitanja o metafizičkoj biti zbilje i ljudskoga duha
- Usmjereno na prikupljanje korisnih znanja što će poslužiti pouci i odgoju naroda
- Materijalizam – tjelesna materija je jedina supstancija, u svijetu vlada apsolutna
nužnost uzročnog događanja
- 18. st. – stoljeće prosvjetitelja; počinje u Engleskoj, najsnažniji izrazi u
Francuskoj
 - “prosvijećeni apsolutizam“ – Josip II., Friedrich II., Katarina II. – reforme
- Prosvjetiteljski pokret je idejni obračun sa starim poretkom; provode duhovnu
revoluciju i tako pripremaju društvenu

Glavni mislioci prosvjetiteljstva:

- Montesquieu – trodijelna podjela vlasti u državi; eseji
- Denis Diderot – glavni urednik Enciklopedije dvadeset godina
- D'Alambert – drugi glavni urednik Enciklopedije
- Helvetius – uočava presudnu ulogu odgoja, ulogu vlasti i prosvijećenog vladara
Voltaire
- Voltaireovo stoljeće – 18. st.
- Proganjan i zatvaran, knjige spaljivane
- Više puta napušta Pariz i Francusku; vraća se; zadnji put trijumfalno
- Hrabar i uporan borac za slobodu i napredak, za vjersku toleranciju i zdrav razum
kao načelo prosuđivanja, a protiv svih oblika nepravde, predrasuda i fanatizma,
posebice fanatizma Crkve (“Uništite bestidnicu!“)
- Otklanja ateizam kao štetan za društvo
- Deizam – bog je praum svijeta, stvoritelj i prvi pokretač koji poslije stvaranja više
nema nikakve veze sa svijetom
- “Spalite vaše zakone i napravite nove!“, “Odakle uzeti nove?“, “Iz razuma!“
- Engleska (ili filozofska) pisma; Filozofski rječnik; Candide

Jean-Jacques Rousseau
- Geneva
- “Odreći se svoje slobode znači odreći se svoje ljudskosti, ljudskih prava, pače i
svojih dužnosti.“
- Vjera u prosvjetiteljstvo, ali i njegove negacije
- Društveni ugovor, Emil ili o odgoju, članci za Enciklopedije, opere
- Kultura i civilizacija neprirodne, rezultat jednostranosti intelektualizma, negacija
prirode kao prave izvornosti; povratak prirodi kao izvoru
- Po prirodi ljudi su slobodni, jednaki i ravnopravni, u suvremenom društvu vlada
nejednakost, politička i moralna; nejednakost objašnjava pojavom privatnog
vlasništva – prijevarom kojom pojedinac prisvaja prirodna dobra
- Samo je narod u cjelini suveren i njegov je suverenitet nedjeljiv i neotuđiv
- Upravna vlast je sluga naroda
- Opravdava revoluciju i poziva na uspostavljanje prirodnog stanja na višoj razini
- Prirodni odgoj treba voditi autonomiji ili samodostatnosti čovjeka
- Izoliran pojedinac je tabula rasa, razvija se najprije fizički, zatim osjetilno,
intelektualno i moralno, prima seksualni odgoj i, naposljetku se ženi mudrošću
(Sofijom)
 - 1. dio Emil ili o odgoju – Vjeroispovijest savojskoga vikara -> sve spoznaje
potječu iz iskustva, ali postoji i spontanost naše rasudne moći (aktivnost duše kao
samostalne supstancije)
- Odbacuje postojeće religije -> zagovara prirodnu religiju koja prihvaća
svemoćnu volju i inteligenciju najvišeg ćudorednog bića; njegov deizam zasnovan
u prirodnom religioznom osjećaju – u dubini čuvstva srca

Ruđer Josip Bošković

- Dubrovnik, u Rimu radi kao profesor matematike, fizike i astronomije; isusovac
- “Teorija prirodne filozofije“ – Beč 1758. -> teorijska fizika (od čega je sve)
- Njegov atomizam pokušaj posredovanja i prevladavanja suprotnosti između
Newtonove korpuskularne atomistike i Leibnizove koncepcije monada kao
duševnih atoma
- Zamišlja atom kao neprotežnu točku; “Materija se sastoji od točaka potpuno
jednostavnih, nedjeljivih, neprotežnih i međusobno odijeljenih.“
- Točke su udaljene jedna od druge
- Svaka točka ima silu ustrajnosti (inerciju), a tek jedna u odnosu prema drugoj je
središte privlačne ili odbojne sile
- Ovisno o međusobnoj udaljenosti, točke se međusobno odbijaju ili privlače ->
pri malim udaljenostima odbojna sila, veća udaljenost privlačna
- Materija nepronična – dvije točke ne mogu pasti u jednu
- Povećava li se udaljenost, tada će se odbojna sila smanjivati do nule, zatim preći u
privlačnu silu, rasti do neke najviše vrijednosti, opet padati do nule, prijeći opet u
odbojnu silu…
- Sila ustrajnosti nastoji zadržati stanje u kojem se nalazi
- Točke nemaju veličinu ni materiju kao monade
- Heliocentričan sustav
- F. Nietzsche: “…Bošković nas je naučio da se odreknemo vjere u ono posljednje
što je od zemlje ostalo 'čvrsto', 'vjere u tvar', u 'materiju', u sićušno-zemljani i
grudičasti atom. To je bio najveći trijumf nad osjetilnošću koji je dosada bio
izvojevan na zemlji.“

Empirizam (kraj 16. – sredina 18.st.)

- Središnje pitanje -> pitanje postupka znanstvenog istraživanja
- Engleski empirizam: usredotočeni na 2 središnja problema; na pitanje metode
prirodoznanstvenog istraživanja i pitanje države
- Bacon, Hobbes, Locke, Berkeley, Hume

Racionalizam (17.st.)
- Osnovno spoznajnoteorijsko usmjerenje trojice velikih filozofa
- Descartes, Spinoza, Leibniz