Miletska kola prapoelo, praelement, pratvar, arhe Tales bitak je voda, zemlja na vodi, valovi je njiu, zaetnik filozofije,

e, fisis Anksimen bitak svega je zrak, promjenom agregatnih stanja nastaje sve, nama vlada dua (psihe) koja izlazi iz tijela putem izdaha Anaksimandar bitak je apeiron neto beskonano, kvalitativno neodreeno, spekulativan pojam, napravio geografsku kartu i nebeski globus, kozmos je podreen opem zakonu promjene, ideja pravednosti i nunosti (sve propada i time oomguava raanje novog) MONIZAM - izraavaju monistiko gledite svijeta. tj. da je svijet jedno, odnosno da je sve nastalo od jedne pratvari (izvor svega je jedno) HILOZOIZAM - svaka je stvar proeta ivotom MATERIJALIZAM - bitak bia je materijalan (osim Anaksimandar) - problem spoznaje nije rijeen, spoznaja kao imanentno biu Pitagorejci matematika, broj, harmonija i broj Pitagora (definirao filozofiju ljubav spram mudrosti, prvi se nazvao filozofom), smatara da ovjek samo u organiziranoj zajednici moe realizirati moralnu egzistenciju Filolaj broj postoje granice i neogranieno broj ograniava pojedinano tijelo i daje mu mjeru polaze od matematike, astronomije i glazbe brojevi stvaraju sklad broj je bit svega, poelo prirode, oni su vjeni i nepromjenjivi svemir (kozmos) je harmonija i broj matematika racionalna spoznaja je jedina bitna i valjana, 10 je savren velik autoritet, brojne zabrane suprotnost je stvaralaka snaga i njih povezuje harmonija

METEMPSIHOZA uenje da su due ivih bia neumrle, vjene, dakle - ne propadaju Heraklit sve tee (panta rei), logos vlada svijetom kretanje je bit svijeta, vatra je praelement jer je plamen simbol vjenog kretanja kozmos je harmonija i borba suprotnosti

svijetom vlada LOGOS vjeni zakon, ureenje, poredak koji nuno odreuje sva zbivanja logos se zbiva kao jedinstvo i borba suprotnosti

1. razmatra pitanje izvora spoznaje osjetilna spoznaja je lana, prava je racionalna spoznaja - spoznaja logosa (mora biti usmjerena na ono to je zakonito, ponovljivo, a to su injenice) prvi uz Pitagoru definira filozofe treba izvriti katarzu miljenja od nekritike napunjenosti rijeima priroda se voli prikrivati naziva se jo Heraklit mrani zbog nerazumljivosti bitan kruni tok ivota ivot i smrt su prijelazne faze

Elejska kola 2 vrste spoznaje, nema kretanja Ksenofan sve je jedno, oblika kugle i ogranieno (TO PAN) zapoeo ideju prosvjetiteljstva, osniva elejske kole bie ne moe postati jer trajno postoji svinje bi imale svinjske bogove da mogu misliti

Parmenid - 2 vrste spoznaje (O prirodi): osjetilna spoznaja (DOKSA) vidljivi svijet je privid, varka racionalna spoznaja (ALETHEIA) pravo znanje, istina Platon u Sofistu ga naziva velikim prema Parmenidu postoji jedinstvo bia miljenje je identino s bitkom, bitak je nepomian, bez poetka i kraja

Ontoloki monizam pojam bitka razvija do ontolokog monizma - > Parmenid i Zenon bitak jest - nebitak nije, nema bivanja neto to postoji nije nastalo nego je prisutno oduvijek, neto to ne postoji nije niti ne moe nastati Bitak je vjean, jedan, sve obuhvaa, nema mnotva, ni djeljivosti ni kretanja. Zenonove aporije: 1. Ahilej i kornjaa Ahilej ne moe stii sporu kornjau, jer kad doe na njeno mjesto, ona e mu ve malo odmai i tako u beskraj 2. Dihtiomija (dioba) radi se o odnosu djeljivosti i mnotva kretanje ne moe ni poeti jer bi uvijek trebalo najprije prijei pola puta od A do B. Prije toga bi treba prijei pola od te polovice i tako u beskraj 3. Strelica strelica za koju se ini da putuje od A do B miruje u svakoj toki svog puta, a zbroj mirovanja ne moe biti kretanje Melis svijet je beskrajan, nepromjenjiv i nepokretan

kretanja nema, samo je prividno ne smijemo davati izjave o bogovima jer nema spoznaje o njima

Posrednici Empedoklo tvorac teorije elemenata svijet se sastoji od elemenata: voda, vatra, zemlja i zrak prvi put uvodi pojam sila odvojenih od elemenata (dualizam ljubav i mrnja kao materijalne sile): Ljubav spaja , a Mrnja razdvaja spis Oienja dua je pala iz carstva svjetla u tamu ove zemlje i treba putovati 30000 godina kroz biljke, ivotinje i ljude da bi se vratila u prvobitno blaenstvo pretea Darwina govori da razvoj organskih bia ide postupno osnovna je misao da su priroda, tijelo i dua jedan ivi organizam PALINGENEZA samo ljudska i ivotinjska dua je besmrtna

Anaksagora djelo O prirodi meteorologija nauka o nebeskim stvarima

filozofski dualizam: dva odvojena principa pomou kojih se objanjava svijet (materija i nus) antropoloki dualizam: dua i tijelo

ima bezbroj vrsta kvalitativno razliitih sjemena, supstancija, estica, koje je Aristotel nazvao HOMEOMERIJAMA NUS objektivni um, svjetski um najfinija i najistija tvar, odvojena od svih drugih, jedina koja se sama od sebe kree i pokree druge racionalna spoznaja teleolokih uzroka (nus)

Atomisti Leukip atomi su bitak, vjeni i nepromjenjivi, nenastali i neunitivi, a uz njih postoji i neogranien prazan prostor nebitak, u kojem se atomi kreu sami od sebe uslijed vlastite teine, sudaraju se, odbijaju ili isprepleu i tako uzrokuju pojavne promjene stvari pie Veliki red svijeta Megas diakosmos Zenonov uenik

Demokrit Leukipov uenik; filozof koji se smije

DETERMINIZAM - sve se zbiva po zakonima nunosti (slino se spaja sa slinim) prvotna svojstva stvari (primarne kvalitete) svojstva koja pripadaju samim atomima: oblik, veliina, teina, pokret, tvrdoa drugotna svojstva stvari (sekundarne kvalitete) po mnijenju: boje, zvukovi, mirisi, toplo, hladno pie Mali red svijeta

atomi su ispunjeni prostor, a nebitak je prazan prostor; postajanje je kretanje punog u praznom 1. 2. dua se sastoji od finih vatrenih atoma ovjek je mali ureeni svijet dvije su vrste spoznaje: mrana spoznaja spoznaja putem osjetila, dobivena opaanjem svijetla spoznaja (prava) racionalna, razumska spoznaja

Demokrit: Mudrome ovjeku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite due itav svijet SOFISTI Predstavnici: Protagora, Gorgija, Kritija, Prodik, Antifont, Likufron, Trazimah, Kalikle, Hipija... - zaetnici retorike Retorska kola (osnivai Koraks i uenik Tisija), bave se sudskim govorima princip eristike (slabiji argument jaim) - Koraks pie najstariji udbenik Retorike - izvorno znaanje rijei sofist mudrac, znalac, uitelj folozofije i retorike, kasnije poprima pejorativno znaenje (mudrijai, nadmudrivai) radi injenice da vjetinu koriste za isprazno nadmudrivanje, pokuavaju slabije argumente uiniti jaima - ovjek je mjera svih stvari - oni su praoci retorike (vjebanje u dugim govorima makrologija, kratikm govorima brahilogija - > duhovna atletika) odgojitelji i prosvjetitelji svog doba - cilj filozofiranja > svladavanje ivota, koje priopavaju uenjem i odgojem - obrazlau znaenje pojma vrlina - ovjek kao znalac, pomou odgoja postaje prisutan zoon politikon Protagora - kod njega se uila eubulija razboritost ili dobra odluka koja je mogua samo kad se usporede razliite mogunosti - glavni spis: Istina (naziva se jo Govori koji rue)

- ovjek je mjera svih stvari, postojeih da jesu, nepostojeih da nisu egzistencija - djela: Antilogija (prema Protagori zadatak retorike je da reformira dravu preuzeo Platon kao ideju za Dravu; retorika knjiga), Teorija kulture (zastupa miljenje o postupnom razvoju ljudskih pronalazaka bogovi od poetka nisu sve dali smrtnicima nego oni postepeno pronalaze bolje) - Sokratov uenik Keiton sastavio je dijalog pod naslovom Protagora ili dravnik - ljudi su imali ivotinjski poetak, govor je ljudsko djelo - smatra da pouavanje treba nadarenost i vjebu; vrlina se moe nauiti; htio je osposobiti mlade ljude da postanu korisni lanovi drutva; prvi je izuavao znaenje pravog vremena - spoznajni relativizam opaaji su izvor spoznaje, ali su subjektivni i nepouzdani, nema istina koja bi bila objektivna i vrijedila za sve - etiki relativizam nema ope vaeih normi morala, u razliitim krajevima, vremenima i uvjetima razliiti ljudi razliito smatraju dobrim i loim Gorgija - djela: retorski prirunik retorika je odreena kao sposobnost da se dua vodi rijeima, govor mora biti uvjerljiv i sugestivan, izreen u pravi as (kairos), cilj retorike je da postigne nagovor, O nebiu ili O Prirodi ontoliki nihilizam, Gorgijina dijalektika nita ne postoji, kad bi postojalo ne bi bilo spoznatljivo, ako bi bilo spoznatiljvo durgima se ne bi moglo izraziti niti uiniti razumljivim dakle, nema niega tj. ne postoji bie ni nebie - pokuava odrediti odnos izmeu misaonog i stvarnog pa stoga i duhovno djelovanje razmatra u sklopu pjesnike i umjetnike slobode - pjesnik koji postigne obmanu bolje ispunjava svoj pjesniki zadatak od onoga koji to ne uini, a obmanuti gledalac postaje mudriji od onoga koji nema takvu priliku, to novo gledanje jest odvoenje od puta umjetnika iluzija koja obogauje ivot i miljenje - osniva estetike - etiko vrednovanje umjetnik koji prevari pravedniji je od onog koji to ne uini, ne potivanje pravednosti jest krenje pravde prema bogovima i ljudima ovjek je duan tako postupati jer time ipak postie neto novo to je izraeno u samom miljenju, mudrosti - katarza, ienje due pjesnitvo i retorika imaju sposobnost da iz due istjeraju razliite osjete i stanja - pretpostavlja da svaki ovjek u svakom poslu, u svakoj ivotnoj dobi, za svako djelo, ima svoju vrlinu - daje svoju stilistiku tehniku (Gorgijanje) - jae vlada slabijim - govor ima vrlo iroku primjenu brani ljude, uklanja strah... - Gorgijine figure pazi na vanjski oblik svojih reenica - ne naziva se sofistom, nego retorom

Uenici: Isokrat, Agathon, Likofron, Tukidid samo pod utjecajem Kritija - sofistiko obrazovanje vidio je kao sredstvo politike moi - drama Sizif politiko shvaanje i ideja o postanku religije poto se zakoni mogu skriveno bez sankcija kriti potrebno je nai nain kako se to ne bi dogodilo, izmilja se bog kojeg se ljudi boje i kojem nita ne ostaje skriveno, zbog tog se ljudi ponaaju prema zakonu; bogovi su uvari poretka i zakona, a vladari apsolutni jer si uzimaju titulu po milosti bojoj i volji narodnoj strah od bogova je dio pravednom poretka i odnosa u drutvu Antifont - istrauje razliku izmeu ljudskih propisa i prirode, pravednost se sastoji u tome da ovjek ne kri zakone drave u kojoj je dravljanin, ovjek postupa pravedno ako pred svjedocima ne kri nomos, no kad je sam za sebe, dri se prirodnog prava jer su odredbe drutvenih zakona proizvoljne, a nalozi prirodnog prava nuni - bit etike je da ovjek stekne umijee bezbrinosti Ostali Sofisti: Prodik daje moralne pouke o ivotu (prodike), Likofron - Gorgijin uenik, smatrao je da je zakonodavstvo ugovor kojim se pojedinci osiguravaju, ne smatra da je zakon sposoban za moralni odgoj graana, Trazimah utjecao na Antifonta, Euripida, posebno na Tukidida, istie klasni karakter prava, bogovi ne paze na ljudska djela jer zanemaruju pravednost, pravednost jest korist jaega, Kalikle pravo na strani prirode, a zakon je djelo slabijih (zakoni ne trebaju jakima, jer bi se oni prema zakonu prirode ionako izborili za svoje), za jakog je pravo ono to mu koristi, Hipija zakon je silnik nad prirodom ovjeka Sokrat - postavlja pitanje kako treba ivjeti; on govori kako zna jedino da je nepravda i neposlunost prema boljemu, bilo to bog ili ovjek, loe ili zlo - ne trebamo se bojati smrti jer ne znamo to donosi - filozofirati znai postavljati pitanja, to je filozof kritiniji radikalnije postavlja pitanja - ena Ksantipa, Pitija najmudriji je Sokrat - (spoznaja znanje je u pojmovnom miljenju, do istine se dolazi miljenjem indukcija) odnos miljenja i istine miljenje je mo koja je iznad sveg odreenja (miljenje vlada i Anaksagora), istina je jedinstvo subjektivnog i objektivnog; ono to je istinito mora se postii putem miljenja, tj mora biti saopeno i dokazano - osnovni problem Sokratove fil. je odrediti to je dobro (moral); to istrauje svojom metodom: 1) ironija (kritiki odnos) sugovorniku dokazujemo da ne zna ono to misli da zna da bi mogao kritiki samostalno razmiljati Znam da nita ne znam, 2) majeutika (babienje) treba razlikovati one koji su prazni u mislima i one koji imaju trudove

- (zasnovao etiku da bismo mogli moralno djelovati moramo znati to je vrlina, no treba i djelovati etiki optimizam) vrlina je jednaka znanju ili mudrosti vrline imaju istu bit i mogu se uiti - poto Sokrat znanjem ne moe postii sve javlja mu se daimonion, on je boansko bie, Sokratovo unutranje prorotvo koje mu prokazuje mislima trudne ljude - ideja Sokratovskog ivota zasniva se na ideji znanja to vodi do rada kao ovjekova osmiljavanja; osnovni je zadatak Upoznaj samoga sebe - dinamizam mogunost razliitog miljenja suprotnosti moraju stalno biti aktivne - odreenje pojmova: pojam, definicija, pravednost, indukcija (od pojedinanog ka opem) ... - filozofi moraju biti istraivai pojmova - Kalikle u Gorgiji (Platon) govori Sokratu: Ti uvijek govori isto, Sokrat odgovara: Svakako, isto o istom. - uenici: Ksenofont (Uspomene o Sokratu brani Sokrata, hvali Sokrata u Platonovom Simpozionu), Platon, Keiton (sastavio je dijalog pod naslovom Protagora ili dravnik) - boanski je nita ne trebati, a najmanje trebati stoji najblie bogovima, Klinija Sokratske kole razlikuju se po odreenju pojma dobra Kirenska, Kinika, Megarska kola

Kinika kola smatraju da je najsigurnije sredstvo za postizanje blaensta neimanje potreba (bespotrebnost) osniva Antisten bolje biti lud nego zadovoljan, traenje zadovoljstva nije neto prirodno, osnovao gimnaziju posveenu Heraklu neki smatraju da su po tome kinici dobili ime, drugi pak, da su ime dobili prema kines = psi, Antistena su nazivali Haplokion = jednostavan, glavni pas, pas razlikuje prijatelje kue od onih koji tu ne pripadaju boanski je nita ne trebati, a najmanje trebati stoji najblie bogovima

teze: vrlina je dovoljna za blaenstvo, moe se nauiti, ne moe se izgubiti, tko to ne postigne bolje da ne ivi Diogen iz Sinope Antistenov uenik, nazvali ga poludjelim Sokratom zbog krajnjih granica bespotrebnosti, ivio je u buretu da bi dokazao da je ovjek to to jest, bez obzira na norme, paresia (sloboda govora) neto najljepe Krates iz Tebe Diogenov uenik, razdijelio je svoje bogatstvo da bi postao Kinikom, nazivali su ga nametnikom, upadaem, da bi prisutne grdio ako su ivjeli neumjereno

Kirenska kola osnovao Aristip iz Kirene - uzima novac za predavanja

zadovoljstvo vidi kao najvie dobro, ali se moe postii samo kroz duhovno obrazovanje, potrebna je razboritost ivotni cilj: nama pripada samo ono to je sadanje, treba uivati dananji dan, a ostaviti otvorenim planove za budunost hedone zadovoljstvo, tjelesna je trpnja uvijek realna, a duhovna esto moe biti umiljena, zadovoljstvo je pozitivan osjeaj 1. 2. 3. Aristip ui treba razlikovati tri stupnja s obzirom na nae osjeaje: Trpnja boli bura na moru Osjeaj zadovoljstva blago kretanje valova Niti bol ni zadovoljstvo mirno more Teodor Ateist umjesto zadovoljstva postavio je trajno veselo raspoloenje

Hegezija (Propovjeda Smrti) zastupa ideju pesimizma stanje sree je nemogue postii, zadovoljstvo je teko postii jer je tijelo optereeno mnogim nedostacima, a dua trpi sa tijelom i zabrinuta je zbog njega, sudbina onemoguuje da se ostvari ono emu se nadamo, razuman ovjek je ravnoduan prema ivotu, pie Apokarteron Megarska kola osniva Euklid, jedno dobro, mudrost, bog, um, spaja sokratovski i elejski princip, sve to nije dobro je nerealno, dobro je jedno a nedobro nebitak Diodor Kronos samo je nuno zbiljsko, samo je zbiljsko mogue Eubulid iz Mileta sofizmi - Elektra, Laac, elavi, Hrpa

Platon Dijalektika metoda i ideja smatra da e najbolje pomoi ljudima ako na fokusira na svoje razmiljanje o idealnoj dravi i njenom ureenju, nego ako se bude bavio politikom osnovni problemi problem znanja, odgovarajueg ivota, prakse na osnovi postavljene teorije dijalektika je znanje o spajanju i razdvajanju pojmova

filozofija se ne ui lako u filozofski se problem treba uivjeti, tako dobivena svijest ostaje naa stalna spoznaja o njemu u prvom razdoblju svog filozofskog razvoja Platon je nastavio na Sokratov problem pojmovnog istraivanja etike tim je potvrdio da ideal ljudi ne trai u postojee drutvenom obliku, nego u idealnim pojmovima koji su opa norma za sve ljude, zadatak je filozofije spoznati te norme znanje je garancija etinosti i ljudskog usavravanja, razboriti ljudi su nepogreivi, ako pogrijee ne znaju to rade tj. nemaju pravu spoznaju prava spoznaja je spoznaja idealnih pojmova

4. vrste umne spoznaje (noesis) znanje o idejama, predoavanje, vjerovanje, nagaanje spoznaja je sjeanje dijalektika je prava metoda spoznaje jer izaziva sjeanje na ideje u svakoj epohi misli se na svoj nain ergo nemogue u jednom razdoblju nai rjeenje za sva vremena pravi svijet je svijet ideja ideje su vjene i nepromijenjive bit svega, one su bitak i bit, one su izvor, uzrok i uzor svega, praslike stvari najvia je ideja dobra, dobro je ono to jest i po emu neto jest to to jest matrijalne stvari su kopije, refleksije ideja i time manje vrijedne, on dakle, dijeli zbilju na istinsku zbilju ideja i vidljivi materijalni svijet pojava (sjena ideja) prvi se put zasniva problem iste filozofske stvarnosti

ako pojmu odbacimo njegov empirijski put nastanka, ako ga shvatimo kao samostalnost i supstancijalnost neovisnu o predmetnoj stvarnosti dobit emo ideje praktino znaenje u teoriji drave mit o peini i sjenama kakvo je neto po sebi, uzdizanje due u misaoni svijet gdje se nalazi ideja dobra osnovna teza drava nee biti sretna dok filozofi ne postanu vladari tj. vladari filozofi pravi filozof sjedinjuje teoriju i praksu svrha drave srea svih ljudi, svako igra svoju idealnu ulogu, drava treba ostvariti svoj najbolji smisao jer postaje slika ideja (prema ideji se upravlja dravom ideje su zasnovane na filozofiji) drava podjela na stalee po kriteriju intelektualnog vrednovanja: 1. Trgovci, obrtnici, privrednici - nemaju politikih prava, ne smiju se baviti politikom, 2. uvari drave inovnici i vojnici, nadgledaju rad 3. stalea i tite dravu, 3. Vladari (Filozofi) upravljaju dravom prema svijetu ideja koji samo oni mogu spoznati kasnije odustaje od takve drave jer nema savrenih ljudi i opisuje 2. najbolju dravu (Zakoni) vano za spoznavanje tadanjeg naina ivota Platonova djela - 4 grupe: 1) spisi sokratovskog perioda: Apologija (obrana Sokratova na sudu) Kriton (poslunost zakonima) Protagora (jedinstvo vrline, moe li se nauiti, protiv sofista) Ion (pjesnitvo nije zasnovano na razumu) Lahet (o hrabrosti) Drava, 1. knjiga (o pravednosti) Lisid (o prijateljstvu)

Harmid (o razboritosti) Eutifron (o pobonosti) 2) prijelazno doba: Gorgija (protiv retorike) Menon (teorija sjeanja - anamnesis) Eutidem (o sofistikom pogrenom zakljuivanju) Manji Hipija (o Homerovim junacima i nenamjernom grijeenju) Kratil (o filologiji, protiv sofista) Vei Hipija (o pojmu lijepoga) Meneksen (o retorici)

3) spisi zrelog doba: Simpozion (Eros kao filozofski nagon spoznaje) Fedon (o besmrtnosti due) Drava, 2.-10. knjiga (idealna drava) Fedar (o retorici, podjela due na tri dijela) 4) spisi kasnog doba: Teetet (o znanju) Euklid, Terpsihon, Sokrat, Teodor i Teetet, govori se o razlici pojmova znanje i mudrost, spominje se daimonion Parmenid (Platonova dijalektika i ideje) glavni lik Parmenid Sofist (nastavak Teeteta) pria o dijalektici (Sokratizmu), o nebiu trai se jasno razlikovanje pravih i nepravih filozofa, jajtee Platonovo djelo, razgovaraju Sokrat, Teodor i Stranac iz Eleje, filozofa je teko spoznati jer stoji u jakom svjetlu Dravnik (nastavak Drave) Fileb (o dobru) pojavlju se Sokrat, Fileb, Protarh propagiraju hedonizam, zadovoljstvo nuno uvjetovano harmonijom, Sokrat kae: Um je kralj neba i zemlje Timej (kozmologija) Kritija (o politikim pitanjima) Zakoni (reforma Drave, druga drava) Dodatak zakonima Dijalog Eutidem (tehnika sofistikog miljenja)

LICA: Sokrat pria Kritonu kako su razgovarali s Eutidemom i njegovim bratom Dionisodor, ispituju Kritiju i Ktesipa eristika = zloupotreba dijalektike razmatraju se pogreni zakljuci te pokazuje kako se do njih dolazi

mudrosti tee oni koji su na sredini izmeu glupih i pametnih (mudri imaju mudrost, a glupi je nemaju ne znaju da im treba) miljenje sadri 2 dijela- spoznajni i emocionalni

Dijalog Simposion (Eros, Gozba) o Ljubavi Eros boanstvo ljubavi (Amor) govori o tradicionalnom shvaanju Erosa posrednik je izmeu boga i ljudi, sredina smrtnog - besmrtnog

Sokrat kae da bi on prenio to je uo od mudre proroice Diotime, jer ne zna o tome mnogo Sokrat govori kako je Eros veliki bog, ljubav za ljepotu, Diotima odgovara Eros nije lijep ni dobar, no to ne znai da je ruan i zao postoji sredina ako neto znamo bez uzroka, tada to ne znamo potpuno, pravo mnijenje je sredina izmeu znanja i neznanja Eros je sin Porosa, majke Penije po majci je sve najgore, po ocu sve najbolje sredina je Eros je nagon za filozofskom spoznajom tenja besmrtnosti

raanje u prirodi pripada podruju smrtnog, tako smrtno sudjeluje u besmrtnom jer se i besmrtno mora roditi ljudska spoznaja nema granica, ovjek je svoj projekt

7. Pismo

izlae kako se dolazi do bitnosti svega

za svaku stvar postoji troje po emu se dolazi do znanja (ime, definicija, slika), 4. je samo znanje, a 5. predmet same spoznaje (ideje) odvaja isti pojam od jezika, te kae da se zbog toga o njeogovj filozofiji ne moe pisati