Roko Rumora

Grka Filozofija
Kozmoloko razdoblje (7/6.st- pol.5.st)
- prije kozmolokog razdoblja mitoloko tumaenje svijeta
o teogonije i kozmogonije
o smatranje da je sve nastalo iz kaosa
- kozmoloko razdoblje
o pojava filozofije u poetku skupina stavova koji ukljuuju i znanstveni pogled na svijet
o filozofsko tumaenje svijeta svemir nije kaos ve je ureen
o filozofija kozmolokog razdoblja - Pretsokratovci - Filozofi Prirode
o trae objanjenje prirodnih pojava promatrajui prirodu
- pojava u :
1.Maloj Aziji Jonska struja
- Miletska kola
- Heraklit
- Atomist
2. Siciliji i Junoj Italiji Italska Struja
- Pitagorejci
- Elejska kola
- Posrednici
- svi oni tragaju za uzrokom pratvari, prapoelom, praelementom - BITAK

MILETSKA KOLA
- trae prapoelo materijalizam, monizam
o Tales
- u temelju svega nalazi se voda - poelo
o Anaksimen
- poelo - zrak
- sve nastaje iz 2 sile zgrunjavanja i razrjeivanja
- materijalizam, monizam
o Anaksimandar
- poelo - apeiron
- apeiron - pojam izveden spekulacijom - spekulatvni pojam - apstraktan
- spekulacija nastojanje da se do spoznaje doe teoretskim apstraktnim umovanjem
- uvjerljiv log. Izveden, neprovjerljiv ne moe se empirijski provjerit
HERAKLIT
- ivi u Joniji, zovu ga i mrani jer su njegove teorije teko shvatljive
1. bitak - logos univerzalni kozmiki zakon - vjean
- postoje budni koji su spoznali logos i spavai
- ljudi ne razumiju logos, kojeg se treba drat jer je zajedniki
2. sve se mijenja stalna promjena, kretanje, sve je u toku i razvoju, nastaje i nestaje
- vatra - simbol promjene - vjena (pali se i gasi)
3. borba suprotnost sve to postoji ima svoju suprotnost, ali u cijelost ine harmoniju
- tek suprotnostma moemo neto spoznat
4. cikliko shvaanje vremena - sve se vraa u krug
- skaemo iz prolost u budunost sadanjost ne postoji
- danas se vrijeme shvaa linearno svijet napreduje prema svom kraju

ATOMISTI
- atomi - jedino mjesto na svijetu bez praznine - u temelju svega - bitak (materijalizam ,pluralizam)
- nebitak praznina u kojoj se atomi gibaju omoguuje postojanje bitka na pravi nain
- determinizam sve se dogaa po nunost prirodnog zakona; svaka je stvar uvjetovana drugom
- sve to jest ili mora biti ili ga uope nema - nema slobode, sluaja ovjekova sudbina je predodreena
- Tzv. mehanistka slika svijeta prenaglaavanje prirodnih zakona u slici svijeta

1
 Roko Rumora

- Nema govora o prvom pokretau, ali moda je 1 veliki atom pao i sve pokrenuo

PITAGOREJCI
- kola, ali kao vrsta redovnike zajednice - bave se matematkom, astronimijom, glazbom
- Racionalna spoznaja bitka broja
- Vjeruju u kvanttatvni odnos i harmoniju temeljene na broju
- Kroz broj 10 izraeno savrenstvo svemira - kada neeg nema 10 onda izmisle (npr. vide 9 planeta, a 10. je kao Protuzemlja)

ELEJSKA KOLA (PARMENID)

- Boica se obraa autoru - treba znat i istnu i mnijenja smrtnih ljudi
- Mnijenje - priin, ono to ljudi misle da je istna
- 2 Puta postoje :
1. put koji vodi do istne do tog puta nas vodi razum i racionalna spoznaja - bitak jest, nebitak nije
2. put na njega nas navodi varava osjetilna spoznaja, formira se navika i vjerujemo da nebitak postoji
- bitak je statan, nepromjenjiv, miran, vjean
- promjenu doivljavamo osjetlima, ali istnu o svijetu ne moemo spoznat promatranjem
- nebitak ne moe postojat

POSREDNICI
- EMPEDOKLO
- 4 Elementa voda, zemlja, vatra, zrak spajaju se u i razdvajaju iz jedinstva, ali ostaju nepromjenjivi
- kompromis izmeu Heraklita ( spajanje i razdvajanje) i Parmenida (nepromjenjivost)
- ANAKSAGORA
- prapoeci koje Aristotel naziva homeomerije
- beskrajno male estce (materijalizam, pluralizam) koje su u svemu
- nus objektvni, svjetski um, 1. pokreta, materijalan, najfinija i najistja tvar sa potpunim znanjem o svemu i moi
- ideja da je bog stvorio svijet pa se povukao deizam pojava u engleskom prosvjetteljstvu, korijeni i kod Anaksagore, nastavak kod
Francuza Voltaire

Antropoloko razdoblje (pol.5.st. 399.)

- ovjek postaje sredite svih insttucija drutva
o ne prouava ovjeka kao pojedinca u svemiru, nego njegovo djelovanje u drutvu
- razvija se etka i polako se prelazi iz teorijske u praktku filozofiju
o 5. stoljee pr. Kr. Zlatno doba grke etke
- sredite filozofije postaje Atena
o u ateni vlada klasina atenska demokracija koja je neposredna svatko izraava vlastto miljenje
o zbog takve demokracije dolazi do potrebe za obrazovanjem i uiteljima

Protagora i Sofisti
- prvi uitelji Grke, prosvjettelji i pouavatelji umijea argumentacije
o imaju odreene aspiracije u filozofiji
o dijelimo ih na dvije generacije
stariji na dobrom glasu
mlai dolaze na zao glas koji ih prat sve dok u 19. stoljeu Hegel ne govori u njihovu obranu
Hegel smatra da su upravo oni odgovori za pokretanje Sokratovih misli
- sofizam izvjesna logika pogreka koju ne moemo odmah dokazat i lako razrijeit
o eristka iskrivljeno umijee dokazivanja
- najpoznatji sofist bio je Protagora
o pripadnik starije generacije
o negira razum kao mjerilo spoznaje, ve smatra da su predodbe i mnijenja ljudi istnit
o naime, svaki ovjek svoje predodbe smatra istnitma
- ostali predstavnici Gorgija, Trazimah, Hipija, Kalikle
- Protagora dolazi do dvije velike teze
o spoznajni relatvizam - ako su predodbe i mnijenja istnit, onda je sva istna relatvna
o etki relatvizam ako su svi pojmovi relatvni, onda su i etki pojmovi (dobro i zlo) relatvni tko odreuje dobro i zlo?
- Protagora je zaetnik skeptcizma najbolje je ne odluit to je istnito jer svatko ima pravo mislit da je neto istnito
- u njegovim uenjima pojavljuju se avangardne ideje izjednauje barbare i Grke govorei da svi imaju pravo na miljenje o istni

2
 Roko Rumora

Sokrat (469.-399.)
- nije napisao nijedno djelo o njegovom uenju saznajemo ponajvie iz Platonovih djela
- cilj njegova djelovanja preodgojit Atenjane koje su loe odgojili sofist
- u istraivanju znanja kreemo od pojedinanog, tj. od razgovora s pojedincima
- razgovor
o ironija prvi dio pokazat da je sugovornikovo znanje zapravo neznanje tzv. negativni korak Znam da nita ne znam.
o majeutka (porodiljna vjetna) drugi dio uz pomo navest sugovornika da porodi znanje tzv. pozitivni korak
- iz pojedinanog zakljuujemo ono to je zajedniko, tj. ope Sokrat je tme utemeljitelj indukcije
- tek za ono to je zajedniko, tj. ope se moe rei da je pravo znanje, jer pojedinano je samo mnijenje
- znanje je tek kada neto moemo definirat (strogo pojmovno odredit), znanje nije relatvno, nego objektvno
o spoznajnom relatvizmu Sokrat suprotstavlja indukciju, dolazak do objektvnog znanja
- svaki ovjek ima sposobnost umnog uvida
- ovjeka znanju privodi onaj koji je vjet u metodi, tj. filozof
- najvee znanje je znanje o onome to je dobro, jer tme postajemo ljudi vrline
o najvea vrlina je znat to je dobro
- etki intelektualizam suprotno stavu sofista, Sokrat tvrdi da moemo spoznat to je dobro i tako stei vrlinu
o za njega znat to je dobro automatski vodi ka injenju dobrog, pri emu je zaboravio ukljuit element htjenja/volje u priu

Kirenska i kinika kola

- tzv. sokratske kole
- trae rjeenje etkog naela dobra u praktnoj domeni

KIRENJANI
- Aristp, Hegezija i ostali
- djeluju u 4. stoljeu
- nauavaju hedonizam dobro je uitak, zlo je bol, neugoda
- razumno prosuivanje osigurava trajnije zadovoljstvo mudro je prihvatt manju bol, ako slijedi vei uitak i obrnuto
- u konanom zbroju mora bit viak ugode, ali ne smijemo robovat zadovoljstvima

KINICI
- Antsten, Diogen i drugi
- istu bespotrebnost kao ideal trebat u ivotu to manje i manje
- nauavali su oskudan i jednostavan ivot u skladu s prirodom jer je kultura i civilizacija zapravo krivi put
- znanje je potrebno samo toliko da slui djelovanju
- vrlina je iskljuivo u djelovanju i poste se vjebom

Ontoloko razdoblje (399.-322.)

Platon (427.-347.)
- Sokratov uenik aristokratskog podrijetla
- nadao se posti politku karijeru, ali se predomilja nakon smrt Sokratove
- odgajali ga filozofi i usadili mu brojne uzore
o idealizam pitagorejaca naime, bio je vrstan matematar (u Akademiju je bio zabranjen ulaz nepoznavateljima matematke)
o nepromjenjivost bitka kod Parmenida uzor mu je bio kasnije za dijalog Parmenid
o uenja Heraklita s njim ga je upoznao uitelj Kratl
o Sokrat s njim je proveo zadnjih 7 godina Sokratovog ivota
- ostavio iza sebe 40ak pisama i dijaloga, klasificiranih prema vremenu nastajanja
o Prva faza Rani spisi
opisuju tue filozofije i filozofski ivot u Ateni
izvor za sva Sokratova uenja
o Prijelazni spisi
problematka: etka i spoznaja
jo uvijek pod velikim utjecajem Sokrata
nastavlja polemiku sa sofistma
o Zreli spisi
njegova filozofija, tu su najvanija djela
o Kasna faza

3
 Roko Rumora

mijenja neka stajalita iz zrele faze u ve poodmakloj dobi

4 stupnja spoznaje 4 stupnja stvarnost
- najpoznatji dijalozi i njihove teme
nevidljivi svijet znanje ideje
o Protagora polemika s Pratogorom oko sofista predoavanje predodbe
(savreno)
o Sofist razlika sofista i filozofa vidljivi svijet vjerovanje pojave
o Fedar i Gozba govore o ljepot, lijepom, ljubavi, seksu (nesavreno) nagaanje sjene pojava

o Drava ili O pravednosti enciklopedija njegovih razmiljanja

o Zakoni nastavak Drave
o Fedon, Teetet i Fileb djela mistno duhovne tematke
o Kratil s ovim dijalogom poinje moderna filozofija jezika
- filozofska kola Akademija
o osnovana 387. g u Akademovim vrtovima pokraj Atene
o elitno uilite za posebno talentrane
o prestaje djelovat 347. kada Platon umire
- Platon svoja djela pie u formu dijaloga jer treba uenicima dat neto ime bi se pribliio ivom dijalogu
o kombinacija Sokratove metode i praktnost

IDEJE I POJAVE
- pojave su kopije ideja, a ideje (praslike, paradigme) su originali mogu postojat samostalno, tj. u nematerijalnom svijetu
- objektvni idealizam ideje postoje samostalno od svijeta kopija
- pojave su u materijalnom svijetu i ovise o originalu, nesavrene su i promjenjive,
- ideje su savrene, nepromjenljive i vjene, one su prava stvarnost, to je bit

USPOREDBA SA SPILJOM
- okovani ljudi su ogranieni, ne mogu spoznat bit i pravo stanje stvari
- oni su osueni na kopije, za koje su naviknut vjerovat da su istne
- nakon osloboenja ne vjeruju, u oku, ni u to drugo
- moraju proi put prilagodbe da bi se naviknuli na pravu stvarnost
- teak uspon iz spilje je teak put koji ovjek prolazi do prave spoznaje i prave stvarnost

IDEJA DOBRA
- ideja dobra je zadnja i jedva se nazire
- kad je se konano ugleda shvaa se da je ona uzrok svemu to je ispravno i lijepo u svijetu
- ideja dobrog obuhvaa sve druge ideje i po dobru jest sve to jest (Stolar je stolar samo ako je dobar stolar)

PLATONOVO VIENJE SPOZNAJE I STVARNOSTI

o priznaje i racionalnu i osjetlnu spoznaju, za razliku od prije
o racionalna spoznaja (poimanje) bavi se bitkom i ima dva stupnja
vii stupanj znanje o idejama
nii stupanj predoivanje o predodbama
o osjetlna spoznaja (mnijenje) bavi se postajanjem i ima dva stupnja
vii stupanj vjerovanje o pojavama dodirnemo neto i onda o tome sudimo
nii stupanj nagaanje o sjenama pojava vidimo ju preko zrcala, posredno, pa manje znamo o njoj
- nae tjelo je samo bijedna sjena savrenog nevidljivog svijeta
- svijet ideja moe postojat neovisno od pojava, ali pojave ne mogu bez ideja
- Platonova teorija sjeanja
o ovjekova besmrtna i savrena dua je obitavala u svijetu ideja
o spoznaja tjekom ivota je sjeanje due na ideje koje je vidjela, a podsjetle su je pojave
o dua samo povremeno ulazi u tjelo jer je posve neovisna u njega
o prilikom ulaska u tjelo ona privremeno gubi sveznanje koje posjeduje

4
 Roko Rumora

o mi duu potemo da se prisjet (pomou dijalektke)

o ova ideja asocira na istonjake ideje o reinkarnaciji
o due se razlikuju po tome koliko su proiene i koja su generacija

DRAVA ILI O PRAVEDNOSTI

- Platonovo najvee i najkompleksnije djelo
- bavi se ontologijom, gnoseologijom, etkom, politkom
- cilj drave osiguravanje sree zajednice
- temelj drave pravedna podjela rada utemeljena na sposobnost
- ovjek je za Platona bie koje pripada i svijetu pojava (tjelom) i svijetu ideja (duom)
- dua ima tri dijela
o umni njime spoznajemo ideje sjedite u glavi
o srani astohleplje, prevelika hrabrost sjedite u prsima
o poudni pouda, neumjerenost sjedite u trbuhu
- ovjek postaje ovjekom vrline kad umni dio due kontrolira srani i poudni
- drava se sastoji od tri stalea, slina dijelovima due
o umni vladari uvijek kolektvno tjelo koje ima znanje i sposobnost zbog ega moe upravljat vrlina MUDROSTI
o srani uvari vojska i administracija vrlina HRABROSTI
o poudni proizvoditelji jedini smiju imat privatno vlasnitvo, proizvode materijalna dobra za sve vrlina UMJERENOSTI
- ako u dravi postoji sklad mudrost, hrabrost i umjerenost, drava ima vrlinu pravednost
- te etri platonovske vrline (mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost) nazivaju se klasini grki etiki ideal
- postoje razliite due, pa zato mi kreemo s razliith startnih pozicija, ovisno o vrst due
o zlatne due najsposobniji vladari (najproienije due)
o srebrne due manje sposobni - uvari
o mjedene i eljezne due najmanje sposobni - proizvoditelji
- drava propada ako ju vode eljezo i mjed (najmanje sposobni)
- problem raspodjele dua (koja je koja kovina) rijeio je Platon novim sistemom obrazovanja
o i cure i deki (!) kreu u kolu sa 14 godina
o 14-16 godina uenje pjesnitva i glazbe, a svi koji su na kraju nevjet u tome idu u proizvoditelje
o 16-20 godina matematika i ratnike vjetine pa veliki test; oni koji padnu idu u uvare
o 20-35 godina matematika, dijalektika (da se dua podsjet onog to odavno zna) - najsposobniji umovi koji su sve proli
o 35-50 godina putuju po svijetu, skupljaju iskustvo, sazrijevaju i na kraju postaju vladari
- prigovori Platonu
o za Homera kae da bi mu dao lovorov vijenac za pjesnitvo, a zatm ga izbacio iz grada jer kvari djecu
o cenzurirao bi pjesnitvo koje ne budi vrlinu i vrstou i odgajao samo prikladne pjesnike
o nema obitelji, samo zajednice s ciljem produljenja vrste djecu odgaja drava Eugenika drave pri odabiru podobnih
- ostali fragment
o dijeli ljude na one koji drijemaju (oni vide mnijenje) i oni koji ive na javi (oni spoznaju i tragaju za bitkom)
o zagovara put do ljepote sluei se stepenicama induktvni put
o voenje drave mogue samo uz nekolicinu prijatelja i pristaa i to kada je na vlast filozof ili netko slian
o drava se stvara zbog meusobne suradnje i pomoi ljudi s jasnom podjelom rada (svakom jedan posao u kojem je najbolji)
o pravednost se ostvaruje samo ako svaki od tri stalea ini svoj posao i dri se njega, ako neko radi vie poslova, kri zakon

Aristotel (384.-322.)
- vrlo malo slinost sa Sokratom i Platonom
- dolazi iz lijenike obitelji odrastao u znanstvenom okruju to kasnije utjee na njega
- na Akademiji se ui 20 godina i zatm se razilazi s Platonom u vezi s razliitost svjetova ideja i pojava
o Drag mi je Platon, ali mi je draa istina

5
 Roko Rumora

o shvato da mu Platon ne daje odgovor na pitanje zato bit stvari nije u samim stvarima i zato ne objanjava nain kako su pojave
nastale od ideja uvodi treeg ovjeka
o realistno odgajan za njega nema drugog svijeta osim ovoga u kojem su objedinjene bit i pojave, ope i pojedinano
o dokaz treeg ovjeka ideja ovjeka je bit ovjeka, treba trei akter kao veza izmeu ideje i pojave
o zakljuuje da su bit i pojava neodvojivi
- vraa se u Makedoniju da ui Aleksandra Velikog, no on ga oito nije sluao (jer je Aristotel savjetovao ne preveliku dravu)
- ako je Platon filozof i umjetnik, onda je Aristotel filozof i znanstvenik
- djela:
o Metafizika
o Organon
o Nikomahova etika
o Politika
o Poetika ili O pjesnikom umijeu
METAFIZIKA
- 4 uzroka iz kojih se sve sastoji
o tvar ili materija pasivna mogunost koja moe bit preoblikovana
o oblik ili forma aktvni princip po kojem razlikujemo stvari, ona je bit mora bit sadrana u stvari
o uzronik kretanja onaj koji proizvodi promjenu iz potencijalnog u aktualno, o njemu ovisi to e se aktualizirat
kod neivih stvari je vanjski uzronik, kod ivih unutranji moe bit
o svrha teleoloko gledite svrhovitost sve je proeto svrhom
- postoji hijerarhija oblika to je preoblikovanije, to je savrenije
- postepeno dolazimo do bia koje je ista forma, tj. akt = Bog teoloko odreenje
- treba mu prvi pokreta, a u srednjem vijeku se super poklopi da taj pokreta bude Bog, pa ga zato cijene

ETIKA
- njegova etka je istovremeno etka vrline i eudaimonistka etka najvee dobro je blaenstvo, dobro kojem teimo zbog njega samog
- dijeli vrline na etke i dijanoetke
o etke vrline volje ako razum usmjeruje volju u izboru umjerenih stvari
o dijanoetke znanje, razboritost, umovanje dio najvieg blaenstva pri pribliavanju bitku, sauvane za mudrace
- realist i u etci svaki ovjek moe ostvarit dobro koje e mu omoguit napredak
- vrlina odabiraka naklonost volje koja se dri sredine u odnosu na nas, razumom odreene, i to odreene tako kako bi to uradio razuman
ovjek. U stvari, to je sredina izmeu dva loa smjera pretjerivanja i zaostajanja za mjerom.

TRAGEDIJA
- umjetnost je oponaanje, ali stvaralako i idealizirano
- tragedija oponaanje ozbiljne radnje koja je u sebi zavrena i ima odreenu veliinu, govorom koji je otmjen i poseban za svaku vrstu u
pojedinim dijelovima, licima koja djeluju, a ne pripovijedaju, a izazivanjem saaljenja i straha proiuje takve afekte
- tragedija ima etku i odgojnu funkciju katarza i oplemenjivanje

POLITIKA
- ovjek je po prirodi drutveno bie (zoon politikon)
- onaj tko ne moe ivjet u zajednici je ili zvijer ili bog
- Aristotel je realniji u vienju politke od Platona
- razlikuje tpove vladavine
o valjana vladavina cilj je ope dobro kraljevstvo (1), aristokracija (nekolicina), republika (mnogi)
o loa vladavina cilj je osobna korist vladajuih tiranija (1), oligarhija (nekolicina), demokracija (mnogi)
- temeljna funkcija drave odgoj graana
- i drava treba bit umjerene veliine preveliku ne bi imao tko branit, a premala ne bi mogla rast ideal je polis

SPOZNAJA
- podjela supstancije
6
 Roko Rumora

o prva supstancija ova tu pojedinana stvar

o druge supstancije vrste i rodovi, ono ope pojedinanih predmeta
- spoznaja poinje induktvno i uzdie se do spoznaje opih pojmova, poevi od prve supstancije
o znanje je mogue jedino o opem, ne o pojedinanom
o 10 najopenitjih pojmova (najviih rodova) = 10 kategorija
bie/supstancija (temeljna kat.), kolikoa i kakvoa, mjesto i vrijeme, odnos i poloaj, imanje, djelovanje i trpljenje
- Aristotel razlikuje dva uma
o pasivni ili trpni um koji prima grau opaaja kao tabula rasa
o aktvni ili djelatni um ista misaona djelatnost zajednika svim pojedincima

Helenistiko-rimska Filozofija
- helenizam
o kulturno-povijesno razdoblje u kojem dolazi do mijeanja kultura i civilizacija
o dominira grka kultura, ali obogaena istonjakim utjecajima (zahvaljujui osvajanjima Aleksandra Velikog)
- u helenistkoj filozofiji se trae odgovori na praktka pitanja kako ovjek moe zadrat duevni mir
o ideal mudraca - onaj koji sauva duevni mir (ataraksiju)
o razvijaju se tri discipline logika, fizika i etka (najvanija)

razdoblje etike orijentacije

Stoika kola
- traje od 4. st.pr.Kr. do 2. stoljea pr.Kr., zapoinje u Grkoj i seli se u Rim
- utemeljitelj Zenon
- vani predstavnici Seneka, car Marko Aurelije i rob Epiktet
- po staleu predstavnika vidi se jedno od obiljeja stoicizma svatko se moe bavit filozofijom ideja o jednakost
o razvijaju ideju kozmopolitzma mudracu je domovina itav svijet
- osnovni zakon stoika
o treba ivjet u skladu s prirodom (logosom), a budui da smo svi mi dio logosa, treba ivjet u skladu sa samim sobom
- logos vlada svime, on je stvaralac, bog, sudbina, sve iz toga izniu dvije kljune ideje
o panteizam sve je bog i bog je u svemu
o fatalizam ovjek ne moe nita promijenit, sve je predodreeno
- filozof se mora trudit bit ovjek vrlina preuzimaju Platonov klasini grki etki ideal i pridruuju mu samodostatnost
o samodostatnost (autarkija) ovjek treba uporite snage trait u samome sebi (stoiki podnijeti dostojanstveno podnijet)
- filozof se mora trudit izbjegavat
o opaine suprotnost vrlinama
o afekte pretjerano jaki pokret due (alost, strah, naslada, pouda)
- prava sloboda mogua je samo u svijest, i to u vidu spoznavanja i prihvaanja poretka i nepromjenjivost svijeta
- stoika etka etka fatalizma, pomirenja i pasivnost, ali ujedno i etka snane linost koja vlada sobom

Skeptika kola
- traje od 4. st. prije Krista do 2. st. poslije Krista
- utemeljitelj je Piron, no nije ostavio pisanih djela izvor za njegove stavove je djelo Pironove postavke autora Seksta Empirika
- osnovni zakon skeptka
o za svaku tezu postoje jednako snani argument za i protv objektvno se ne moemo opredijelit ni za jednu stranu
o budui da je objektvna spoznaja nemogua, ovjek se treba suzdrat od donoenja konanog suda (odluke)
- krajnji stav im je konformizam nalae priklanjanje miljenju veine
o ne zastupaju konformizam jer misle da je veina uvijek u pravu, nego iz praktnih razloga
- argument kojima nagovaraju suzdravanje od konanog suda zovemo 10 stoikih tropa

7
 Roko Rumora

o treba se suzdrat zbog, recimo: (1) raznolikost ivih bia u prirodi, (2) raznolikost ugoda osjetla, (3) poimanja dobra i zla
o nekome je neto ugodno, to drugome nije, nekome je neto prirodno, to drugome nije nema objektvnost!

Epikurejska kola
- traje od 2. stoljea prije Krista do 2. stoljea poslije Krista
- utemeljitelj je Epikur, a do njegovih vjerovanja su ga dovele neobine ivotne prilike bolovao od bubrenih kamenaca i od toga umro
- osnovni zakon epikurejske fizike
o materijalistko shvaanje ovjeka nastavlja Demokritov atomizam, no uz jednu razliku:
o Demokrit zastupa determinizam (predodreenost putanje), a za Epikura atomi mogu sluajno skrenut s puta deklinacija atoma
o ne mora sve bit nuno mogue su sluajnost, a tme i slobodan izbor ovjeka
- razlike izmeu Demokrita i Epikura uvidio je i Karl Marx te prednost dao Epikuru, upravo zbog doputanja slobodnog djelovanja ovjeka
- osnovni zakon epikurejskog hedonizma
o itav helenizam propagira ataraksiju (nepomuenost, duevni mir), a Epikurejci propagiraju bezbolan i bezbrian duevni mir
o spoznajom prirode oslobaamo se straha koji je utemeljen na predrasudama i neznanju
o ne treba se bojat smrt jer tada ovjek vie ne moe osjeat, pa ionako nije ni bitno nema zagrobnog ivota
o ugoda (ili odsutnost boli) je dobro, bol je zlo no ne radi se tu o tjelesnoj ugodi (kao kod Kirenjana) nego o radostma duha
o produhovljeni hedonizam treba tragat za ugodama duha, poput ljepote, prijateljstva, razboritost, itd., a ne ugodama nagona
- Epikur smatra da nitko nije premlad ili prestar za bavljenje filozofijom, jer filozofija za svakoga stvara ugodu

Razdoblje religiozne orijentacije

Novoplatonizam
- 2. stoljee poslije Krista
- pokuaj obnove Platonove filozofije
- izmislili su novi sustav koji bi trebao ukljuivat kranstvo u Platonovu filozofiju - u njegove teze ubacuju mistne elemente
- apsolutni monizam - u temelju svega je Jedno ono je izvor svega, bitak, te sadri preobilje svega, iz njega sve nastaje emanacijom
- proces emanacije (isijavanja) proces nastajanja (isijavanja) stupnjeva stvarnost iz Jednog, koje pritom ne gubi nita (jer je preobilno)
- stupnjevi stvarnost poredani po jaini bitka u njima
o um (najjai bitak)
o ideje
o dua
o materija (najslabiji bitak)
- to se neto dalje udaljuje od Jednog, to ono manje jest
- emanaciju (silazak od Jednog do materije) prouava metafizika, a povratak ka misaonom Prajednom prouava etika
- jedini nain kojim moemo spoznat Jedno je uporabom nae due prilikom ekstaze mistni in u kojem nas naputa svijest i u mistnoj
ljubavi uranjamo u Prajedno
- element Platona u novoplatonizmu:
o svijet ideja i pojava
o ono to je blie poelu ima jai bitak, to je dalje ima slabiji bitak
o nema nieg iznad ideja/Jednoga

GRKA FILOZOFIJA 2 (ARISTOTEL)

ARISTOTEL:
- biva roenim 384 godine pr.n.e. u Stagiri, na Halkidici, a umire 322. od eluanih tegoba.
- prvu akademiju osniva u Assosu sa Ksenokratom, tu im je prijatelj Hermija
- Aleksandar dao ubit Kalistena, zbog ega su im se odnosi pokvarili, Teofrast (Aristotelov nastavlja) mu je posveto spis "Kalisten ili O alost"

8
 Roko Rumora

- Spisi mu se dijele u dvije grupe ezoterijske (unutarnje raspravljanje u naunom smislu) i egzoterijske, koje su sainjavali popularni spisi
- Prvi izdava je Andronik s Roda (oko 70. god. pr.n.e.), gdje, meu ostalim, skuplja 14 knjiga pod nazivom ta meta ta fysika. To e postat dananja
Metafizika. Izdao je i ostala djela.
- Smatra filozofijom najboanstvenijom naukom jer je u isto vrijeme dostojna boga i raspravlja o boanskim stvarima, to nijedna druga nauka ne
moe. Osim toga ona je slobodno uenje, jer je ona jedina sama sebi svrha.

- Aristotelovo miljenje se dijeli na tri faze:

1) Platonizirajui period u Akademiji ( "Eudemos" po Eudomosu, njegovom prijatelju, pria o dualizmu due, ovom prolaznom svijetu,
"Protreptkos" o smislu spajanja filozofije i politke)

2) Tijekom kole u Assosu (dijalozi "O filozofiji" "O idejama" gdje kritzira Platonovo uenje; "Eudemova etka" do sree se dolazi pravednim
ivotom, sredinom izmeu ekstrema; politka teorija "O pravednost" "Dravnik" odbacuje Platonovu teoriju komunizma)

3)Vlastta kola u Likeju, koju naziva Peripatos (etalite) ( 7-9 knjiga "Metafizika" , ope nema posebnu egzistenciju, ve je imanentna forma na
svrhovit nain; "Psihologija" naputa dualizam due i tjela entelehija je forma koja se ostvaruje u materiji u vezi s teleologijom", centralni organ je
srce; "Nikomahova etka" cilj etke je vladanje duha nad osjetma, moralno djelovanje je ispred utlitarizma, etka je dio politke jer je upueno na
drutvo; "Politka" zahvaa probleme drutvenog ivota drava je tvoerevina prirode, jer je ovjek po prirodi drutveno bie; "Poetka" tu
naglaava da umjetnost treba izradit bit i ope, po emu je ispred historiografije (=/= povijest kao takva)

- Osnovna slabost platonizma u horizmu ideje i njenog predemeta

- Filozofijom se treba bavit i zbog politkog ivota i radi oblikovanje sebe (pravilne uporabe svoga tjela (orua) kroz znanje (episteme))
- Samo bi se stariji ljudi trebali bavit filozofijom (nasuprot matematke) jerbo su manje anse da e je zlouporabit. (Dok Epikur shvaa filozofiju kao
brigu za vlasttu duu, kojom bi se trebalo bavit i staro i mlado)
- ovjek najblii istni se trudi na osnovi egzaktnog znanja arhai (poela) i aitai (uzroka)
- Najvii cilj je teorijska spoznaja (Metafizika, Protreptkos)
- Pojedinano bie je supstancija (ousia), opeg po sebi nema, druga supstancija je ope. Tvar na koju prianja forma nije nebie, ve mogunost
(dinamis, lat. Potenta), a forma je ostvarenje ili ispunjenje (enteleheia, energeia). Suprotnost entelehiji je oduzimanje, steresis.
Postoje tri vrste ousie - ulno-promjenjivo (biljke, ivotnje)
- ulno-vjeno (nebo i nebeska tjela)
- nepokretno (ideja, matematski pojmovi)

- Sistem podjele misaono-duhovne djelatnost:

1) Bios Theoretkos (fizika, matematka, teologija)
2) Bios Praktkos (etka, ekonomija, politka)
3) Bios Poietkos (umjetnost i zanat)
- Metafiziku dijeli na:
1) Ontologiju (izuava bie kao bie)
2) Kozmologiju (bie u odnosu na cjelinu svijeta)
3) Psihologiju (bie u odnosu na ljudsku duu)
4) Teologiju (bie u odnosu prema bogu)
Naziva je prote filosofia, a komentatori ta meta ta fisika, te je obraivala ono to je po prirodi prije, a to je isto ono to je oznauje. Ono to je po
sebi prvo, za nas je posljednje. U srednjem vijeku se nazivala prima philosophia.

- Praxis je potvrda logikih principa, aksioma (identtet, proturjenost i iskljuenje treeg), ono je djelovanje u kojemu je sadran cilj koji proizlazi iz
sutne samog bia, tj. djelovanje u kojemu postoji svrha. Njegova suprotnost je dyspraksia, pokvaren posao.

9
 Roko Rumora

Principi zajedniki svemu egzistrajuem:

1) Materija (hyle) - prvi supstrat svih stvari, bit materije je potencijalnost, ne postoji kao materia prima, ve kao secunda, tako da materija bez forme
ne postoji, tek je apstrakcija (skr.kom. - pure enri je materia prima? Heheh proton i antproton = hyle prote, hmmhmm :o)
2) Forma (eidos) - forma je ispunjenje te potencijalnost
3) Kretanje (to kinetkon) - prijelaz iz mogunost u stvarnost
4) Svrha (to telos)

Noesis Noeseos miljenje miljenja, posjeduje ga vjeno bie, slobodno od materije, bez mnotva i bez dijelova, sam sebe misli. U tome je bit
smislenost. To bie/princip je proton kinoun, ista energeia, forma bez materije.
Eidos Eidon oblik svih oblika um, kao to je ruka orue svih orua
Katharsis ienje od uvstava i strast, putem umjetnost tj. drame, gdje gledatelj kroz suosjeanje sa tragedijom likova u drami, osjea saaljenje i
strah i potom odlazi oien i smiren.
Bitak stvari (to t en einai quod quid erat esse to bijae bit) sve ono kakva je stvar u svojim moguim kretanjima bila i kakva ikada moe bit
Entelehija je ono to svoj cilj ima u sebi, tj. to je ostvarenost onoga to je bilo potencijalno.
Telos (krajnji cilj) je ono to nije radi drugog, nego ono zbog ega je drugo. Nema u cilju neku drugu stvar.
Dua je prva entelehija organskog ivota, tj. dua je aktvni princip tjela, koje je kao materija samo pasivnost.
- Proces spoznaje vri se u umu, koji je dio dua. Razlikuje 2 uma Pasivni i Aktvni
Pasivni um je je materijalan, prazna ploa na koja osjetla upisuju ono to primaju.
Aktvni um je boanskog porijekla, odvojen je od materijalnog, nepromjenjiv je i on je ista aktualnost, misaono oblikuje ono zapisano od pasivnog
uma, te nakon smrt izlazi iz tjela jer je besmrtan. Aktvni um je forma svih formi, jer je nepostao i vjean.
Supstancija je uzrok bitka u stvarima, kao to je dua uzrok ivota u biima.
Bog je nus, nepokretni pokreta, ista aktualnost, red u prirodi ne bi postojao bez svrhovitog bojeg bia, jer sve djeluje svrhovito. "Nije mnogovlae
dobro, nek bude jedan gospodar"
- Prema Aristotelu cilj svakog djelovanja bi trebalo bit dobro, a u svakom djelovanju bitna je sloboda tj. da sami biramo hoemo li bit dobri ili zli.
Vrline dijeli na:
1) ETIKE (praktke) - koje se postu dobivanjem sredine, tj. podreivanje ulnoga umnome
2) DIJANOETIKE (umne) dijeli jo na:
- nus (um), sposobnost razumijevanja
- episteme je znanje kao istraivanje metoda, nain analize i izvoenja dokaza
- sofija (mudrost), spekulatvno miljenje o najviim objektma, pravo nauno znanje
- techne (umijee), obraivanje svijeta na osnovi znanja
- fronesis (razboritost), u to spada eubulija, sposobnost davanja dobrih savjeta, je princip navodi ovjeka da spozna to je dobro a to loe, tko je
frend a tko enemi, i sl.; on se mijenja prema mjerilu okoline ljudi.
Cilj etke je eudaimonia (zadovoljstvo) to se moe samo posti putem razuma i volje kad bi ovjek postupao uvijek za korisne i Dobre stvari.
Pravednost je moralni stav u kojem se ispoljava dranje prema drugom, ona je osnova drave i drutva, a vladar je uvar prava.
- distributvna pravednost (jednakost prilagoena razliitost)
- komutatvna pravednost (izjednaavanje uinjene nepravde)
Pravo postoji tamo gdje postoji meusobno priznat zakoni, a zakon ondje gdje postoji mogunost nepravde.
Logika = Analitka kod Aristotela (uenje o miljenju) - Analytka protera
- Analytka hystera
Kategorije su najopenitji iskazi o biu kao biu: supstancija, kvanttet, kvalitet, relacija, mjesto, vrijeme, poloaj, imanje, injenje, trpljenje.
Sud je iskaz koji neto potvruje ili negira, moe bit opi ili posebni, a po modalitetu ima mogunost, zbiljnost ili nunost.
Silogizam logiki zakljuak, tek kada se skupi sve to odreenom stavu pripada, od opeg preko posebnog do pojedinanog.
Hypokeimenon (lat. subiectum) osnova, ono to ostaje isto u uvijek mijenjajuim stvarima materijski supstrat.

- Psiholoko razlikovanje PERCEPCIJE, PREDODBE i POJMA

10
 Roko Rumora

Percepcija sadri objekt o kojemu saznajemo preko osjetla

Predodba u sjeanju reproducirana percepcija
Pojam se ne moe ni osjett ni vidjet, ve mora bit miljen, on je misaoni sadraj o predmetu.

DODATNI RENDOM INFO:

Drutvo je bilo na prvom mjestu, iako je individua bila prva, kao to se polazi od opeg prema pojedinanom, iako ope ne postoji bez
pojedinanog, apstraktno je.
Smatrao je sve nehelene robovima po prirodi.
ene su bile nia vrsta naspram mukaraca, jer su bile nedovrene, fiziki i psihiki slabije od mukaraca, te su trebale pasivno dopustt dominaciju
mukarcu (BAHAHHAHAHAH <3 car),
svejedno je smatrao da ene zasluuju jednaku sreu kao i mukraci, jer drutvo kao cjelina ne moe bit sretno ako ene nisu sretne.
Nije bio kozmopolit, ve mu je ideal bio grki polis. Volio je djeake. (doh)
esto se kaio s Aleksandrom oko hrpe stvari. Ne bi reko da su se volili al eto valjda jesu.
Volio je privatno vlasnitvo (prljavi neoliberal) i nije podravao Platonov "komunizam".

11