ETIKA U KNJIZEVNOSTI

HOMER
-zalagao se za drustvenu ravnopravnost
-cilj mu je prevldati pesimizam
-2 motiva djelovanja-zudnaj za slavom i erotika
-na casti se formira dr.poredak
HESIOD
-dr.poredak se zasniva na nacelu pravde i pravicnosti
-bitni osjecaji su stid i cast
-bitna vrlina-radisnost-rad omogucuje moralni napredak

JAMBOGRAFI
ARHILOH
- besmisleno se junaciti, unutrasnaj vrijednost je najvaznija
HIPONAKT
- sve je u zivotu psoljedica srece i sudbine

ELEGICARI
TIRTEJ
-kukavicluk je izbor zla i sramote, raznicka slava je najveca slava na svijetu
MIMNERMO
-najveca sreca je u uzivanju slasti ovoga svijesta
SOLON
osnova mora biti pravda i sva se dobra moraju uzivati umjereno
TEOGONID
-pesimist, prelaz u visi stalez nije moguc

MELICARI
ALKEJ
-drzava ima soc-eticku funkciju sto rezultuira jacanjem moralnog osjecaja
SAPFA
-pjesnikinja, vaznost pridavala prijateljstvu, cijeni ljepotu ali ne podcjenjuje ni vrlinu
ANAKREONT
-filozofija dioniske religije-zivotna mudrost je u lakom i bezbriznom uzivanju u zemaljskim
radostima

HORSKI LIRICARI
SIMONID
-istice razliku savrsenih bogova i nesavrsenih ljudi
-skepticar i oportunist
-covjek treba teziti zdravlju, zadovoljstvu i slavi
BAKHILID
-moralist, istice razliku izmedju bogova i ljudi, hvali skorman zivot, mudorst je vjestina
poznavanja stvari
PINDAR
-bogovi su moralno cisti i o njima treba govoriti samo lijepo
-sto se vise covjek namucio to je djelo vece
DRAMATICARI
-tragedija je za Helene imala velik znacaj jer je zavirivala u ljudsko srce i gledala kako nastaju
sukobi sa samim sobom, sa drustvom i drzavom
ESHIL
-osnovna prerpostvaka njegova shvacanja zivota i svijeta je stavljanje bogova ansuprot
postojecem zlu ( teodikeja)
-moral je stvar naroda u cjelini
.u drzavi je najbolja sredina izmedju slobode i zavisnosti
SOFOKLO
-ljudi se ne smiju suprostavljati bozjim naredjenjima, bogovi en grijese
-biti covjek znaci biti socijalno bice
-osnova na kojoj pocivaju napredak i sreca-odanost i predanost bogovima, pravednost i
plemenitost u medjuljudskim odnosima, razboritost
EURIPID
-djela puna eticek psihologije
-protivi se tiraniji
-rat je nuzno zlo i trteba ga izbjegavati, ali nuzno ga je voditi ako su u pitanju pravda i
religijska ancela
-vrline-sposobnost, plemenitost, prijateljstvo, slava, domovina
-zadatak zivota- trud, napor, muka koji nemaju veze s bogatstvom

SEDMORICA MUDRACA
-Tales, Solon, Hilon, Pitak, Bijant, Kleobul, Perijandar
-savjetima ili opomenama su ukazivala na potrebu njegovanja duse i tijela, na potrebu
trezvenosti, umjerenostii, uvidjavnosti, postovanja roditelja i drustvenosti

MILETSKI HILOZOIZAM
TALES
.prirodu pokusao objasniti prirodnim putem
-prasupstancija je voda
-hilozoizam- materija je ziva te zato sposobna za kretanje i mijenjanje
-eticko nacelo- najbolje i najpravednije se moze zivjeti kada sami ne cinimo ono sto u drugih
korimo
ANAKSIMANDAR
-prasupstancija je najvisa moguca apstrakcija-apeiron-neodredjen i beskonacan
-prvi pokusaj da se prirodni poredak shvati kao eticki poredak
ANAKSIMEN
-sva se ziva vica odrzavaju disanjem pa je prasupstancija zrak
-odbacivao je mitske bogove i na eticek fenomene primjenjivao prirodnu uzrocnost i
posljedicnost

PITAGORA I PITAGOREJCI
PITAGORA
-prasupstanciaj nije materija nego oblik koji je nenunistiv –broj
-osnovao je religijsko-moralno i naucno bratstvo s ciljem harmoniziranja etickog i politickog
zivota
PITAGOROVSKI SAVEZ
-stroga pravila, cuvanje tajni pred profanima, tajni zankovi za prepoznavanje, bezuvjetno
pridrzavanje etickih propisa
-priznavali su zenama ravnopravbostm primali ih kao clanove i covjecno se ponasali prema
robovima
-pojam harmonije-vrline su brojevi
-pitag.etika.-prvi eticki sistem u Helena
-glazba ima vazan eticki znacaj
-asketski nacin zivota
KSENOFAN
-tko hoce prepoznati i razumjeti mudraca, mora i sam biti mudrac
-prava vrlina je ona koja se uzljebljuje u dr.cjelinu
-eticko-relig reformator-sve postalo iz zemlje i vode, sve se u zemlju vraca
HERAKLIT
-precizirao je masu i razuzdanost
-njegova doktrina obuhvaca ontologiju, kosmologiju i antropologiju
-nacelo zivota je borba
-rat je roditelj svemu
-sve se mijenja
-razvoj duse i svijeta idu paralelno s psih.stupnjevima-umom, snom, smrcu- moze se
poistovjetiti-vatra, voda i zemlja
-izvor pravog znanja je u razumu

ELEJCI
PARMENID
-imao jednu eticku volju
-polazi od suprotnosti svjetla i tame odnosno dobra i zla
ZENON
-prethodnik sofista, eticko-politicki prakticar
MELIS
-postoji bice koje nema ni pocetka ni svrsteka-vremenska beskonacnost
EMPEDOKLO
-asketsak etika
-promatra covjeka u svezi s prirodom
-postoji unutrasnja veza covejka i kozmosa
-nema postojanja i nestajanja
-dvije sile su posredne-LJUBAV-eticki pozitivna, spaja, MRZNJA-eticki negativna, razdvaja
-covjek je najsavrsenija mjesavina elemenata
ANAKSAGORA
-nema nastajanja ni nestajanja, osnovnu stvar cini spajanje i razdvajanje prvobitnih stvari
sastavljenih od bezbroj cestica
-sve je nus (um, duh)
-covjeka od drugih bica izdvaja iskustvo, pamcenje, mudrost, sposobnost, proizvodjenje
DEMOKRIT
-smijao se gradjanima sto se raduju prolaznim ugodnostima zivota
-prasupstancija je beskonacno mnogo cestica koji se medjusobno razlikuju po obliku, velicini,
polozaju i poretku
-dve vrste spoznanja: osjetilno i razumsko(pravo)
-dve vrste zadovoljstva-osjetilna i duhovna (prava)
-sreca i cilj zivota je u teznji za saznanjem i harmonicnim zivotom
-drzavnistvo je najveca vjestina
-u osnovi njegove etike je trezvenost koja obuzdava nagone i pozude i podvrgava ih razumu
SOFISTI
-sire znanje poucavajuci po trgovima, oni populariziraju znanje
-bave se retorikom i jezikom
-u sredistu razmisljanja je covjek a priroda je po strani
PROTAGORA
-najveci sofist, pod utjecajem Heraklita
-mjerilo svih stvari je covjek
-sve je u procesu neprestanog kretanja
-o svakoj stvari treba imati dva govora, medjusobno suprotna
-neam apsolutnih etickih istina i vrijednosti jer je u njima uvijek izrazen odnos subjekta i
objekta
-covjek je mjerilo etickih kvaliteta
-vrhovni pojam ha vrlinu je eubulija-razboritost u domacinu i drzavnim poslovima
-5 vrlina-pravednost, razboritost, hrabrost, poboznost, mudrost
PRODIK
-sofista definira kao posrednika zmedju filozofa i politicara
-osnova kulture je zemljoradnja
-ima pesimisticno shvacanje lj.zivota-zivot opterecen mukama
HIPIJA
-slava je najviši cilj za mladog junaka
-najljepše je biti bogat, zdrav i poštovan i dostojno sahranjen
-cilj obrazovanja je moralno usavršavanje
-odbacuje ljudske zakone (promjenjivi su).
GORGIJA
-jedan od najvećih sofista
-Empedoklov učenik.
-u cijelosti sačuvani spisi: Pohvala Heleni i Odbrana Parmenidova, nije sačuvan O onom što
ne postoji ili o prirodi.
-polazi od elejskog učenja
-dokazivao 3 nihilističko-skeptičke teze: 1 – ne postoji ništa; 2 – ako i postoji čovjek to ne
može znati; 3 – ako se što i može znati ne može se priopćiti i razjasniti drugome
-covjek se mora usredotočiti na praktičko polje rada (etički nihilizam).
-vrlina je od boga. Političku vrlinu razbija u mnođtvo pojedinih vrlina tako da je svaki
pojedinac na svoj način moralan (etički solipsizam). Vrlina je sposobnost vladanja ljudima.
Moralne ideale određuju zakoni s kojima pojedinac srasta i usklađuje svoje etičko shvaćanje
(pravo jačega).
-etički oportunist, osnivač estetike
-u umjetnosti i politici dopušteno je služiti se obmanama.
-GORGIJINA SKOLA-2 grupe, sofisti i prakticki politicari
KALIKLO
– pravednost i moralni zakoni su primjereni robovima ne vladarima. Etika sile, samovolja,
snaga i moć moraju biti odlika vladara. Čovjek se treba prepustiti svojim požudama.
PROKSEN, TRASIMAH,MENON

ATENSKI SOFISTI
DAMON
-sokratov ucitelj
ANTIFONT
-hedonist
-pojmovi nisu stvari nego pomisli
-glavni motiv ljudskog djelovanja je korisnost
KIRTIJA
-nazivan sofistom zbog smjera misljenja
-religija i moral su ljudski izumi

TEORETICARI DRZAVE
HIPODAM
-zamislio drzavu od 10000 stanovnika s 3 staelza-obrtnici, zemljoradnici, vojnici i 3 vrste
zakona-za orbanu casti,imovine i zivota
FALEJA
-uzrok nemira i buna lezi u nejednakoom rasporedu imovine

ZASLUGA SOFISTIKE
-svojom skepsom srusila je cijelu filozofiju, srusili su principe etike
-razvoj kritickog duha
-razvoj znanstvenog duga
-utrli su put gramatici, pedagogiji, retorici, znanstvenoj etici

SOKRAT
-zakonodavac naucnog proucavanja etike
-nije se baio drzavnim poslovima
-razvio ironiju.negativna metoda, ne dovodi uvijek do rjesenja vec pokazuje smjer istine i
majeutiku-poz.metoda, sluzi kao pomoc sugovorniki da spozna svoje znanjem
-znanje je eticki ideal
Prvi formalni princip etike: vrlina je znanje. Znanje je i obilježje svih drugih vrlina, sve se u
znanju sastoje. Razlikuju se u predmetu znanja, pa i nema drugih vrlina.
Drugi form. princip: sve vrline, ukoliko su znanje, čine jedinstvo.
Treći formalno-etički princip: vrlina je postižna, jer se može naučiti.
Ništa nije jače od uma. Kada netko ne čini dobro to radi iz neznanja.
Svođenje vrline na saznanje dovodi do prvog formalnog, a svođenje saznanja na saznanje
dobra predstavlja prvi materijalni princip etike. Činjenje dobra je saznanje o njegovoj
praktičkoj primjeni. Dobro je sve što ima određenu svrhu i istovjetno je s lijepim i korisnim.
Njegovo ostvarivanje mora biti najviši cilj života. Drugi mat. Princip: samousavršavanje. Zlo
je posljedica neusavršavanja ljudske prirode. Vodi individualnom blaženstvu. Treći mat.
Princip: blaženstvo. Odbacuje hedonizam i utemeljuje ga na uzdržljivosti (obuzdavanju
nagona i strasti kao osnove vrline).
-vrline-pravednost, hrabrost, mudrost, religioznost

SOKRATOVCI
KSENOFONT
ESHIN
MEGARSKA SKOLA:
EUKLID
-blag i pomirljiv
-jedan je moralni cilj-saznavanej dobra kao anjvise vrijednosti
-postoji samo sobro i nista izvan njega
STILPON
-svojim ucenjem uspio je obuzdati svoje nagone
ELIDSKO-ERETRIJSKA SKOLA:
FEDON
MENDEM
-trezvenost, pravednost, hrabrost-sve je to jedno
-veliko je dobro u tome da se zeli samo ono sto je potrebno
STARIJA KINIČKA ŠKOLA
ANTISTEN
-osnivac skole, jednostavam, ne zanima ga metafizika
-moralist, u sredini njegove etike je jaka volja
-vrlina je jedna uvije ista
DIOGEN
-osnivac kinickog zivota
-protiv religije, misterija, prinosenja zrtava, vjerovanja u besmrtnost duse
-sarkastican prema drustvu
-sve sto je od prirode dobro je
KRATET
KINICARI SU SOKRATOVCI JER razum je podloga vrline, no daju vrlini prakticni karakter,
treba se osloboditi pozuda i strasti, vrlina je uvjet blazenstva
KIRENSKA SKOLA:
unaprijedili su etiku, suprotnost kincima, odbacuju konvencionalni moral, blazenstvo je vrlina
ARISTIP
-Osnivac skole
-pod utjecajem sofista, teoreticar hedonizma. Odbacivao je Sokratovo ucenje o napustanju
zivotnih uzivanja. Kaze da se covjek moze sluziti nasladoma ipak joj ne biti rob, za to sluzi
pamet i vjezbanje. Prezirao je mnogoznalastvo. Predmet njegova interesa je bila etika u smislu
prakticke mudrosti i ona je za njega istovjetna filozofiji. Nema sacuvanih djela. Njegova
filozofija je srodna sa sofistikom, on odbacuje mogucnost objektivna znanja, odbacuje
dijalektiku i fiziku kao i sva moralna mjerila. Njegova etika je prakticka zivotna mudrost. Mi
mozemo spoznati samo osjecaje i samo on fakticki postoje. Kirenska etika ima 5 dijelova: 1. o
onom za cim treba teziti i cega se treba kloniti, 2. o afektima, 3. o radnjama, 4. o prirodnim
uzrocima, 5. o jamstvima istine. Cilj etickog djelovanja je zadovoljstvo kao jednino dobro po
prirodi. U zadovoljstvu treba imato mjeru jer covjek mora biti gospodar svojih nagona a ne
rob.
TEODOR
-odbacuje teoriju o trenutnosti zadovoljstva i postavlka radost kao trajno drustveno stanje i
cilj za kojim treba teziti. Najvece zlo je turobnost. Prijateljstvo je bez vrijednosti, mudrac je
sam sebi dovoljan-individualisticki hedonizam.
HEGESIJA
- ravnodusnost prema trenutno uzivanju, preporucuje samoubojstvo i pesimistican je pa je
dobio naziv ''poticač na smrt''
ANIKERID
-tvrdio da cilj zivota i svih radnji jest zadovoljstvo, ali se ono ne moze svesti samo na
osjetilno i egoisticno uzivanje. On u izvore zadovoljstva ukljucuje i socijalne momente
zivota:obitelj, prijateljstvo i ljubav prema domovini
EUHAMER
-povijesno je objasnjavao mitove

PERIPATETICARI-aristotelovi nasljednici, bitno je iskustvo

TEOFRAST
-na celu skole, izvrstan govornik, osnivac botanike
EUDEM, ARISTOKSEN, DIKEARH, DEMETRIJE, STRATON

SKEPTICARI
-skepticizam se bavi pitanjem je li spoznaja uopce moguca
PIRON
-skepsa kao metoda vodjenja zivota
-prema svemu treba biti ravnodusan
TIMON
ARKESILA
-odbacio stoicno misljenje o mjerilu istine i obnovio Pironovi tvrdjenje da se moramo kloniti
svake teorije i usredotociti na praksu
KARNEAD
-osniva novije akademije, sve je varljivo bog ne postoji
EMESIDEM
vratio se na radikalni skepticizam, skepsa je samo pravac misljenja, a ne ucenje
SEKST EMPIRICAR
-najvis eticak svrha je postizanje spokojstva sumnjom jer se oslobadjanjem od suda duh
oslobadja zabluda koje donose nemir

EPIKUROVA SKOLA
EPIKUR
-filozofija je djelatnost koja razmisljanjem i istrazivanjem ostvaruje blazen zivot
-3 mjerila za istinu-osjetilno opazanje, alika kojoj je prethodilo opazanje i osjecaji
-najveci oblik srece i blazenstva je atarksija (nepomucenost duha) a postize se oslobadjanjem
od vanjskih utjecaja i od vlastitih strasti bolova i pozuda
-osnovne vrline-uvidjavnost, samosvladavanje, hrabrost, pravicnost
-drzava postoji radi covjeka
-rimski epikurovac (haha) je Tit Lukrecije Kar (haha)

STOICI
Tri razdoblja: staro, srednje (helensko-rimsko) i kasno. Podjela na tri discipline:fizika (sve je
materijalno), logika (dijalektika i retorika) i etika.
ZENON
-Osnivač
-(život gubi smisao kada se čovjek od njega ne moža nadati sreći) – svrha života je skladan
život.
Kleant. Hrisip – sistematizacija stoičkog učenja.
4 osnovne vrline: uviđavnost, razbortost, hrabrost i pravednost. Afekti su prekomjereni nagoni
koji se opiru umu. Ima ih 4: ojađenost, naslada, strah i požuda. Jedina i apsolutna vrijednost je
moralno dobro. Mudrac u sebi ujedinjuje sve vrline.
PANETIJE
– duša se sastoji od 6 dijelova i ima dvostruku prorodu: nagonsku i umsku. Um je ono što
čovjeka u največoj mjeri čini čovjekom. 4 vrline: umjesto uviđavnosti je mudrost.
POSIDONIJE
– fizika je tijelo znanosti, a etika je duša. Svojim umom čovjek pripada u sferu svijesti i
savjesti, slobode, dužnosti, pravde, stvaralaštva, kulture i odgovornosti za svoje postupke.
SENEKA
– etikom se bavi da bi poticao na vrlinu. U tijelu je porijeklo svega zla. Najdraža vrlina:
pravednost. Naglašava vrijednost savijesti.
EPIKTET
– dijatriba:obrada etičke teme bez velikog sistemskog aparata, u obliku laganog razgovora.
Svrha života je sloboda (misli i volje
MARKO AURELIJE
– pesimističko stajalište. Ispravan život je onaj u skladu s prirodom. Misao o neprestanom
toku stvari i nepostojanosti svega postojanja

STOICI- vrlina je zivot zasnovan na iskustvenom poznavanju prirodnog toka stvari

-4 vrline- uvidjavnost, krabrost, razboritost, pravednost
-svjetom vlada logos, sudbina-PANTEIZAM

ETIKA U HELENSKO-RIMSKOM RAZDOBLJU

PANETIJE
-dusa se sastoji od 6 dijelova i ima angonski u umni dio
-zadrzao je ideju humanosti, odbacio jednostavnost ljudi i besmrtnost duse
POSIDONIJE
-fil je poznavanje bozanskih i ljduskih stvari njihovih uzroka
-etika je dusa znanosti

ETIKA U KASNOM RAZDOBLJU

SENEKA
-svatko treba zivjeti prema svom nacelu
-etikom se bavio da bi poticao na vrlinu te je time, isticao prakt.stranu fil
-bitna ideja je ljubav prema svima
EPIKTET
-svrha zivota je sloboda kao prnagon svih bica
MARKO AURELIJE
-covjek u svim prilikama treba ocuvati duh.ravnotezu, um je jedini izvor svega

EPIKUREJCI STOICI

-prepustanje nagonima -prepustanje vrlini

-politeizam - monoteizam
-individualna etika -univerzalna etika